Medonosno bilje Архиве - Medpcelarskimagazin -pčelarske priče

SAMIR OMEROVIĆ-TINKTURE LJEKOVITIH BILJAKA KAO PREVENTIVA PčELINJIH BOLESTI

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više SAMIR OMEROVIĆ TINKTURE LJEKOVITIH BILJAKA KAO PREVENTIVA PčELINJIH BOLESTI TINKTURE LJEKOVITIH BILJAKA KAO PREVENTIVA PčELINJIH BOLESTI U okviru modernog pcelarstva danasnjice sve vise je trend da se u ishrani pcela dodaju razni dodaci na bazi ljekovitih biljaka , kao zelja i nada pcelara da odrze vitalnost i dobro zdravlje svojih pcela . Puno raznih biljaka imaju naucno dokazane izuzetne efekte u borbi protiv virusa ,bakterija , gljivica .. znam mnogi ce reci“ ma koje sumskim pcelama u sumi sta davao“ , samo med i polen i sve ce biti u redu . Slazem se nije niko ali zato ih vise u sumama i nema ili vrlo , vrlo malo . S druge strane prije stotina godina nije ni bilo potrebno . Priroda je bila mnogo cistija , nije bilo te posasti pesticida , mnogih bolesti koje danas bukvalno haraju.Ali i tada nasi stari , dede , amidze , dajdze , ujaci i stricevi su koristili lhekovite biljke kao profilakticku mjeru zastite pcela.Kad bi ih pitao zasto to rade oni bi rekli NE ZNAM ZASTO ALI ZNAM DA JE DOBRO .EH , sad , nisam naucnik , ali volim pcele , desetak starijih i to jako dobrih pcelara mi je reklo da je rijetko a kada je prihranjivao pcele da nije dao caj ili ekstrakt cudesne biljke Origanum vulgare- vranilova trava .Izuzetna ljekovita skromna biljka nasih prostora koja posjefuje izuzetna antibaktarijska svojstva . U donjem tekstu imate opis djelovanja te izuzetne biljke.A tinktura ko tinktura: naberete cvjetne vrhove, osusite , napunite neki sud 2 trecine zapremine suda i zalijete 50 % et.alk. nakon mjesec dana isfiltrirate i imate tinkturu . 10 ml po litri sirupa ili pogace . Ja je koristim godinama a koristim je i kod sebe i svojih ukucana , protiv prehlada , upala grla,upala mokracnih kanala , svugdje tamo gdje haraju bakterije …Ucinak siguran a nije sintetika , hemija… Divlji origano (Origanum vulgare) je biljka čiji je ekstrakt u obliku uljanih kapi trenutno veoma tražen na tržištu. Mnoge svjetske kompanije su ulje divljeg origana plasirale na tržište kao izuzetan proizvod sa širokim spektrom djelovanja. Napominje se da je to vrsta Origanum minutiflorum koja raste u planinama Turske i nemoguće ju je uzgajati kod nas. Naravno uvijek se kao prvo nametne pitanje da li je proizvod istinski ljekovit ili je u pitanju još jedna u nizu reklamnih kampanja ? Postoji više od 20 vrsta divljeg origana, a razlika je u količini aktivnih supstanci koje posjeduje. Origano minutiflorum je cjenjen zbog visoke koncentracije carvacola,koji posjeduje izuzetna antibakterijska svojstva. Vrsta koja raste na našem području je Origanum vulgare koja je poznata i kao vranilova trava, mravinac, bakina trava, džodžan, vranilovka, crnovrh, divlji mažuran i dobra misel.Biljka naraste do 40 cm uglavnom, a nekada i preko pola metra. Ima uske kopljaste listove i crvenkasto-roze cvjetove. Može se naći na višim nadmorskim visinama, na kamenitom i neobrađenom tlu, po svijetlim šumama, šikarama svijetlim osunčanim livadama, a skupljači beru gornji dio polovice biljke.Origanum vulgare je dobio naziv od grčkih riječi oros-brdo i ganos- nakit. Krasi brda, te je tako postao “brdski nakit”. Mitologija kaže da je prvi origano posadila boginja ljubavi Afrodita.Prema starim narodnim pričama smatra se da ljude štiti od zla i čini ih radosnim i bezbrižnim, te zbog toga često nalazi mjesto u vjenčanim buketićima.Divlji origano ili Vranilova trava povoljno utiče na cjelokupan nervni sistem, bolesti organa za varenje i respiratornog sistema. Antiseptik je i antimikotik (uništava bakterije i gljivice). Hipokrat ga je koristio kao antiseptik, za liječenje stomačnih i disajnih problema i hemoroida.Najnovija istraživanja pokazuju da je ulje origana, koje se dobija iz listova, moćan prirodni antibiotik učinkovit u borbi protiv 25 vrsta bakterija. Ulje origana se pokazalo veoma učinkovito kod procesa izazvanih Stafilokoka bakterijama i po svojim antibakterijskim svojstvima može se uporediti sa konvencionalnim antibioticima. Smatra se da je origano najjači antiseptik od svih biljnih vrsta.U istraživanjima od 1988. godine, objavljenim u “International Journal of Food Microbiology” spominje se ulje origana kao odlično u borbi protiv devet vrsta gljivica, a od tada su obavljena mnoga istraživanja. Britanski naučnici su 2000. godine u “Journal Applied Microbiology” objavili dejstvo origana na 25 vrsta bakterija.Efikasno se bori protiv sledećih mikrororganizama: Escherichia coli, Candida albicans, Salmonella enteritidis, Salmonella typhimurium, Pseudomonas aeruginusa, Listeria monocytogenes, Staphylococcus auerus i albus, Bacillus, Antracis, Proteus mirabilis, Staphylococcus epidermidis, Micrococcus flavus, Bacillus subtilis, Enterobacter cloacae, Yersinia enterocolitica, Lactobacillus plantarum, Aspergillus niger, Geotrichum, Rhodotorula. SAMIR OMEROVIĆ Autor teksta Pcelar prakticar sa iskustvom od 20 tak godina u Hadzicima (BiH) . Inace sam dip.ing.sumarstva. Bavim se uzgojem matica i istrazivanjima medonosnog i ljekovitog bilja . Aktivni sam predavac po temama: Zivot i razvoj pcela i medonosnog bilja brdskoplaninskih podrucja. ProIzvodim alkoholne tinkture kas 81 , nozevoj… Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Sajt je počeo sa radom 2016 god i najčitaniji je pčelarski sajt u regionu. Marketing je način da i dalje postoji sajt i pomaže pčelarstvu . Dragan Radanović-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

