HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE

Navest ću neka svoja iskustva u dvomatičnom pčelarenju. Dvomatično pčelarenje i nije baš pravi izraz za ovaj način pčelarenja ali među narodom ovaj izraz se ustalio tako da ću se i ja koristiti ovim terminom.

Pise Hamid Zlatic

Ovdje se ne želim baviti tehnikom dvomatičnog pčelarenja. Iz razloga što bi takav tekst zahtijevao ogroman prostor i za tako nešto trebalo bi napisati omanju knjigu. Objasniti tehniku dvomatičnog pčelarenja bio bi problem ovim putem. Iz razloga složenosti ove tehnike rada kao i poznavanja opreme u korištenju u dvomatičnom pčelarstvu,a bila bi potrebna i dodatna ilustracija ili neki video. Svi oni koji se odluče baviti dvomatičnim pčelarstvom,trebaju prvo početi sa manjim brojem košnica i tek nakon obuke sa manjim brojem košnica trebali bi shodno svome stečenom iskustvu i svojim mogućnostima vršiti povećanje dvomatičnih zajednica na svome pčelinjaku.

Pčelareva očekivanja.
Pčelar čim vidi njemu nešto primamljivo on odmah pomisli na bolje prinose,bolju isplativost u radu sa pčelama a ne računajući na poteškoće na koje bi mogao naići tokom primjene neke nove tehnike rada na svom pčelinjaku. Svi oni koji imaju povećan strah u radu sa velikom brojnošću pčela morali bi dobro razmisliti da li na svom pčelinjaku žele imati baš dvomatične zajednice.

Kod rada sa dvomatičnim zajednicama pčelar često mora prilikom pregleda skinuti sa Snelgrove daske gornju zajednicu,pčele naviknute da lete u pravcu gdje je bila baš ta gornja zajednica lete oko pčelara i padaju po njemu i tako stvaraju dodatni stres kod pčelara. Kod mnogih pčelara pa i onih iskusnih često dolazi do panike kada mu oko glave leti roj pčela koje traže svoju matičnu zajednicu.

Panika kod pčelara utječe na pčelara tako da pčelaru smanji ili uspori dinamiku u pregledu pčelinjih zajednica,pčelaru se smanji i moć opažanja,a ubodi pčela u svom tom strahu mogu izazvati trajne posledice na psihu pčelara,tako da pčelar dobije dodatni strah od pčela. Za rad sa dvomatičnim zajednicama trebaju fizički jaki pčelari,preporuka je da u radu sa dvomatičnim zajednicama učestvuju dva pčelara,razlog je jasan fizički napor bit će podijeljen a i pregledanje pčelinjih zajednica bit će mnogo brže kada su dva pčelara u akciji.

Snelgrova daska.

Za pčelarenje udvojenim zajednicama ili dvjema zajednicama pod istim krovom pčelaru je potrebna Snelgrova daska. Preko SD izravnavaju se mirisi dveju pčelinjih zajednica a također se vrši i oduzimanje pčela izletnica gornje zajednice u korist zajedničkog medišta. Snelgrova daska na sredini ima zamrežen otvor kroz koji se izravnavaju mirisi dveju zajednica. Ista ta daska fizički razdvaja dvije zajednice tako da pčele donje i gornje zajednice nemaju nikakav kontakt jedne sa drugima osim onda kada im to pčelar omogući preko fara oduzimajući pčele izletnice.

Originalne SD imaju na sebi tri leta i tri fara. Svakim zatvaranjem leta otvara se far ispod zatvorenog leta. Kada se zatvori leto a otvori far potrebno je otvoriti sledeće leto na SD kako bi obezbijedili pčelama izletnicama nesmetano općenje sa prirodom.

Kada bi pčelar zatvorio leto a otvorio far bez otvaranja sledećeg leta gornja zajednica bi ostala blokirana i tako bi došlo do gušenja kompletne zajednice. Zato pčelar mora voditi računa kod svakog zatvaranja leta potrebno je otvoriti drugo leto na SD tako ujedno promijeni i orjentaciju pčela izletnica.

Kod SD kao na ovoj slici gdje se na prednjoj strani nalazi dva leta i dva fara u neposrednoj blizini,prilikom zatvaranja leta i otvaranjem fara potrebno je otvoriti leto na zadnjem dijelu košnice kako se pčele zbog blizine leta na prednjoj strani privučene feromonom svoje matice ne bi ponovo vraćala u gornju zajednicu.
SD se može koristiti više namjenski,kod sprečavanja rojevnog nagona,formiranja pomoćnih zajednica,razrojavanja,spajanje zajednica, držanjem više zajednica pod jednim krovom i dr. Česti nedostaci SD su mala leta,far,kod uskih i malih leta može doći do pregrijavanja gornje zajednice ili zajednica tokom ljetnih visokih dnevnih temperatura.Kod uskog fara često dolazi do gužve pčela koje ulaze u zajedničko medište.

