Mart ovo treba odraditi!
Priprema za bagrem,suzbijanje rojenja, kako odrzati pčele tokom bespašnog perioda da ne izgube potencijal
Pise Slobodan Jevtic
Svake naredne godine dolazi nam novo proleće, sa istom dilemom kod pčelara kako svoje pčelinje zajednice pripremiti u narednom periodu. Postoji veliki problem, ni jedna zima nije protekla isto,tako da ni sve pčelinje zajednice nisu izimele sa istom snagom, pa ne postoji ustaljeni šablon po kome treba raditi. Znanje samih nas, tu dolazi u prvi plan . Na osnovu pravilne procene, do koje se teško dolazi bez odgovarajućeg iskustva, uz korišćenje svog znanja o biologiji pčela, pčelar može i mora pronaći najbolje rešenje za pomoć svojim društvima u brzom i efikasnom prolećnom razvoju.Uspešan pčelar uspeva da 60 do 80% svojih društava optimalno razvije, tako što će njihov maksimalan razvoj tempirati u vreme samog početka bagremove paše, što će jedino dati prave efekte.
Nemojmo se zavaravati da će nam od koristi biti samo praksa. Ne. Mora se pratiti nauka knjiga, kada i koliko dana pre paše početi sa razvojem. Do istih saznanja možete se doći i iz iskustva, ali će nam za to biti potrebna najmanje dva-tri života. Optimalni period se izračunava s obzirom na životni vek pčele i datum nastupanja glavne paše. Pčele koje su se izlegle na 35 dana pre početka glavne paše uginu već na samom njenom početku. Praktično, značaj za medobranje imaju samo one pčele koje će raditi 5 dana njenog početka. To su pčele koje su se izlegle na 30 dana pre početka same paše.
One će se izlesti kada je matica položila jajašca 51 dan pre početka paše (21 dan traje period do izleganja) i to će biti najraniji period izležene pčele za glavnu pašu.Tako se može izračunati vreme polaganja jaja i izleganje pčele koja će učestvovati u prvih pet dana glavne paše.
Pčele koje se izlegu na 8 dana pre kraja glavne paše uključuju se 4 dana na sakupljanju i primanju nektara što znači da će raditi 5 dana pre završetka paše.Jaja za ove pčele treba da budu položena na 29dana (8+21) pre kraja glavne paše. To su poslednje pčele koje će učestvovati poslednjih 5 dana u glavnoj paši. Na taj način se utvrđuju dva datuma između kojih treba proizvesti najviše pčela koje će učestvovati u medobranju na glavnoj paši. On počinje na 51 dan pre početka i završava se na 29 dana pre završetka glavne paše.
Optimalni period umnožavanja legla nije isti za različite reone. Tamo gde glavna paša počinje rano, bagrem priprema društva i treba da započne rano u proleće.Kod mene počinje 6. maja znači da meni 15. mart je aktuelni datum, kad kasnije cveta bagrem razvitak zajednica onda kreće kasnije. Kod kasnih paša, kao livadska, tada društva mogu i sama da se pripreme bez učešća pčelara.
U reonima gde se javljaju dve ili tri paše, priprema pčelinje zajednice počinje rano za bagrem, ali zajednice se moraju održati u snazi, a da ne dođe do rojbe da bi se iskoristile iste. Mnogo ran početak razvoja i riskantan zbog varljivog marta i naglih zahlađenja.
Pregledom fioka ispod mrežastih podnjača i samim pregledom podnjača stiče se uvid u uspešnost zimovanja. Košnice pčelinjih zajednica koje su uginule treba ukloniti sa pčelinjaka pre prvih izleta pčela. Uzorke mrtvih pčela treba odneti na analizu u najbliži Veterinarski institut. Ako je uzrok uginuća nepravilni rad pčelara, sva oprema, zajedno sa ramovima i zalihama hrane, može se koristiti i kod drugih zajednica. Ako je uzrok uginuća bolest, oprema se mora kvalitetno dezinfikovati, a ostali zaraženi materijal adekvatno sanirati u zavisnosti od koje su bolesti zajednice uginule.Za svaku bolest postoji pravilo kako se sanira, a za američku trulež zakon koji se mora poštovati.