Medonosno bilje- Trnjina i Dren

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Hrvoje i Nataša Cvitanović Medonosno bilje- Trnjina i Dren Upoznajmo medonosno bilje! Medonosno bilje- Trnjina i Dren TRNINA Prunus spinosa – trnjina, trnula, trn, trnavka, crni trn, divlja šljiva, grmulja, mačja šljiva, kukinjaIzuzetno otporan, gusto razgranat, listopadni grm ili manje drvo iz roda šljiva (Prunus) porodice ruža (Rosaceae) koje može doživjeti do 40 godina starosti. Kao grm naraste od 1-3m a kao drvo može doseći do 5m visine. Mlade, vršne grančice i ogranci završavaju tvrdim i šiljatim crnim trnovima. Listovi dužine 2-5cm jajastog su oblika i oštro nazubljenih rubova. Trnina raste samoniklo od brdskih do nizinskih predjela, po osunčanim livadama i pašnjacima, u svijetlim hrastovim šumama, u živicama, uz ceste i putove, po kanalima i nasipima, duž rubova šuma. Voli vapnenasta tla te sunčana ili polusunčana mjesta. Cvate prije listanja, u ožujku i travnju, mnogobrojnim sitnim cvjetovima s pet bijelih latica i mnogo žutih prašnika. Cvjetovi su ugodnog i blagog mirisa a javljaju se na grančicama pojedinačno i u skupinama po 3-4 zajedno te prekrivaju cijeli grm. Zreli, okrugli, koštunjavi plodovi su plavo crne boje i znaju ostati na granama do proljeća. Kiselkastog su i oporog okusa, pa tek kada nekoliko puta promrznu,dobri su za jelo.Bobe tada sadrže više voćnog šećera a manje jabučne i drugih organskih kiselina pa su stoga ukusnije i prihvatljivije za konzumaciju.Medonosna je biljka mada ne daje toliko nektara kao voćke koje cvatu u tom periodu. Bez obzira na manju količinu nektara, pčele jako dobro posjećuju trninu pogotovo u jutarnjim satima skupljajući s nje i pelud što je izuzetno bitno za proljetni razvoj društava. Narodna medicina od davnina poznaje ljekovitost ove biljke, osim što sadrže voćni šećer i organske kiseline, plodovi trnine sadrže pektin, tanine i smolu te veliku količinu vitamina C. Na temelju arheoloških istraživanja i pronalazaka sjemenki plodova trnine na lokalitetima gdje su boravile grupacije ljudi može se zaključiti da su te iste plodove ljudi konzumirali još u neolitiku odnosno mlađem kamenom dobu. Trnine su, kao voće, jeli stari Grci i Rimljani te su cvijet, list, koru i plodove koristili u medicini. Za Drugog svj. rata, u primorskim krajevima plodovi trnine bi se sušili i mljeli za brašno. Rusi od plodova prave rakiju ternovku, Francuzi je kisele i upotrebljavaju umjesto maslina a mogu se spravljati likeri, sokovi, vino, ocat, kompoti, marmelade. DRIJEN Cornus mas – drenak, drenjak, drenić, drenovina, drenje, drinike, crveni dren, drin, drinovina, drenina, drenjula, rumeni dren, šupaljka, drenjulić, žuti drenak, kuroslipnik, tvrdi dren.Listopadni grm ili manje stablo do 5 m visine, sivkasto-crne kore koja je u mladosti glatka a kasnije sitno raspuca i ljušti se. Listovi su ovalni, šiljastih vrhova a na naličju listova u kutovima žila nalaze se čuperci bijelih dlačica. Cvjetovi su zlatnožuti, sitni i dvospolni, skupljeni u štitaste cvatove te se pojavljuju izravno na granamaDren cvate prije listanja, u veljači,ožujku a ponegdje i u travnju ovisno o vremenu i području na kojem se nalazi. Tijekom kasnog ljeta i kroz jesen javljaju se plodovi, jajaste koštunice crvene do tamnocrvene boje.