HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE

Pise Ekrem Karahodzic
Mi pčelari pod glavnim proljetnim pregledom pčela, pored samog pregleda,podrazumijevamo i izvođenje najodgovornijih i najko pleksnijih radnji u pčelarstvu.
Kao što od pravovremenog i pravilnog uzimljavanja pčela zavisi kako će pčele zimovati, tako i od pravovremenog i pravilnog izimljavanja pčela, odnosno našeg glavnog proljetnog pregleda, zavisi kako će se one razvijati i u konačnici iskoristiti period medobranja.

Vremenski termin glavnog proljetnog pregleda –proljetna ravnodnevnica

Pčelarska praksa je potvrdila da na budući razvoj pčelinjih zajednica veliki utjecaj ima i sam trenutak izvođenja aktivnosti glavnog proljetnog pregleda. Negativne posljedice su veće kod preuranjenog nego zakašnjelog pregleda. Kada se počne uvećavati brojnost pčela u pčelinjoj zajednici, tada se obavlja glavni pregled pčela. Dakle, odmah nako izjednačavanja mortaliteta i nataliteta pčela. Jačina svake pčelinje zajednice, njihovo opće zdravstveno stanje i vremenske prilike samo su neki od razloga zašto se ovaj pregled ne može vezati za konkretan datum. Glavni pregled se uglavnom obavlja oko proljetne ravnodnevnice.

 U svojoj višedecenijskoj praksi glavni pregled pčela obavljao sam najčešće u periodu od 15. do 25. marta. U tim pregledima prosjek ramova na kojima je bilo legla varirao je na godišnjem nivou od 4,1 do 4,8 ramova (ne punih ramova, već ramova na kojima je leglo). Glavni proljetni pregled pčelari veoma često obave preuranjeno. Tada su moguće velike posljedice u razvoju pčelinjih zajednica, kao i negativan utjecaj na zdravlje pčela i njihovog legla. Pčelari uočene posljedice preuranjenog pregleda gotovo svake godine pripisuju „neočekivanim“ kraćim ili dužim zahlađenjima i drugim vremenskim i pašnim (ne)prilikama. Kako se ta greška kod pojedinaca svake godine ponavlja onda oni razlog vide i u globalnim klimatskim promjenama. Ipak, nekada samo jedan lijep februarski ili martovski dan izmami pčelara i on preuranjeno izvrši glavni pregled svojih pčela. Naravno, i ja sam često znao napraviti ove kapitalne greške, ali i još gore, kao što je preuranjeno veliko proširenje plodišnog prostora.