Iskusni pčelari će ranije primetiti kakvo je stanje u kojoj košnici, i to na sledeći način, daće zajednicama po litar sirupa i sutradan pogledati, zajednice koje su odnele ostaviće se za kasniji pregled, a one koje ne odnose odmah treba pogledati.
Prvog lepog sunčanog dana treba uraditi detaljni, ali brzi pregled zajednica i ustanoviti činjenično stanje, količinu pčela , meda , perge. Ako u košnicama ima dovoljno hrane, mislim na zalihu meda od najmanje 12 kg, uz dovoljne zalihe perge. U jesen gde polena ima u izobilju, gde su obezbeđene i bogate zalihe perge. Perga je, verovali ili ne, glavni faktor koji kontroliše zdravlje pčela. Dokazano je da obilne zalihe perge u proleće sprečavaju razvoj mnogih bolesti, kao što su nozemoza, evropska trulež, pa čak i američka trulež legla. . Pošto smo već prinuđeni da pčelarimo sa varom, treba naglasiti da će se pri istoj zaraženosti varoom, mnogo bolje ponašati pčelinje zajednice koje imaju bogate zalihe perge.Naravno, zimskim tretmanom protiv varoe (oksalna kiselina) trebalo je broj varoa svesti na dozvoljeni maksimum.Iz prethodnog pisanja da se videti kada početi sa razvojem, stanje jačina zajednice, procenat prezimelih zajednica, količina hrane.
Ako sagledamo sve naučne podatke i praktična iskustva, možemo da zaključimo da je cilj prolećnog razvoja tempiranje maksimalnog razvoja pčela baš na dan početka paše. To je vrlo često nedostižan cilj, iz više razloga. Ali svi pčelari treba da tokom prolećnog razvoja teže baš njemu. To je cilj, koji nam garantuje visok prinos na paši. Dugogodišnjim radom pčelari su se uverili da najviše meda ne dobiju uvek od zajednica koje su najbolje izimile, najbolje krenule sa velikom količinom legla u rano proleće i dale do znanja da će dati maksimalan prinos, već od zajednica koje su imale količinu legla i početak razvoja koji je napisan u početku teksta o početku razvoja po danima. Samo tako tempirani razvoj obezbeđuje idealan odnos starosnih grupa pčela za iskorišćenje paše. Samo u ovom slučaju svaka pčela radi onaj posao koji joj po starosti odgovara.
Naravno da pčelar ne može da predvidi tačan dan početka bagremove paše tako da je odstupanje od par dana podnošljivo. Razvoj počinjemo tako što otvaramo bočne ramove sa medom, premeštanjem konfiguracije tela u zavisnosti kojim sistemom radimo, dodavanjem rama sa medom preko satonoša, pomeranjem perge u stranu , sve to radimo sa ciljem da stimulišemo maticu, da počne zaležanje jajašca , još ako nam je vreme naklonjeno pa imamo unos iz prirode. Dobra voćna paša kada imamo unos polena i nektara nam je garancija da ćemo uspeti sa razvojem i biti spremni za bagremovu pašu.
Napokon nam je sve išlo na ruku krenuo je bagrem naše zajednice sakupile dosta nektara, ali dogodiće se da će sledeće zajednice dostići maksimum razvoja i početi opadati radni elan, krenuće u rojenje. Ali mi smo ti koji moramo to preduprediti i nedozvoliti zajednici da se izroji, a da joj održimo radni elan.
