HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE

MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM

Translate

PRIJATELJI SAJTA

hamid zlatić

Nestanak pčela- 1deo

Nestanak pčela- 1deo

Napisat ću mali uvod i svoje mišljenje o nestanku pčela ili o drastičnom padu snage pčelinjih zajednica kod mnogih pčelara.
 
Piše Hamid Zlatić
 
Dobio sam mnogo poruka pčelara iz regiona vezanih za problem sa nestankom pčela ili vidljivim slabljenjem pčelinjih zajednica. Da krenem od mog pčelinjaka u BiH. Za sad imam gubitaka koji nisu značajni ali je očit i vidljiv pad snage pčelinjih zajednica na mom pčelinjaku u Rašljanima kod Brčkog.
Pokušat ću kroz nekoliko objava iznijeti svoje mišljenje i svoj stav o problemu nestanka pčela i njihovom slabljenju. Kada budem dobio rezultate uzoraka koje sam poslao na Laboratorijsku obradu objavit ću ih i podijeliti sa vama. 
 
Realnost. 
 
Pčelari su pčelarstvo shvatili olahko. Iskusni, su svoje zanimanje ili hobi očito podcijenili. Realnost-u pčelarskoj 2020 godini dokazala je, i pokazala iskusnim pčelarima kako nam praksa i teorija i nisu neka baš jača strana. Protekle sezone u pčelarstvu dokazale su nam, da nema, i ne smije biti, ležernog (opuštenog) ponašanja pčelara u radu sa pčelama. Niti visokog mišljenja o sebi, i o svom praktičnom i teoretskom znanju iz ove oblasti. Iskusni su svjesni da nešto moraju mijenjati u svom sistemu rada sa pčelama. Manje iskusni svjesni su da moraju još učiti i još više raditi. Početnici znaju da moraju raditi na  svom znanju, na sebi i sa pčelama, kako bi upotpunili svoje znanje.  I jedni i drugi  pa i treći su na velikom iskušenju. 
Smatram da smo svi u istom loncu, da moramo biti iskreni, samokritični, kako bi pomogli sebi i drugima.
Ja ću krenuti od sebe , svoga znanja, iskustva, pročitanog i lično istraženog. Vi kroz vaše komentare ispravite moje krive navode, zaključke itd. Iskreno, iznesite svoje mišljenje na ovu temu. Rođeni smo da griješimo, ali i da se popravljamo u svakom smislu. Prvo ću krenuti sa parazitom pčela Varroa Destruktor. 
 
Varroa Destruktor. 
 
Zašto krećemo sa Varoom Destruktor prvo? Varroa nije jedini krivac za  nestanak i slabljenje pčela. Ali je jedan od glavnih uzročnika pada imuniteta pčela, jačanja pčelinjih Virusa, Nozemoze Cerane i dr. Varroa  Destruktor svoj razvojni ciklus i životni vijek je idealno prilagodila razvoju pčelinjeg i trutovskog legla. Razvoju pčelinje zajednice i životnom vijeku pčele i truta.varroa Destruktor se jednostavno srodila, sa svim okolnostima kroz koje prolazi pčelinja zajednica tokom cijele godine. Varroa Destruktor, je uvijek prisutna u pčelinjoj zajednici, u svakom godišnjem dobu u većem ili manjem broju. Kada je u manjem broju Varroa Destruktor čini manje vidljivu štetu pčelinjoj zajednici. Tako mi bar pčelari zaključujemo. Dali je to tako?  Ostaje nam da nagađamo. Moje mišljenje je da taj mali broj Varroa Destruktor unutar pčelinje zajednice neće dovesti pčelinju zajednicu u kolaps. Ali taj mali broj preostalih Varroa je ite kako opasan. Svi znamo da u prirodi opstaju samo  naj izdržljiviji i najjači!  Ako uzmemo u obzir brzu prilagodbu Varroe na razne situacije pa i na preparate kojima se pčelar bori protiv nametnika. Shvatit ćemo da je i ako u malom broju preostala Varroa ite kako opasna. Ne zbog brojnosti, nego zbog otpornosti! Jednostavno njen evolucijski put je toliko dug da već sada imamo Varrou koju možemo nazvati (Super Varroa). Za Super Varrou,  potreban je i (Super Pčelar)
 
Uticaj klimatskih promjena na razvoj Varroe Destruktor. 
 