Široko je rasprostranjen, raste u nizinskim, gorskim i sredozemnim predjelima. Česta je vrsta u području svijetlih listopadnih te hrastovih šuma, raste po šumskim rubovima, šikarama, na grmljem obraslim obroncima, a u obalnom području uglavnom u dolinama koje se otvaraju prema moru. Najbolje uspijeva na toplim, suhim, osunčanim, kamenitim stranama, na plitkim i vapnenačkim tlima.Može ga se pronaći i čak do 1300 m nadmorske visine. Zbog svog dobro razgranjenog korijenovog sustava koji prodire duboko u tlo, može se saditi kao vjetrozaštitni pojas i na velikim kosinama u svrhu sprečavanja erozije tla.Oprašuju ga pčele i bumbari a također možemo reći da je dobra medonosna biljka koja svojom ranom cvatnjom za lijepog vremena osigurava pčelama, koje tada počinju polako izlaziti iz zimovanja, neophodan nektar i pelud.Drijen pripada skupini samoniklog voća i prisutan je u ljudskoj prehrani već 7000 godina. Na sjeveru Grčke pronađeni su ostaci ljudskih obroka iz doba neolitika koji su između ostalog uključivali i plodove drijenka Konzumirao se u antičkoj Grčkoj, Rimu i srednjem vijeku kada je uzgajan u samostanskim vrtovima. Nije čudno što je ova biljka još od davnina prepoznata i slovi kao ljekovita jer je ustanovljeno da drijenak sadrži između ostalog veliku količinu prirodnog šećera, organske kiseline, pektina, tanina i veće količine vitamina C. U njemu se nalazi i dvostruko više askorbinske kiseline nego u naranči. U narodu je poznata i uzrečica “zdrav kao dren”.Samo drvo drijena je također bilo cijenjeno kroz povijest zbog svoje izuzetne tvrdoće, težine i žilavost pa su tako još u antičko doba, stari Rimljani izrađivali koplja, različito oruđe, ljestve….I danas se plodovi drijenka koriste za kuhanje pekmeza, likera, sokova a peče se i rakija drenovača ili drenovica. Tekst Natasa Cvitanovic Fotografije Hrvoje Cvitanovic Dragi prijatelji, pčelarke i pčelari, sa zadovoljstvom Vam predstavljamo prvu knjigu, autora, doc. dr Gorana Mirjanića, pod nazivom „Ishrana pčela“. 😊🐝📖👌 Cijena knjige je 15 KM i možete je naručiti porukom u inbox ili kupiti direktno u našoj radnji u Gradišci. 📦👍 Knjiga je ispunjena praktičnim savjetima i tajnama uspješne ishrane pčela. Nauka, struka i iskustvo u službi očuvanja pčelinjih društava. 🔝 Cena za Srbiju je 990 din+postanski troskovi! Za naružbe iz Srbije, možete se obratiti našem distributeru: (posaljite poruku preko messenger-a na ovoj stranici)https://www.facebook.com/medpcelarskimagazin/Ili posaljite poruku preko ovog istog sajta(dugme kontakt)medpcelarskimagazin.mvbyte.comili direktno na mail:medpcelarskimagazin@yahoo.com Vaša Košnica Gradiška! ☺️🐝 Hrvoje i Nataša Cvitanović Autor teksta Hrvoje Cvitanović,,pčelar iz Karlovca(Hrvatska).Čovek koga znam preko 30 godina,prijatelj koji me podseća na bezbrižnu mladost i neke lepše dane. Cvito majstore!Pozdrav i za suprugu Natašu! Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Sajt je počeo sa radom 2016 god i najčitaniji je pčelarski sajt u regionu. Marketing je način da i dalje postoji sajt i pomaže pčelarstvu . Dragan Radanović-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

Medonosno bilje-Zeljasti Osjak/Prsljenasta zalfija(kadulja)

