HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE

MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM

Translate

PRIJATELJI SAJTA

HAMID ZLATIĆ

SATNA OSNOVA

SATNA OSNOVA

NASTANAK SATNE OSNOVE

Satnu osnovu izumio je godine 1857. J. Mehring iz Frankenthala u Njemackoj.
Njegov proizvod bio je jos primitivan jer je imao samo dno stanice. Godine 1861 Amerikanac S Wagner popravio je Mehringovu satnu osnovu dodavsi joj i pocetke stanicnih stijena, i tako je sace postalo jace i potpunije, a pcele dobile vise voska za daljnje izgradjivanje.Slozit cete se sa mnom da izum satne osnove silno unapredjuje pcelinji rad.

Pise H.Zlatić

Sace se izgradi mnogo brze i lakse,pa pcelinja energija,koja bi se inace upotrijebila za izradu saca,prebacuje se na sakupljanje meda.
Umjetna satna osnova smanjila je broj trutova u pcelinjoj zajednici zbog toga sto pcele vise ne mogu po svome instiktu graditi prekomjereno trutovske stanice. Desava se ali rijetko da poneku radilicku stanicu prosire i izgrade trutovsku ali ne u toj mjeri, kao kada to one rade instiktivno.
I treca prednost, sace od umjetnih satnih osnova mnogo je pravilnije i jace,zbog debljine osnove,od prirodnog saca. Ako se jos pojaca zicama kao sto to mi radimo, to je sace sposobno izdrzati manipulaciju kojoj je izvrgnuto u savremenom pcelarstvu.Zato bi bilo tesko reci koji je izum u pcelarstvu bio vazniji,dali izum okvira kojim je sace postalo pokretno ili izum umjetne satne osnove,kojim je sace postalo sposobno za rad u danasnjem savremenom pcelarstvu.
Osnova se zove zato sto je ona sredisnji i glavni dio satine,ja volim tako da kazem, satina, zato sto su nasi stari imali to u svojoj terminologiji.

Osnova je razdjelna stijena od koje se produljuju lijevo i desno, s jedne i druge strane pcelinje stanice. Sve stanice zajedno sa satnom osnovom cine satinu. Ako pcele grade satinu potpuno same,bez umjetne satne osnove,onda je one grade u grozdu,u medjusobno povezanoj gomili pcela.Izum satne osnove i njezino stavljane u pcelinji grozd ili roj kako to mi kazemo,potpuno je izmijenio nacin pcelinje gradnje saca.To vise nije rad iznova,ispocetka nego zapravo samo popravljanje ili obrada pcelinje satine.
Vise se ne radi o grozdu,nego se pcele nalaze na samoj satnoj osnovi i tu samo izvlace satnu osnovu koja je djelo covjeka, pregruba i predebela za pcelinju upotrebu.
Ali zato osnova daje visak materijala,voska,koji pcele racionalno iskoriste izvlaceci ga i gradeci dalje stanice saca,dodajuci tako i svog materijala,dovrsuju satinu.U novom,modernom pcelarstvu,pojavile su se i plasticne,satne osnove,koje su vec u primjeni i polahko na mala vrata ulaze u pcelarsku praksu. Koliko su one dobre ili ne pokazat ce vrijeme.U zadnje vrijeme sve je teze doci do kvalitenih satnih osnova,problem je u parafin koji je postao pa gotovo sastavni dio voska. I mi pcelari snosimo jako veliku odgovornost,na ovakve pojave,trenutno u Eu 1 kg. satne osnove kosta 16 eura i sa takvom cijenom podstaknuti su pcelari na vecu proizvodnju voska.
Pojacano sace.

