Radovi po mesecima

medpcelarskimagazin/honeybeekeeping magazine-radovi po mesecima
medpcelarskimagazin/radovi po mesecima
Smisao tj. svrha Termodaske

Radoslav Stupar-Smisao tj. svrha Termodaske

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više radoslav stupar Smisao tj. svrha Termodaske Premijera teksta Smisao tj. svrha Termodaske Sposobnost pčele da nakuplja masno tkivo tj. sposobnost društva da preko legla PRETAČE masno tkivo u med a onda med ponovo preko legla u masno tkivo, mu omogućava da reaguje na sve promjene u prirodi, koristeći istu tj. da se pretakanjem pomenutog masnog tkiva pripremi za zimu i da je preživi. Pčelareći obraćamo u prvoj liniji pažnju na društvo gledajuci u njemu jedan organizam, a njegujuci ga kroz pčelarsku sezonu, podržavamo njegov prirodni način života. Piše Radoslav Stupar E kad kažemo prirodni način života, ne možemo više mimo plodista tj. mimo funkcije istog u prirodnom staništu.. Iz gore pomenutih redova vidimo da društvo kako godina prolazi reaguje  ne razmišljajući  jer inteligencija pčele se najvećim delom izražava urodjenom reakcijom. Reagujući društvo opšti sa prirodom i ovisno o dobu godine, pretače hranu preko legla u masno tkivo i obrnuto. Direktno od uspeha ovog pretakanja ovisi i masnoća buduće pčele a od izražaja iste tj. količine masnog tkiva zavisi i njena snaga. Znači što je jedinka masnija to je vitalnija. Onda iz ovog proizilazi da je definicija jakog društva kratka i jasna: što veći broj što masnijih pčela. Prirodno stanište zbog svoje prostorne ograničenosti, omogućava društvu “proizvodnju” masnih pčela uz povoljnu mikro klimu, istovremeno dozvoljavajući pojave svih onih željenih osobina, koje u današnjem pčelarstvu ne dolaze do izražaja. Ne dolaze do izražaja zbog prevelikog plodišta koje pčelar permanentno povećava. Ove osobine se definišu kroz higijensko ponašanje društva koje se opet izražava kroz intenzivniju njegu legla, čišćenje ćelija, čišenje površina u i oko plodišta kao i medjusobno  čiscenje. Pomenuto higijensko ponašanje društva dolazi do izražaja i u borbi društva protiv varoe, napadajući je u ćeliji ili na pčeli kao i otvaranjem i ponovnim zatvaranjem ćelija. Rezultat prirodnog staništa je zdrava i vitalna pčela, spremna za opštenje sa prirodom. U prirodnom staništu društvo pokrećući leglo počinje pretakanje zimskih zaliha hrane preko njege legla u mladu pčelu, što je prvi stepen pretakanja.Velike količine polena po unosu u stanište budu deponovane i kroz taj unos u prvom momentu matica bude blokirana. Ali opet zbog svoje prostorne ograničenosti u sledećem periodu, prirodno stanište omogućava matici postizanje dominacije u plodištu kroz pojačano zaleganje. Onda ova dominacija matice u ovisnosti od količine pojave nektara u prirodi, reguliše pomenutu količinu polena u plodištu trajno.  Znači zbog nedostatka mesta u plodištu tj. u prirodnom staništu, uneseni polen više ne bude odložen trajno, već po potrebi unešen i trošen .Izlaskom više generacija pčela, postiže se “višak” pčela, a pošto ovaj “višak” pčela društvu vise nije potreban u plodištu, ovo stanje slobode onda podstiče kako nakupljanje masnog tkiva tako i pojavu higijenskog ponašanja društva. Nakupljanje masnog tkiva kod ovih “slobodnih” mladih pčela je drugi stepen pretakanja a rezultat su masne pčele.  Znači, zbog prostorne ograničenosti plodišta u prirodnom staništu , pojavljuju se “slobodne” pčela, koje onda postaju masne proljetne pčele. Čitav ovaj proces pretakanja i proizvodnje masne pčele, opet zbog prostorne ograničenosti prirodnog staništa bude obavljen brzo tj. prije ili uoči neke obilnije paše u proljece.Drugim rečima, pojava masnih pčela je u ovom momentu moguća samo zato što niko ne proširuje plodište, gde bi pomenuto masno tkivo bilo potrošeno forsiranjem legla a ne akumulirano. Znači, opet zbog ograničenosti prostora prirodno stanište omogućava društvu brz proljetnji razvoj jer se ne radi o velikom broju jedinki koje društvo čine tj. koje moraju postati masne.Tim je ovo društvo nakon nakupljanja masnog tkiva tj. pojave odredjenog broja masnih pčela spremno za zadnju fazu a to je rojenje.Pojavom paše društvo zatrpava maticu tj. plodište nektarom i polenom, praveći pergu, da bi po rojenju mlada matica imala spremno plodiste za formiranje novog društva.Kroz proizvodnju masnih pčela u predhodnom periodu, prirodno stanište je omogućilo roju dobar start na novoj lokaciji jer je dobar dio tih masnih pčela u sastavu roja koji ako je kvalitetan izgleda ovako:“3 kg tezak roj sadrzi 1 kg pcela, 1 kg meda i 1 kg masnog tkiva.“  Cilj prirode je da društvo napuni staro stanište medom i pergom, odgoji masne pčele, ostavi mladom društvu dobro odgojeno leglo i matičnjake i izroji se. Cilj pčelara je da društvo prije pojave nektara u prirodi uzgoji što veći broj masnih pčela, da iste unesu velike količine nektara, odgoje kvalitetno leglo i da se ne izroje. Da bi pčelar pomenute ciljeve postigao, potrebna mu je zdrava i vitalna pčela tj. brojno društvo sastavljeno od masnih pčela kao i simulacija funkcije plodišta iz prirodnog staništa .E tu ne možemo mimo termo daske.Korištenjem termodaske smo u stanju od svake košnice u svako godišnje doba kreirati plodiste kod bilo koje rase pčela, uzimajući u obzir njene potrebe u datom trenutku. Plodište kreiramo po uzoru na prirodno stanište tj. njegovu zapreminu prilagodjavamo termodaskama snazi društva tj. matice . Onda nam odnos snage matice i količine polena u plodištu služe za uvid u stanje društva i upućuje nas na sledeće korake pri radu sa društvom. Matičnom rešetkom vršimo podelu prirodnog staništa odvajajući med od legla, tim postupkom a uz opet termodaske postižemo kompaktnost legla. Ova kompaktnost legla onda omogućava održavanje povoljne mikro klime u plodištu, čiji je rezultat dobro odgojeno leglo tj. dobro odgojena pčela. Da bi za razliku od društva u prirodi postigli veći broj masnih jedinki u proljeće, njegujemo društvo prihranjujući ga po završetku pčelarske godine. Termodaske društvo izoluju tj. štite ga kako od hladnoće tako i od toplote i time omogućavaju pomenutu povoljnu mikro klimu u plodištu i tokom ljeta. Ovom njegom i prihranom omogucavamo društvu, optimalne uslove pri razvoju. Onda ovaj optimum garantuje velik broj zimskih   pčela a to je ujedno zadnji i treći stepen pretakanja. Znači, na ovom mestu govorimo o zimskim pčelama a ne o masnim. Zašto, kada govorim o masnim pčelama mislim na one pčele koje se tokom godine mogu pojaviti u društvu ovisno na koji način pčelar pčelari jer su eventualno prvo slobodne a mogu uslovno postati masne. Slobodne su do momenta dok društvu ne zatrebaju a to je najkasnije sledeća paša.