Aktivnosti (radnje) glavnog pregleda

Tokom glavnog proljetnog pregleda pčela, pčelar obavlja mnoge značajne radnje u samom plodištu, ali i druge na pčelinjem staništu i samom pčelinjaku.Neke radnje su karakteristične za ovaj vremenski period, odnosno ovaj životni period pčela, a druge se ponavljaju ili su sastavni dio svakog pregleda pčela. Pčelar ovim glavnim proljetnim pregledom, svojim aktivnostima tokom pregleda i neposredno po izvršenom pregledu:
Provjerava zdravstveno stanje legla, pčela i matice,
provjerava kvalitetu, položaj i količine raspoložive hrane,
manipuliše ramovima sa leglom, ramovima s medom i ramovima sa leglom i medom, otvara medne poklopce na tačno određenom dijelu poklopljenog meda, procjenjuje jačinu pčelinje zajednice (količina legla),
oduzima prazne ramove iz plodišta (dovodi plodišta slabih zajednica na „mjeru“), uklanja foliju od ranije datih pogača,
daje pčelama pogače, ali sada samo u ram hranilice
priprema i uređuje pčelinje stanište za stimulativnu prihranu pčela sirupom,
postavlja foliju na plodište po satonošama pčelinjih zajednica koje su razvile leglo na 5 i više ramova,
postavlja utopljavajući materijal (platno) sa obje strane medišta preko satonoša sve do podnice – pčelinjim zajednicama razvijenim na 3 ili 4 rama legla, uklanja prvo tijelo zajedno sa ramovima,
spaja obezmatičene pčelinje zajednice i zajednice koje se nisu razvile na 3 i više ramova legla, evidentira svoja zapažanja i izvršene radnje za svaku pčelinju zajednicu,provjerava utopljavajući materijal,
razvrstava i topi staro i pogrešno izgrađeno saće,
parama sirćetne kiseline dezinficira odstranjena tijela zajedno sa ramovima i saćem te drugom opremom, priborom i alatom.
Manipulisanje ramovima
Za razliku od prvog zimsko-proljetnog vizualnog pregleda kada smo, pored ostalog, postavljali prve pogače na satonoše i zamijenili podnice ali nismo manipulisali ramovima u plodištu, ovim glavnim pregledom manipuliše se i njima, odnosno ramovima na kojima se nalazi med i pčelinje leglo. Pčelar svoju pažnju mora usmjeriti na pčelinje leglo i njegovo zdravstveno stanje, prvenstveno na kompaktnost zatvorenog legla. To mora biti imperativ svakog pregleda pčelinjeg plodišta. Pčelar mora da nauči i stvori naviku da, prilikom bilo kakvih radnji u plodištu, prvo i obavezno pregleda zdravstveno stanje pčelinjeg legla. Iskustvom, njegovi budući pregledi pčelinjeg plodišta bit će sigurni, pouzdani i brzi.
Izgledat će kao usputni i instiktivni, ali su obavezna radnja tokom svakog pregleda. Dobrom pčelaru svako šareno pčelinje leglo ukazuje prvenstveno na moguće bolesti legla (na što on i usmjerava svoju pažnju), a slab pčelar uzroke traži u lošoj matici, prehlađenom ili pregrijanom leglu i drugim neživim uzročnicima.
Na ramovima gdje se nalazi otvoreno leglo nekada je u stanicama saća potrebno provjeriti broj i položaj jaja. Na osnovu slike pčelinjeg legla pouzdano se utvrđuje njegovo zdravstveno stanje te ima li i kakav je kvalitet matice. Dakle, maticu nije potrebno uvijek tražiti.
Cilj manipulisanja ramovima jeste da se pčelama omogući ubrzan razvoj. Manipulacija mednim ramovima ima za cilj da pčele uzimaju i dislociraju taj med. Otvaranjem poklopljenog meda ubrzat ćemo tu radnju. Prvenstveno otvaramo manju površinu i u dijelu saća gdje će med za kratko vrijeme smetati širenju pčelinjeg legla. Tako pčele stvaraju veći prostor leglu. Stvara se prividan osjećaj unosa meda, a matica intenzivira polaganje jaja. Prilikom rotiranja i manipulisanja mednim ramovima poklopljen med ne smijemo (p)ostaviti uz poklopljeno pčelinje leglo. Veoma često pčelari naprave veliku grešku prilikom manipulisanja i rotiranja ramova sa leglom, tako da (p)ostave pčelinje leglo između druga dva rama sa medom. Pravilo je da se ramovi na kojima je manje od 3/4 legla ne rotiraju pojedinačno.
Kada u pčelinjoj zajednici legla ima na najmanje 6 ramova (ne 6, već na 6), a srednji ram je gotovo cijeli sa leglom, tada se pojedinačno u plodištu rotira polovina ramova sa leglom, i to samo s jedne strane plodišta. Na ovaj način pčelinje leglo dobije oblik nepravilne elipse. Položaj legla jeste nepravilan, ali je leglo kompaktno i nije preklopljeno ramovima s medom te u ovakvom redosljedu rotiranja ramova nije moguće njihovo preklapanje sa leglom i medom. Pčele ovakav položaj legla ne trpe, pa ga uređuju. Dislociraju med u cilju stvaranja novog prostora za leglo, pa tim radnjama veoma stimulišu svoj razvoj.
Slabim pčelinjim zajednicama med dajemo mi pčelari, srednje donesu sebi, a jake donesu sebi i daju nama pčelarima
Pčelinje zajednice na istom pčelinjaku mogu biti jedna drugoj slične, ali gotovo nikada nisu jednake, što je naša stalna želja. Pčelinje zajednice po svojoj ukupnoj jačini dijelimo na: slabe, srednje i jake. Pčelarska praksa svake godine dokazuje da slabim pčelinjim zajednicama med dajemo mi pčelari, srednje donesu sebi, a jake donesu sebi i daju nama pčelarima. Stoga, „slabiće“ po utvrđenom zdravstvenom stanju i završenom glavnom proljetnom pregledu pčelinjaka treba

rasformirati ili spajati sada sa srednje jakim pčelinjim zajednicama. Naš cilj jeste jaka i zdrava pčelinja zajednica, a ne njihov broj. Prije spajanja pčelinjih zajednica obavezno je utvrditi njihovo zdravstveno stanje. Ja nakon glavnog pregleda još uvijek ne ujednačavam pčelinje zajednice, ali obavezno spajam izrazito slabe. To su one pčelinje zajednice koje na dan pregleda jedva da imaju na 3 rama legla. Njima se drugačije i ne može pomoći.
Preventivom do zdravih pčela a zdravim pčelama do meda
Prilikom glavnog proljetnog pregleda, a dovodeći pčelinju zajednicu na “mjeru”, iz pčelinjeg staništa vadim sve ramove koji nisu zaposjednuti pčelama ili medom. Najčešće je to, pored eventualno nekog rama iz plodišta, i cijelo prvo tijelo, tako da pčelinja zajednica ostaje samo u jednom, sada krnjem tijelu – plodištu. Na ovaj način preciznije mogu odrediti odgovarajuće vrijeme za proširivanje plodišta kao i dodavanja drugog tijela, što će veoma brzo biti potrebno, prvenstveno jakoj, a potom i prosječnoj pčelinjoj zajednici.
Za to vrijeme parama sirćetne kiseline dezinficiram izdvojena tijela zajedno sa ramovima i saćem te drugom opremom, priborom i alatom. Ova aktivnost nije komplikovana. Možemo je izvesti relativno brzo i jednostavno i na većim pčelinjacima, a ima velik i nemjerljiv značaj u preventivnom sprječavanju mnogih zaraznih pčelinjih bolesti.
Samo u ovom životnom periodu pčela i u ovo doba godine stvore se ovako idealni uslovi da se izvrši kvalitetna dezinfekcija na većem dijelu pčelinjeg staništa. Upravo sada pčelinja zajednica ima najmanje pčela i hrane i zauzima najmanji prostor svog staništa. Idealna prilika treba se iskoristiti. Preventivom do zdravih pčela, a zdravim pčelama do meda.
Fotografije Ekrem Karahodzic