HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE

MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM

Translate

PRIJATELJI SAJTA

sulejman alijagić

Moj način suzbijanja varoe s ciljem očuvanja zdravih pčelinjih zajednica

Moj način suzbijanja varoe s ciljem očuvanja zdravih pčelinjih zajednica

Ovo je svakako danas pitanje na koje je teško dati precizan odgovor. Znamo da nam u posljednjih 30-tak godina zadaje velike probleme, iako smatramo da o njoj sve znamo, njen način života, ishrane, vrijeme ulaska u leglo, životni vijek…ona nas i dalje dovodi  do zbunjućeg stanja i općenito kad gledamo pčelinju zajednicu logički se postavlja pitanje da je varoa ustvari slobodno možemo kazati jedan od najvećih krivaca za velika uginuća pčelinjih zajednica, ne samo kod nas već i u svijetu.
Piše S.Alijagić
Plašim se da smo je podcijenili i nismo joj dali dovoljno pažnje, a to nam govore podaci iz cijelog svijeta o masovnim pomorima, ali ne i iz Australije i Nove Gvineje gdje još uvijek nema prisustva ove grinje.
Poljoprivredni fakultet u Wageningenu, Nizozemska, je ustanovio tokom zadnje zime da je u 64% slučajeva varooza igrala značajnu ulogu pomora pčelinjih zajednica. Invadiranost zimskih pčela grinjom je bila prevelika da bi iste uspjele preživjeti zimsko razdoblje. Iz toga je logično zaključiti da se suzbijanje populacije grinje mora uspješnije provesti.S.Alijagić MOJ NAČIN SUZBIJANJA VAROE S CILJEM OČUVANJA ZDRAVIH PČELINJIH ZAJEDNICA
Nikad pčelari nisu imali više informacija, podataka „znanja“ o varroi, veći broj preparata na suzbijanju varoze, a istovremeno više gubitaka najvećim procentom djelovanjem Varroe destructor.
Danas je pčelar i njegove pčele suočen sa raznim faktorima koji djeluju protiv naših pčela. Prije svega nekontrolirana upotreba hemijskih sredstava općenito u poljoprivredi, dakle „hemizacija“ zemljišta, upotreba raznih pesticida pogotovo ne provjerenih i bez određenih dozvola za korištenje. Sami pčelari također prave dosta grešaka prije svega sa kašnjenjem u tretmanu protiv varroe. Posebno je to važno u ljetnom periodu nakon zadnjeg vrcanja.
 Ljetni tretman je jako važan da se uradi prije smjene ljetnih i zimskih pčela da se uradi na vrijeme kako bi zimska pčela bila neoštećena od strane varroe  dok je još u leglu ili da bude što manje oštećena.
Mi znamo da je Varroa destructor parazit koji je prisutan na svim dijelovima Zemljine planete osim Australije i Nove Gvineje, jer upravo tamo nema virusnih bolesti što nam je dokaz da je upravo varroa parazit koji nanosi direktne i indirektne štete na našim pčelama. Direktne sišući  hemolimfu još dok je u leglu ili na odrasloj pčeli i indirektne kao glavni krivac za virusne bolesti.
Varroa je prijenosnik raznih virusa. Varroa je za neke od virusa odlučujući faktor. Ispostavilo se da je varroa idealna prijenosnica virusnih zaraza. To se zasniva na činjenici što varroa grinje ugrizu larve i odrasle pčele te se na taj način virusi direktno unose u hemolimfu larve i pčele.
 Najpoznatiji virus kojim su invadirane pčelinje zajednice je Virus zakržljalog krilca ( Deformed Wing Virus =DWV). Posljedice invadiranosti na pčeli su očite. Ako su pčele invadirane tokom faze u leglu onda zapažamo vidljive simptome na mladoj pčeli -zakržljalo krilce. Tu su i ostale virusne zaraze: Virus akutne paralize pčele (Virus (ABPV)),  Virus kronične paralize pčele (CBPV), i na kraju svakako Nozemoza kao tzv tihi ubojica pčelinjih zajednica, zajednicu koja je bila napadnuta sa varroom više od optimalnog broja, na žalost pčelinju zajednicu „dokrajči“ tokom duge zime.
 Proširenost Varroe diljem svijeta. (narandžasta boja: Varroa registrirana, plava: područje bez Varroe, bijela boja: bez informacija)
Svaki pčelar mora voditi računa o foretskoj fazi a to je vrijeme kada odrasla grinja provodi dio svog života na pčeli i siše hemolimfu kao i o invadiranosti pčelinjeg legla kada grinja dospijeva na mladim pčelama radilicama koje su zadužene za čišćenje i ishranu larvi pred samo poklapanje legla, kad se varroa spusti ispod larve i čeka poklapanje legla. Nakon toga svima nam je poznato šta se dalje dešava. Upravo su ova dva momenta bitna za nas pčelare, da znamo kad je varroa na pčeli a kad je u leglu.  Na žalost svih pčelara „čovjekova zasluga“ je što je varroa raširena po cijelom svijetu, osim Autralije i Nove Gvineje.
