HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE

Pise Drazen Spancic 

Tekst je prvobitno objavljen u Hrvatska pcela (Dole imate link)

http://www.pcela.hr/index.php?searchword=Drazen+spancic+rujan&option=com_search&Itemid=

Eto,nakon kraće pauze i nešto ljetnih odmora opet smo se vratili pisanju o pčelama. Iskreno se nadam kako smo svi napunili baterije i zaboravili na još jednu, slobodno mogu napisati, lošu pčelarsku godinu. Malo koja grana u pčelarstvu je uspješna ako nemamo pašu, a paša je u većini krajeva izostala. Nektar (med) je pčelinja hrana i ako je u prirodi nema ili je svedena na minimum sve su radnje nepotpune i remete dobru pčelarsku sezonu.

Sada smo u rujnu i ako nam je kolovoz bio donekud vlažan, tada se u rujnu još može očekivati ponešto sitno od pčelinje paše i to uglavnom od djetelina, vodopija ili od vrijeska u primorskim krajevima. Ne smijemo zaboraviti kako se i u ovom mjesecu može pojaviti medljika i kao takva može naštetiti nespremnim zajednicama svojom lošom zimnicom. Zato pčelari trebaju provjeriti kvalitet zimnice kod svojih zajednica i po potrebi medljiku razblažiti šećernim sirupom ili cvjetnim medom iz pričuve.

Rujan je u pčelarskim krugovima ujedno i početak nove pčelarske sezone i pčele u ovom periodu počinju osjećati potrebu za mirovanjem, ponašaju se nešto drugačije u odnosu na prethodne mjesece: postepeno se smanjuje broj radilica uslijed smjene ljetno-zimskih pčela, pčele sužavaju obim legla u košnici, produbljuju medne vijence na centralnim okvirima i slično.Kako bi u potpunosti uspjeli kvalitetno pripremiti pčele za period zimovanja, predlažem sljedeće radove:

-ZADNJA DOPUNA ZIMNICE AKO TO NIJE RANIJE URAĐENO

-OBRATITI PAŽNJU NA RE-INVAZIJU VAROOE

-SKLADIŠTENJE MEDIŠTA I BORBA SA VOSKOVIM MOLJCEM

-REGULIRANJE VENTILACIJE U KOŠNICI

-BORBA SA ŠTETOČINAMA I POSTAVLJANJE ČEŠLJEVA NA KOŠNICE

-ZADNJA DOPUNA ZIMNICE AKO TO NIJE RANIJE URAĐENO

Često puta do sada sam spominjao prihranjivanje pčela, ali postoje pčelari koji su se na takve riječi oglušili i nisu na vrijeme prihranili svoje pčele. Zajednice koje u ovom vremenskom razdoblju gladuju sada mogu imati problema oko prerađivanja i skladištenja zimnice. Pčele je trebalo prihranjivati u srpnju i kolovozu, te je trebalo izrabljivati ljetne kratkovječne pčele koje bi svejedno uskoro uginule od starosti.Svi mi dobro znamo kako su paše u ovoj godini bile oskudne i kako su pčelari primorani svoje zajednice prihranjivati šećerom, ali taj posao je trebalo odrađivati dugoročno i postepeno, kako bi se održala radna atmosfera u košnici u kojoj bi matica postepeno širila svoje zimske dugovječne pčele.Ipak, ako niste do sada prihranili zajednice,[su_animate type=“flip“ duration=“3″][/su_animate] savjetujem vas da to ipak učinite i osigurate pčelama miran zimski san. Istina, kasna prihrana izrabljuje zimske dugovječne pčele i skraćuje im životni vijek, ali sada ide ona stara poslovica koja kaže: daj šta daš i budi zadovoljan s onim što imaš!

U ovom vremenskom periodu uglavnom se vrši prihrana gustom otopinom šećera i vode (2:1 u korist šećera), kako bi se što prije nadoknadila zimnica i kako bi se pčelama olakšalo da se oslobode viška vlage iz sirupa.

Pčelari koji su do sada uredno izvršili prihranjivanje neće imati prevelikih poteškoća oko zimnice svojih pčela, već će neznatne količine zimnice koje nedostaju lako dopuniti u prvoj dekadi mjeseca rujna, bez da pretjerano opterete zimske dugovječne pčele.Htio bih se još osvrnuti na jedan bitan detalj oko preuranjene zimnice na pojedinim lokacijama. 