Ja sam modifikovao SD pa sam od SD napravio i poklopnu dasku. Okrugli otvor na SD je zamrežen pokretnom mrežom koja se po potrebi može pomijerati u stranu. Okrugli otvor gdje je bila mrežica može se zatvoriti drvenim čepom i tako da SD ima svojstvo poklopne daske debljine 20mm. Po potrebi okrugli drveni čep se može ukloniti a na gornji dio SD može se dodati pčelinja pogača,a preko pogače može ići pvc folija koja zadržava vlagu tako da pčele mogu lakše razlagati pogaču. Ista ta SD i njen okrugli otvor prilagođeni su plastičnoj hranilici od 5 lit.

Moja modifikovana SD ima tri otvora na različitim stranama za ulaz i izlaz pčela,L profilnim limom na jednom ulazu ja mijenjam smijer kretanja pčela a zbog udaljenosti tih otvora koji se nalaze na različitim stranama omogućavaju da se pčele nikada ne vraćaju gornjoj zajednici privučene feromonom svoje matice.

Dužina otvora na mojoj modifikovanoj SD je 10 cm a visina 8 mm, drveni dio na kome se otvor nalazi može se u potpunosti ukloniti kako bi se omogućila pravilna ventilacija gornje zajednice i nesmetan prolaz bez gužve pčelama,stim da L profilni lim ostaje na svom mjestu i u potpunosti obavlja svoju funkciju,zatvara leto ili far.
Smatram kako svaki pčelar na svom pčelinjaku treba imati SD i shodno svojoj maštovitosti i znanju u pčelarstvu iskoristi je za svoje potrebe.

Duboke podnice.

Kod dvomatičnog pčelarstva duboke podnice igraju jako veliku ulogu u prihrani pčela. Kada je košnica kompletirana sa dvije zajednice pod istim krovom prihrana donje zajednice tečnom hranom je otežana. Postavljanjem hranilice na donju zajednicu Snelgrova daska gubi svoju svrhu,ram hranilica može se isto koristiti u svrhu prihrane ali ona stvara fizičko opterećenje pčelaru. Tako da je duboka podnica sa posudom od 5 ili 6 lit idealna za prihranu donje zajednice.

Duboka podnica se može koristiti i kod jednomatičnih zajednica a idealna je za proizvodnju čistog voska i u velikom mijenja ram građevnjak. Opisat ću kako dobiti čisti vosak mada nisam uslikao moju duboku podnicu koja to obezbjeđuje. Kada pčele u proljeće krenu sa gradnjom saća ja umetnem matičnu rešetku u gornji dio duboke podnice.

Pčele formiraju grozd na donjim letvicama okvira tako da prođu kroz matičnu rešetku i počnu da grade saće računajući da će se matica spustiti na taj dio saća i zaleći ga,međutim to se neće desiti. Matična rešetka spriječit će silazak matice u duboku podnicu. Tako da ja otvorim fijoku koja se nalazi na zadnjem dijelu duboke podnice,izvučem matičnu rešetku na kojoj se nalazi saće, isiječem ga i ponovo vratim matičnu rešetku.
Kada se radi o isijecanju trutovskog saća onda se matična rešetka ukloni  i na taj način se matici omogući slobodan pristup saću. Isijecanje trutovskog legla radi se dugim nožem bez vađenja okvira.
Duboka podnica je pogodna za odgađanje rojevnog nagona.

Poznato je da kada grozd pčela dotakne dno to jeste podnicu da se tada pčele počnu spremati za rojevni nagon. Isti je slučaj i sa pretrpanosti košnice kada su pčele primorane da jednim manjim brojem izađu iz košnice naprave(bradu) sve te pčele koje su izgubile kontakt sa feromonom svoje matice spremaju se na rojenje ili podstiču rojevni nagon.
Ovo oko odgađanja rojevnog nagona su moje predpostavke i pretpostavke nekih kolega pčelara koje nisu naučno dokazane!!!
Mnogi se pčelari plaše grabeži kod dubokih podnica,strah je opravdan do grabeži može doći ali do grabeži dođe i kod običnih podnica. Smanjivanjem leta,otvaranjem samo okruglog leta na tijelu nastavka to se može lahko regulisati kada je sprečavanje grabeži u pitanju. Smatram kako je duboka podnica potrebna na svim pčelinjacima pogotovo na košnicama koje su izložene cjelodnevnoj žegi sunca. Kod visokih temperatura pčele se povuku u duboku podnicu,na taj način hlade saće bez da prave bradu čim se saće ohladi pčele se ponovo po vertikali vraćaju i zauzimaju svoje pozicije na saću.

U suprotnom pčele koje su u obiku brade a nalaze se van košnice izožene su naglim ljetnjim pljuskovima,kao i štetočinama koje u toku noći u vrijeme mirovanja pčela odnose veći broj pčela.

Polu nastavci.

