HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE

MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM

Translate

PRIJATELJI SAJTA

Hamid Zlatić

Rojenje i borba protiv Varoe!

Rojenje i borba protiv Varoe!

Dođu tako godine kada je rojevi nagon izražen ili jako izražen. U ovakvim godinama malo pomažu tehnike rada,dodavanje satnih,proširenje prostora i dr. Onako potanko proljetos se provlačila priča kako su u regionu zabilježeni značajniji gubici pčelinjih zajednica.S’razlogom ili zbog vremenskih (ne) prilika ova godina je u znaku rojevog nagona. Svi,znamo da je prirodni roj priča za sebe,on ima takvu strukturu pčele da lakše može opstati i preživjeti u prirodi,brže gradi saće i ima veću sakupljačku energiju. Ali,ja ne želim da pišem o prirodnom roju,ja želim da skrenem pažnju na Varrou i borbu protiv nje kao i posledice koje Varroa može proizvesti ako je prisutna u većem broju u košnici.

Varoe na prirodnom roju

Svi znamo da u preporuci kod tretmana gotovo svih preparata najveću učintkovitost imamo onda kada pčelinja zajednica nema zatvorenog legla. Go-prirodan roj, je izuzetno pogodan za tretiranje bilo kojim dozvoljenim sredstvom u pčelarstvu u borbi protiv nametnika Varroe. Efikasnost gotovo svih preparata kada zajednica nema poklopljeno leglo je čak i do 99%  i ako uzmemo ovaj podatak u obzir onda možemo računati da sa jednim tretmanom možemo bez većih problema riješiti se velikog postotka Varroe. Sa,tim jednim tretmanom možemo osigurati da nam dugoživeće pčele ne uđu u zimu oštećene i sa nedostatkom Vitalogenina. Neistretiramo li go, prirodan roj, na vrijeme,onda možemo zaista biti u velikom problemu.

Snaga mladog roja i želja za opstankom istog je enormno veća od običnog vještački razrojenog. Matica tjerana hormonalnim nagonom u borbi za opstanakom polaže više jajašca kako bi zajednica u zimu ušla sa većim brojem pčele koje mogu iznijeti zimu i sve nedaće koje ih zimi zadesiti mogu. Prirodni roj nakon sparivanja metice manje proizvodi trutova a i ako je matica sparena ako se radi o prvjencu situacija je slična. Zaostaloj Varrozi na pčeli stvara se mogućnost bržeg razvoja u radiličkom leglu,samim tim što se Varroa razmnožava u radiličkom leglu podkraj sedmog mjeseca i biva nam oštećena dugoživeća pčela od parazita Varoe.
Stoga nam se ne bi smjelo desiti da prespavamo i go roj ne istretiramo na vrijeme.

Prekid legla nakog prirodnog izrojavanja

Nakon što se izroji prvjenac i sa njim izleti stara matica iz košnice u istoj košnici dolazi do prekida zalijeganja jajašca. U periodu dok se mlada matica izleže i spari izleći će se (ispiliti) sve pčele radilice. Tako da će se ponovo stvoriti mogućnost tretiranja pčelinje zajednice u kojoj nema poklopljenog legla. Pčelar treba da prati kada se sve pčele izlegu (ispile) i da odmah primijeni tretman protiv Varroe. Ako tretman ne odradimo na vrijeme, onda ćemo ponovo imati slučaj burnog razvoja legla sa mladom maticom bez mnogo trutovskog legla i oštećenja dugoživeće pčele.

Zapamtimo ovo dobro!!

Nema preparata za tretman Varroe da ne nanosi štetu pčelama pa i leglu a na pojedine preparate jako su osjetljive i matice. Ukoliko pčelar ne bi iskoristio pogodnost da odstrani Varrou kada je samo na pčeli, predstoji mu posle mukotrpan i upitan posao u borbi sa nametnikom Varroa.  Samim tim, utrošak sredstava u borbi protiv Varroe postaje dosta veći sa upitnim dejstvom na Varrou u zatvorenom(poklopljenom leglu). Često su sredstva u borbi sa Varrozom jako skupa kao i utrošeno vrijeme pčelara u češćim tretmanima pčela.

Češći tretmani protiv Varroe su neophodni ukoliko smo u košnici prilikom tretmana imali poklopljeno leglo,a samim tim češćim tretmanima, mogu se povećati i rezidue u medu i drugim pčelinjim proizvodima poput meda, voska,propolisa i dr.
Još da napomenem da je samo Mravlja kiselina sredstvo koje je efikasno u borbi protiv Varroe onda kad u košnici imamo zatvoreno leglo,a naši pčelari ne samo da su slabo upoznati sa Mravljom kiselinom nego malo ko ima i opremu za tretiranje sa njom.

Oni pčelari koji nemaju prirodnog rojenja,trebaju napraviti prekid legla u pčelinjim zajednicama ili blokatorima za maticu  i ograničiti maticu a posle odgovarajućom metodom odstraniti Varrou iz preostalog legla u pčelinjoj zajednici. Biološki način borbe protiv Varroe ramom građevnjakom treba isto primjenjivati ako imamo uslove za to.Varroa je pošast koja direktno ili indirektno nanosi najveće štete pčelarstvu,virusima i zimskim gubitcima.