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Nataša i Hrvoje Cvitanović Zeljasti Osjak/Pršljenasta žalfija(kadulja) Upoznajmo medonosno bilje Foto Hrvoje Cvitanovic Tekst Natasa Cvitanovic PRŠLJENASTA KADULJA/Zalfija (Salvia verticillata) Još je zovu – sjeruša, trbušac, starac, vretenasta kaduljaTrajnica koja naraste od 30-80 cm a cvjeta od lipnja do rujna mjeseca. Široko rasprostranjena biljka koju možemo naći od Mediterana, preko planinskih pa sve do nizinskih predjela unutrašnjosti,Voli suhe, osunčane i tople livade ali naći ćemo je da raste i pored puteva, po šikarama među kamenjem, te na napuštenom zemljištu.Spada u red odličnih medonosnih biljaka, pčelama daje više nektara a manje peluda. Pršljenasta kadulja odlično medi kod umjerene i vlažne klime pri temperaturi od 25-30 ˚C.S obzirom da ima dobro razvijen i dubok korijenov sistem, pčele je posjećuju i u sušnom periodu. Med od ove biljke je svjetlo žute boje, blagog mirisa po samoj biljci te vrlo sporo kristalizira u srednje krupne kristale a jako brzo se može dekristalizirati – Bučar(2008).Količina izlučenog meda po 1ha je preko 500kg/ha (Nišević,2007)Pršljenasta kadulja u unutrašnjosti predstavlja važnu pašu jer cvate u bespašnom periodu a u mediteranskim krajevima na lokacijama gdje je ima u većim količinama može dati i vrcanje. ZELJASTI OSJAK/Vodenika ( Cirsium oleraceum ) Još ga zovu – osat, ostak, škrbnika, vodenikaTrajnica koja naraste od 50- 150 cm. Voli vlažna mjesta, tako da ga možemo naći uz rijeke i potoke, jezera, po močvarama, vlažnim šikarama i livadama, od nizinskih predjela do 1800m nadmorske visine. Cvate od srpnja do listopada a ako je lijepa jesen i do studenoga.Dobro nektari pa stoga spada u dobre medonosne biljke a pčelama daje i malo peluda blijedo kremaste boje. Hrvoje Cvitanović Autor teksta Pcelar iz Karlovca(Hrvatska).Covek koga znam preko 30 godina,prijatelj koji me podseca na bezbriznu mladost i neke lepse dane.Cvito majstore!Pozdrav i za suprugu Natasu! Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Pet godine od postojanja sajta (2016 god)- i preko 233.456 poseta sajtu,doslo je vreme za korak napred.Novi dizajn,koncept…Uveli smo i marketing (jedini nacin da i dalje postojimo) Dragan Radanovic-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

Livadska zalfija(kadulja)/Lepljiva kadulja

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Hrvoje i Nataša Cvitanović Livadska žalfija(kadulja)/Lepljiva kadulja(žalfija) Upoznajmo medonosno bilje! Tekst Natasa Cvitanovic Fotografije Hrvoje Cvitanovic LIVADNA KADULJA ( Salvia pratensis ) Još je zovu – divlja žalfija, salvija, divlja kadulja, kuš, livadnjak, prošenica, salvac, stivansko zelje, ivanovo zelje, velika baburinaZeljasta trajnica koja naraste od 30-80cm a cvate od svibnja do kolovoza.Najviše voli topla, osunčana, suha mjesta i vapnenasto tlo, stoga je neizostavni stanovnik dolinskih i brdskih livada, pašnjaka, na šumskim čistinama a raste i uz polja, putove te uz nasipe.Spada u dobre medonosne biljke.Pčelama daje malo peluda ali je zato darežljiva nektarom. Količina izlučenog meda po 1ha (Nišević,2007) je od 200-500 kg/ha.Istraživanja prema Maurizio(1960) su pokazala da nektar livadne kadulje sadrži 52% šećera, odnosno 0,60mg šećera kojeg izluči cvijet za 24h. LJEPLJIVA KADULJA (Salvia glutinosa)Još je zovu – šumska žalfija, medunica, ljepljiva žalfija, lepljika, medakTrajna zeljasta biljka koja naraste od 50-120cm visine. Cvjeta od lipnja do kolovoza. Karakteristična je vrsta bukovih šuma i šikara, voli sjenovita i polusjenovita mjesta od nizina do pretplaninskog područja (do 1600m nadmorske visine) a možemo je naći i uz rijeke i potoke. Spada u medonosne te s nje pčele sakupljaju nektar i pelud.Interesantan podatak je da se mirisnim listovima ljepljive kadulje još ponegdje u Europi aromatiziraju stare seoske sorte vina. Kontakt natasa.cvitanovic@gmail.com Hrvoje Cvitanović Autor teksta Pcelar iz Karlovca(Hrvatska).Covek koga znam preko 30 godina,prijatelj koji me podseca na bezbriznu mladost i neke lepse dane.Cvito majstore!Pozdrav i za suprugu Natasu! Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Pet godine od postojanja sajta (2016 god)- i preko 233.456 poseta sajtu,doslo je vreme za korak napred.Novi dizajn,koncept…Uveli smo i marketing (jedini nacin da i dalje postojimo) Dragan Radanovic-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

Medenje Astera2017god.(pogledaj video)

