HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE

Pise Ekrem Karahodzic

U mjesecu martu smjenjuju se dva godišnja doba. Ljutu i hladnu zimu smjenjuje proljeće i donosi život u svijet prirode.

Promenjive vremenske prilike

Noći su sve kraće, a dani duži i topliji. U prvoj polovini marta rijetki su stabilni vremenski periodi. Veoma često u jednom danu smjenjuju se sva četiri godišnja doba. Muke su to velike. Zima se ne da, a proljeće mora da dođe.
Pčele su se probudile još početkom januara, a po prvom produženju dana i matica je položila prva jaja svog života. Krajem februara polahko i veoma oprezno počela je da se budi priroda. Javili su se prvi vijesnici proljeća. Neki su i na par sedmica prije stidljivo provirivali iz snijega i svojim cvjetovima najavili dolazak proljeća (šafrani, visibabe, jagorčevina). Početkom marta cvjetaju i druge rane proljetne polenarnice, ali i nektarice – drijen, vrba iva, joha. A onda, kada prođu „babije huke“, priroda pčelama daruje izobilje polena i nektara. Požute naše livade od cvjetova maslačka, a bašče zamirišu bijele od behara.

 U njihovom mirisu začuje se cvrkut ptica i zujanje pčela. Došlo je proljeće. Ipak, mart mjesec je tako promjenljiv pa se gotovo svake godine čuje i naša bosanska sevdalinka „Snijeg pade na behar, na voće“. Mi pčelari volimo ovu lijepu sevdalinku, ali ne i snijeg kada padne na behar, prvu proljetnu intenzivniju pčelinju pašu. Naša medonosna pčela Apis mellifera carnica je svoj životni razvoj u potpunosti prilagodila našoj klimi pa i ćudima nestabilnog marta mjeseca. Pčele znaju kada i kako se budi priroda. Znaju kada i kako dolazi proljeće, znaju da im ono donosi izobilje cvijeta i mirisa. One znaju da ovi darovi prirode ovise o vremenskim prilikama.

 Pčele znaju prognozirati vrijeme, i to sasvim pouzdano za kraći period, a vjerovatno i za duže periode (o tome se vrše naučna istraživanja). Pčele precizno znaju koju količinu hrane imaju u svojim zalihama, ali samo one hrane koja je u sacu i pele znaju da pravilno a štedljivo s njom raspolažu. Pored toga pčele imaju jak nagon skupljanja sve većih rezervi hrane, a kada im vremenske prilike to omoguće one su neumorne. Sva ova „pčelinja pamet“ precizno određuje budući razvoj pčelinjih zajednica, njihovog legla, njihov rojevi nagon i vrijeme njihovog rojenja kao prirodnog nagona opstanka vrste.

TURBULENTAN PERIOD U ŽIVOTU PČELA

Pcelinje zajednice u ovom nestabilnom zimsko-proljetnom mjesecu prolaze kroz najturbulentniji period svoga života. U pčelinjoj zajednici je pčelinje leglo, a ono zahtijeva poseban toplotni i vlažni režim. Pojavom pčelinjeg legla pčele se vežu za njega, a ne za hranu. Smanjuje se broj pčelinjih jedinki, a povećava leglo. Natalitet pčela je manji od mortaliteta, umiru zimske pčele. U našim klimatskim uslovima mortalitet i natalitet pčela izjednačava se oko ravnodnevnice. To je jedan od kritičnijih momenata u njihovom životu. Što ranije do njega dođe, pčelama je povoljnije i obrnuto. Za to vrijeme pčelinja zajednica brojčano slabi i svoju životnu ravnotežu uspostavlja na sve nižem nivou. Nakon ovog kritičnog momenta nastupa suprotan, sada intenzivan razvoj pčelinje zajednice.

 U njoj se uvećava brojnost pčelinjih jedinki. Matica polaže sve veći i veći broj radiličnih, ali sada i trutovskih jaja. Iz radiličnih jaja, kao i jaja položenih u naredih 30 dana (okvirno do 20. aprila) razvit će se one pčele koje će učestvovati u bagremovoj paši, a neke na samom njenom kraju. U ovom periodu u pčelinjoj zajednici povećana je potrošnja hrane i rapidno se smanjuju njene zalihe. Pojavljuju se i trutovi, a mlade pčele luče vosak i grade saće. Pčele iz prirode unose polen, a potom i nektar. Ovaj period obilježava procentualno veći unos polena nego nektara i to pčelama veoma često otežava život.

CILJEVI PČELARA

U martu dok pčele prolaze kroz težak period svog života, mi pčelari imamo svoje velike zahtjeve. Oni se najčešće ne podudaraju sa mogućnostima pčela, njihovim prirodnim razvojem i životom, kao i vremenskim prilikama, a nekada su i u potpunoj suprotnosti. Naš cilj je da pčelinje zajednice maksimalno razvijemo do bagremove – naše glavne pčelinje paše. Pored toga, da pčele u glavnu pašu uvedemo zdrave i jake sa odgovarajućom strukturom pčela i pčelinjeg legla, a u dobrom radnom raspoloženju. Dakle, bez rojevnog nagona i sa što manjim zalihama hrane.

PRIRODA IMA SVOJA PRAVILA, A PČELARI?