Topla jesen, zima i proljeće pogoduju razvoju legla a samim tim i razvoju Varroe.
Varroa  Destruktor se u potpunosti prilagodila životu i razvoju pčelinje zajednice. Dužina života Varroe odlično je prilagođena dužini života radilice. Taj odnos se mijenja u toku toplih zima u korist Varroe. Kod razvoja legla tokom zimovanja pčela, životni vijek pčele radilice se smanjuje. Dok životni vijek Varroe ostaje ne promijenjen. Jednostavno Varroa u toplim zimama i bez prekida legla živi duže. Još je Varroa u prednosti u odnosu na pčelu. Pčelinje leglo omogućava brz razvoj Varroe  unutar legla. Ako u obzir uzmemo da još u prvoj polovini zime imamo leglom iznurenu dugoživeću pčelu. A da se nasuprot tome, u poklopljenom leglu krije dugoživeća na mnoge antivarozne preparate rezistentna Varroa. Razlog za brigu pčelara o zdravlju pčela je ite kako Alarmantna. Pčelar je svjestan svoje nemoći u ovakvim situacijama. Svjestan je da Oksalna kiselina u toku blage zime kada je u pčelinjoj zajednici prisutno leglo nema odgovarajuće dejstvo.
Nemoć, vremenom prelazi u zaborav, a zaborav se na kraju skupo plaća! 
 
 
 Varroa Destruktor pratiti od Aprila. 
 
Greška pčelara regiona, pa i moja greška, počinje u Aprilu mjesecu. Od Aprila mjeseca pčelar treba da kontroliše prirodni pad Varroe. 
Mali broj pčelara regiona vodi računa o prirodnom padu Varroe. Mnogi pčelari već u Aprilu kreću sa ramom građevnjakom. Ram građevnjak je prvi biološki način u borbi protiv Varroe. Ramom građevnjakom pčelar nema uvid u stepen zaraženosi pčelinje zajednice nametnikom Varroa Destruktor. Od Aprila mjeseca uz ram građevnjak pčelar bi trebao da prati i prirodni pad Varroe. Koji je jako bitan u ocjenjivanju stepena zaraženosti pčelinje zajednice nametnikom. Na osnovu prirodnog pada Varroe pčelar će donijeti odluku na koji način i u koje vrijeme treba krenuti u suzbijanju nametnika. Na žalost u Aprilu pčelari su opterećeni drugim mislima i obavezama, a mnogi nemaju ni adekvatne podnice kako bi pratili prirodni pad Varroe . 
 
Kako pratiti prirodni pad Varroe. 
 
Ukoliko imamo prirodni pad Varroe krajem Aprila od oko 2 do 2,5 na dan.
Onda možemo računati da ćemo krajem Juna ili Jula imati već 1000 Varroa unutar pčelinje zajednice! 
Primjer: ako u Junu ili Julu imamo prirodni pad od 10 Varroa na dan. 
Onda u košnici imamo oko 1000 Varroa. Ista ta zajednica koja u momentu broji 1000 Varroa na kraju svog životnog puta može brojiti i do 5000 Varroa što znači da je mogućnost da ista preživi ili uđe u zimu 0%. 
 
Kako pčelinja zajednica doživi kolaps?!
 
Ako u toku ovih mjeseci imamo invadiranost pčelinjeg legla u ovim dole procentima koje ću navesti. Možemo računati na propadanje proizvodnih pčelinjih zajednica već u Septembru mjesecu.
Zaraženost legla u procenitima Varoom. 
 
Juni: 5%
Juli 10%
August 20% 
 
Uvedite u praksu paraćenje prirodnog pada Varroe i na spram prirodnog pada poduzimajte mjere već nakon prvog medobranja. Ili možda i prije da bi izbjegli ovo o čemu ću u nastavku pisati.
Svima nam je opće poznato da razvoj pčelinjih zajednica ne kreće u isto vrijeme. Što je prekid legla zimi duži, Varroa će za to vrijeme kasniti u svom razvoju. Klimatske promjene, rasa pčela, jačina zajednice i starost matice u velikom utiču na ovaj faktor. Zato je jako bitan faktor, praćenje prirodnog pada Varroe od Aprila do kraja Jula. Kod intenzivnog razvoja legla u Aprilu Varroa se ekstremno brzo umnožava. Već od Aprila broj nametnika svake 3,4 Nedjelje se udvostruči. Ako uzmemo za primjer da u zadnjoj Nedjelji u Junu imamo 1000 Varroa u pčelinjoj zajednici onda možemo računati da već krajem Jula ta ista zajednica ima 2000 Varroa. Ukoliko se pčelar odluči na prve tretmane polovinom Augusta, onda možemo računati da u košnici imamo oko 4000 Varroe. Taj broj trebao bi biti približan broju pčelinjih jedinki u pčelinjoj zajednici sredinom Augusta. Ovaj broj naravno kao pretpostavka nam ukazuje na to da ćemo već u devetom mjesecu imati kolaps većine pčelinjih zajednica koje nismo pratili i na vrijeme tretirali. 
 
Borba Antivaroznim sredstvima. 
 