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Dragan Radanović Aster 2017 godine-video Aster (zvezdan) ove godine (Oktobar 2017 god) Juce je snimljen ovaj video (15.10.2017 god) Pise D.Radanovic Da odmah neke stvari razjasnimo.Jedno je med a drugo nektar.Ovo je nektar koji curi iz ramova( mentori bi trebalo prvo da nauce pocetnike da ovo razlikuju).Nektar je vodenast (moze biti kao voda ili gusci) a med je med!!!!Ovo sto curi nije med.Pcele u tihim pasama lageruju nektar u zoni legla a u burnim oko legla a ako nema mesta onda ga odlazu i na drugim mestima i to je vec odavno svima znano.Ovaj ram gde curi nektar je bio zadnji (deseti u kosnici) jer u ramovima sa leglom(da! jos ima legla zbog unosa nektara) nema mesta zbog prisustva legla i svezeg nektara.Da je ovo prenosenje zrelog meda curio bi med a ne nektar. Brsljan?Kod mene pored reke Save su nepregledna polja divljeg astera(zvezdana),ima i brsljana ali to je u odnosu na kolicine astera,zaista neuporedivo.Obisao sam i brsljan i video pcele i osice ali na asteru je zujalo i brundalo a video sam i mnostvo razlicitih sarenih leptira(a po meni oni su jedan od indikatora medenja,jer oni idu na cvet zbog nektara a ne polena-jel neko ikad video leptira da nosi polen??????) .Grabez?Pcele su bile mirne kao bubice,naime ja sam otisao na pcelinjak iz drugih razloga i nisam nameavao da otvorim ni jednu kosnicu i onda sam se setio da jednu nisam prevesao u septembru i resio sam da to uradim.Nema noza,nema dimilice,pa sam improvizovao-dim od cigarete i safciger su odradili posao.Ja po pravilu u jesen prevesavam pred mrak(zbog grabezi) a sad sam to uradio oko 16h i nikakve gungule nije bilo na letima(zbog unosa nektara sa astera).Podvlacim da se prevesavanje ne radi sada ali morao sam.Inace ova kosnica je bez trunke secera u sebi(tri puta dao po 500gr.mesavine meda i vode sa nozecidom,belim lukom i sokom od limuna+caj od zalfije i rtanjskog caja) pocetkom semptembra.U plodistu je bilo jos pet punih ramova zatvorenog meda(vidi se kako jedan dodajem u plodiste). Na snimku se cuje kako komentarisem da ovako curi jer je jako drustvo i da mislim da na slabijim kosnicama nije tako a to vece moj kum Aca mi rece da je kod njega kapljalo i na rojicima i slabijim drustvima(njegova lokacija je od moje udaljena vazdusnom linijom oko 3km. a oko njega ima mnostvo kamiona,kontejnera,itd.).Vreme je idealno pa jos ako drustva imaju jacinu,nema mnogo kosnica u blizini,unosi mogu da budu znacajni. Naime,oktobar je vreme kad nema mnogo legla pa i mali unosi imaju znacaj jer nije velika potrosnja hrane a polena ima u izobilju.Naravno problem je Varoa(zbog produzenog legla) ali svaka godina,mikrolokacija i sl. traze svoj nacin rada i moramo se prilagodjavati tome.Aster je ritska biljka(ritovi,kanali,velike bare i sporiji vodotoci) i tu ga ima dosta i tu i dobro medi ako se poklope svi neophodni faktori za to.Mnogi ga mesaju sa tkz. divljom kamilicom a ima jednostavan trik. Cesto kad pogledate iz daljine zbunove astera oni tj. cvetovi se prelamaju na plavicastu ili roze boju.Kristalizacija.Da!On se kristalise kao i drugi med,moze da se razbija manjim porcijama secernog sirupa(200gr) sve dok medi aster(jer pcele luce invertazu sve dok ima prirodnog unosa nektara i to nema veze sa kalendarom vec sa pasnim prilikama jer tako su to Bog ili evolucija uredili-zavisi u koju teoriju postanka sveta verujete).U krajevima sveta gde nema zime,pcele ne spremaju zimnicu ali pase ima „relativno stalno“ (eukaliptus npr.) i one bez problema preradjuju nektar u med jer invertaza je vezana za prirodne pasne prilike a sve ostalo je „prepisivacka skola“. Ako je zimi iznad satonosa prisutna pogaca,nema problema sa medom od ove biljke a ako je razblazen sa malo secernog sirupa onda nema brige(isto vazi i za brsljan).Na snimku se vidi da nisam ramove sa leglom tresao da bih snimio kako curi nektar(mozda je na njima matica?-zar da ostanem bez matice u ovom periodu!).Po pravilu u jesen i zimu ,zadnji unos nektara(svako pravilo naravno da ima izuzetak) se u kosnici pojede kao prvi med u jesen i zimu i to moramo imati na umu. Pogledajte video „Medenje astera“ Youtube kanal medpcelarskimagazin. DRAGAN RADANOVIĆ Autor teksta UREDNIK SAJTA Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Pet godine od postojanja sajta (2016 god)- i preko 233.456 poseta sajtu,doslo je vreme za korak napred.Novi dizajn,koncept…Uveli smo i marketing (jedini nacin da i dalje postojimo) Dragan Radanovic-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

Prof.Sulejman Alijagic“ Može li facelija djelimično pomoći stacionarnim pčelinjacima“