Za ostvarivanje ovih ciljeva mnogo je različitih puteva odnosno pčelarskih (api) tehnologija, ali su ista prirodna pravila razvoja pčelinje zajednice kao jedinstvenog organizma. Ova prirodna pravila se ne smiju narušavati. Svako njihovo narušavanje, naročito u martu, pogrešno je i velika prepreka u ostvarivanju glavnog cilja, odnosno razvoja pčelinjih zajednica. Neke greške se naknadno ne mogu popraviti, a neke imaju strašne posljedice.

Pčelar svoje radnje na pčelinjoj zajednici obavlja za vrijeme lijepog vremena. Tada su pčele veselije, izgledaju znatno snažnije i brojnije. Na osnovu takve slike pčelar često ima neobjektivnu procjenu pa donese stravično pogrešnu odluku – zima još traje! Pčelar svojim lošim aktivnostima otežava ovaj period života pčela. Svaka pčelarska greška načinjena u martu ima velike posljedice.
Greške koje pčelari prave u  martu najčešće su:

1.Preuranjen glavni pregled pčela
2. Pogrešno, preuranjeno ili    zakašnjelo manipulisanje   ramovima
3. Opasno – veliko proširenje pčelinjeg prostora
4. Preuranjeno stimulativno prihranivanje sirupom
5. Preuranjeno dodatno utopljavanje pčelinjih zajednica
6. Nedovoljna ventilacija (vlaga u staništu)
7. Pogrešna procjena zaliha hrane (glad)
8. Pogrešna procjena zdravstvenog stanja pčela
9. Pogrešno spajanje bolesnih i slabih pčelinjih zajednica
10. Spašavanje slabića (pogrešna borba za svaku pčelinju zajednicu)
11.  Preuranjeno i pogrešno dodavanje satnih osnova
12. Manipulisanje zaraženom opremom i alatom
13. . Stvaranje uslova za pojavu grabeži
14.  Nepropisna dislokaciji pčelinjih zajednica na kraću udaljenost.

Svaka od ovih grešaka u specifičnim okolnostima može uzrokovati jednake, a nenadoknadive posljedice po pčelinju zajednicu pa ih nije dobro dijeliti na manje ili veće. Zajednički imenitelji za većinu ovih grešaka jesu pčelareva pogrešna procjena jačine pčelinje zajednice i neobjektivna očekivanja dobrih vremenskih, ali i pašnih prilika – ipak je mart zimski mjesec.

RADOVI NA PČELINJAKU

Radove u prvoj polovini marta, odnosno sve dok se u pčelinjoj zajednici umanjuje broj pčelinjih jedinki, u osnovi imaju za cilj da uspore (kontrolirano ograniče) razvoj pčelinjih zajednica pa se do tada u pravilu ne manipuliše ramovima.

U drugoj polovini marta naši radovi imaju suprotan cilj i zahtijevaju veoma često manipulisanje ramovima ali i tijelima. Ovaj drugi period obilježavaju stabilnije vremenske prilike. Dan se duži, a priroda pčelama nudi obilniju pašu.

U drugoj polovini marta pčelar svojim aktivnostima može i treba koristiti svaku mogućnost za stvaranje uslova da se pčelinje zajednice brzo razviju i brojno ojačaju. Samo ono što se postigne na razvoju pčelinjih zajednica u narednih trideset dana, praktično do druge polovine aprila, može pozitivno rezultirati u periodu medobranja, naše prve bagremove paše.

U prvoj polovini marta na pčelinjim zajednicama treba odraditi samo one radnje koje ne zahtijevaju manipulaciju ramova plodišta, odnosno pčelinjeg legla, dakle bez velikog uznemiravanja pčela, kao što su:
-provjera zdravstvenog stanja pčela (ne legla)
-zatvaranje, uklanjanje i saniranje pčelinjih staništa u kojima su pčele uginule
-slanje uzoraka pčela i pčelinjeg legla na laboratorijsku analizu
-smanjenje leta
-zamjena ili dezinfekcija podnica,
oduzimanje prvih tijela i njihova dezinfekcija parama sirćetne kiseline (zajedno sa ramovima i saćem, te drugom opremom, priborom i alatom)
-provjera zaliha hrane,provjera ventilacije staništa,provjera utopljavajućeg materijala
-saniranje, odnosno spajanje obezmatičene pčelinje zajednice

U ovom peiodu na pčelinjaku je potrebno postaviti higijenske pojilice i pčelarske vage. Pored toga, potrebno smanjiti leta i ne proširivati ih sve do glavnog pregleda.

Fotografije E.Karahodzic

Hvala Ekremu za ovaj odlican tekst!

Dragi prijatelji, pčelarke i pčelari, sa zadovoljstvom Vam predstavljamo prvu knjigu, autora, doc. dr Gorana Mirjanića, pod nazivom „Ishrana pčela“. 😊🐝📖👌

Cijena knjige je 15 KM i možete je naručiti porukom u inbox ili kupiti direktno u našoj radnji u Gradišci. 📦👍

Knjiga je ispunjena praktičnim savjetima i tajnama uspješne ishrane pčela. Nauka, struka i iskustvo u službi očuvanja pčelinjih društava. 🔝

Cena za Srbiju je 990 din+postanski troskovi!

Za naružbe iz Srbije, možete se obratiti našem distributeru: (posaljite poruku preko messenger-a na ovoj stranici)
https://www.facebook.com/medpcelarskimagazin/
Ili posaljite poruku preko  ovog sajta (dugme kontakt)
medpcelarskimagazin.mvbyte.com
ili direktno na mail:
medpcelarskimagazin@yahoo.com

Vaša Košnica Gradiška! ☺️🐝

Medpcelarskimagazin/Honey Beekeeping magazine