Interakcije između Varooze i drugih bolesti

Između Varroa grinje i drugih bolesti postoje razne interakcije. Razlikujemo direktne i indirektne interakcije. Primjer direktne interakcije je prenos virusnih bolesti Varroa grinjom. Primjer indirektne interakcije je utjecaj na smanjenje imuniteta pčele pri čemu lakše dolazi i do drugih raznih bolesti. Varroa je prenosnik raznih virusa mada su isti postojali i prije Varooe međutim bez znatnih infekcijskih posljedica na zdravlje pčele ili su se simptomi istih vrlo teško zapažali.
Razlog tome, se zasnivao u načinu širenja virusa te na njihovoj ograničenoj reprodukcijskoj moći. Pojavom Varroa grinje ta se ravnoteža promijenila na štetu pčela. Varroa je za neke viruse odlučujući faktor. Ispostavilo se da je Varroa idealna prijenosnica virusnih zaraza. Za neke Viruse se zna da se isti razmnožavaju u grinjama. Viruse ne zatičemo na svim zajednicama. To što ih ne zatičemo na svim zajednicama ne znači da su te zajednice imune na njih.

Virusi se ne šire samo unutar jedne pčelinje zajednice! Varoom virusi se također šire sa jedne na drugu zajednicu naprimjer preletom invadiranih pčela. Pčelinje zajednice invadirane velikom populacijom Varroe prežive lakše nego pčelinje zajednice sa usporedivom populacijom Varroe ali uz to i sa virusnom infekcijom. Zajednice sa Varoom i virusima podlegnu nakon jedne sezone,dok zajednice invadirane samo Varozom prežive jednu do dvije godine duže

Virus zakržljalog krilca pčelar može najprije uočiti

Najpoznatiji virus kojim su invadirane pčelinje zajednice je virus zakržljalog krilca(VZK Deformed Wing Virus=DWV). Posljedice invadiranosti na pčele su očite. Ako su pčele invadirane tokom faze kukuljice onda zapažamo vidljive simptome na pčeli (zakržljalo krilce ili kratak abdomen-zadak). Infekcije sa tim virusom se ne smiju zanemariti. Ako se sprovodi tretman suzbijanja varooe,onda se smanjuje infekcija sa DWV Virusom. Da bi se pravovremeno suzbila infekcija ovim virusom,mora se obavezno provesti tretman suzbijanja Varooe prije nastanka dugoživeće zimske pčele. Ukoliko se tretman ne sprovede na vrijeme,onda je posljedica toga prezimljavanje virusa na pčeli do sledeće godine sa svim popratnim neželjenim posljedicama.

Mi pčelari moramo biti budni jer Varroa nikada ne spava!

Hvala H.Zlaticu za ovaj tekst!

Dragi prijatelji, pčelarke i pčelari, sa zadovoljstvom Vam predstavljamo prvu knjigu, autora, doc. dr Gorana Mirjanića, pod nazivom „Ishrana pčela“. 😊🐝📖👌

Cijena knjige je 15 KM i možete je naručiti porukom u inbox ili kupiti direktno u našoj radnji u Gradišci. 📦👍

Knjiga je ispunjena praktičnim savjetima i tajnama uspješne ishrane pčela. Nauka, struka i iskustvo u službi očuvanja pčelinjih društava. 🔝

Cena za Srbiju je 990 din+postanski troskovi!

Za naružbe iz Srbije, možete se obratiti našem distributeru: (posaljite poruku preko messenger-a na ovoj stranici)
https://www.facebook.com/medpcelarskimagazin/
Ili posaljite poruku preko sajta(dugme kontakt)
medpcelarskimagazin.mvbyte.com
ili direktno na mail:
medpcelarskimagazin@yahoo.com

Vaša Košnica Gradiška! ☺️🐝

Hamid Zlatić

Autor teksta

Hamid Zlatić

živim na dvije adrese Rašljani Brčko Dc BiH i Arnoldstein u Austriji. Kako živim tako i pčelarim u Bosni opsužujem preko 80-tak košnica u Austriji je to nešto manje. Pčelarstvom sam se počeo baviti sa 14 godina tačnije 1984 godine. Počeo sam sa DB košnicama a pčelario sam i sa Gerstung,Zander, a trenutno pčelarim sa LR u kombinaciji sa Farrarom.

Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda

medpčelarskimagazin

Reklamirajte svoje proizvode na sajtu

Sajt je počeo sa radom 2016 god i najčitaniji je pčelarski sajt u regionu. Marketing je način da i dalje postoji sajt i pomaže pčelarstvu . Dragan Radanović-urednik sajta

PRIJATELJI SAJTA

Najčitaniji pčelarski sajt

medpcelarskimagazin

Ljubav prema pčelama

1 %
Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016