HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE

Ravnodnevnica, ove godine to je 20.03.2019 godine u 21:58 sati. Ovaj datum i vrijeme nam označava kalendarski početak proljeća.

Pise H.Zlatic

Šta za pčelara znači kalendarski početak proljeća? To znači da pčelar ima slobodan pristup pregledu pčela sa malim korekcijama i operacijama unutar pčelinje zajednice. Kalendarski početak proljeća ne znači da ne može biti hladnih dana,noći,mrazeva pa i snijega a to znači da svaka nepromišljena i krupna operacija unutar pčelinje zajednice može usporiti razvoj pčelinje zajednice a to se onda manifestuje na loše prinose u bagremovoj paši.

Svaka godina ima svoje proljeće! Ne samo kalendarski nego i meteorološki i vegetativno. Pčelar mora ovo imati u vidu tako da radi sa pčelama u skladu sa meteorološkim i vegetativnim prilikama,a ne kalendarski ili šablonski. Posebna opasnost koja vreba na razvoj pčelinje zajednice na samom početku proljeća jeste proširivanja pčelinjih zajednica. Kao i u svakom poslu tako i u pčelarstvu, pčelar ima sve manje vremena za rad sa pčelama,a to pčelara tjera na poduzimanje krupnih koraka.

Tako da ponekad umjesto proširivanja sa ramom pčelar se odluči na polu nastavak ili nastavak dodavajući ga direktno na pčelinje gnijezdo. Šta, to znači? To znači da pčelar proširenjem sa polu nastavkom i nastavkom remeti mikro klimu u košnici na način da sva toplota koju oslobađa pčelinje gnijezdo odlazi u prazan prostor polu nastavka ili nastavka. Ako bi vremenski uslovi bili idealni to nebi prestavljalo nikakv poblem. Često vremenski uslovi ne prate naše planove,što znači da se pčelar mora prilagođavati na spram vremenskih prilika a ne obrnuto kako bi došao do željenih rezultata u razvoju pčelinjih zajednica. Moja preporuka je da se u rano proljeće dok se vremenski uslovi i temperature ne stabilizuju pčelar radi na proširivanju pčelinjeg gnijezda ramom a ne nastakom ili polu nastavkom. Ili ako se radi proširenje da se vodi računa da se plodištni dio sa leglom uvijek nalazi na vrhu košnice.

A da se okviri puni nektara ili perge spuštaju u donji nastavak sa strane do zidova košnice. Prazno mjesto u gornjem plodištnom nastavku nadomjestit ćemo satnom osnovom ili lijepo izgrađenim ramom do legla,ako pčelar dodaje izgrađeni lijepo rumeni okvir onda se on može umetnuti između zadnjeg okvira otvorenog legla,pomijerajući okvir otvorenog legla do okvira sa pergom ili medom. Tako da oslobodimo prostor za dodavanje lijepo izgrađenog okvira sa saćem. Na taj način možemo maksimalno dodati dva okvira sa obje strane kod jačih zajednica. Ako bi izrađeni okvir dodali do hrane pčele bi ga napunile polenom i nektarom te bi tako usporili razvoj pčelinje zajednice.

Na isti način možemo izvršiti i dodavanje satne osnove samo što dodati broj okvira u početku ne bi trebao prelaziti jedan okvir ili jednu satnu osnovu po društvu. Ponekad jakim društvima može se dodati i po dvije satne osnove ali na način da jedna od njih ide do zadnjeg okvira sa leglom i hranom,a druga između zadnjeg okvira sa leglom kako je to gore opisano.

Zašto višak okvira spuštamo u donji nastavak na poziciju krajnjih okvira? Zato što u slučaju da imamo izgrađeno saće u donjem nastavku matici omogućavamo silazak na prazne okvire bez mednih vijenaca. Ako bi imali medne vijence u sredini donjeg nastavka ograničili bi maticu i ona nebi sišla dole i počela sa zalijeganjem. Ako u donjem nastavku imamo par izgarđenih okvira naka su u sredini pa kada matica počne sa zalijeganjem istih to nam je znak da trebamo izbršiti rotiranje nastavaka. To nam je znak i tada nećemo napraviti grešku zamjenom nastavaka .

Tada gornji plodištni nastavak spustimo na podnicu a onaj sa podnice u koji se matica spuštala i zalegla srednje okvire podignemo na njegovo mjesto te jeste da nam on bude gornji ili drugi nastavak na košnici. Tada bi pčelar trebao ostaviti i utopljavajući materijal na poklopnoj dasci ili zbijegu.