1. Kod košnica koje idu u visinu a imaju ista tela sa istim ramovima, šta ćemo uraditi četvrti -peti dan paše kada procenimo da će paša biti jaka. Podignemo tela, sklonimo sa strane u plodište, pronađemo maticu, istu ostavimo sa 3, 4 rama mladog legla, zatim dopunimo sa ramovima devičanskog saća i satnim osnovama. Kada smo to uradili stavljamo matičnu rešetku, iznad dodajemo drugo telo sa tih 6 rama plodišnih i dodamo 4 satne osnove da dobijemo 10 rama, stavimo odozgo tela, ili telo u zavisnosti od sistema košnice ona koja smo skinuli. Deseti dan otvaramo, kidamo matičnjake iz tela u koje smo dodali ramove iz plodišta. Sva tela vraćamo u prvobitni položaj, ovim radom uradili smo demariranje, time smo predupredili zajednicu da se ne roji, a tim radom nismo joj smanjili radni elan.
2. Postoje još načina za sprečavanje rojenja.Jedan od njih je vađenje iz košnice petog dana pčelinje paše iz plodišta svog mladog legla sa pčelom bez matice, umesto tih 5,6 rama dodati ramove sa devičanskim satovima i satnim osnovama u matičnu zajednicu. Ove koje smo izvadili stavljamo u nucleus i sklanjamo na kraj pčelinjaka iz koga će sve radne pčele izaći i vratiti se u matičnu košnicu i nastaviti svoj rad. Ovo se odnosi na košnice kod kojih su ramovi različiti plodišni-medišni. U nukleus dodamo mladu sparenu maticu uveče, koja će biti primljena i koja će početi da radi i polaže jajašca. Po potrebi kasnije proizvodne zajednice mogu se pojačavati ramovima sa zatvorenim leglom iz nukleusa radi pripreme zajednice za sledeću pašu i održavanje iste u punoj snazi.
3. Ovo je još jedan od načina da se preduhitri rojenje, ali metoda važi za rane paše bolje reći bagrem.
Odstranjivanje matice na 10 dana. Pred početak bagrema, ali u zajednicama koje već u sebi imaju preko 8 rama legla. Desetog dana se oduzmu svi maticnjaci koje su pcele povukle i kroz dan- dva se doda mlada sparena matica. Ovom metodom su eliminisani nužni pregladi svakih 7-8 dana i osigurani su značajno veći prinosi sa paše jer ova društva poseduju radnu energiju kakvu poseduje novo naseljeni roj. Rojenje je sprečeno, a instikt za sakupljanjem hrane je dominantan.
4. Odstranjivanje matice sa otvorenim leglom 10 dana pred pašu (Đerzonovo dijamantsko pravilo) stavlja se u nukleus pčele izletnice vraćaju se u matičnu košnicu. Pčele oslobođene hranjenjm legla baziraju se na med, matičnjaci izvučeni i već sazreli u početku paše, pčele se ponašaju kao da imaju maticu 5-ti dan paše, mlada matica izlazi, ovo je isto dobar način, a nedostatak je jer nikada se ne zna koliko će se matica vratiti sa oplodnje, tako da pčelar mora stalno imati uvida u stanje pčelinje zajednice, i interveniše u slučaju potrebe dodavanjem oplođene matice.
Nisu ovo jedini pozitivni efekti. Prekid u odgajanju legla ima profilaktičko dejstvo na zdravlje društva. Dalje ovo utiče na redukciju jačine društva neposredno posle glavne paše u vrema kada višak snage može da bude pozitivan nedostatak, a to je dobro u onim područjima gde nema odmah paša (recimo lipe), već se čeka suncokret.