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Prof.Sulejman Alijagić Može li facelija djelimično pomoći stacionarnim pčelinjacima Facelija Pise Sulejman Alijagic Odlična je kao medonosna biljka i daje dosta nektara i mnogo polena. Prema dostupnoj literaturi sa 1 ha pod povoljnim vremenskim prilikama može se dobiti do 1000 kg meda. Na mom primjeru prije par godina ova statistika se baš nije poklopila sa teorijama iz literature ali pčele jesu iskoristile bespašni period taman toliko da sebi nešto unesu, izbjegne se maksimalno eventualna grabež i pčele budu spremne za nadolazeću kestenovu pašu mnogo jače nego prethodne godine bez facelije. Na drugim terenima gdje su druge glavne paše a između njih postoji 15-20 dana bespašnog perioda također se može planirati zasijavanje i cvjetanje baš u tom periodu i gore pomenute pozitivne osobine facelije se mogu iskoristiti. Nisam neki stručnjak ali znam da mnoge biljne kulture zahtijevaju određenu vrstu zemljišta, zahtijevaju klimatske faktore, vlažnost zemljišta, zraka…Facelija nije nešto posebno zahtjevna vrsta jer podnosi skoro sve vrste tla. Možemo je sijati u svako doba godine (od marta do jula najbolje) ovisno šta nam je cilj njenog sijanja. Tlo mora biti dobro obrađeno, i sijati na dubini od 1,5 – 2 cm. Na 1 ha se sije od 6-10 kg,ovisno od termina sijanja, pripremljenosti tla i vlažnosti zemljišta u vrijeme sijanja. Sjeme je sitno pa se predlaže tlo nakon sijanja uvaljati kako bi sjeme bilo zaštićeno od sunčevih zraka i kako bi se ostvario što bolji kontakt sjemena sa česticama tla. Prednost je što se posebno na stacinarnim pčelinjacima može planski programirati i zasijati da cvjetanje bude u bespašnom periodu i na taj način da ublaži taj period između dvije glavne paše i izbjegnemo grabež. Jedini „problem“ je u međudogovoru pčelara ali moze se zasijati pola hektara početkom aprila (cvjeta nakon bagrema), a pola hektara zasijati početkom jula (cvjeta polovinom avgusta) i tako se može riješiti ne samo bespašni period između dvije paše nego u velikoj mjeri poboljšati unos nektara a posebno polena u jesen ,kojeg će pčele preraditi u pergu, kad je najpotrebniji za prezimljavanje a posebno za proljetni razvoj pčelinje zajednice. Ovo može u teškim godinama kao što je bila prošla za neke pčelinjake i pčelinje zajednice mnogo značiti jer facelija nije previše zahtjevna i u velikoj mjeri može pomoći posebno kod stacionarnih pčelinjaka da se pčele lakše pripreme za zimu. Ovo može biti kao blaga stimulacija matici da baš početkom avgusta polaže što više jaja. Prema istrazivanjima Instituta iz Harkova upravo ove pčele izležene krajem avgusta i početkom septembra imaju najmanje zimske gubitke. Ovo bi s obzirom da je istraživanje rađeno u Ukrajini moglo odgovarati našim regionalnim kontinentalnim klimatskim prilikama, za sjeverne i južne krajeve vjerovatno ranije ili kasnije.Prema Veroljubu Umeljiću u knjizi „Atlas medonosnog bilja“, Kragujevac, 1999. facelija (lat. Phacelia tanacetifolia Benth.) cvjeta 40-50 dana nakon sjetve, a samo cvjetanje traje 30-45 dana. Medno i berićetno ove godine svim pčelarkama i pčelarima regije. Kontakt Mob + 387 61 787 161 E: mail pcela@bih.net.ba Tekst i fotografije Sulejman Alijagić Dragi prijatelji, pčelarke i pčelari, sa zadovoljstvom Vam predstavljamo prvu knjigu, autora, doc. dr Gorana Mirjanića, pod nazivom „Ishrana pčela“. 😊🐝📖👌 Cijena knjige je 15 KM i možete je naručiti porukom u inbox ili kupiti direktno u našoj radnji u Gradišci. 📦👍 Knjiga je ispunjena praktičnim savjetima i tajnama uspješne ishrane pčela. Nauka, struka i iskustvo u službi očuvanja pčelinjih društava. 🔝 Cena za Srbiju je 990 din+postanski troskovi! Za naružbe iz Srbije, možete se obratiti našem distributeru: (posaljite poruku preko messenger-a na ovoj stranici)https://www.facebook.com/medpcelarskimagazin/ Ili posaljite poruku preko ovoga sajta(na stranici kontakt)ili direktno na mail: medpcelarskimagazin@yahoo.com Vaša Košnica Gradiška! ☺️ 🐝 Sulejman Alijagić Autor teksta Završio je PMF u Sarajevu, odsjek Biologija, smjer profesor biologije. Diplomirao na temi: Morfometrijske karakteristike medonosne pčele (Apis mellifera L.).Autor je mnogobrojnih stručnih radova na temu pčelarstva,dugogodisnji strucni predavac Spos-a(mnogobrojna strucna predavanja u Srbiji,BiH,Hrvatskoj,Sloveniji i C.Gori) vlasnik najprestižnijih priznanja i diploma iz oblasti pčelarstva, kako domaćih tako i svjetskih, sjajan pčelar praktičar i učitelj pčelarstva. Titule koje prate ovog skromnog čovjeka iz Velike Kladuše (BiH) skoro je nemoguce nabrojati. Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Pet godine od postojanja sajta (2016 god)- i preko 233.456 poseta sajtu,doslo je vreme za korak napred.Novi dizajn,koncept…Uveli smo i marketing (jedini nacin da i dalje postojimo) Dragan Radanovic-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

