Randy Oliver je moj omiljeni pcelarski autoritet a njegovi tekstovi su riznica znanja i iskustva koje ovaj pcelar i biolog ima.Hteo sam njegove tekstove na ovom sajtu i poslao  mu email.Nestrpljivo sam ocekivao odgovor. Oliver je  ljubazno odgovorio na moju poruku,dozvolio publikovanje teksta i na moju molbu,cak nam je poslao i pozdrav za citaoce ovog sajta i pcelare na Balkanu!Veliki pcelar i biolog a jos veci covek!Hvala Olivere!😃 

Tekst je sacinjen od delova njegova dva autorska teksta na ovu temu koja su prvobitno objavljena u „American Bee Journal“ (april i maj2010god.) a tekstove je preveo,obradio,priredio,preveo originalnu Oliverovu tabelu i dao svoj pecat, Haris Hadzic.

Dragan Radanovic-urednik sajta

 Randy Oliver: Pcelinji feromoni ili kako super organizam funkcionise

Preveo,obradio Haris Hadzic

Pisati o važnim teama u pčelarstvu često je mač sa dvije oštrice,možeš ispasti totalni laik ili osoba koja će zadobiti poštovanje svojih kolega. Tako je i sa feromonima, pomenuta tema je prilično slabo izučena od pčelarske nauke. Da bi shvatili kako superorganizam funkcioniše moramo znati da se u pčelinjoj zajednici nalazi preko 50 feromona koje stvaraju larve razne starosti, pčele radilice,matica, pčele sakupljačice. Najvažniji feromoni su feromoni legla, feromoni matice i feromoni sakupljačica. Ljudi često imaju sklonost ka antropomorfizaciji životinja,tako je i sa pčelama. 

Pčelar može da voli svoje pčele ,iskazuje svoje emocije ljubavi,pažnje i na kraju kao nagradu za svoju ljubav dobije desetine uboda svojih ljubimica. Pčele jednostavno ne razmišljaju kao ljudi i imaju svoje razloge zašto se ponašaju na određeni način. Zato je potrebno da shvatimo neke primarne ciljeve pčelinje zajednice a to su reprodukcija, sakupljanje dovoljne količine hrane za zimu, briga o leglu itd..
Svaka supstanca koja je proizvedena od nekog organizma a izaziva reakcije kod drugog organizma zove se semikemikalija. Ako supstanca izaziva reakciju kod iste vrste onda se zove feromon , ako izaziva reakciju koja donosi korist drugoj vrsti npr. parazitu onda se zove keromon (slučaj kod varoze pčela). Komunikacija i prenos informacija je fabrika pčelinjeg društva.

 Pčele informacije prenose vibracijama i zvukom(waglerov ples, zujanje u letu..), dodirom,mirisom,okusom.Svi smo upoznati sa raznim mirisima koje dolaze iz košnice, miris meda, voska pa i pčela. Ali smo doslovno „gluhi“ kada su pitanju feromoni. U najboljem slučaju možemo osjetiti dva feromona i to alarmni feromon i feromon orijentacije kod pčela. Feromoni koji se proizvode u leglu pčela daju informacije koji se razlikuju u zavisnosti od starosti larve,da li je larva muško ili žensko, da li je larva gladna ili je sita, da li treba da bude zaklopljena.. Feromoni se razlikuju i po vremenu isparavanju, alarmni feromoni nestaju relativno brzo dok su feromoni koji se fizički prenose preko pčela puno „masniji“ i teško isparavaju.

U suštini ako je feromon lako isparljiv on izaziva kratkoročno ponašanje ili ako je teško isparljiv onda izaziva dugoročno ponašanje kao npr. zaustavljena razvijanja jajnika kod pčela radilica,promjene u funkciji mozga, skladištenje vitelogenina. Još jedan od načina komunikacija pčela je trofilaksa. Bezbroj puta na letu košnice smo vidjeli kako pčele prenose hranu jedna drugoj okrenute licem u lice. U jednoj studiji naučnici su u sirup dodali materiju preko koje mogu pratiti njeno raznošenje u društvu. U roku od 48 sati su materiju našli u 98% pčelinjeg gnijezda. 

To je izuzetno važno kad pčelama dajemo medikamente preko sirupa i bitnije je držati se propisane doze nego količine sirupe jer pčele ce je svakako podijeliti.. Kad bi povukli paralelu sa čovjekom, to bi značilo da su feromoni kod pčela isto kao hormoni kod čovjeka koji kolaju kroz naš sistem. Nedavne studije su pokazale nevjerovatnu i neočekivanu kompleksnost kada su u pitanju feromoni kod socijalnih insekata a posebno kod pčela. Zamršena mreža interakcija koje proizvode feromoni je puno dublja i kompleksnija u značenjima nego što se to prije smatralo. Rezultati ovih studija su pokazali da sistem komunikacija između pčela radilica i matice predstavlja više dijalog nego statično primanje signala.