Dražen Špančić- SATNE OSNOVE KAO NOVO PLODIŠTE

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Dražen špančić SATNE OSNOVE KAO NOVO PLODIŠTE SATNE OSNOVE KAO NOVO PLODIŠTE“ Davno sam napisao ovaj tekst i tehnologiju koju sam usvojio na svom pčelinjaku. Nekim mojim novim prijateljima dobro će doći da ga pročitaju….Pišući razne tekstove po forumima, neki prijatelji pčelari su se zainteresovali za način rada koji sam usvojio u svojoj praksi i želji da ga primjene na svom pčelinjaku. S obzirom da je teško svakom pojedinačno opisati tehnologiju rada satnim osnovama, odlučio sam napisati tekst i da ga podijelim sa svima vama, kao plod dobre suradnje i odnosa među prijateljima.PIŠE D.ŠPANČIĆTEKST JE PRVOBITNO OBJAVLJEN U ČASOPISU  HRVATSKA PČELA 2017g Ubijeđen sam, složiti ćete se samnom kako je zdravo saće u plodištu pluća košnice, koja u svakom momentu moraju da dišu punim kapacitetom, bez dodatnog opterećenja, kako u zimskom periodu, tako i za vrijeme aktivne sezone naših ljubimica. Iako pišem sa kontinentalnog dijela Hrvatske, gdje se klima znatno razlikuje od ostatka dijelova na Balkanu, ipak moram napomenuti kako su nam paše svima manje-više podjednake, sa napomenom kako neke paše dođu ranije a neke kasnije. KOMPLETNA ZAMJENA SAĆA U PLODIŠTUPčelarim LR košnicom i pokušati ću vam predstaviti svoj način izmjene kompletnog saća u plodištu do završetka bagremove paše, na način da se buduće plodište sastoji od deset satnih osnova. Da bi pčelari bili uspješni u ovom postupku moraju imati satne osnove od čistog voska (bez primjesa parafina, loja i sl..)  uzimljene  snažne zajednice, velike zimske zalihe hrane i solidnu proljetnu pašu. Ako ispunjavate ova četiri uvjeta,  onda imate šanse promijeniti kompletno saće u plodištu, bez gubitaka snage pčelinjih zajednica i smanjenih prinosa do kraja bagremove paše, a nekada i ranije. Kvalitetno uzimljene zajednice na početku listopada zimuju na minimalno 18kg hrane (najbolje meda), kroz zimu troše rijetko kada više od 6kg da bi na kraju veljače imale u zalihi odokativnih 12kg hrane. Pomenute zajednice ako su zdrave ne trebaju pomoć pčelara nego se samostalno razvijaju u super jake pčele spremne da iskoriste sve nadolazeće paše, naravno u skladu sa mogućnostima koje joj nude vremenski uvjeti.  Nakon dodavanja oksalne kiseline ne uznemiravam zajednice sve do početka veljače kada vršim kratki brzi peglad kako bi utvrdio zdravlje pčela i količinu hrane dostupne pčelama u klupku. Uglavnom tako kvalitetno uzimljene pčele ne mogu da probiju mednu kapu ali iz sigurnosti izvršim pregled i dodajem po potrebi prve pogače, kako se ne bi dogodilo da nam zajednica ugine od gladi na centralnim okvirima i nemogucnosti da si prinese hranu sa bočnih okvira meda usljed hladnoće. Sljedeći brzi pregled radim krajem veljače kada dodajem svim zajednicama prve pogače ili kristalni med 1kg po zajednici. Postavljam utopljavajući materijal (foliju) i ne poduzimam više ništa sve do perioda sedam dana pred cvatnju divlje trešnje. Kako mi se plodište u tom periodu godine još uvijek nalazi u gornjem nastavku, postavljam matičnu rešetku sa pomoćnim letom izmedu dva nastavka i vraćam košnicu u prvobitan položaj (dolje prazno saće dok se gore I dalje nalazi plodište).Od početka marta pa do početka cvjetanja trešnje pčele pojedu jednu pogaču.Nije  potrebno zajednice dodatno prihranjivati jer preostala zimnica sasvim je dovoljna da razvija snažne jedinke. Ako pomenutom društvu pridodamo i eventualne proljećne  unose svhatiti  ćemo kako naše pčele žive u obilju nektara, meda i cvjetnoga praha.  Početak cvjetanja divlje trešnje jasan je pokazatelj kako je proljeće već uzelo maha, dnevne temperature nerijetko su i iznad 20c, pčele užurbano rade i unose razne boje cvjetnoga praha što je dokaz da se priroda opasno probudila i daje svoj maksimum. Veliki broj pčelara tada rotira svoje nastavke, prevješava leglo i slične mukotrpne poslove kako bi natjerali svoje pčele na brzi razvoj u svrhu ostvarivanja visokih prinosa na bagremu. Ja osobno ne mučim se toliko nego otvorim košnicu i na postojeće plodište postavim nastavak sa 10 satnih osnova, na novododani  nastavak postavim novu pogaču, preko pogače postavim foliju i poklopim košnicu. Stavim prst u uho i ne uznemiravam pčele narednih dvadesetak dana. Uopće me ne brine situacija da li će biti hladnoće, kiše, snijega i ostalih vremenskih nepogoda. Koliko god u ovom vremenskom periodu padala kiša i bilo hladno za toliko će se i razvoj biljaka zaustaviti, bagrem će kasnije cvjetati i opet sve dođe na svoje. Pčele iz plodišta stvarale su temperaturu koja se zadržavala pod foliom gornjeg nastavka i grijala je pogaču. Pogača mami pčele koje rade tzv lanac i spajaju se sa plodištem. Kako konzumiraju pogaču tako mlade pčele grade satnu osnovu i preslaguju med iz starog plodišta u novo. Dakle, nisam otvarao košnice od početka cvjetanja trešnje pa sve do kraja cvijetanja  jabuke. Pri završavanju cvjetanja jabuke otvaram svoje zajednice i u većini slučajeva pronalazim staro plodište zaleženo u potpunosti ali i izgradenih 5-8 satnih osnova u koje je prešla matica i zasnovala svoje novo leglo u novom nastavku. Ovisno o godini nekada pčele u potpunosti izgrade svih 10 satnih osnova a nekada 5 osnova, što ovisi o pašnim prilikama i općenito medonosnom proljeću. Važno za napomenuti kako mi se nikada nije dogodilo da mi pčele ne izgrade minimalno 5 satnih osnova bez obzira na proljetnu hladnocu, mrazove i sl. Otvorivši naše košnice na kraju cvjetanja jabuke vršimo sljedeće radove. Naše novo i staro plodište privremeno sklanjamo u stranu kako bi došli do donjeg nastavka. Donji nastavak također uklanjamo i na njegovo mjesto stavljamo naše novo plodiše djelomično izgradeno, preko novog plodišta stavljamo nazad matičnu rešetku, na matičnu rešetku vracamo staro plodište, da bi na staro plodište postavili prazan nastavak koji se do sada nalazio na podnici. Ovim načinom zapravo smo zamjenili prvi i treći nastavak dok je staro plodište ostalo na mjestu gdje je i prije bilo.Spuštanjem novog plodišta na podnicu u većini slučajeva spustili smo i maticu jer matica se u proljeće uglavnom nalazi na djevičanskom sacu. Kako bi bili sigurni gdje vam se nalazi matica dođite na vaš pčelinjak nakod tri dana i provjerite ima li u starom plodištu friških jaja. Ako jaja nema možemo biti sigurni da je matica dolje ali ako u starom plodištu

ŽIVOT PČELA

SAMIR OMEROVIĆ-ŽIVOT PČELA BRDSKOPLANINSKIH PODRUČJA BiH (FEBRUAR-APRIL)

