HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE

Kako prepoznati znakove Nozemoze izvan kosnice

U jutro, prije izletanja pčela, na letu oboljelih zajednica uočava se jedan broj mrtvih pčela (dvije, tri, pet, pa i znatno više) ovisno od zaraženosti pčelinje zajednice, oblika bolesti, godišnjeg doba i izlazaka pčela u predhodnom danu.

Pise Ekrem Karahodzic

Prve izletnice iz staništa iznose mrtve, ali i teško bolesne pčele. Većina bolesnih pčelinjih jedinki izleti iz staništa i umire daleko u prirodi, a jedan broj prizemlji svoj let, odmah po izletu, na par koraka od svog staništa. Jedan broj teško bolesnih jedinki i ne izleće, već izlazi iz svog staništa i ubrzanim hodom prelaze poletaljku i ne zadržavajući se na njoj padaju na zemlju. Ovako bolesne jedinke kada padnu na zemlju, mogu da nastavljaju da se po zemlji kreću žurnim hodom (ne u skokovima), a potom gmižu sve sporije udaljavajući se u pravcu istoka. Ovakvim ukupnim kretanjima za veoma kratko vrijeme većina jedinki (pcele pjesaci) udalji se od svog staništa gdje umiru. Mali broj, ovako teško bolesnih pčela iz svog staništa izlazi sporijim hodom zastajkujući neodlučno na kraju poletaljke.

 Većina tako bolesnih pčela pada sa poletaljke na zemlju i tu, ispred staništa i umire, ali jedan broj umire na samoj poletaljci ili se u smrtnim grcevima zadrže na prednjoj strani poletaljke. Poslije dugotrajnih kiša na letu se nalazi veći broj mrtvih pčela a naravno i na podnici. Manji broj teško oboljelih radilica, a naročito starijih kućnih pčela, umire u svom staništu nakon čega ih druge pčele iznose van staništa u prirodu.Bolest kod pčelinjih jedinki u zadnjem stadiju razvoja znatno uznapreduje, ali bolesne radilice ljeti, uglavnom smognu snage da izlete iz svog staništa i umru u prirodi.

U proljeće često se uočavaju bolesne ili umrle radilice na spoljnim stranama plodišta, obično prednjem. Ljeti pa i u vrijeme hladnijih dana ovakve pojave su rijetke.Na poletnoj daski i prednjoj vanjskoj strani staništa uočavaju se tragovi pčelinjeg izmeta kojeg pčele nisu dijerirale u svom letu već u mirovanju ili u hodu. Ljeti su ovakve pojave sasvim rijetke, naročito na prednjoj strani staništa, a u proljeće su česta pojava.

 Ove pojave na poletnoj daskci treba razlikovati od tragova propolisa kojeg “pčele tuđice”, (obično u jesen) razgrađuju sa vanjske strane staništa. Različiti su uslovi življenja i aktivnosti pčelinje zajednice tokom jednog dana usljed čega su i uočavanja umiranja pčelinjih jedinki različita u različito doba dana. Najuočljivija umiranja pčelinjih jedinki su tokom jutra i prvih aktivnijih prijepodnevnih izletanja pčela, a naročito poslije dugotrajnih kiša. Sredinom i u drugoj polovini dana i kod teško oboljelih zajednica teže je uočiti umiranje pčelinjih jedinki. U popodnevnim satima bolesne pčele koje gmižu po zemlji uočavaju se od 20 do 30 metara ispred staništa gdje je i najveći areol njihovog umiranja.

 Pčelar u praksi to područje uglavnom ne posmatra. On posmatra zemljište neposredno ispred staništa. Međutim, u popodnevnim satima i kod jako obolelih zajednica, na tom dijelu zemljišta nema bolesnih (živih) pčela. Bolesne pčele za samo dva, tri minuta odgmižu pa se udalje više od 5 metara od svog staništa, što je razlog da pčelar neposredno ispred staništa i ne zapaža bolesne pčele, a nuzda i potreba da pcelinjak mora biti uredan kako bi se ovi znakovi lako uocili. dakle, trava ispred pecelinjaka mora biti konstantno pokosena.Veći broj mrtvih pčela ispred leta pčelar lahko uoči . Sama ta pojava ozbiljan je znak da se radi o bolesti. Međutim, obično ni ova pojava pčelara ne upućuje na bolesno stanje njegove zajednice.

 Pčelar ako i druge znakove nije zapazio, o uzroku smrti ovih pčela zaključuje na predpostavkama.Njegove predpostavke su najčešće pesimistične pa podcjenjuju moguće opasne uzroke smrti. Obično pčelar posumnja da je smrt pčela nastupila usljed starosti, odnosno ubrzane smjene zimskih i ljetnih ili ljetnih i zimskih pčela.

 Ponekad sumnja da je do smrti došlo usljed grabeži ili zalijetanja tuđih pčela pa da je to samo rezultat njegovih dobrih, jakih neustrašivih pčela stražarica, te da njegove vrijedne radilice angažovane na važnijim poslovima nisu ih dalje odnijele već samo ubile i izbacile iz svog staništa. Kada pčelar i zapazi pojedine pčele kako izlaze na leto i padaju sa poletaljke sklon je sumnji da su i to tuđice koje su neslavno završile u njegovoj zajednici. Kada ovakve pojave pčelar učestalije zapaža njegove sumnje postaju ozbiljnije, a najčešće su usmjerene na prisustvo varoe. Međutim, tada je kasno da bi pomogao bolesnoj zajednici, nozemoza je uznapredovala i njoj se vjerovatno već pridružila i neka virusna bolest. U ovom stadiju bolesti, obično se pojavi i grabež i zajednica se raspada a bolest se prenosi u druge zajednice.

Fotografije sa pcelinjaka Ekrema Karahodzica

——————————

Dragi prijatelji, pčelarke i pčelari, sa zadovoljstvom Vam predstavljamo prvu knjigu, autora, doc. dr Gorana Mirjanića, pod nazivom „Ishrana pčela“. 

Cijena knjige je 15 KM i možete je naručiti porukom u inbox ili kupiti direktno u našoj radnji u Gradišci. 📦👍

Knjiga je ispunjena praktičnim savjetima i tajnama uspješne ishrane pčela. Nauka, struka i iskustvo u službi očuvanja pčelinjih društava. 🔝

Cena za Srbiju je 990 din+postanski troskovi!

Za naružbe iz Srbije, možete se obratiti našem distributeru: (posaljite poruku preko messenger-a na ovoj stranici)
https://www.facebook.com/medpcelarskimagazin/
Ili posaljite poruku preko ovog istog sajta(pritisni dugme kontakt)
ili direktno na mail:
medpcelarskimagazin@yahoo.com

Vaša Košnica Gradiška!