Divlji duvan/Svilenica

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Medonosno bilje Divlji duvan/Svilenica Upoznajmo medonosno bilje! Divlji duvan-Cigansko perje-Svilenica Divlji duvanAsclepias syriaca L. Carstvo: Plantae Razdeo: Magnoliophyt Klasa: Magnoliopsida Red: Gentianales Porodica: Apocynaceae Potporodica: Asclepiadoideae Rod: Asclepias Divlji duvan, cigansko perije ili svilenica (Asclepias syriaca) je višegodišnja biljka koja raste iz dubokog korena. Iz jednog korena obično raste jedna stabljika koja je jednostavno razgranata sa zadebljanom osnovom i od 6 do 20 decimetara visoka. Suprotno tome listovi su elipsoidnog oblika, 10 do 20 centimetara dugi i od 5 do 11 centimetra široki, na vrhovima zašiljeni. Listovi na površini imaju guste dlačice. Boja listova je veoma specifična. Na donjem delu je svetlo zelena, a kako se ide prema gore postaje sve tamnija zelena. Po sredini najčešće ima svetlo ljubičastu liniju. Peteljka je duga do 1.5 centimetar. Cvetovi su mali, i javljaju se u periodu od maja do avgusta. Javljaju se u gornjem delu stabljike, i to po 20 do 130 sitnih cvetova u jednoj cvasti. Prve latice su zelene boje, a kasnije se boja kreće od najtamnije ljubičaste pa sve do potpuno bele. Svaki cvet se sastoji od po 5 latica. Površina cvetova je prekrivena mekim dlačicama, takođe. Semena su mala, okrugla prečnika od 6 do 8 milimetar Pogledajte video -Youtube Divlji duvan-brend pescare!RTVojvodineFoto:D.Radanovic DRAGAN RADANOVIĆ Autor teksta UREDNIK SAJTA Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Pet godine od postojanja sajta (2016 god)- i preko 233.456 poseta sajtu,doslo je vreme za korak napred.Novi dizajn,koncept…Uveli smo i marketing (jedini nacin da i dalje postojimo) Dragan Radanovic-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

Origano/Vranilova trava -Medonosno bilje

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Hrvoje Cvitanović Origano/Vranilova trava Upoznajmo medonosno bilje OBIČNI MRAVINAC (Origanum vulgare)Narodni nazivi: Divlji Mažuran, Origan, Vranilova trava, Vranilovka, Origanj, Riganj.Porijeklo te biljke je iz Euroazije. Miris eteričnog ulja Mravinca rastjeruje mrave pa je s toga dobila u narodu taj naziv.Trajna je biljka koja naraste do pola metra. Uspravne, crvenkaste i dlakave stabljike, listova duguljasto jajastog oblika, grimizno crveni ili ružičasti brojni zvonasti cvjetovi jakog i intenzivnog mirisa čine bogate cvatove na vrhu stabljike i ogranaka.Ova biljka je česta u primorju ali raste i u unutrašnjosti na suhim obroncima pašnjaka, po rubovima svjetlijih šuma, po šikarama i uz putove.Možemo reći da je vrlo korisna medonosna biljka zbog njezine duge cvatnje. Naime, cvate od lipnja do listopada a često i do prvih mrazova. Vrlo je medonosna biljka i daje pčelama nektar i malo peluda. Stoga je one posjećuju preko cijelog dana.Razmnožava se sjemenom. Zbog svog intenzivnog mirisa pčelari je mogu koristiti kao sredstvo u borbi protiv voskovog moljca i mrava u košnicama. Osim toga što je dobra za pčele ljudi je od davnina prepoznaju kao vrlo ljekovitu biljku, te je koriste u čajevima i kukinarstvu. Foto Hrvoje Cvitanovic Tekst Natasa Cvitanovic Kontakt natasa.cvitanovic@gmail.com Hrvoje Cvitanović Autor teksta Pcelar iz Karlovca(Hrvatska).Covek koga znam preko 30 godina,prijatelj koji me podseca na bezbriznu mladost i neke lepse dane.Cvito majstore!Pozdrav i za suprugu Natasu! Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Pet godine od postojanja sajta (2016 god)- i preko 233.456 poseta sajtu,doslo je vreme za korak napred.Novi dizajn,koncept…Uveli smo i marketing (jedini nacin da i dalje postojimo) Dragan Radanovic-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