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više SAMIR OMEROVIĆ ŽIVOT PČELA BRDSKOPLANINSKIH PODRUČJA BiH (FEBRUAR-APRIL) ŽIVOT PČELA BRDSKOPLANINSKIH PODRUČJA BiH (FEBRUAR-APRIL)“ Obzirom na česte upite mlađih kolega , šta i kako raditi tokom februara mjeseca a shodno svim mojim mnogobrojnim objavama , probaću da u ovom postu opišem svoja zapažanja i svoju pčelarsku praksu koja se prije svega odnosi na iskustva u brdskoplaninskim područjima iznad 800 mnv u kojima pčelarim . To je pojas šuma Bukve i jele sa ili bez smrče , padinski položaj okrenut jugu i jugoistoku iznad kojeg se uzdiže jedna od najvećih planina Vranica 2107 mnv . Kao temelj objašnjenja šta i kako a obzirom na praktični smisao objave vezaću se na objašnjenja razvoja pčela i uporednog cvjetanja medonosnog bilja kao glavnog pokretača sveukupnog života pčelinjih društava . A neću ni pominjati sta smo to trebali uraditi još u avgustu prošle godine pa sve do sad , uradili smo što smo uradili , sad trebamo raditi dalje, podržavati , sanirati posljedice , unapređivati itd … Piše  Samir Omerović Za pčele kontinentalnih područja , brdsko-planinskih regiona BiH, februar mjesec ujedno predstavlja kraj prve polovine pčelinjeg zimskog perioda ( ne kalendarskog) , kada se iz dana u dan sve više i više počinje buditi instinkt obnove pčelinjeg društva. Pčele uglavnom obave prve velike pročisne izlete u drugoj polovini januara, a već se tokom februara pojavljuju i prve biljke šumske-proljetnice ( nerijetko su tu Erica carnea – crnjuša, Galanthus nivalis – visibaba, Leucojum vernum – drijemovac, Crocus neapolitanus – šafran, Corylus avellana – lijeska, Cornus mas – drijen, Viscum album – imela, Helleborus odorus – kukurijek, Primula vulgaris – jagorčevina, Eranthis hyemalis – ozimica, …) koje na osunčanim i kamenitijim položajima počinju stidljivo otvarati cvjetove i obezbjeđivati prve količine prijeko potrebnog polena i nektara za pčelinja društva. Karakteristično za sve rane proljetnice , rane medonosne biljne vrste jeste da su uglavnom zastupljene na nezaklonjenim položajima svijetlih i toplijih pojasa hrastovo grabovih i bukovih šuma kontinentalnog područja i naročito svih njihovih degradacionih oblika, uz rubove šuma, šumskim čistinama i slično gdje im okolna vegetacija visočijeg drveća pruža adekvatnu zaštitu od mrazeva. U takvim uslovima koristeći sunčevu inslocaiju i dobre uslove zemljišta ove biljke vrlo rano počinju sa cvjetanjem i obezbjeđuju pčelama prvu prijeko potrebnu pčelinju pašu. Idući iz dana u dan u februaru mjesecu dani su sve duži, sunce visočije a sve češći su naleti toplijih južnih strujanja zraka koji nadvladavaju hladne struje sjevera. Sunce je svakim danom visočije i pod oštrijim uglom obasjava naš pčelinjak pri čemu se i toplotni i svjetlosni efekti na pčelinjak značajno pojačajavaju. Kada su pčelinjaci još smješteni na toplijim osunčanim ekspozicijama bez zasjena prirodnog ili vještačkog porijekla, pčele značajno iskoriste podnevni dio dana u korištenju prve februarske-polenske paše.Pozicija pčelinjaka u odnosu na osunčanost u zimskom periodu je od vitalnog značaja za razvoj pčelinjih društava i iskorišćenje rane februarske polenske paše. Naime februar mjesec je vrlo kolebljiv po temperaturama pa čak i kad imamo toplija južna strujanja zraka ili lijep i sunčan dan koji stvara povoljnu temperaturu za cvjetanje prvih biljaka proljetnica vrlo je bitno gdje se pčelinjak nalazi.  Ukoliko je pčelinjak smješten na toplijim ekspozicijama (prisojne strane ekspozicija S, SE, E i SW) i ako su leta košnica okrenuta jugu, u i oko pčelinjaka vladaće povoljni temperaturni efekti koji će dozvoliti pčelama izlazak i korištenje pčelinje paše. Suprotno uslovi temperature na pčelinjacima hladnijih ekspozicija biće lošiji do te mjere da će pčele ili vrlo malo izlaziti i koristiti ranu polensku pašu ili neće nikako izlaziti. Ovo je vrlo bitna činjenica koja se prilikom osnivanja pčelinjaka mora obavezno uzeti u obzir. Ukoliko se pčelinjak nalazi ne samo na hladnijim ekspozicijama slabije osunčanosti već i na toplijim ekspozicijama ali u zasjeni bilo kakvog prirodnog ili vještačkog objekta značajno će manje biti u uslovima povoljne temperature i osunčanosti da iskoristi pčelinju polensku pašu. Temperatura zraka na osunčanim pčelinjacima može i po nekoliko Cº biti visočija od temperature zasjenjenih pčelinjaka. Tih nekoliko stepeni u i onako minimalnim temeparaturama koje vladaju u februaru mjesecu i obezbjeđuju cvjetanje prvih proljetnica značajno utiče na vrijeme provedeno u korištenju polenske paše od strane pčela . Taj vremenski raspon u toku dana korištenja rane polenske paše je vrlo bitan za sveukupni razvoj pčelinjih društava. Pčelinja društva na pčelinjku koji je na toplijim ekspozicijama, nezasjenjen, značajan dio dana iskoriste na skupljanju polena i nektara sa prvih biljaka proljetnica. ( Pri tome morate imati u vidu činjenicu da rana polenska pčelinja paša uglavnom u najvećem dijelu pčelama obezbjeđuje polen i vrlo skromne količine nektara ). To je tako i to ne možete izmjeniti , izuzev slučaja kada se pčelinjaci nalaze u području gdje imamo veliku zastupljenost Erica carnea – zimocvijeta i uz povoljne uslove mogu sakupiti i lijepe količine nektara . Ova biljka je blagodat za pčelinja društva u neposrednoj blizini gdje je već ima tokom ranog proljetnog aspekta i pruža velike mogućnosti dobrog razvoja pčelinjih društava . Erica carnea – crnjuša je zimzeleni grm do 50-tak cm visine uspravnih ili puzavih stabljika i lakhko lomljivih grana. Ima vrlo dobro razvijen korijenov sistem i odlično veže zemljište. Jednodoma je entomofilna i izrazito kalcifilna vrsta. Razmnožava se dobro sjemenom ali i vegetivnim putem. Jedna je od najranijih vrsta po cvjetanju naših krajeva, nerijetko u nešto toplijim periodima nekih zima počinje sa cvjetanjem već krajem januara mjeseca. Najviše je rsprostranjena u bazifilnim šumama crnog i bijelog bora, bora krivulja i često u crnograbovim šumama unutar pojasa hrastovih šuma. Izrazita je kalcifilna vrsta ali se sem na krečnjaku i dolomitu javlja i na serpentinu, gdje prekriva velike površine. Što se tiče visinskog dijapazona rasprostranjenja ide i do 2000 m.n.v. Prema našim autorima (Šimić.,Momirovski.,Ćerimagić., i Sitarić.,) u povoljnim uslovima toplote i vlažnosti zemljišta može da izluči značajnu količinu nektara ( skala 1 do 4) u grupi 3 i polena 1 grupa (skali od 1 do 3).Obzirom da počinje vrlo rano da cvjeta već početkom februara mjeseca i da je široko rasprostranjena u brdsko-planinskim područjima BiH