Naučno saznanje da varroa više voli trutovsko od radiličnog legla čak 8-10 puta,  je svakako doprinijelo metodi kontrole varroe tokom ljetne sezone kada se ne smije tretirati ni sa jednim sredstvom, a to je korištenje građevnjaka.
MOŽEMO LI PČELARITI BEZ TRETMANA ZA SUZBIJANJE VAROOZE????
U današnje vrijeme, jako teško.
Ja koristim građevnjake tokom sezone na svom pčelinjaku jer smatram da imaju svoju svrhu. Prije svega u periodu gradnje građevnjaka ja na svom pčelinjaku „zapošljavam“ dobar dio mladih pčela da voskare, hrane mlade larve, iskorištavaju veći dio matične mliječi u tom periodu. Ujedno zapošljavanjem jednog dijela pčela uz dodavanje satnih osnova i nastavaka velikim dijelom utječem na smanjenje rojevnog nagona. Vosak dobiven iz građevnjaka sakupljam i kasnije pretapam te na taj način dobivam čist pčelinji vosak.  Naravno da stoji tvrdnja da se u pčelinjoj zajednici vjerojatno „desi“ određeni stres kad se „ukrade“ građevnjak i vrati prazan.
 Ovaj dio ostavimo za neka naučna istraživanja.
Prednost korištenja građevnjaka jeste i u tome što nema nikakvih rezidua ili ostataka niti u medu niti u vosku, kao i najvažnije a to je zdravlje pčela koje su sve više ugroženo današnjom „hemizacijom“ i korištenjem raznih pesticida u poljoprivredi općenito. Na ovaj način se ne može sva varroa riješiti ali se može dobrim dijelom tokom ljeta držati pod kontrolom.
Svaki pčelar treba da poznaje tehnologiju pčelarenja i da bude svjestan da je varroa uvijek prisutna u našim košnicama. Kada smo toga svjesni onda nema problema da pčelarimo sa varroom i da je držimo pod kontrolom. Trebamo biti svjesni činjenice da razvoj pčelinje zajednice prati put Sunca i da se tome prilagodimo.
       Moramo poznavati biologiju pčela ali i biologiju varroe jer ćemo samo na taj način umanjiti štetno djelovanje ove grinje. Svakom pčelaru je u interesu da u zimu uđu pčele: pune energije a to znači da su tokom cijele godine imale dosta polena i nektara, zdrave i što manje oštećene od varroe i neistrošene posebno od prerade šećernog sirupa kojeg pčelari daju u jesen tokom prihrane zajednica. Znači osim što moramo pčele opskrbiti sa dosta kvalitetne hrane, pravilno raspoređene, trebamo voditi računa da na vrijeme odradimo prvo ljetni a kasnije i jesensko-zimski tretman.
 Posebno je važan ljetni tretman da uništimo što više grinja kako bi zimske pčele uspjele prije kasne jeseni da unesu u svoje tijelo što više vitalogenina, rezervni protein u pčelinjoj hemolimfi važan za zdravlje pčele. Ukoliko na vrijeme ne tretiramo, i pri tome još zakasnimo zadnjim vrcanjem i time pri jesenskoj prihrani šećernim sirupom opteretimo zimsku pčelu imat ćemo tokom zime vjerojatno u našim zajednicama određene probleme.
Tokom razvoja pčele od ličinke do odrasle radilice parazitna invadiranost s jednom varroa grinjom može uzrokovati 7% smanjenja pčelinje težine. Radilice invadirane u stadiju ličinke idu ranije u ispašu te im je vijek života kraći. Iste “stare pčele” letačice su također duže na putu te ih se manje vraća u košnicu od neinvadiranih letačica. Razlog tome je najvjerojatnije njihova manja sposobnost orijentacije. Također je sposobnost “učenja” istih pčela znatno smanjena. Zimske pčele koje su se suočile sa varrom kao ličinke imaju manje “vitalogenina” nego zdrave pčele. Vitalogenin je rezervni protein koje pčela treba za proizvodnju matične mliječi. Vitalogenin se smatra kao vrlo važan parametar za vitalnost pčele.
Lebedev je dokazao da je u Rusiji, 2002/2003 došlo da masovnog stradanja pčelinjih zajednica upravo iz razloga što je po ulici pčela bilo 0,5 kg meda umjesto 1,5 kg, ili zaliha polena odnosno perge 50 g umjesto 350-400 g. Također, Lebedev je te godine dokazao da je masnog tkiva 2,65 puta bilo manje nego godinu dana ranije. Razloga je više; suša, nedovoljna količina polena i nektara u jesen, kasni tretmani, zimske pčele iznurene od kasne prerade šećernog sirupa i naravno varroa je također uzela svoj danak. Ja na svom pčelinjaku vršim ljetni treman timovarom ( Thyimovar) na bazi timola, a zimski tretman kada nema legla vršim oksalnom kiselinom.