Palamida i Obicna lisicina

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Hrvoje i Nataša Cvitanović Palamida i Obična lisičina-Predstavljamo dve medonosne biljke! Palamida (Cirsium arvense)Narodni nazivi: Livadni osjak, palamida, osjak, stričak, žulj.Roda Cirsium, porodice glavočika Compositae. Ima oko 30 vrsta ili podvrsta osjaka i većina ih je zastupljena u našoj flori. To su višegodišnji zeljasti korovi manje ili više medonosni. Poljski osjak raste na zapuštenom zemljištu, loše obrađenim oranicama a najviše ga ima u poplavnim područjima velikih rijeka.Listovi su mu eliptični do lancetasti, duboko urezani po rubovima i bodljikavi. Ljubičasto crveni cvjetovi smješteni su u zbijenim glavičastim cvatovima.Cvate od lipnja do listopada i vrlo je otporan na ljetnu sušu. Zajedno sa drugim vrstama osjaka daje pčelama dobru medonosnu i peludonosnu pašu. OBIČNA LISIČINA (Echium vulgare) Narodni nazivi: Modra lisičina, lisičje uho, lisičji rep, vučji repDvogodišnja je korovska biljka, od 25 do 100 cm visoka. Submediteranska je biljna vrsta, ali ponegdje zalazi i dublje u unutrašnjost. Podnosi sušu jer ima dobro razvijen korijenov sistem. Cijela je biljka pokrivena tvrdim dlačicama, listovi su dugi i zašiljeni, cvjetovi su skupljeni u guste metličaste zavitke. Na početku su crveni, a kasnije što su stariji poplave. Crvenkasti prašnici su dugi i strše iz cvijeta. Cvate od polovice lipnja do rujna. Glavna cvatnja traje dva mjeseca a ako se stare biljke pokose, izrastu mlade koje cvatu i mede do mrazova. Vrlo je medonosna a daje i nešto peluda. U jednom cvijetu bude 0,3 do 0,4 mg nektara s koncentracijom šećera od 30 do 45 %. Za povoljnog vremena lisičina može dati od 6 do 8 kg. Računa se da na jednom hektaru u povoljnim uvjetima bude oko 300 kg meda. Bolje medi na početku dok je cvijet crven a kad postane plavo-ljubičast medenje se smanjuje. Lisičina se razmnožava sjemenom. Pčelari bi lisičinu mogli sijati na neiskorištenim i zapuštenim zemljištima ali podalje od drugih usjeva. Iz osutog sjemena će se dalje sama razmnožavati. Fotografije Hrvoje Cvitanovic –Tekst Natasa Cvitanovic Kontakt natasa.cvitanovic@gmail.com Hrvoje i Nataša Cvitanović Autor teksta Hrvoje-Pcelar iz Karlovca(Hrvatska),dugogodisnji pcelar,poznajem ga preko 30 godina,covek koji me asocira na neka prosla i lepsa vremena! Mi smo najčitanij pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Pet godine od postojanja sajta (2016 god)- i preko 233.456 poseta sajtu,doslo je vreme za korak napred.Novi dizajn,koncept…Uveli smo i marketing (jedini nacin da i dalje postojimo) Dragan Radanovic-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

Amorfa-Bagremac

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više DRAGAN RADANOVIĆ Amorfa(Bagremac)-Upoznajmo medonosno bilje! Bagremac(Amorfa) u nasim krajevima raste pored sporih voda i rtskih podrucja. Ove godine Amorfa (priobalje reke Save kod Sapca) nije donela viskove meda ali polena je bilo u izobilju,mada zadnji dani pase mogu ponekad prijatno da iznenade.Drustva su odrzala radno raspolozenje a rojici su evidentno napredovali sto nije mala stvar…Primetio sam po pcelarskim forumima da mnogi mladi pcelari mesaju ovu medonosnu biljku sa drugim medonosnicama pa sam snimio dva kratka videa sa pase Bagremca. Pogledajte kratki video Pasa Bagremca 2017 YouTube medpcelarskimagazin Amorfa (Amorpha fruticosa L.) pripada rodu koji je dobio ime po specifičnoj građi cvijeta jer krunica ima samo zastavicu (starogrčki α = bez i μορφοσ = oblik) [2] Ime vrste fruticosa na latinskom znači žbunasta. Vrsta ima obilje sinonima A. angustifolia FEBoynton, A. arizonica Rydb., A. bushii Rydb., A. croceolanata Watson, A. curtissii Rydb., A. dewinkeleri Small, A. emarginata Sweet, A. emarginata Eastw., A . fragrans Sweet, A. humilis Tausch, A. occidentalis Abrams, A. pendula Carriere, A. tennesseensis Kunze, A. virgata Small. Kod nas se pored imena amorfa sreće i naziv bagremac i čivitnjača. Amorfa je poreklom iz srednjeg i istočnog dela Severne Amerike gdje raste u retkim listopadnim šumama i preriji. U Evropu je unesena 1724. godine kao ukrasna vrsta, a kod nas je introdukovana u prvom dekadi prošlog veka.Link izvora gde se mozete detaljnije informisati https://sr.m.wikipedia.org/sr/%D0%91%D0%B0%D0%B3%D1%80%D0%B5%D0%BD%D0%B0%D1%86 Pogledajte ultra kratki video Pcela na cvetu Amorfe Youtube medpcelarskimagazin Foto i video D.Radanovic DRAGAN RADANOVIĆ Autor teksta UREDNIK SAJTA Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Pet godine od postojanja sajta (2016 god)- i preko 233.456 poseta sajtu,doslo je vreme za korak napred.Novi dizajn,koncept…Uveli smo i marketing (jedini nacin da i dalje postojimo) Dragan Radanovic-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016