 Pcelinje sace bez obzira na to jeli izgrdjeno,na ploci umjetne satne osnove ili su ga pcele kompletno same izgradile,nije dosta jako da zadovolji potrebe pcelara. Sace oteza pod tezinom meda,osobito za vrijeme velikih vrucina i onda puca, i to najvise 5-6 cm ispod satonose. Stanice se izoblice i postnu nepogodne za uzgoj legla. Dosta puta na tom mjestu satina pukne po cijeloj duzini.Pri vrcanju meda sace se rascupa, pa kada se vrati pcelama u kosnicu, u raznim polozajima, pcele grizu rascupane strane,i stanice na toj strani postaju preplitke,a uleknute strane dogradjuju,i stanice na toj strani postanu preduboke.U svim prilikama satina se deformira i lomi zato pcelari trebaju da pravilno ozicaju svoje okvire.

Firma Dadant 1922 god pustila je u prodaju satne osnoveu kojima je jos pri izradi u tvornici utisnuto devet celicnih izvijuganih zica.Posle je Rootova firma nastojala rijesit problem drugim putem. Njezine satne izradjene su bile od tri tanke ploce,stisnute zajedno valjcima,takva ploca bila je jaca od jednostruke osnove. Ali i jednu  i drugu(Dadantovu i Rootovu) satnu morali su ojacavati vodoravnim zicama,a obicne koje mi sada koristimo jos i kosim. Zelim da napomenem,da su izvijugane zice bolje,i ja ih koristim,manje se otezu satine na njima,iz razloga sto su izvijugane pa tako lakse ulijezu u stanice satne osnove,dok kod ravnih zica jednostavno satina lakse sklizne sa zice.Danas mi svi znamo ili mozemo pogledati na internetu, razne nacine ozicavanja. Kao i armirane satne osnove koje se gotove umecu u okvire,kroz donju letvicu koja je pripremljena za ovaj nacin rada.

Samo bih napomenuo da je firma Dadant jos davno uvela satnu osnovu „duraglit“koja je imala plasticnu bazu i skraja metalna pojacanja.
Utapanje satnih osnova vecinom svi sada rade sa strujom (transformatorom) i to ide brzo i jednostavno. Dok smo mi nekada to morali raditi sa Americkim i Njemackim zvrkom.
Mnogi se pitaju kada poceti sa dodavanjem satnih osnova?! Pojavom prvih cvjetova medonosnih biljaka,vjesnika proljeca i rascvetalih vocaka,pcelinja drustva pocinju da se obnavljaju u svom proljecnom razvoju.
U nasim uslovima vegetacija biljaka krajem Marta i Aprilu ima odlucujuci uticaj na razvoj pcelinjih drustava, pod uslovom da ima dovoljno pase i toplote,drustva se normalno razvijaju,pa je preporucljivo dodavati i po koju satnu osnovu. Pri tome voditi racuna da se satne isnove dodaju do krajnjih okvira sa leglom,ako je neka jaca zajedica mogu se satne osnove dodati i u centrani dio pcelinjeg gnijezda,kod navale polena dobro je satne osnove dodavati vise sredini kako pcele nebi u novo izgradjene satine deponovale polen i tako ogranicile maticu u zalijeganju.Moje iskustvo i vecine pcelara, je da satne osnove dajem pred cvjetanje Jabuke,iz razloga sto Jabuka luci veliku kolicinu nektra.

Foto Hamid Zlatić

HAMID ZLATIĆ

Autor teksta

Hamid Zlatić

Živim na dvije adrese Rašljani Brčko Dc BiH i Arnoldstein u Austriji. Kako živim tako i pčelarim u Bosni opslužujem preko 80-tak košnica u Austriji je to nešto manje. Pčelarstvom sam se počeo baviti sa 14 godina tačnije 1984 godine. Počeo sam sa DB košnicama a pčelario sam i sa Gerstung,Zander, a trenutno pčelarim sa LR u kombinaciji sa Farrarom.

Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda

medpčelarskimagazin

Reklamirajte svoje proizvode na sajtu

Sajt je počeo sa radom 2016 god i najčitaniji je pčelarski sajt u regionu. Marketing je način da i dalje postoji sajt i pomaže pčelarstvu . Dragan Radanović-urednik sajta

PRIJATELJI SAJTA

Najčitaniji pčelarski sajt

medpcelarskimagazin

Ljubav prema pčelama

1 %
Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016