Najvažnije je tretman odraditi na vrijeme, što prije odmah nakon zadnjeg vrcanja kako bi se što više varroe uništilo i što manje ostalo na zimskoj pčeli.Najvažnije za jednu regiju, općinu ili mjesto jeste da svi pčelari idu u što kraćem vremenskom periodu zajedno svi. Na ovaj način varroa se suzbija teritorijalno i efikasno. Ako samo par pčelara ne odradi tretman u tom periodu to predstavlja problem za tu općinu, mjesto ili regiju.
 Zimski tretman oksalnom kiselinom
Osnovni cilj svakog tretmana je da što više varroa odstrani iz zajednice. Preparati na bazi timola su efikasni ako se  vodi računa o temperaturnim i drugim uputama koje stoje na etiketi, kao i oksalna kiselina. Sa oksalnom kiselinom treba prema posljednim ispitivanjima biti oprezan ne samo oko upotrebe već i zdravstvenog stanja korisnika!!!
Okslana kiselina, to je poznato svim pčelarima, može se davati na više načina a najpouzdaniji je zimski tretman nakapavanjem po pčelama u zimskom klubetu. Glavni cilj jeste da se što više varroe koja je sad na pčeli skine sa pčele. Naravno treba voditi računa o uputama kao što su temperatura, količina kiseline po ulici pčela (5 ml), da se ide samo jednom na jednu generaciju pčela, korištenje određene zaštitne opreme.
10 osnovnih pravila za uspješnu sprovedbu postupka suzbijanja varooze
1. Suzbijanje varooze sprovediti  najmanje 3 puta na godinu dana (ja tako radim)
2. Napraviti godišnji plan sprovedbe zaštite u martu mjesecu za tekuću godinu
3. Primijenite tretmane opisane u zvaničnoj naučnoj literaturi
4. Ukoliko vam je to u mogućnosti uvijek upotrebljavajte originalne proizvode. Informirajte
    se o tome u specijaliziranim pčelarskim trgovinama.
5. Ne upotrebljavajte nedovoljno isprobana i istražena sredstva za provedbu tretmana zaštite
    posebno posmatranjem njihovog utjecaja na pčele i ljude.
6. Sprovedite ljetni tretman ako je moguće početkom avgusta mjeseca ili najkasnije do
    početka   septembra svake godine, prije smjene generacija pčela ljetne-zimske.
7. Sprovedite istovremeno tretman zaštite protiv varooze na staništu, (pčelinjaku) u vezi
    spriječavanja invadiranosti varroom na datom pčelinjaku.
8. Sprovedite zajednički i istovremeno tretman zaštite sa drugim pčelarima na određenom
    području ukoliko su vam pčelinje zajednice na ispaši ili stacionarne.
9. Postavite izvrcana medišta na čišćenje, nakon zadnjeg vrcanja najmanje sedam dana nakon   što ste sproveli tretman zaštite protiv varooze
10. Vrcajte med samo iz medišta koja nisu bila na zajednicama u toku tretiranja.
Kao što možemo zaključiti iz ovih osnovnih pravila najvažnije svakako jeste dobra organiziranost svih pčelara jednog udruženja koji imaju pčele na većem području da svi istovremeno tretiraju tzv. tretman područja jer će na ovaj način biti najveća učinkovitost tretiranja, bez obzira kojim sredstvom išli. Iako mnogi opravdano tvrde da je amitraz, spasio pčele od varoze, a vjerujem da jeste, ja preferiram tretiranje organskim preparatima na bazi timola ili kiselina, također nakon zadnjeg vrcanja i skidanja medišta sa pčelinjaka uz ljetno korištenje građevnjaka.
Obavezno na kraju svakog tretmana izvršiti kontrolu opadanja varroe i kontrolu korištenja datog preparata. Ne tvrdim da amitraz ne treba koristiti ali oni koji koriste neka budu oprezni dok su medišta na pčelinjaku i općenito o njegovoj upotrebi.
S obzirom da je kraj 2019. i početak 2020. godine bio jako topao i vjerojatno leglo u većini zajednica krenulo, molimo Boga dragog da olakša našim pčelicama da proljeće prebrode kako su to radile milionima godina do sada. Pošto su pčele svakim danom sve ugroženije, vjerujem da će svijest čovjeka kao najvećeg neprijatelja ne samo pčela već općenito prirode, ipak proraditi i da ćemo sve učiniti da pčelu vratimo tamo gdje joj i pripada mjesto u čistoj ne zagađenoj prirodi.
Neka nam je svima medna godina.

sulejman alijagić

Autor teksta

Prof.Sulejman Alijagić
Urednik sajta

Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda

medpčelarskimagazin

Reklamirajte svoje proizvode na sajtu

Sajt je počeo sa radom 2016 god i najčitaniji je pčelarski sajt u regionu. Marketing je način da i dalje postoji sajt i pomaže pčelarstvu . Dragan Radanović-urednik sajta

PRIJATELJI SAJTA

Najčitaniji pčelarski sajt

medpcelarskimagazin

Ljubav prema pčelama

1 %
Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016