Sulejman Alijagić-SMJENA GENERACIJA - LJETNE I ZIMSKE PČELE

Sulejman Alijagić-SMJENA GENERACIJA – LJETNE I ZIMSKE PČELE

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više sulejman alijagić SMJENA GENERACIJA – LJETNE I ZIMSKE PČELE SMJENA GENERACIJA – LJETNE I ZIMSKE PČELE Ovim tekstom se oko određenih radnji ograđujem jer je pisan za brdsko planinski teren a na mom pčelinjaku je nadmorska visina oko 450 m/n/v, ali se isto dešava u drugim krajevima samo možda malo kasnije ili ranije ili duže i kraće traje zimovanje pčelinjih društava. PIŠE SULEMAN ALIJAGIĆPoznata je činjenica skoro svim pčelarima da krajem ljeta i početkom jeseni dolazi do smjene generacija ljetnih i zimskih pčela. No, da li baš svi pčelari vode računa o nekim možda sitnim ali važnim detaljima, koji mogu značiti lakše prezimljavanje ili gubitak pčelinje zajednice tokom zime. Kod pčela koje ulaze u zimu dešavaju se određeni fiziološki procesi koji im olakšavaju lakše zimovanje ali i da njihov životni vijek traje duže i koje su sposobne da u proljeće odhrane prvu generaciju pčela, što je jako važno za pčelinju zajednicu. Pčele u jesen sakupljaju hranu koja im služi kao zimnica i zaštita (nektar, polen, propolis) ali isto tako pčele sakupljaju određene rezerve u svom tijelu. Te rezerve su u vidu bjelančevinasto-masnog tkiva koje se sastoji od masnih stanica i nakupina bjelančevina, naziva se VITELOGENIN. O ovoj temi ima poseban tekst koji mi je ustupila prof. dr. Jevrosima Stevanović sa Veterinarskog fakulteta Univerzitet u Beogradu. Ovo masno-bjelančevinasto tkivo je jako važno za lakše prezimljavanje i pčelar može olakšati svojim pčelama ako na vrijeme odradi određene radnje. Također valja napomenuti da i kod ljetnih pčela postoje ove naslage bjelančevinastog tkiva ali u manjem obimu u vidu bjelančevinastih nakupina i masnih kapljica. Upravo ovo bjelančevinasto-masno tkivo VITELOGENIN omogućava pčelama da u nekim krajevima sa većom nadmorskom visinom žive i 5-6 mjeseci, a u nekim tokom cijele zime skoro da i ne prekidaju sa leglom. Pčelari koji imaju postavljene pčelinjake na mjestima gdje nema dovoljno polena, trebaju voditi računa da pomognu pčelinjim zajednicama da im na neki način dodaju polen od kojeg  zavisi razvoj masnih bjelančevinastih rezervi u ždrijelnim žlijezdama i masnog tkiva, ili u jesen da sele pčele na mjesta gdje ima biljaka polenarnica. Posebno je važno da pčelinje zajednice uđu u zimu sa dovoljnim količinama perge i da se na vrijeme izvrši smjena generacija pčela, da pčelinja zajednica bude zdrava i sa dovoljnom količinom kvalitetne i pravilno raspoređene hrane. Pčelari trebaju nastojati da im pčelinje zajednice uđu u zimu sa optimalnim brojem pčela. U literaturi stoji da oko 10.000 zimskih pčela može svojim vlastitim bjelančevinama odhraniti oko 1000-1500 larvi. Također je poznata činjenica posebno u brdsko planinskim područjima (osim primorja i Dalmacije) da su pčele koje su izležene krajem avgusta mjeseca pa do polovine septembra najvitalnije i najlakše podnose zimovanje i koje su najsposobnije da u proljeće uzgoje leglo i obnove pčelinju zajednicu (Institut u Harkovu). Kada znamo ovu činjenicu da su pčele koje se izlegu krajem avgusta, čija su jaja položena krajem jula ili polovinom avgusta mjeseca, jednostavno ovo saznanje pretvorimo u djelo DOBRE PČELARSKE PRAKSE. To se misli na forsiranje matice da u periodu jula i početkom avgusta polaže što veći broj jaja. Kako forsirati maticu? U mjestima gdje je ovo bespašni period treba pčele prihranjivati. Neki pčelari na žalost izvrcaju sav med i nastoje dodavanjem ogromnih količina sirupa da nadomjeste tu količinu. Svakako da pčele mogu prezimjeti na šećernom sirupu, lakše nego na medljikovcu, ali se javlja onaj problem s početka ovog teksta a to je masno bjelančevinasto tkivo VITELOGENIN kojeg i ako ima to je jako malo i u proljeće još ako su vremenske prilike promjenjive kao zadnjih godina javlja se veliki problem oko odgoja nove generacije pčela i većina takvih zajednica na žalost ili umire u proljeće ili cjelu godinu ne može ni za svoje potrebe da sakupi dovoljnu količinu hrane. Još jedna opasnost koja se u posljednje vrijeme javlja kod nekih pčelara jeste prihranjivanje zajednica sa visokofruktoznim kukuruznim sirupom posebno ako kupuju gotovo pripremljeno u kojem se nalaze tvari koje su nepoželjne za pčele i takva zajednica nema dobro razvijene pčele.Dakle, treba voditi računa o jesenskoj prihrani pčelinjih zajednica. Svakako treba oni pčelari koji daju sirup da to odrade na vrijeme. Ovdje se misli da se „iskoriste“ one ljetne pčele koje će ionako umrijeti većina njih do zime. Treba da one prerade taj sirup ili neku drugu hranu kako bi ove pčele koje se izlegu krajem avgusta i početkom septembra koje će zimovati, bile što manje izrađene pretvaranjem sirupa u med. Najbolje je da pčelinja zajednica zimuje na prirodnim pčelinjim medovima koji nisu problem tokom zime. Izbjegavati zimovanje na medovima od medljike. Uz sve gore pomenuto istovremeno moramo voditi računa o varoi koja je baš u ovo vrijeme u usponu svog razvoja i koja uz direktnu štetu na pčelama nanosi mnogo veću štetu kao prenosilac virusa. Varoa je također jako važan faktor za zimovanje pčelinjih zajednica. Nije toliko bitno kojim preparatom će ko tretirati, koliko je važno da se tretiranje odradi na vrijeme.Poznato je da većina pčelara to radi godinama istim hemijskim sredstvima i mi na taj način vršimo „selekciju varoe“. Neki će pitati kako? Varoa već postaje rezistentna ili imuna na neka sredstva i pčelari povećavajući dozu sredstava utiču na to da se i varoa prilagođava povećanoj dozi i na taj način opstaju one nejotpornije jedinke koje dalje rađaju mlade varoe otporne na to sredstvo i tu dozu. Trebalo bi da se mijenjaju sredstva i preparati i zasigurno se može pčelariti sa varoom bez neprovjerenih i neregistrovanih preparata. Problem se javlja i od strane raznih poljoprivrednika koji rade razna prihranjivanja i tretiranja svojih ratarskih i voćarskih kultura pa nam pčele umiru tokom sezone ili čak unesu med i polen sa tih kultura i to je dodatni problem za nas pčelare.Po meni varoa je problem prostora i njena štetnost bi se mogla svesti na minimum ako bi svi pčelari jednog prostora, bili članovi lokalnog udruženja ili ako nisu članovi, svaki tretman na tom prostoru odradili u što kraćem vremenu. Bilo bi naravno dobro da to sve ide planski

PRIPREMA PCČLINJIH DRUSTAVA ZA PAŠE NA BRDSKO PLANINSKOM PODRUČJU

SAMIR OMEROVIĆ-PRIPREMA PČELINJIH DRUSTAVA ZA PAŠE NA BRDSKO PLANINSKOM PODRUČJU

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više SAMIR OMEROVIĆ PRIPREMA PČELINJIH DRUŠTAVA ZA PREDSTOJEĆU ŠUMSKU RAZVOJNU I VOĆNU PAŠU  NA BRDSKO PLANINSKOM PODRUČJU PRIPREMA PČELINJIH DRUŠTAVA ZA PREDSTOJEĆU ŠUMSKU RAZVOJNU I VOĆNU PAŠU  Nakon prethodnog izrazito hladnog i nepovoljnog vremena tokom zadnje dvije trecine marta mjeseca i dolaskom toplijih dana pcele ulaze o novu fazu proljetnog razvoja . Obicno za brdskoplaninska podrucja ovo je period kada se treba uraditi prvi proljetni pregled pcelinjih zajednica . U tom pregledu iako je potrebno zabiljeziti opce stanje svake zajednice ne treba ni previse tumbati drustvo . Jos uvijek su pcelinja drustva prilicno ranjiva i onu veliku energiju koju ulazu u zagrijavanje gnijezda ne treba olako trositi .PIŠE SAMIR OMEROVIĆDrugim rijecima MORAMO nastojati da taj pregled zavrsimo u sto kracem vremenu . Da bi to postigli treba odabrati najtopliji dio suncanog dana bez nekog jakog i hladnog vjetra , spremiti opremu , teku i olovku i sa pozitivnom energijom krenuti u pcelinjak . Kosnicu otvoriti bez puno dima , laganim podizanjem poklopca , odmah zabiljeziti stanje pokrivenosti ulica i broja okvira sa pcelama . Izvaditi poslednji ram sa lijeve ili desne strane , snimiti stanje hrane na njemu i staviti ga na stranu pored kosnice .Zatim laganim primicanjem slijedeceg okvira i izvlacenjem do pola , ne dalje ,jer nema potrebe sbimiti stanje na njemu hrane , pcela , eventualno legla . Cim dospijemo do prvog okvira sa leglom , preci na suprotnu stranu i izvrsiti pregled do prvog krajnjeg okvira sa leglom sa druge strane . Nema potrebe za kopanjem i vadjenjem svakog okvira iz kosnice kompletno . Na ovaj nacin vec sticemo kompletnu sliku stanja pcelinjeg drustva . Znamo koliko ima hrane , koliko ima legla , u kakvom je stanju leglo , ima li sumnji na neke bolesti .. u samom pregledu vazno je da snimite ukupan broj i narocito  snimite  pokrivenost okvira i hranom i leglom . Jer sada je situacija da su rijetki okviri gdje je sve med ili sve leglo . Znaci morate u glavi odmah malo racunati . Tri okvira na kojima su 1/3 med a 2/3 leglo u sustini znaci da imamo jedan puni okvir meda i dva puna okvira legla . Takodjer je bitno i da li je vecina legla zatvoreno ili otvoreno leglo . Obzirom da su nam ovo vazne stvari za dalje operacije u razvoju tokom samog pregleda moramo odmah steci sliku  o brojnosti , stanju hrane , stanju legla i narocito mogucnostima daljeg razvoja . Ukoliko unutar kosnice kada sve sagledamo imamo bar 8 ulica pcela, minimum 4 puna okvira hrane , 4 puna okvira  legla i ako je vecina tog legla zatvoreno leglo onda se radi o odlicnim drustvima za brdskoplaninske uslove pcelarenja .Takvim drustvima odmah mozemo uraditi i  malo  prosirenje plodista dodavanjem po jednog praznog okvira do krajnjeg okvira sa leglom sa toplije strane kosnice . Izrazito jakim drustvima moze se dodati i sa obije strane legla . Istovremeno spustamo neki okvir sa hranom u donji korpus i time izazivamo automatsku stimulaciju razvoja . Sada vec pred pojavu dzanarike , mrtve koorive , itd i povecan unos nektara napravili smo odlican prostor da pcele krenu u intenzivniji razvoj u horizintalnom smislu .  Cilj nam je da uz dobre uslove u kosnici,   sve veci broj pcela koje ce izaci u narednih desetak dana , zato je mjera zat. leglo – da pcele osvoje leglom u potpunosti citavo plodiste . Nakon ovako odradjenog PPP i izvrsenog prosirenja plodista narednih desetak do 15 dana treba podstaci dalji razvoj prihranom , kako ko vec praktikuje ali bez preterivanja . Slijedeca operacija je eventualno jos jedno prosirenje ili za jaca drustva mozda cak i rotacija plodisnih nastavaka . Ona obicno nastupa sa cvjetanjem divlje tresnje , kruske itd .. I poslednja koja obicno nastupa u jeku vocne pase sa jabukom i u kojoj dolazi do transformacije drustva u tri tijela ..ali otom potom dok stigne jsbuka , kod nas brdjana to je krajem aprila mjeseca . FOTOGRAFIJE  I GRAFIKONI S. OMEROVIĆ SAMIR OMEROVIĆ Autor teksta Pčelar praktičar sa iskustvom od 20 tak godina u Hadzićima (BiH) . Inače sam dip.ing.šumarstva. Bavim se uzgojem matica i istraživanjima medonosnog i ljekovitog bilja . Aktivni sam predavač po temama: Život i razvoj pčela i medonosnog bilja brdskoplaninskih područja.  ProIzvodim alkoholne tinkture kas 81 , nozevoj Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Sajt je počeo sa radom 2016 god i najčitaniji je pčelarski sajt u regionu. Marketing je način da i dalje postoji sajt i pomaže pčelarstvu . Dragan Radanović-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