Kod dvomatičnog pčelarenja neophodni su i polunastavci da bi se osigurala dovoljna količina hrane gornjoj zajednici od koje se oduzimaju pčele izletnice. Pn mogu se koristiti i za medišta,pogotovo kod nas u BiH gdje su paše nešto slabije ali glavna obaveza pn jeste da obezbijedi dovoljno hrane gornjoj zajednici koja usred ljeta može umrijeti od gladi ukoliko nema zalihe hrane. Pokojni Ivan Vener koristio je pn i na donjim zajednicama na taj način produbio je plodište. Meni se ovaj način produbljivanja plodišta donjeg društva nije dobro pokazao.Gdje sam imao pn na plodištu pčele su mi češće ulazile u rojevni nagon. Prevješavanjem zatvorenog legla iznad pn uvijek je bilo i po neko otvoreno leglo iz kojega su pčele najčešće povlačile prisilne matičnjake.

Ako pčelarimo bez produbljenog plodišta donjeg društva sa nastavkom a ne polu nastavkom leglo je bliže matici i tako se pojavljuje manje prisilnih matičnjaka, dodatno pčele odlažu sav nektar u nastavak i tako ne dolazi do zatrpavanja ili mogućnosti da se u plodištu pojave medni vijenci i tako smanje površinu legla. Svi pčelari iz BiH kada budu pratili video Venerova farma moraju imati u vidu da kod nas tri pa i više medištnih nastavaka ne daju rezultate,najbolje je imati dva lr tijela za medište u kome će prije paše 10 -tak dana bit zatvoreno leglo. Uz dva Lr nastavka može se naknadno po potrebi dodati još jedan Lr polu nastavak ili fararov nastavak ako je paša izdašnija.

Napominjem:gornjoj zajednici je neophodno da ima pn pun hrane pred oduzimanje izletnica ukoliko pn nije pun hrane pčele treba prihraniti dok pn ne bude krcat sa hranom. Donje zajednice se sa oduzetim pčelama izletnicama gornjeg društva mogu sebi gotovo uvijek i pri slabim pašnim uslovima obezbijediti dovoljne količine hrane.

Zašto se baviti dvomatičnim pčelarstvom-Apiekonomijom?

Dvije zajednice osim što mogu obezbijediti veći broj izletnica,mogu proizvesti do bagremove paše i više zatvorenog legla. Zatvoreno leglo obje zajenice odlaže se u buduća medišta,ta operacija radi se najmanje 7 dana pred glavnu pašu. Pčele koje se ispile (izlegu) u tim budućim medištima bit će pčele primateljice koje igraju jako bitnu ulogu u medobranju. Dvije zajednice obezbijedit će dovoljan broj izletnica i u kratkom roku uz pomoć sestara pčela primateljica koje su se ispilile u medištu napunit će brzo medišta. Cilj svakog pčelara bi trebao biti da za vrijeme medobranja ima dvije pa i više pčela primateljica na jednu izletnicu a kod dvomatičnih zajednica je to mnogo lakše obezbijediti.

Posle medobranja gornju zajednicu kojoj smo oduzimali izletnice i tako je oslabili puštamo na podnicu a donju zajednicu podižemo iznad SD na taj način smanjujemo mogućnost pojave rojevnog nagona. Mali broj pčela izletnica oslabit će neko vrijeme krcato polodište donje zajednice koje smo postavili na SD dok će oslabljena gornja zajednica koja je puštena na podnicu biti brzo ojačana.

Dvo matično pčelarenje po meni ne donosi veće prinose po zajednici ali bolje iskorištava paše koje su svake godine usred klimatskih primjena sve kraće i kraće. Svi oni koji žele da više nauče o ovom načinu pčelarenja neka pogledaju video „Pčelarska farma Ivan Vener’ ili neka pročitaju njegovu knjigu. Naš cijenjeni Ferid Velagić posvetio je cijelu knjigu ovoj tematici i obradio je do detalja.

Fotografije Hamid Zlatić

Hvala Hamidu za ovaj fenomenalni tekst!

Dragi prijatelji, pčelarke i pčelari, sa zadovoljstvom Vam predstavljamo prvu knjigu, autora, doc. dr Gorana Mirjanića, pod nazivom „Ishrana pčela“. 😊🐝📖👌

Cijena knjige je 15 KM i možete je naručiti porukom u inbox ili kupiti direktno u našoj radnji u Gradišci. 📦👍

Knjiga je ispunjena praktičnim savjetima i tajnama uspješne ishrane pčela. Nauka, struka i iskustvo u službi očuvanja pčelinjih društava. 🔝

Cena za Srbiju je 990 din+postanski troskovi!

Za naružbe iz Srbije, možete se obratiti našem distributeru: (posaljite poruku preko messenger-a na ovoj stranici)
https://www.facebook.com/medpcelarskimagazin/
Ili posaljite poruku preko sajta
medpcelarskimagazin.mvbyte.com(ovde na sajtu na strani kontakt)
ili direktno na mail:
medpcelarskimagazin@yahoo.com

Vaša Košnica Gradiška! ☺️🐝