Znači za postizanje najboljih rezultata operacija sprečavanja rojenja treba da bude simulacija vec izrojene kosnice i u harmoniji sa instiktom pčela, tj. simulacija faktora prisutnih pri prirodnom rojenju. Ovako podmladjena društva ućiće u drugu pašu snažna i jaka, a u slučaju da se dogodila neka greška uvek imamo na usluzi maticu koju smo izvadili iz tih zajednica sa ramom legla perge i normalno ceo njen razvitak koji se stvorio od paše do paše.Njen napredak je dostigao snagu jednog nukleusa od 6 rama i više. Ovakvim postupkom zajednice će ući u zimu podmladjena i sledeceg proleca ce biti mnogo uspesnija u prolećnom razvoju. Ovakvim načinom rada možemo se uklopiti i u brdsko planinske uslove gde imamo samo jednu pašu.
Završila se bagremova paša, a pčelar je zadovoljan, sve što je planirao to se i ostvarilo sa velikim procentom, pa treba iscediti med i pripremati se za sledeću pašu. Sada dolazi svest pčelareva do izražaja koliko će meda ostaviti. Sledeća paša je lipova, imaće dosta dana bespašnog perioda. Ako znamo da za jedan kilogram legla treba dva kilograma meda, polena, moramo biti svesni, a i savesni i ostaviti količinu dovoljnu , jer lipa je nepredvidljiva, minimum hrane koju trebamo ostaviti je do 25 kg .Ali moramo voditi računa da nam poila budu blizu pčelinjaka sa čistom pitkom vodom, koja će biti podignuta da ne dođe do zaraze iste. Ne znamo da li će lipa zamediti, a moramo pčelu obnoviti da povećamo količinu i dobijemo mlade pčele ne izrabljene, ali odnegovane sa dovoljno belančevina, masti, ugljenih hidrata. Pčele, koje će sačekati suncokret u radnom raspoloženju i brojčano jake.
Lipa je počela sa cvetanjem,vage ispod košnica pokazuju određenu težinu, koja je stalno u stagnaciji, šta nam to govori da nam je unos jednak potrošnji i povećanju količine legla. Za bolji razvitak moramo nešto učiniti a to je povećavati količinu hrane. Postoje više načina, koji ćemo odabrati, zavisi koliko nam je udaljen pčelinjak.
1. Izvadimo ram sa medom iz zajednica koje su nam stajale kao pomoćna društva, ili iz roja koji smo stvorili u bagremu, a sada se već razvio u solidnu zajednicu. Ram stavimo u zbeg da bi nam pčela isti čistila i med spuštala u plodište radi stimulacije matice i to ćemo raditi stalno kada nestane, pa obnovimo isto.
2. Ako nam je pčelinjak udaljen, a nemamo dovoljnu količinu meda ne preostaje nam drugo nego dodati medne pogače, koje će stimulativno delovati na matice da zaležu što veći broj ćelija. Koliki će broj biti, ne može se proceniti, ali sigurno je jedno da je pčela neće vući i istu lagerovati u medišna tela, već isključivo za hranu legla.
3. Ako nam je pčelinjak blizu upotrebićemo šećerni sirup, hladno mućeni, bez mirisa hranilicama radi se brzo, a i ima pregleda i uvida koliko se odnosi.