Tehnika rada sa okruglim letima...

Saša Stojanović-Tehnika rada sa okruglim letima… 

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Saša Stojanović Tehnika rada sa okruglim letima…  Tehnika rada sa okruglim letima…  Šta su to okrugla leta? To su izbušene rupe na prednjoj strani nastavaka. Prečnik izbušenih leta na nastavcima je različit a kod mene je 2,5 cm. Rupe na FR nastavcima bušim na sredini i to na 7,5 cm od dna nastavka a na LR nastavcima na 10 cm. Na tako izbušene nastavke postavljam plastične regulatore leta. Sa njima se može skroz zatvoriti ili širom otvoriti okruglo leto, može se namestiti da kroz njih prolazi samo pčela radilica, čime se onemogučava izlazak trutova i matice a u košnicu se onemogućava ulazak stršljenova i osa.  Piše Saša Stojanović Kada se pčele jednom naviknu na njih njima se može regulisati intezitet izleta i uleta na jedno ili više leta. Njima se smanjuje gužva na osnovnom letu, pčelama je znatno kraći put do medišta a ako koristite matičnu rešetku kroz nju se pčele ne moraju provlačiti da bi došle do medišta.U nesnosim vrućinama njima se lakše reguliše ventilacija. Umesto da imate samo jedan klima uređaj na podnjači na osnovnom letu, vama obzirom na broj nastavaka sa kojima pčelarite svako otvoreno kružno leto na njemu predstavlja jedan klima uređaj. Regulatorima leta kako sam već rekao se reguliše intezitet ulaska i izlaska pcela, a u jesen je laksa odbrana od osa i strsljenova u slabijim zajednicama. Kako? Prosto, samo se zatvori leto gde nametnici ulaze a ostala kružna leta se otvaraju naizmenicno i po potrebi. Ose koje su navikle da ulaze na pojedinu rupu oklevaju, gube vreme i ne snalaze se najbolje dok pčele podstaknute feromonom matice ulaze u prvi otvor na koje naiđu formirajući bolju odbranu od napasnika.  Zapravo time smo im dali vremena da se bolje organizuju i odbrane od neprijatelja. Slično je i kod grabezi. Pčele pljačkašice koje su savladale odbranu na pojedinom otvoru naviknu se na njega, Čim primetimo grabež jednostavno zatvorimo otvor. Pljačkašice se gomilaju oko zatvorenog leta u nameri da ponovo uđu u košnicu. Obzirom da je tada leto zatvoreno napadnute pčele imaju vremena da organizuju odbranu na drugom letu, a pčelar ima dovoljno vremena da se organizuje i da drugim metodama suzbije pomenuti grabež. Za pojavu grabeži gotovo uvek je kriv pčelar! Kada se iznenadno pregradi plodište i stavi matična rešetka na plodište zarobljeni trutovi mogu nesmetano izlaziti kroz kružna leta. Ne treba vam uokvirena matična rešetka sa letom da bi trutovi izašli u polje. Kada se nastavak zarotira za 180 stepeni kružno leto vam može poslužiti za više namena primera radi između ostalog i za razrojavanje ili za odlaganje rojevnog nagona. Ne treba vam Snelegrova daska dovoljno je samo mreža od komarnika matična rešetka parče kartona ili najlon folija koja se postavi preko plodišnog ili pak medišnog nastavka i problem je praktično rešen. Sva će se izletnica iz podignutog nastavka vratiti u plodište a mlada će pčela ostati u nastavku što je jedan od načina razrojavanja pčela.  Dovoljno je zajednici dodati matičnjak, mladu maticu ili ostaviti novoformiranoj zajednici da povuće prisilni matičnjak. Kroz kružne otvore u proleće izlazi suvišna vlaga i C02 a kroz isti ulazi čisti kiseonik koji je potreban za razvoj mladog legla. Pošto kružni regulatori leta na sebi imaju rupičasti deo koji je zamrežen kroz njega ako je zatvoren prodire kiseonik a leglo je odmah tu nadomak otvora. U slučaju da ga otvorite u zavisnosti od inteziteta otvora leglo se pomera unazad. Kada se imaju okrugla leta (moja praksa) čak nema ni potrebe da se na podnjaci ima leto ukoliko je ona anti varozna podnjača. Probajte na par košnica, sigurno se nećete pokajati a košnica tj podnjača će vam u svako doba biti čista kao apoteka!!!  U medobranju na medišnom nastavku nije preporučljivo imati otvoreno leto pre svega zbog oticanja toplote u prolećnim danima a koje utiće na brže poklapanje i sazrevanje meda a primetio sam da isto ima i uticaja na količinu legla u plodištu. Takođe, po sili prilike odvaja se deo pčela za posao pčela stražarica koje se dodatno upošljavaju i odvajaju zbog čuvanja otvora. Zbog pomenutih razloga su kod mene pomenuta kružna leta na medišnim nastavcima uvek u toku glavnih paša u potpunosti zatvorena. Nepotrebna su i nisu svrsishodna iz pomenutih razloga a ako se zatvore pčele med brze poklapaju  i isti brže zri. Saša Stojanović Autor teksta Pčelarstvo je porodična tradicija porodice Stojanović (Petrovaradin). Prvi kontakt sa pčelama ostvario je vrlo rano još kao desetogodišnji dečak kada je svom dedi često pomagao na pčelinjaku. Od njega spoznaje pojedine tajne i sav taj čudesan i tajni svet pčelarstva. Zbog osnovnih i doktorskih studija a zatim i prirodom posla kojim se bavi nije se bavio aktivno pčelarstvom sve do 1995 godine. Saša je kako kaže pre svega hobi pčelar i pčelarstvo mu je dodatni izvor dohodka. Seleći je pčelar i stiže ma sve glavne paše. Pčelinjak drži na 3 lokacije. Na svom pčelinjaku kako sam kaže nije imao više od stotinu pčelinjih zajednica jer mu do sada veći broj ne dozvoljava stalni radni odnos. Većinom poseduje LR košnice, FR košnice a u poslednje vreme oformio je i nekoliko DB košnica. Oženjen je i otac je dvoje dece. Sa suprugom Minjom sve poslove obavlja na vreme i trudi se da na pčelinjaku bude sve u savršenom redu. Kad dobro zamedi u pomoć pristižu i deca.  Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Sajt je počeo sa radom 2016 god i najčitaniji je pčelarski sajt u regionu. Marketing je način da i dalje postoji sajt i pomaže pčelarstvu . Dragan Radanović-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

