Tajna pcelinjeg gnezda

Slobodan Ivancevic nam je poslao svoj video koji je dosada imao preko 130000 pregleda i odlican tekst o uzimljavanju pcela.

Pise Slobodan Ivancevic                                       JEDINSTVENOM PRIRODNOM TEHNOLOGIJOM U SUSRET KLIMATSKIM PROMENAMA

Da bi tehnologija bila u skladu sa prirodnim ponašanjem pčela koristim ideju o celovitosti saća.Pošto sam definisao saće kao celinu izvukao sam jednu od pouka,da od njegove celovitosti zavisi položaj zajednice.Sam položaj je odgovoran za opstanak istih zajednica.Da bi pčele zauzele odgovarajući položaj odgovoran je položaj zemlje u odnosu na sunce.Znači pčele kako u prolećnom tako i u jesenjem razvojnom ciklusu ponašaju se u skladu sa prirodom i njenim zakonima,što je jedna od urođenih genetskih osobina.Klimatske promene postaju sve izražajnije. Kako se ponašati?Odnosno kako se ponašaju pčele u ekstremnim uslovima,koji su izraženi u obliku dugotrajnih kiša,poplava,ekstremno toplih kao i hladnih zima i velikih suša.Svi ovi ekstremni uslovi utiču na ponašanje pčela i ostalog životinjskog sveta.Zato ćemo se ovom prirodnom tehnologijom približiti pčeli i njenoj jedinstvenoj prirodnoj tehnologiji,gde se pčele kao i matica u ekstremnim uslovima ponašaju po svom prirodnom nahođenju bez ikakvih ograničenja koristeći svoj prirodni razvojni ciklus kao i zakone prirode koje koriste za svoj opstanak.

KAKO I KADA DOBITI KOLIČINU ZIMSKE PČELE

Pošto je zima najnepovoljniji period u godini moramo posveti posebnu pažnju kad i kako dobiti količinu zimske pčele. Tehnologija da bi funkcionisala -nastavci, odnosno okviri moraju biti istih dimenzija bez obzira na koju se vrstu košnica odnosi i podneblja u kojem se nalazi. Znači plodište i medište moraju biti istih dimenzija bez ikakvog ograničenja kao što je to matična rešetka ili njoj slična ograničenja. U ovom slučaju ne smemo zapostaviti prirodno ponašanje matice koja svojim prirodnim nagonom bilo u proletnjom ili jesenjem razvojnom ciklusu povećava nosivost bez ikakve nama uobičajene takozvane stimulativne prihrane. Jedan od glavnih uslova  za količinu zimske pčele je pravovremena deblokada plodišta kako bi matica u odgovarajućem period zanela što veću površinu saća. Znači to je pravi put do zimske pčele. Zato krenimo pravim putem kako bi svaki prazan prostor popunili novim saznanjem. Najpre moramo shvatiti da u pčelinjem gnezdu vlada pravilo prirode koje glasi: Količina pčele u jesenjem razvojnom ciklusu jednaka je proletnjem razvojnom ciklusu. Ovo je jedno od značajnih saznanja u mojoj pčelarskoj praksi koje je osnov kroz daljnju tehnologiju vođena neprekidnom, nevidljivom niti koju treba pratiti.

DEBLOKADA PLODIŠTA U JESENJEM RAZVOJNOM CIKLUSU

Kako dobiti količinu zimske pčele  veliki je problem zbog nepravovremenog proširenja legla u periodu kada matica svojim prirodnim  hormonalnim nagonom za opstankom povećava nosivost. Upravo takvo prirodno ponašanje pčela, odnosno matice treba pravovremeno iskoristiti u pčelarskoj praksi. Da bi ispoštovao ponašanje matice shvatio sam da pčele ne poznaju brojeve ali ih fantastično koriste i zato je u periodu od 15 jula do 10 avgusta najbolje izvršiti deblokadu plodišta kako bi u tom period matici stvorili što više prostora za polaganje jaja. Upravo tad vršim prvo proširenje legla, kako bi za deset dana istim putem izvršio i drugo proširenje. Proširenje vršim na principu simulacije izlazećeg legla, po dva okvira izgrađenog saća iz kojih je izašlo leglo. Oslobađanje prostora u plodištu vršim podizanjem krajnjih okvira sa medom u medište, to isto ću uraditi kod drugog proširenja. Ako imamo okvir sa polenom i medom, stavljam ga u središnji deo medišta.Pošto će medište uskoro preuzeti ulogu plodišta kao u prirodnom staništu, ujedno sam oslobodio prostor za proširenje legla matici kako bi zanela što više okvira tako da u avgustu imamo 9 do 10 okvira punih legla bez mednih kapa. Ako smo uočili slabu maticu koja nije zanela odgovarajuću količinu legla takve matice treba izmeniti pre početka jesenjeg razvojnog ciklusa kako bi kvalitetna matica postigla odgovarajuću količinu zimske pčele. Stare matice koje su pokazale dobre osobine čitave sezone i zanele odgovarajuću količinu legla u jesenjem razvojnom ciklusu, takve matice menjam u avgustu kako bi u proletnjem razvojnom ciklusu zajednica imala mladu I kvalitetnu maticu. Med koji sam podigao u medište kao i onaj koji sam ostavio od neke paše, stoji u medištu do uzimljenja. Taj med pčele čuvaju kao zimsku zalihu.