Sa proljetnom ravnodnevnicom mnogi kreću i sa stimulativnom prihranom tečnom hranom. Ta stimulativna prihrana trebala bi da podstakne pčele na intenzivnije prikupljanje polena i samim tim i ubrza razvoj pčelinjih zajednica. Ponekad ta stimulativna prihrana tečnom hranom nam napravi i više posla kod pčela. Na kraju bez željenog refekta.
Ukoliko u košnici imamo dobre zalihe lanske hrane i kontinuiran unos nektara i polena a mi još vršimo stimulativnu prihranu može doći do blokade matice a rezultat toga je usporavanje razvoja pčelinje zajednice kao i mogućnosti pojave rojevnog nagona.

Stoga moramo biti oprezni i ovo imati na umu. Okoliko su nam zalihe oskudne sa hranom i polenom a unos nektara i polena je isprekidan ili nema kontinuitet onda pčelinje zajednice treba stimulativno prihranjivati svako večer sa malim količinama rijetkog tečnog sirupa 1:1 ili još rjeđeg kako bi održali kontinuitet razvoja legla i podstakli pčele na izgradnju satnih osnova.

Pčelar bi količinu dodavanja tečne hrane trebao prilagoditi jačini zajednice,ukoliko pčelar primijeti da pčele počinju da lageruju sirup u saću treba da smanji količinu i prilagodi je tako da nebi došlo do kvarenja kvaliteta meda. Nije rijetkost da pčelari šablonski prihranju sva društva sa tečnom hranom tako da naprave problem,jaka društva troše više hrane i manje je skladište dok je kod slabijih društava stanje obrnuto. Iz tog razloga ne želim da pišem kako sva društva treba svaku večer prihranjivati sa odgovarajućom količinom tečne stimulativne hrane. Kod ovakvog načina stimulacije pčelar .ora voditi računa kod prevješavanja okvira,lahko se može desiti slučaj da sirup za stimulaciju dopije u med.

Još ako se tom sirupu dodaju razni aditivi za stimulaciju matice poput kvasca,mlijeka,surutke itd to može ite kako utjecati na kvalitet meda i njegovog ukusa. Stimulacijom tečnom hranom podstičemo pčele na veće sakupljanje polena kao što sam to i napisao. Sa tečnom stimulacijum pčele izlijeću i pri lošijim vremenskim uslovima. Čak i pri nižim temperaturama tako da često znaju stradati usred naglih vremenskih promjena,smrzavanjem ili kišnim padavinama.

Dodavanje većeg broja satnih osnova može se početi sa cvjetanjem divlje trešnje ili jabuke koja daje dobre količine nektara. Ja prvo veće dodavanje satnih radim između cvjetanja trešnje i jabuke na način da dva okvira otvorenog legla podižem u sredinu gornjeg nastavka,sa lijeve i desne strane otvorenog legla dodam po dvije satne osnove i do njih izgrađene okvire. Tako da ti izgrađeni okviri budu do zidova košnice. Izgrađeni okviri prihvatit će onos nektara i ponena dok pčele lagano budu gradile satne osnove.U donjem nastavku sabijem okvire sa leglom,da je leglo kompaktno a onda nadomjesti izvađene okvire sa otvorenim leglom sa satnim osnovama. Satne osnove u donjem nastavku umećem lijevo i desno do okvira sa leglom. Dva okvira otvorenog legla privući će maticu u gornji nastavak,a njenim prelaskom i jačanjem pčelinje zajednice biti će izgrađene satne osnove bez ikakvih problema.

Zamoli bih vas da svojim komentarima dopunite ovaj moj tekst

Dragi prijatelji, pčelarke i pčelari, sa zadovoljstvom Vam predstavljamo prvu knjigu, autora, doc. dr Gorana Mirjanića, pod nazivom „Ishrana pčela“. 😊🐝📖👌

Cijena knjige je 15 KM i možete je naručiti porukom u inbox ili kupiti direktno u našoj radnji u Gradišci. 📦👍

Knjiga je ispunjena praktičnim savjetima i tajnama uspješne ishrane pčela. Nauka, struka i iskustvo u službi očuvanja pčelinjih društava. 🔝

Cena za Srbiju je 990 din+postanski troskovi!

Za naružbe iz Srbije, možete se obratiti našem distributeru: (posaljite poruku preko messenger-a na ovoj stranici)
https://www.facebook.com/medpcelarskimagazin/
Ili posaljite poruku preko ovog sajta( dugme kontakt)
medpcelarskimagazin.mvbyte.com
ili direktno na mail:
medpcelarskimagazin@yahoo.com

Vaša Košnica Gradiška! ☺️🐝