 U ovome ogromnu ulogu imaju feromoni legla i feromoni matice koje se na određeni način dopunjavaju i smjenjuju.
Ima dosta informacija i slobodno sebi uzmite vremena da to bolje pogledati i shvatite .Počecemo  sa polenom -unos polena je prvi signal da se dugovječne zimske pčele prebace iz načina preživljavanja u aktivne sudionike u razvoju pčelinje zajednice. Zimske pčele počinju sa konzumacijom polena i pretvaranjem istog u mliječ. Matičnim mliječom hrane maticu koja počinje sa polijeganjem jaja.

 Matice svoje prisustvo obznanjuje svojim mandibularnin feromonima kojima iskazuje svoju plodnost,lokaciju u košnici,glad, ponašanje.. Istog trenutka kad se prvo jaje izleglo ono počinje sa slanjem feromona u kojima “ govori“ da je gladno, prevedeno na naš jezik razumijevanja. Zimske pčele posežu za svojim nakupinama vitelogenina koje su uskladištile u sebi kako bi mliječom što bolje nahranile mladu larvu. S obzirom da u ovom trenutku ne postoji mnogo FL zimske pčele su slobodne da se prebace na primanje polena i nektara i uskoro će one postati sakupljačice. 

U istom trenutku postepeno povećanje FL podstiče sakupljačice na skupljanje polena. Dokle god u košnici postoji mlado leglo njegovateljice znaju da matica postoji i nastavljaju sa svojim poslovima. Visoka prisutnost FL i FM „koče“ prijevremeno razvijanje njegovateljica u srednjovječne pčele i ne dopušta im da se prestanu brinuti o mladom leglu. U ovoj fazi polako dolazi do smjene jer izlazeće pčele polako preuzimaju poslove oko brige u košnici.Prvo je to čiščenje , poklapanje ćelija .Zatim konzumacija polena ima za posljedicu razvijanje žlijezda kojima će hraniti leglo,maticu i sakupljačice i razvijanje mišića krila kojima će grijati leglo.

 Pčele koje su zamenjene odlaze na periferiju košnice i više nisu pod uticajem FL i FM, ignorišu poslove oko brige za mlade jer to više nije njihov posao i bave se poslovima oko prihvatanja nektara kojeg skladište iznad legla, stražarenjem, razmještanjem polena, čiščenjem ostataka po košnici,ventilacijom, gradnjom staništa sa voskom. Srednjovječne pčele su u potpunosti razvijene, i mogu se posvetiti bilo kojem poslu. 

Najvažniji njihov zadatak je primanje nektara kojeg donose sakupljačice, obično na ulazu u košnicu. Nektar uvijek skladište iznad legla a ako se desi da nisu u mogućnosti da deponuju nektar,one će ga zadržati u svom tijelu. Ovakva situacija ima za rezultat da se srednjovječnim pčelama razvijaju žlijezde koje luče vosak. Obično u rano proljeće poslije povoljne paše vidimo bijeli vosak, to je znak da pčelama treba više prostora. Izuzetno važno je znati da ako su pčele u fazi njegovataljica ili srednjovječnih pčela one mogu živjeti relativno dugo a onog istog trenutka kad postanu sakupljačice sat počinje da otkucava.

 Sakupljačice žive najduže dvije sedmice u toku aktivnog medobranja i to je izuzetno stresan period za pčelu. Bilo bi kontraproduktivno da se srednjovječne pčele bacaju na taj posao, bolje da ostanu u košnici predviđeni dio svog života jer u suprotnom može doći do depopulacije pčela. Pčele su stvorile pametan način kako da kažu da ima dovoljno sakupljačica i to kroz feromon koji se zove etil oleat. 

Etil oleat ustvari djeluje kao inhibitor kada je u pitanju tranzicija iz srednjovječnih pčela u sakupljačice. Kada god nema dovoljno sakupljačice ( smrt od pesticida,aktivno medobranje ili neki drugi razlog) EO inhibicija nestaje i srednjovječne pčele prelaze na poslove sakupljanja. Bitno je znati da u slučaju nozeme i virusa pčele se prebacuju na poslove skupljanja što za posljedicu ima da izlazeće pčele ne mogu brojem zamjeniti stare pčele i tako dolazi do masovnog pada u broju pčela i na kraju to dovodi do nestanka zajednice. Feromoni legla se sastoje od najmanje deset komponenti koje su naučnici otkrili. Uticaj tih komponenti može da se pojavi kao kratkoročni signal njegovateljicama da nahrane mliječom mlado leglo. 

Može uticati i na način da aktivira razvoj hipofarangalnih žlijezda kod njegovateljica i u istom trenutku potiskuje uticaj juvenilnog hormona i tako pčele ostaju „mlade“ i svojim prisustvom govore o stanju matice.

Link Sajta R.Olivera(pritisni)

What This Site Is About

Pozdrav za R.Olivera i veliko hvala!

Haris Hadzic (Donji Vakuf BiH).Pcelar i ljubitelj prirode!Voli da proucava pcelarsku literaturu i siri znanje o pcelama i pcelarstvu!
Kontakt: harishadzic@gmail.com

Fotografije Sveto Stevanovic(Za mene licno S.Stevanovic je medju prvih deset svetskih fotografa koji slikaju pcele-Hvala Sveto)