Što zapravo želim reći? Postoje manje iskusni pčelari koji smatraju kako su svoje zajednice dovoljno prihranili još u kolovozu, ali ne zaboravite na sljedeće! Pčele su ovog ljeta ostale nešto snažnije nego je to inače običaj za ovo doba godine i odgajale su veće količine legla nego je to uobičajeno. Takve zajednice u bespašnom periodu mogu potrošiti nešto više hrane iz zaliha i zapravo su u stanju stanjiti medne vijence. 

Zbog toga predlažem da se svi još jednom uvjerimo u postojanost dovoljnih količina hrane za zimu i ako ista nedostaje moramo je nadoknaditi u narednom periodu. Obično se ne radi o velikim razlikama, već o nekoliko kilograma hrane koja se uvijek može dodati pčelama u preradu i na taj način možemo reći kako smo upotpunili zimnicu.
OBRATITI PAŽNJU NA RE-INVAZIJU VAROOE

Varooa je nametnička bolest odraslih pčela ali i pčelinjeg legla, uzrokovana grinjom varroa destructor. Varooa je vjerojatno najveći neprijatelj pčela koja se razmnožava u poklopljenom pčelinjem leglu. Bolest je duga toka, a kada se razvije veliki broj parazita, zajednica brzo slabi i na posljetku u potpunosti propada. Ovaj pčelinj krpelj prenosi preko dvadest virusa koji su izuzetno opasni po opstanak pčela i teško se liječe. Poznato je kako pčele imaju svoje viruse koji jesu opasni, ali od istih virusa boluje i varooa. Nije isto ako zajednica unutar sebe prenosi virus i kada taj isti virus prenosi varooa sišući pčelama limfu

.Zašto sam ovo ukratko napisao? Jednostavno kako bi pčelari shvatili koliko je varooa opasna po pčelinje zajednice i kako se pored nje nikada ne smijemo opustiti.Istina, ove godine varooa nije dosegla svoj vrhunac i teško da će nanijeti ozbiljne štete pčelama tokom zime, ali budite uvjereni kako ista nije nestala i kako se zasigurno krije u poklopljenom leglu. Mnogi od nas su tretirali svoje pčele ili su izvršili kratke provjere kako bi se uvjerili u postojanost nametnika i ubrzo zaključili kako varooe nema.

 Da li je baš tako? Ja odgovorno tvrdim kako varooe ima, ali pitanje je u kojim količinama. Pčele su kroz kolovoz imale jako puno legla i varooa se skrivala u poklopljenom leglu i kako se leglo bude smanjivalo tako će nametnik svakodnevno dolaziti na vidjelo. Nemojte se iznenaditi zbog RE-invazije varooe u rujnu i pojavu virusa.Često pčelari kupuju kojekakve preparate za suzbijanje varooe na crnom tržištu, bez da znaju tko ih proizvodi, što je sastav preparata,[su_animate type=“flip“ duration=“3″][/su_animate] koliki mu je rok trajanja i kolike su mu rizidue u medu i vosku.

 Često takvi preparati nisu učinkoviti i mogu dati pčelarima potpuno krivu sliku o stvarnom stanju nametnika na vašim pčelama. Tako krive procjene mogu dovesti do RE-invazije varooe u rujnu, gdje je brojno stanje nametnika preveliko u odnosu na brojno stanje pčela radilica. Tada nastupa slabljenje pčelinjih zajednica i pad imuniteta, pri čemu nastupaju razni virusi koji u konačnici dovode u opasnost opstanak zimskih dugovječnih pčela.

SKLADIŠTENJE MEDIŠTA I BORBA SA VOSKOVIM MOLJCEM

Kako nam je završila pčelarska sezona i kako su pčelari uglavnom završili sa vrcanjem meda, tako imamo i prazno saće koje je do sada bilo na košnicama. Većina pčelara tokom sezone koriste dva ili više LR nastavaka, tri do četiri ili više Farar nastavaka i slično. Kako se sezona primicala kraju tako su i naše zajednice postale malobrojnije unutar zidina svoje košnice, ostavljajući iza sebe preveliki neiskorišteni medišni prostor. Postavlja se pitanje da li višak saća i preveliki prostor u zimi šteti pčelama tokom zimovanja? Ja osobno smatram da ne šteti i kako se pčele mogu bez problema uzimiti na nekoliko nastavaka, iz prostog razloga što pčele u zimi ne griju zapreminu nego klupko. 