R.Porić Pročisni let

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više rasim porić Pročisni let Pročisni let Zimovanje pcela je ispit kako za pcelu tako za pcelara.Piše Rasim PorićDrustva koja su pripremljena kako treba od strane pcelara bezbjedno zimuju bez obzira na temp. Pcela pred zimu ulazi u stanje ekoloskog i bioloskog mirovanja.Koliko ce to uistinu bit tako ovisi od klimatski uslova,hrane na kojoj zimuje,snage drustva kao i zdravlja same pcele.Uzimajuci to u obzir pcelari bi trebali i morali vodit racuna o genetici i cistoci rase pcele za podnevlje u kojem pcelare.Samo autohtone vrste odoljevaju izazovima i naglim promjenama.Ako je pcela zdrava i ima kvalitetnu hranu u kosnici pritom jos se ne uznemirava manje ima potrebu za praznjenjem probavnog trakta.Cesta je pojava da pcele vrse procisni izlet u ne uslovima za isti,pa se da i primjetit kako se pcelari hvale o vitalnoj pceli.Na zalost to nije tako.U takvim uslovima procisni izlet samo rade drustva iz muke ili energetskog stresa prouzrokovanog ne kvalitetnom hranom ili prevelikom upotrebom secera.Tu nedostaje bjelancevinasto proteinske hrane.Dakle procisni izlet u vecini se desava na temp.preko 10st .Jaka i zdrava drustva i tad miruju.Prvo ce te primjetit slabija drustva da izlijecu.Pcelari cesto kad se desava procisni izlet ulaze u pcelinjake i dodaju pogacu ili pak vrse neke intervencije.Totalno pogresno jer je to velika mogucnost sirenja zaraze.Kako?Pa jednostavno dobar dio izmeta ce upravo zavrsit po kosnicama kao i samom pcelaru.Pcele treba pustit da prvo izvrse procisni izlet i samo promatrati ih,ako uvidimo da s nekom zajednicom nesto ne stima zabeleziti  istu i kad se pcele u vecem dijelu ociste onda pristupit radnjama za koje ima potrebe.Kod procisnog izleta ako je tepm.zadovoljavajuca i bez vjetra pcele ce svakako ciscenje izvrsit sto dalje od kosnice.U drugom slucaju ako ima vjetra i niza temp. Pcele ciscenje vrse tik pored kosnice pa i po samim kosnicama.Uprljani krovovi i kosnice nemora da znace kako drustvo ima zdravstvenih problema.Kad se pcele prociste i krene znacajniji unos polena vec tad se stvara slika kvalitete pcelinje zajednice .Ako pcelar primjeti da ima dosta mrtvih pcela ispred kosnica svakako bi bilo dobro kad bi se iste uklonile i izvrsila dezinfekcija ispred i iza pcelinjaka.Narocito tamo gdje nije ocidit teren i zadrzava se voda.Svakako ce pcele padat tu i moguce je da unesu eventualnu zarazu u kosnicu.Ne treba smetnut s uma da u tim nestabilnim vremenskim uvjetima pcele koriste blize lokacije kako za polen tako i za vodu.Iz tog razloga su i neophodno potrebne higijenske pojilice ako nema vode u blizini.Moram da napomenem upotrebu kukuruzne prekrupe koju pcelari koriste kako bi utvrdili prisustvo matice.Da ne bi oko toga duljio samo bih upitao iste imaju li cisti domaci kukuruz koji ne sadrzi GMO.Na zalost nemaju.I drugo kakva korist od toga jer to pcela ne konzumira vec ponovo izbaci.Jasno je kako svi mi cekamo prvi susret s pcelama ipak treba bit strpljiv i bez potrebe ne otvarat kosnice.Jer pcele su tad najosjetljivije i ne treba ih dodatno opterecivat.Ako gledamo samo izimljavanje pcela ne bi se trebala dogodit veca osilacija pcele max dvije ulice u odnosu na uzimljavanje.Osim u slucajevima kad nesto nestima s drustvom.Tad na isto obratit paznju.Oni koji upotreblhavaju ceslheve na letima svakako ih treba uklonit i olaksat pcelama ciscenje a s druge strane cesljevi ometaju pcelu kod unosa polena,skidaju ga narocito oni od metalnog materijala.Na kraju da napomenem snijeg na zalost kojeg u zadnje vrijeme sve manje ima.Tamo gdje ima isti ne treba skidat s kosnica jer je dobar toplotni izolator.Jedino se vrsi ciscenje snijega kod samog topljenja jer isti u vecernjim satima moze zaledit leta kao i kod klizanja s krova isti prevrnut.San svakog pcelara je da vidi sva drustva izimljenja i bez gubitaka.Sretno i medno.Tekst:Rasim Poric.  rasim porić Autor teksta Pčelar iz Buzima (BiH).Autor tekstova i videa,stručni predavač i inovator a pre svega čovek koji voli i pčele i ljude! Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Sajt je počeo sa radom 2016 god i najčitaniji je pčelarski sajt u regionu. Marketing je način da i dalje postoji sajt i pomaže pčelarstvu . Dragan Radanović-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

goran mirjanić-Upotreba veštačke proteinske hrane

W.Wright Drugačiji pristup prevenciji rojenja!

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Preveo i obradio Lazar Rajčić- In memoriam W.Wright- Drugačiji pristup prevenciji rojenja! Drugačiji pristup prevenciji rojenja! Preveo i obradio Lazar Rajčić- In memoriam 1961- 2020 Volt Rajt (Walt Wright) je rođen u Bartonsvilu (Burtonsville) država Merilend (Maryland), gde je proveo i svoje detinjsvo. Bartonsvil je mestašce na periferiji Baltimora i nalazi se na istoj geografskoj širini, ali na drugoj strani Apalačkih planina, kao pčelinjaci na kojima su svojevremeno pčelarili Dadan i Langstrot. On sada živi na periferiji glavnog grada Sjedinjenih Američkih Država Vašingtonu DC a pčelinjak mu je u Tenesiju. Po obrazovanju elektoničar koji je svoju karijeru započeo u američkoj vojsci na održavanju radarskih sistema a kasnije se početkom šezdesetih prebacio u NASA tim gde je radio na razvoju raketnih sistema Saturn V i Šatl programu. Pčelarstvom se krenuo baviti početkom devedesetih iz hobija u svojim pedesetim godinama. Na neki način je iskoristio svoje tehničko obrazovanje i usresredio se na rešavanje suštinskog problema u pčelarstvu rojenju. Njegovi pogledi na pčelarske tehnike se često kose sa dobro utvrđenim normama koje su etablirane u pčelarskoj literaturi. Tokom vikenda koliko mi je slobodno vreme dozvoljavalo sam iščitao par tekstova koje je Volt Rajt objavio u Američkom pčelarskom žurnalu (American Bee Jurnal) i Pčelarskom svetu (Bee Culture). Engleski jezik kojim se ovaj Amerikanac služi nije lak za prevođenje. Ja ću pokušati da prevedem par tekstova o pčelarskoj tehnici koju on primenjuje na svom pčelinjaku. Usled velike zauzetosti na poslu to će uzeti malo više vremena ali bolje ikada nego nikada.  POZDRAV IZ KANADE-VAŠ LAZAR RAJČIĆ Different Twist on Swarm Prevention Part I of Two Partshttp://www.beesource.com/point-of-view/walt-wright/a-different-twist-on-swarm-prevention-part-i-oftwo-parts/ PREVEO LAZAR RAJČIĆ Drugačiji pristup u pogledu prevencije rojenja I deoNagonTežnja pčela ka rojenju je osnovni nagon reprodukcije koji je evoluirao u kompleksan rojevi mehanizamspecifičan za ovu vrstu insekata. U biti poseduje neodoljivu snagu seksualne želje kakva postoji kodsisara. Eksperimentalnim putem  je dokazano da seksualni nagon jejači od svih drugih nagona jer je u službi samoodržanja vrste.Celokupno pčelinje  društvo je usmereno ka jutilizaciji reprodukcionog nagona rojenja. Cela pričapočinje sa odabirom budućeg staništa. Eksperimentalno je utvrđeno da pčele izvidnice biraju staništa čijaveličina je nešto manja od jednog bušela (mera kojom se u Americi mere žitarice i iznosi oko 35 litarahttps://en.wikipedia.org/wiki/Bushel ), ukoliko imaju izbora. Ta zapremina je dovoljno velika da u njustane dovoljna količina zimskih zaliha hrane i dovoljno mala da dovodi do zakrčenosti prostora u vreme prolećnog razvoja. Rani roj koji nastaje kao posledica zakrčenosti prostora u takvim prirodnim šupljinamaima najbolje šanse za održanjem. Ovo je zaista jedan veliki primer dalekosežnog odlučivanja od strane pčela izvidnica.“Plan igre“ rojenjaU Tenesiju to je jedan veliki kompromis u kome valja uskladiti različita biološka vremena za tri različitevrste pčela koje su zastupljene na tom područiju. Trutovi i matice obezbeđuju opstanak pčelinje vrste.Radilice su neophodne kako za formiranje rojeva tako i za održavanje društva nakon odlaska roja ilirojeva. Veliki broj pčela radilica je potreban za formiranje roja kako se ne bi podelom ugrozilo matično društvo.Većini iskusnih pčelara ovo su krajnje poznate činjenice.Pčelinje društvo odgaja nove radilice vrlo uspešno. Od trenutka kada se izlegu, pčele prolaze kroz serijuposlova i dužnosti (počevši od čišćenja ćelija, preko hranjenja legla, ventilacije, spremanja hrane, čuvanjastaništa pa do skupljanja polena i nektara).  Redosled ovih dužnosti nije slučajan i upravo je on neophodanda bi se sa uspehom odgajio svaki novi ciklus pčela. Njihov fiziološki razvoj odgovara svakom novomstadijumu kroz koje pčele prolaze radeći na različitim poslovima u košnici ili van nje. Drugim rečimanjihovo telo se prolagođava svakom novom poslu u tom tačno utvrđenom nizu od časa kad se pčelaizlegne dok ne postane izletnica. Brojčani odnos između različitih generacija pčela nije nimalojednostavan i povezan je sa konzumiranjem hrane i povećavanjem slobodnog prostora na saću koji setime ostvaruje. Broj slobodnih ćelija se povećava na račun ćelija u kojima su bili smešteni med i perga.Toopet dovodi do povećavanja obima poslova za postojeće pčele. Znači da razvoj pčelinje zajednice nijelinearnog već skokovitog karaktera .Društvo kreće sa uzgojem trutova nakon drugog ili trećeg ciklusa. Kako trutovi zahtevaju neko vreme da postanu polno zreli neophodno je da zajednica krene sa uzgajanjem trutova na vreme- pre sezone parenja.Tokom razvojnog perioda postojeća matica mora polagati jaja u velikom broju i to nakon višemesečnepauze. Ukoliko pčele iz bilo kog razloga posumnjaju da ona nije sposobna da polaže dovoljan broj jajaone će pokrenuti proces tihe smene.Kada su u društvu prisutni polno zreli trutovi, ili su na vidiku, i kad košnica postaje pretesna za sve pčelepostignuta su dva od tri preduslova za rojenje. Zalihe hrane su treći važan element ove slagalice. Nektar ipolen moraju biti dostupni da bi se donela na nivou društva odluka o rojenju. Kada su svi predusloviispunjeni donosi se odluka o rojenju i kreće se sa gradnjom matičnjaka. Gradnja matičnjaka je takotempirana da ukoliko se desi da prva matica strada prilikom svadbenog leta tu su spremne rezervne maticeiz kasnijih matičnjaka.Roj prvenac napušta košnicu pre pojave prve nove matice. Vremenski prozor za dovođenje u stanje starematice da ponovo leti je relativno kratko. Ona mora da položi jaja u pripremljene matičnjake a isto vremetreba da se priremi za let i to sve za nešto više od 16 dana.Plan igre rojenja se da sumirati u par reči: odgajiti što god više pčela je moguće. Cilj je duplirati matično društvo. Matica i pčele treba zajednički da odrade taj posao.Druga pitanjaVećinu gore pomenutih činjenica su dobro poznate većini pčelara ali postoji par obzervacija koje valjanapomenuti u kontekstu rojenja a odnose se na uzroke i posledice rojenja. Pregled liste ovih obzervacijaje prikazan u II delu. Ove obzervacije su napravljene na stotinama košnica u kojima su bile pčelerazličitog porekla odnosno rasa. Većina tih društava su divlji rojevi koji su sakupljeni tokom vremena sa raznih strana i usled takvog porekla predstavljaju širok genetski spektar pčelinje populacije u Tenesiju.1) Dobra matica može da položi dovoljan broj jaja i da rotira cikluse u leglu koje zauzima dva i po LRnastavka. Ukoliko je ona ograničena na manju zapreminu plodišta, od gore pomenutog, u odnosu na njenemaksimalne sposobnosi ona će