Većina nas pčelara kreće u glavni obračun sa Varoom krajem Jula i početkom Augusta. Neki taj tretman rade i kasnije.
Za glavni tretman protiv Varroe u Ljetnom periodu po savjetu stručnjaka, treba primijeniti neko Antivarozno sredstvo koje ima dugotrajno dejstvo. Ja ću u obzir uzeti primjenu Mravlje kiseline sa Libig isparivačima. Vi moji prijatelji razmislite sami sa čim ste radili, ali moramo svi u obzir uzeti smanjeno dejstvo ili nekvalitetna Antivarozna sredstva. Ako uzmemo u obzir da sa dugotrajnim tretmanom 85% Mravljom kiselinom nakon prvog tretmana. Koji traje od prilike 5 do 8 dana preživi i do 20% Varroe moramo se zabrinuti. Ako još nekom od antivaroznih sredstava dodamo njeno smanjeno dejstvo, radi vanjske temperature koja je u ovim mjesecima visoka razlog za zabrinutost treba da bude još veća. Dejstvo Mravlje kiseline često ne dolazi do dna košnice kada su nam košnice na dva i više tijela. U ovo o čemu pišem lično sam se uvjerio više puta. Preživjela (Ošamućena) Varroa preživljava i nastavlja sa svojim razvojem.
Nećemo govoriti o onoj Varooi koja se nalazi unutar legla. Ona je pa gotovo sigurna od Mravlje ili nekog drugog sredstva kada je leglo poklopljeno. Nagađanja oko postotka preživjele ili opale Varroe česta su među pčelarima. Nitko, nikada nije utvrdio tačan postotak preživjele ili opale Varroe niti je to moguće. Ali ako u obzir uzmemo onu ošamućenu preživjelu Varrou sa onom u leglu. Vidjet ćemo da smo prvim tretmanom možda samo raspolovili ili malo prešli polovinu čišćenja pčelinje zajednice. Što nam se ovdje želi kazati. Ovo nas upućuje na to da će nam se Varroa još uvijek ubrzano razvijati i da lahko ponovo može krajem jeseni pčelinju zajednicu dovesti do slabljenja. Zašto se Varroa i dalje nesmetano razvija, istom ili čak i većom brzinom za sad je nepoznanica nama pčelarima. Austrijanci su u 2018 godini izvršili satalitska snimanja temperature na zemlji putem Copernikusa. Snimanjem se utvrdilo da su mjeseci Septembar, Oktobar i Novembar bili iznadnprosječno topli. Uočeno je da je uprkos dobrom i kvalitetnom zadnjem odstranjivanju ( Oksalnom kiselinom) Varroe tokom zime.
Preživio veliki broj Varroe u pčelinjim zajednicama. Mnogo više nego što čovjek zamisliti može. Ako u obzir uzmemo veliki startan broj preživjele Varroe u Januaru. Onda samo možemo zamisliti kakvom brzinom će biti širenje Varroe unutar pčelinje zajednice i koliki će njen broj biti krajem Juna. Vratimo se na ono da smo krajem Juna imali 1000 Varroa, ukoliko nam ostane veći broj preživjelih Varroa u startu godine. Broj umjesto 1000 može lahko biti 1500 ili čak 2000. Onda nam ostaje samo da razmislimo kakvu ćemo invadiranost Varroom imati krajem Jula ili početkom Augusta. Primjer iz Austrije gdje je temperatura zemlje mjerena satelitom Copernikusom mi možemo uzeti za naš region u 2019 godini. Na osnovu ovih podataka možemo doći do pojedinih zaključaka. Da smo mi u regionu u startu 2020 u našim košnicama već imali veliki broj preživjelih Varroa. Zbog velikog startnog broja Varroe mi smo već koncem Juna imali invadiranost pčelinjih zajednica između 1000 i 2000 Varroa. Što je uprkos intervenciji pčelara i tretiranjem kako mi to kažemo na vrijeme, već bilo kasno. Ako uzmemo da se ovaj broj za samo 3,4 nedjelje udvostruči. Doći ćemo do zaključka zašto smo već u Oktobru imali značajne gubitke na pčelinjacima regiona. 
Uskoro drugi deo teksta
HVALA HAMIDE ZA OVAJ ODLIČAN TEKST!
 
 

hamid zlatić

Autor teksta

Hamid Zlatić

Živim na dvije adrese Rašljani Brčko Dc BiH i Arnoldstein u Austriji. Kako živim tako i pčelarim u Bosni opsužujem preko 80-tak košnica u Austriji je to nešto manje. Pčelarstvom sam se počeo baviti sa 14 godina tačnije 1984 godine. Počeo sam sa DB košnicama a pčelario sam i sa Gerstung,Zander, a trenutno pčelarim sa LR u kombinaciji sa Farrarom.

Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda

medpčelarskimagazin

Reklamirajte svoje proizvode na sajtu

Sajt je počeo sa radom 2016 god i najčitaniji je pčelarski sajt u regionu. Marketing je način da i dalje postoji sajt i pomaže pčelarstvu . Dragan Radanović-urednik sajta

PRIJATELJI SAJTA

Najčitaniji pčelarski sajt

medpcelarskimagazin

Ljubav prema pčelama

1 %
Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016