Dakle, po meni je važnije da se zimsko klupko nalazi u gornjem dijelu košnice (gdje je zdravom logikom i najtoplije), nego postaviti pitanje da li se ispod plodišta nalazi jedan ili dva nastavka praznog saća.Ipak, kako ne bi pretjerivali, smatram da zajednica treba zimovati u dva nastavla LR košnice, dok se preostalo saće sklanja sa pčelinjaka i ostavlja na čuvanje do proljeća kada će ponovno doći do upotrebe sačuvanih okvira sa izgrađenim saćem.

 Međutim, sada imamo problem sa voskovim moljcem koji samo čeka da bi se domogao starijeg i izgrađenog saća.Imamo četiri vrste voskovog moljca i to :veliki voskov moljac(Gallerija melonella),mali voskov moljac(Achroia grisella),peludni moljac(Vitula edmansaje) i mediteranski bršljenasti moljac(Esphestia kuhniella).Od svih moljaca najveću štetu čini veliki voskov moljac koji nije opasan kao odrastao, jer nema usni aparat, te štete u pčelarstvu čine isključivo ličinke moljca koje se hrane voskom.Kako bi pčelari očuvali saće najčešće ga čuvaju u samim košnicama, gdje su pčele same čuvari svoje nastambe i uspješno se bore protiv moljca.

Slabije zajednice može napasti voskov moljac i nanijeti štetu, ali i prevelika količina saća u košnici može dovesti do toga da moljac uznapreduje.Kako bih pomogao pčelarima da očuvaju svoj vosak, objasniti ću nekoliko načina na koji se vosak može čuvati: Dakle, poznato nam je kako moljac ne voli svjetlost i propuh. Uzmemo nastavak iz kojega izvadimo dva okvira i preostalih osam pravilno rasporedimo unutar nastavka. Naslažemo nekoliko takvih nastavaka jedan na drugi i zapravo stvorimo dimnjak kroz koji struji zrak. Ako takve nastavke ostavimo na suhom i osvjetljenom mjestu, moljac ih neće dirati. 

Pčelari koji se odluče na ovaj način sačuvati saće moraju znati kako pomenuto saće mora biti suho i očišćeno od strane pčela. Ako se u pomenutim nastavcima nalazi med, postoji opasnost da do istog dopru pčele i izazovu grabež. Saće se može sačuvati u hladnjačama ispod 9C pri čemu se razvoj moljca od jajeta preko ličinke do kukuljice zaustavlja, čineći saće bezbjednim.Takvo saće čuva se do proljeća, a potom dodaje pčelama. U slučaju da na proljeće saće ne vratite pčelama, a temperature u hladnjači narastu, razvoj moljca će se nastaviti bez obzira što je ciklus razvoja zaustavljen na šest mjeseci. Postoje i razni kemijski preparati koji odbijaju moljce, kao što ga odbija ocat i mravlja kisalina.Osobno ne koristim ništa od navedenog, nego nastavke skidam sa pčelinjaka u devetom mjesecu i skladištim ih u zatvorenu prostoriju gdje moljac nema pristupa. Noćne temperature u devetom mjesecu blago popuste i aktivnost moljca uveliko prestaje.Želim napisati nekoliko riječi pčelarima koji koriste sumporne trake (kojima zadimljavaju prostorije gdje ćuvaju saće) kako sumpor nije prikladan za pčele i ako ga već koriste, onda se preporuča da nastavke u proljeće prije upotrebe dobro provjetre. Isti slučaj je kod svih preparata zasnovanih na bazi kemije.

REGULIRANJE VENTILACIJE U KOŠNICI

Većina pčelara uzimljavaju svoje pčele na način da zimsko klupko boravi u gornjem tijelu dok se ispod pčela nalazi prazno izrađeno saće. Na ovaj način pčele zimuju u gornjoj zoni košnice, koja je ujedno i najtopliji dio košnice. Najbolji dokaz tome je posmatranje pčela pomoću termo kamera, gdje se jasno vidi kako se sva toplina zadržava oko zimskog klupka i pod samom pokopnom daskom.Mnoge literature pišu kako treba otvoriti rupu na poklopnoj dasci kako bi višak vodene pare (koju proizvode pčele) ispario i ostavio košnicu suhom. Godinama sam bušio rupe koje su pčele kroz sezonu redovito zatvarale propolisom. Mnogi objašnjavaju kako pčele propolišu otvore kako bi se zaštitile od neprijatelja. Ako je to tako, onda ja pitam iste te pčelare zašto pčele na propolišu žičane podnice ili standarna leta, koja su nerijetko dugačka i više od dvadeset centimetara. 