H.Zlatić – Satna osnova

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više HAMID ZLATIĆ SATNA OSNOVA SATNA OSNOVA NASTANAK SATNE OSNOVE Satnu osnovu izumio je godine 1857. J. Mehring iz Frankenthala u Njemackoj.Njegov proizvod bio je jos primitivan jer je imao samo dno stanice. Godine 1861 Amerikanac S Wagner popravio je Mehringovu satnu osnovu dodavsi joj i pocetke stanicnih stijena, i tako je sace postalo jace i potpunije, a pcele dobile vise voska za daljnje izgradjivanje.Slozit cete se sa mnom da izum satne osnove silno unapredjuje pcelinji rad. Pise H.Zlatić Sace se izgradi mnogo brze i lakse,pa pcelinja energija,koja bi se inace upotrijebila za izradu saca,prebacuje se na sakupljanje meda.Umjetna satna osnova smanjila je broj trutova u pcelinjoj zajednici zbog toga sto pcele vise ne mogu po svome instiktu graditi prekomjereno trutovske stanice. Desava se ali rijetko da poneku radilicku stanicu prosire i izgrade trutovsku ali ne u toj mjeri, kao kada to one rade instiktivno.I treca prednost, sace od umjetnih satnih osnova mnogo je pravilnije i jace,zbog debljine osnove,od prirodnog saca. Ako se jos pojaca zicama kao sto to mi radimo, to je sace sposobno izdrzati manipulaciju kojoj je izvrgnuto u savremenom pcelarstvu.Zato bi bilo tesko reci koji je izum u pcelarstvu bio vazniji,dali izum okvira kojim je sace postalo pokretno ili izum umjetne satne osnove,kojim je sace postalo sposobno za rad u danasnjem savremenom pcelarstvu.Osnova se zove zato sto je ona sredisnji i glavni dio satine,ja volim tako da kazem, satina, zato sto su nasi stari imali to u svojoj terminologiji. Osnova je razdjelna stijena od koje se produljuju lijevo i desno, s jedne i druge strane pcelinje stanice. Sve stanice zajedno sa satnom osnovom cine satinu. Ako pcele grade satinu potpuno same,bez umjetne satne osnove,onda je one grade u grozdu,u medjusobno povezanoj gomili pcela.Izum satne osnove i njezino stavljane u pcelinji grozd ili roj kako to mi kazemo,potpuno je izmijenio nacin pcelinje gradnje saca.To vise nije rad iznova,ispocetka nego zapravo samo popravljanje ili obrada pcelinje satine. Vise se ne radi o grozdu,nego se pcele nalaze na samoj satnoj osnovi i tu samo izvlace satnu osnovu koja je djelo covjeka, pregruba i predebela za pcelinju upotrebu.Ali zato osnova daje visak materijala,voska,koji pcele racionalno iskoriste izvlaceci ga i gradeci dalje stanice saca,dodajuci tako i svog materijala,dovrsuju satinu.U novom,modernom pcelarstvu,pojavile su se i plasticne,satne osnove,koje su vec u primjeni i polahko na mala vrata ulaze u pcelarsku praksu. Koliko su one dobre ili ne pokazat ce vrijeme.U zadnje vrijeme sve je teze doci do kvalitenih satnih osnova,problem je u parafin koji je postao pa gotovo sastavni dio voska. I mi pcelari snosimo jako veliku odgovornost,na ovakve pojave,trenutno u Eu 1 kg. satne osnove kosta 16 eura i sa takvom cijenom podstaknuti su pcelari na vecu proizvodnju voska.Pojacano sace.  Pcelinje sace bez obzira na to jeli izgrdjeno,na ploci umjetne satne osnove ili su ga pcele kompletno same izgradile,nije dosta jako da zadovolji potrebe pcelara. Sace oteza pod tezinom meda,osobito za vrijeme velikih vrucina i onda puca, i to najvise 5-6 cm ispod satonose. Stanice se izoblice i postnu nepogodne za uzgoj legla. Dosta puta na tom mjestu satina pukne po cijeloj duzini.Pri vrcanju meda sace se rascupa, pa kada se vrati pcelama u kosnicu, u raznim polozajima, pcele grizu rascupane strane,i stanice na toj strani postaju preplitke,a uleknute strane dogradjuju,i stanice na toj strani postanu preduboke.U svim prilikama satina se deformira i lomi zato pcelari trebaju da pravilno ozicaju svoje okvire. Firma Dadant 1922 god pustila je u prodaju satne osnoveu kojima je jos pri izradi u tvornici utisnuto devet celicnih izvijuganih zica.Posle je Rootova firma nastojala rijesit problem drugim putem. Njezine satne izradjene su bile od tri tanke ploce,stisnute zajedno valjcima,takva ploca bila je jaca od jednostruke osnove. Ali i jednu  i drugu(Dadantovu i Rootovu) satnu morali su ojacavati vodoravnim zicama,a obicne koje mi sada koristimo jos i kosim. Zelim da napomenem,da su izvijugane zice bolje,i ja ih koristim,manje se otezu satine na njima,iz razloga sto su izvijugane pa tako lakse ulijezu u stanice satne osnove,dok kod ravnih zica jednostavno satina lakse sklizne sa zice.Danas mi svi znamo ili mozemo pogledati na internetu, razne nacine ozicavanja. Kao i armirane satne osnove koje se gotove umecu u okvire,kroz donju letvicu koja je pripremljena za ovaj nacin rada. Samo bih napomenuo da je firma Dadant jos davno uvela satnu osnovu „duraglit“koja je imala plasticnu bazu i skraja metalna pojacanja.Utapanje satnih osnova vecinom svi sada rade sa strujom (transformatorom) i to ide brzo i jednostavno. Dok smo mi nekada to morali raditi sa Americkim i Njemackim zvrkom.Mnogi se pitaju kada poceti sa dodavanjem satnih osnova?! Pojavom prvih cvjetova medonosnih biljaka,vjesnika proljeca i rascvetalih vocaka,pcelinja drustva pocinju da se obnavljaju u svom proljecnom razvoju.U nasim uslovima vegetacija biljaka krajem Marta i Aprilu ima odlucujuci uticaj na razvoj pcelinjih drustava, pod uslovom da ima dovoljno pase i toplote,drustva se normalno razvijaju,pa je preporucljivo dodavati i po koju satnu osnovu. Pri tome voditi racuna da se satne isnove dodaju do krajnjih okvira sa leglom,ako je neka jaca zajedica mogu se satne osnove dodati i u centrani dio pcelinjeg gnijezda,kod navale polena dobro je satne osnove dodavati vise sredini kako pcele nebi u novo izgradjene satine deponovale polen i tako ogranicile maticu u zalijeganju.Moje iskustvo i vecine pcelara, je da satne osnove dajem pred cvjetanje Jabuke,iz razloga sto Jabuka luci veliku kolicinu nektra. Foto Hamid Zlatić HAMID ZLATIĆ Autor teksta Živim na dvije adrese Rašljani Brčko Dc BiH i Arnoldstein u Austriji. Kako živim tako i pčelarim u Bosni opslužujem preko 80-tak košnica u Austriji je to nešto manje. Pčelarstvom sam se počeo baviti sa 14 godina tačnije 1984 godine. Počeo sam sa DB košnicama a pčelario sam i sa Gerstung,Zander, a trenutno pčelarim sa LR u kombinaciji sa Farrarom. Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Sajt je počeo sa radom 2016 god i najčitaniji je pčelarski sajt u regionu. Marketing je način da i dalje postoji