KADA POČETI SA UZIMLJENJEM PČELINJIH ZAJEDNICA

Od prvog do desetog septembra kad matica smanji otvoreno leglo na tri okvira, vršimo uzimljenje. Glavnu ulogu upravo će odigrati otvoreno leglo. Da bi tehnologija bila u skladu sa prirodnim ponašanjem pčela koristim ideju o celovitosti saća pošto smo rekli da od njegove celovitosti zavisi položaj zajednice. Da bi saće funkcionisalo kao celina skidam medišni nastavak i stavljam u stranu. U njemu se nalazi pet punih okvira poklopljenog meda kao i medni okviri koje sam uzeo iz plodišta prilikom proširenja legla. Sada vršim raspored tih istih okvira sa jedne i druge strane medišta. Stavljam pune okvire poklopljenog meda, do njih okvire sa polenom i delimično popunjene okvire spuštam u donji nastavak. Oni će poslužiti kao dopunska hrana. Ako je u njima medljika mogu se izvrcati ili ostaviti za proletnji razvoj. Ovim smo putem sprečili direktno prisustvo medljike u zimskoj ishrani. Sada se ponašamo kao u prirodnom staništu. Kada pčele sakupljaju raznoliku hranu tokom čitave sezone, ako dođe medljika, pčele je skladište između ostalih vrsta meda tako da je pčele ne uzimaju direktno kao jednu vrstu nego u kombinaciji sa ostalim medom. Sada smo u središnjem delu medišta ostavili prostor za tri okvira otvorenog legla  koje uzimamo iz donjeg plodišnog nastavka.Svo zatvoreno leglo koje nije izašlo ostaje u donjem sad bivšem plodištu koje će postepeno da izlazi.Nama je važno da smo uzeli svo otvoreno leglo i stavili u središnji deo novoformiranog plodišta (bivše medište). Ovim putem simuliramo otvoreno kasno ili produženo leglo kao u prirodnom staništu,kad pčele stvaraju matici prostor da zanese manju površinu legla  koje će odigrati glavnu ulogu u formiranju centralnog dela klubeta, kojeg će matica zanositi sve do kasno u jesen kako bi na tom istom mestu započeo proletnji razvojni ciklus. Ovako novo formirano plodište u medištu stavljam na donji nastavak (bivše plodište). Znači sve ovo treba raditi dok su pčele aktivne u oba nastavka. Ako maticu nismo preneli sa leglom ne treba ni da je tražimo, ona će sama otići u gornji nastavak na otvoreno leglo. Za ovakvo stanje u košnici odgovorna je ideja o celovitosti saća. Kad u jednom nastavku imamo dovoljno količine hrane kao i odgovarajuću količinu zimske pčele, što je bio vekovni san mnogih pčelara, sva pčela iz donjeg nastavka povlači se prema novoformiranom plodištu, obuhvatajući gornji deo ispod poklopne daske ili zbega zatvarajući krug. Takvo klube formira se na 9 do 10 ulica pčela , obuhvatajući dovoljne količine meda i polena stvarajući celinu. Ova količina pčela stvara idealnu mikroklimu utičući na njihovo zdravstveno stanje, pošto med kao glavna hrana pod ovim uslovima ostaje dugo u tečnom stanju. Ovako simulirajući odnosno prenoseći pravo prirodno stanje pčelaru čini zadovoljstvo, a pčelama ugodno i sigurno zimovanje.

Pogledajte fenomenalni video Tajna pcelinjeg gnezda Youtube

Tekst je iz knjige Kljucne tajne pcelinjeg gnezda autora Slobodana Ivancevica

Fotografije Pcelarstvo Ivancevic

Kontakt:  mrzoriv@yahoo.com

Link za Facebook stranicu Pcelarstvo Ivancevic:

https://www.facebook.com/melisokomio/

Veliko hvala S.Ivancevicu za tekst i video