Propolisaje gornjih otvora na košnici mene je navelo da shvatim kako im isti otvori smetaju, ali ne zbog tuđica, već pčele žele zadržati toplinu u gornjoj zoni košnice.Istina, pri ovakvom načinu rada događalo mi se da se bočni okviri sa medom upljesnive. Taj način sam riješio tako što sam bočne okvire sa medom krajem rujna spustio ispod plodišta, a klupko ostavio u gornoj zoni na osam do devet okvira. U donjem nastavku sam također izvadio dva bočna okvira i zapravo omogućio strujanje zraka okolo saća uz samu stijenku košnice. Moje zimsko leto izuzetno je prostrano i omogućuje nesmetan prodor zraka u donji nastavak.Ovo je moj način koji sam usvojio, pri čemu smatram kako sam se riješio vlage i košnicu ostavio dovoljno utopljenu.Nikada ne koristim novine, niti bilo kakav drugi utopljavajući materijal osim folije, koju postavljam tek u veljači ili ožujku, kada se poveća aktivnost pčela pri izlazku iz zime.

BORBA SA ŠTETOČINAMA I POSTAVLJANJE ČEŠLJEVA NA KOŠNICE

Kako se mjesec rujan bude primicao kraju, tako će noći biti sve hladnije, a samim tim i aktivnost pčela koje već tada osjećaju potrebu za mirovanjem. Kako pčele više budu mirovale, tako će manje biti u stanju braniti ulaz svoje košnice. Baš iz tih razloga osice postaju neprijatelji pčela koje nesmetano lete na nižim temperaturama i ulaze u košnicu da bi krale med. Bez brige, neće osice odnjeti previše meda, ali mogu širiti zarazu zalijetenjem iz košnice u košnicu, pri čemu zadaju probleme. Pored osica, u ovom mjesecu još jedan neprijatelj pčela je stršljen, koji može u kratkom vremenu odnjeti pristojnu količinu pčela, hraneći pčelama svoje leglo.Postoje godine kada su osice i stršljenovi prisutni u zanemarivom broju i osobno tada ne poduzimam ništa. Ako se iz nekoga razloga populacije stršljenova i osica znatno povećaju, tada pčelar mora reagirati. 

Postavljaju se takozvane klopke tj. Plastične boce u koje se sipa tekućina (piva, vino, sok itd…). Štetočine privlači točena kiselina, ulaze u boce, ali se iz njih ne znaju vratiti, te se utapaju u tekućini.Neki će reći kako je rano postaviti češljeve na košnicu u rujnu. Ja ipak mislim kako češljeve treba postaviti krajem rujna ili početkom listopada kako bi se spriječio mogući ulazak miša u košnicu.Često pčelari imaju duboke hranilice u kojima miš napravi svoje gnjezdo. Miš nesmetano uđe u košnicu za hladnih noći dok su pčele u klupku, a kad kasnije pčelar postavi češalj on zapravo zarobi miša u košnici. Tako zarobljeni miš se vješto skriva u svom gnjezdu za vrijeme aktivnosti pčela, dok se aktivira preko noći dok je hladno i radi štetu u košnici.

Osobno koristim metalna postolja čiji su nogari spravljeni od glatke cijevi 40x40cm. Košnice su postavljene 50cm od tla i zapravo glatka cijev onemogućuje glodavcu penjanje do ulaza u košnicu. Važno je znati da prilikom ovakvog rada ispred košnica ne smije biti visoke trave, niti na njih ne smije biti naslonjen ikakav predmet koji bi omogućio da se miš popne do košnice. Za zimskih dana ako snijeg zatrpa košnice, miš će preko snijega ući u nju ako na istoj nije postavljen češalj.
Nadam se kako sam ukratko pomogao mladim pčelarima da shvate što je to potrebno kako bi kvaliteno pripremili pčele za zimu.Toliko od mene za mjesec runjan, puno pozdrava i vidimo se u listopadu.

MEDNO!

Hvala Drazenu Spancicu za ustupljen tekst!

Kontakt  Spancic.drazen@gmail.com