Z.Horvat Oksalna kiselina(poboljšana receptura)

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više ZLATKO HORVAT OKSALNA KISELINA Zimski tretman protiv varoe ( izmjenjena – poboljšana receptura i ispravak tumačenja oko aplikacije) OKSALNA KISELINA Zimski tretman protiv varoe, nakapavanje sirupa sa dihidratom oksalne kiseline, je opisan bezbroj puta, u literaturi, na video-klipovima na net-u, na pčelarskim forumima, FB grupama itd. PIŠE  Z.HORVAT Nema potrebe nešto posebno opisivati, niti mi je to namjera u ovom tekstu.Samo najosnovnije podatke i postupke ću navesti, te dodati dvije stvari.Jednu novu, te jednu koja prolazi „ispod radara“, kako se to nekada kaže.Nova stvar se odnosi na dodatke i nove sastojke koje se mogu stavljati u sirup sa oksalnom, te je to poboljšanje u svakom slučaju.Drugi osvrt i ovo što prolazi neopaženo i gdje pčelari griješe vrlo često, odnosi se na samu aplikaciju i tretman, vezano za onih 5ml, koji se nakapavaju po ulici ispunjenoj pčelom.Zimska oksalna, radi se kada u košnicama nema legla, matice su prestale nositi, pčele su u klupku, čvrščem ili labavijem. Sva varoa se nalazi na pčeli i ne može se sakriti u leglu.Kod nas na kontinentu to je obično vrijeme od 15.11. – 15.12. i u tom periodu bi trebalo raditi tretman.Temperature bi trebale biti 5 – 10 °C, vlaga, što veća to bolje.Nakapavaju se, poljevaju pčele između okvira, u ulicama između okvira.Nakapava se po pčelama.Efikasnost tretmana je veća od 90%, pa i 95% i više.Ovim tretmanom, mi čistimo zaostalu varou i u novu sezonu startamo sa vrlo malim brojem tog nametnika. Receptura uobičajena je:1.šećer kristal 600 grvoda destilirana 0.6 loksalna dihidrat 35 gr 2.šećer kristal 1 kgvoda destilirana 1 loksalna dihidrat 58 gr Spomenuh jedan dodatak ovom navedenom i poboljšanje, vezano za recepturu.Ja dodajem još 2 stvari.Propolis tinkturu i et. ulje limunske trave.Kako dodajem?Osnova je ista, šećer-voda-oksalna, to se zamješa u jednoj posudi.U bocu praznu, coca-cole ili sl., usipam 20 ml propolisa tinkture.Pa u tu bocu onda 20 kapi et. ulja limunske trave. Nakon toga u bocu ide ona osnova, šećer-voda-oksalna.U vezi dodane količine propolisa, ne može se pogriješiti, što više to bolje. Poljaci npr., na 1 l sirupa stavljaju od 50-70 ml. Zašto to dodajem!Dodavanjem propolisa, stvara se fina emulzija, mikro-emulzija i propolis se rasprši u sitne čestice.Smjesa zbog dodanog propolisa pobjeli i to je trajno stanje.Smjesa je trajno bijela.Smatra se da na ovaj način, tijelo pčele bude zaštićeno i obloženo tankim zaštitnim filmom.Bude zaštičeno bar malo.Osim zaštite tijela pčele, pčele se bolje čiste, higijensko ponašanje je bolje. Drugi dodatak, et. ulje limunske trave, dodajem iz razloga, jer pčele vole miris limunske trave i to ih umiruje.To je za dodatke i poboljšanja, a sada o razjašnjenju oko aplikacije.Svagdje u literaturi se kaže, 5 ml nakapati po ulici pčele.Također se kaže (ali ne svagdje, negdje se zaboravi ili ne zna), 5 ml po punoj ulici pčele.To bi značilo, kada pčele zauzimaju ulicu od početka do kraja satonoše.I to često prođe „ispod radara“ i vrlo vrlo često to je uzrok za prijavljivanje pčelara, kako su pčele nakon zimske oksalne stradale ili oslabile.Jednostavna matematika je ovakva.Pčelar otvori košnicu, pogleda odozgo, izbroji i kaže npr. 6 ulica.Pa 6 ulica x 5 ml = 30 ml. U špricu navuče 30 ml i to po pčelama.I što je napravio?Okupao pčele i predozirao, apsolutno. Da se gledalo pažljivije ispalo bi ovako: – 6 ulica– 2 centralne ulice pune– 2 iduće ulice, jedna ljevo, jedna desno 2/3 pune s pčelom– krajnje ulice, ljevo i desno, 1/3 sa pčelom. Pa onda matematika kaže:– za 2 centralne, 10 ml– 2 ulice sa 2/3, 7 ml– 2 krajnje sa 1/3, 3.5 ml Ukupno je trebalo koristiti 20.5 ml, a pčelar je zalio sa 30 ml.Samo 50 % više od potrebnog.Mogu li onda stradati pčele i da li stradaju?Odgovor je i više nego jasan.Zaključak moj je da oksalnu po zimi treba raditi.Tko je još nije radio, neka počne, jednom se mora probati.Pčele zimsku oksalnu dobro podnose.Nemojte predozirati, bolje je staviti malo manje, nego malo više. Srdačan pozdrav i da nam svima pčele dobro prezime i krenu sa dobrim proljetnim razvojem. POGLEDAJTE MOJ KRATKI VIDEO ZLATKO HORVAT Autor teksta Hobi-pčelar i uzgajivač ljekovitog bilja(Osijek/Hrvatska).Pčelarim stacionarno sa 50-tak košnica i selim na paše, u bližoj okolici Osijeka. Na 10-20% košnica uvijek eksperimentiram i pokušavam dokazati da nešto valja-ne valja,vezano za pčelarsku tehnologiju, djelovanje protiv varoe, nozemoze itd.o Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Sajt je počeo sa radom 2016 god i najčitaniji je pčelarski sajt u regionu. Marketing je način da i dalje postoji sajt i pomaže pčelarstvu . Dragan Radanović-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016