Pre toga smo proverili plodište da nam nije izblokirano. U plodištu mora imati praznih satova iz kojih je izlazilo leglo, jer od polovine juna matica teško da će zaležati jajašca u devičansko saće, pa ne dozvoliti da ima ramova punih meda u plodištu. Iste povaditi i staviti iznad. Ram sa medom i medna pogača u zbeg moraju biti prisutni stalno do suncokreta. Isto to važi i za flaše sa sirupom koje stoje na poletaljkama. Uvek postoji verovatnoća da korovskih biljaka ima dovoljno tako da smo obezbedili dovoljno polena
Broj pčela izletnica koje prikupljaju nectar, polen , vodu, propolis i ostalo potrebno za razvoj i održanje zajednice razlikuje se i zavisi od ukupnog broja pčela u zajednici.Zato ćemo se truditi da društvo podignemo do maksimuma, Evo tabele koja nam pokazuje prema broju pčela u zajednici koliki nam je procenat izletnica
Veličina zajednice Broj izletnica Udeo u zajednici
15.000 2.300 15%
20.000 5.000 25%
25.000 7.500 30%
40.000 20.000 50%
45.000 30.000 60%
Prema gornjim podacima možemo zaključiti da broj izletnica ne raste srazmerno broju pčela u zajednici.Sa takvim radom mi ulazimo u još jednu pašu, sa zdravom, mnogo brojčanom i radno raspoloženom pčelom.Suncokret je specifična pčelinja paša koja traži jake zajednice radno raspoložene, sa dovoljno ramova u sebi za unos nektara. U slučaju da se dogodi da imamo ranog i kasnijeg suncokreta, a želimo iskoristiti oba, pomoć ćemo potražiti iz rezervnih zajednica uzimanjem zatvorenog legla i dodavanje istog proizvodnim društvima. Vodjenjem računa i dva ceđenja se mogu obaviti u dobroj godini, zato sve uloženo ne treba žaliti, jer se višestruko isplati. Kod drugog ceđenja ne vodite samo računa o zaradi, već hranu, med ,ostavite pčelama, jer samo tako možete sledeće godine imati zdravu pčelu.Ne zaboraviti na varou, apigard, ili neko drugo sredstvo koje ima dozvolu za upotrebu.Po mom shvatanju ovakav rad je dobar što ne znači da nema boljeg.
Napomena: Moje lično mišljenje je sledeće, ova godina je specifična po visokim zimskim temperaturama koje su iznad proseka za zimski period,tako da je teško prognozirati kada će bagrem cvetati i za tada tempirati razvoj pčelinjih zajednica,zato se treba opredeliti za neku od metoda koja će imati uspeha. Da bi se prilagodio vremenskim prilikama ja sam odlučio da pola pčelinjaka prilagodim Đerzonovom dijamantskom načinu.
A drugu polovinu pokušaću da tempiram nekom nepisanom pravilu koje sada ne pije vodu a to je od cvetanja Džanarike posle 3 nedelje cveta jabuka zatim posle 3 nedelje cveta bagrem bespašni period od precvetavanja jabuke do bagrema. Po tome bagrem bi trebao da cveta kada ? Ako znamo da mart ima pet subote i pet nedelje. Sada je ono pitanje ko zna ili ko može tvrditi kada će cvetati bagrem ali argumentima.Ja sam se odlučio za ovo i ne namećem drugome da isto radi ali zato iznosim svoje gledište.
Hvala S.Jevticu na dozvoli da objavimo tekst!
Dragi prijatelji, pčelarke i pčelari, sa zadovoljstvom Vam predstavljamo prvu knjigu, autora, doc. dr Gorana Mirjanića, pod nazivom „Ishrana pčela“. 😊🐝📖👌
Cijena knjige je 15 KM i možete je naručiti porukom u inbox ili kupiti direktno u našoj radnji u Gradišci. 📦👍
Knjiga je ispunjena praktičnim savjetima i tajnama uspješne ishrane pčela. Nauka, struka i iskustvo u službi očuvanja pčelinjih društava. 🔝
Cena za Srbiju je 990 din+postanski troskovi!
Za naružbe iz Srbije, možete se obratiti našem distributeru: (posaljite poruku preko messenger-a na ovoj stranici)
https://www.facebook.com/medpcelarskimagazin/
Ili posaljite poruku preko ovog istog sajta
medpcelarskimagazin.mvbyte.com
ili direktno na mail:
medpcelarskimagazin@yahoo.com
Vaša Košnica Gradiška! ☺️🐝
Medpcelarskimagazin/Honey Beekeeping magazine
Autor teksta
Pčelar iz Kostolca(Srbija),pčelari preko tri decenije,stručni predavač Spos,autor mnogobrojnih tekstova koji su publikovani širom regiona,prakticčr i inovator,osnivač ogomne Fb grupe,cčvek koji je ceo svoj zivot posvetio pcelarstvu i pčeli.