Bolesti pčela Архиве - Medpcelarskimagazin-pčelarski tekstovi

Da li Varoa napada Australiju

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više preuzeta vest Da li Varoa napada Australiju Australija je posljednji naseljeni kontinent na Zemlji koji još uvek nema Varou ali parazit Varoa je otkriven u nadzornim košnicama u luci Newcastle javili su mediji u Astraliji ! U blizini glavnih luka australijskih primorskih gradova nalazi se grupa pomno nadgledanih košnica dizajniranih za otkrivanje parazita varoe koji ima potencijal da desetkuje pčelinje populacije.Unutar svake stražarske košnice nalazi se traka sa nekim od sredstava protiv varoe koje će ubiti varou. Košnica ima mrežastu podnjaču sa uloškom tako da će svaka grinja koja je ubijena pasti na ljepljivi papir ispod. NADLEŽNE DRŽAVNE SLUŽBE STALNO NADGLEDAJU TE KOŠNICE (Nacionalni program za nadzor štetočina u pčelama je sistem ranog upozorenja). Broj košnica u SAD-u opao je za oko 30 posto a populacije pčela se smanjila u Novom Zelandu-u za 70 posto kada je varoa svojevremeno stigla tamo. Ministar poljoprivrede NSW-a Dugald Saunders rekao je da je zona biološke sigurnosti sada postavljena oko luke Newcastle i da su kontaminirane košnice obezbedjene. Doneta je odluka da se lokalnim pčelarima u krugu od 50 kilometara od luke ne dozvoljava da premeštaju košnice i sele a to važi i za opremu. „Situacija je zaista zabrinjavajuća. Sada pozivamo pčelare širom države da pomognu u zaštiti pčelarstva“, rekao je gospodin Saunders.“Varoa je očigledno najozbiljnija štetočina za pčele u celom svetu.“Gospodin Saunders je takodje kazao da bi pojava Varoe u Australiji sigurno koštala poljoprivrednu industriju najmanje 70 miliona dolara godišnje a možda bi gubici finansijski bili i veći.TREĆINA HRANE zavisi od oprašivanja pčela, a neki plodovi poput badema, borovnica, avokada i jabuka potpuno zavise od oprašivanja. Austrailjsko veće za pčelarsku industriju saopštilo je da blisko sarađuje s Odsekom za primarnu industriju NSW-a.“Stvarno smo uvereni da je izolacija uspešna“ -rekao je vršilac dužnosti izvršnog direktora Danny Le Feuvre .Rekao je da NSW DPI ima osoblje koje ide od vrata do vrata i posećuje pčelare kako bi se uverili da su sve košnice evidentirane u području Newcastlea. „Također ćemo uspostaviti komunikaciju u lokalnom području za sve pčelare… koji imaju košnice u dvorištu ili koji znaju za postojanje rojeva u prirodi „, rekao je gospodin Le Feuvre.“Na taj način ćemo moći pronaći sve košnice i zaista prevladati ovu situaciju.“ Izvor: abc.news Varroa mite detection at Port of Newcastle threatens Australia’s bee industry DRAGAN RADANOVIĆ preveo i obradio tekst UREDNIK SAJTA Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Pet godine od postojanja sajta (2016 god)- i preko 233.456 poseta sajtu,doslo je vreme za korak napred.Novi dizajn,koncept…Uveli smo i marketing (jedini nacin da i dalje postojimo) Dragan Radanovic-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

Sulejman Alijagić-SMJENA GENERACIJA – LJETNE I ZIMSKE PČELE

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više sulejman alijagić SMJENA GENERACIJA – LJETNE I ZIMSKE PČELE SMJENA GENERACIJA – LJETNE I ZIMSKE PČELE Ovim tekstom se oko određenih radnji ograđujem jer je pisan za brdsko planinski teren a na mom pčelinjaku je nadmorska visina oko 450 m/n/v, ali se isto dešava u drugim krajevima samo možda malo kasnije ili ranije ili duže i kraće traje zimovanje pčelinjih društava. PIŠE SULEMAN ALIJAGIĆPoznata je činjenica skoro svim pčelarima da krajem ljeta i početkom jeseni dolazi do smjene generacija ljetnih i zimskih pčela. No, da li baš svi pčelari vode računa o nekim možda sitnim ali važnim detaljima, koji mogu značiti lakše prezimljavanje ili gubitak pčelinje zajednice tokom zime. Kod pčela koje ulaze u zimu dešavaju se određeni fiziološki procesi koji im olakšavaju lakše zimovanje ali i da njihov životni vijek traje duže i koje su sposobne da u proljeće odhrane prvu generaciju pčela, što je jako važno za pčelinju zajednicu. Pčele u jesen sakupljaju hranu koja im služi kao zimnica i zaštita (nektar, polen, propolis) ali isto tako pčele sakupljaju određene rezerve u svom tijelu. Te rezerve su u vidu bjelančevinasto-masnog tkiva koje se sastoji od masnih stanica i nakupina bjelančevina, naziva se VITELOGENIN. O ovoj temi ima poseban tekst koji mi je ustupila prof. dr. Jevrosima Stevanović sa Veterinarskog fakulteta Univerzitet u Beogradu. Ovo masno-bjelančevinasto tkivo je jako važno za lakše prezimljavanje i pčelar može olakšati svojim pčelama ako na vrijeme odradi određene radnje. Također valja napomenuti da i kod ljetnih pčela postoje ove naslage bjelančevinastog tkiva ali u manjem obimu u vidu bjelančevinastih nakupina i masnih kapljica. Upravo ovo bjelančevinasto-masno tkivo VITELOGENIN omogućava pčelama da u nekim krajevima sa većom nadmorskom visinom žive i 5-6 mjeseci, a u nekim tokom cijele zime skoro da i ne prekidaju sa leglom. Pčelari koji imaju postavljene pčelinjake na mjestima gdje nema dovoljno polena, trebaju voditi računa da pomognu pčelinjim zajednicama da im na neki način dodaju polen od kojeg zavisi razvoj masnih bjelančevinastih rezervi u ždrijelnim žlijezdama i masnog tkiva, ili u jesen da sele pčele na mjesta gdje ima biljaka polenarnica. Posebno je važno da pčelinje zajednice uđu u zimu sa dovoljnim količinama perge i da se na vrijeme izvrši smjena generacija pčela, da pčelinja zajednica bude zdrava i sa dovoljnom količinom kvalitetne i pravilno raspoređene hrane. Pčelari trebaju nastojati da im pčelinje zajednice uđu u zimu sa optimalnim brojem pčela. U literaturi stoji da oko 10.000 zimskih pčela može svojim vlastitim bjelančevinama odhraniti oko 1000-1500 larvi. Također je poznata činjenica posebno u brdsko planinskim područjima (osim primorja i Dalmacije) da su pčele koje su izležene krajem avgusta mjeseca pa do polovine septembra najvitalnije i najlakše podnose zimovanje i koje su najsposobnije da u proljeće uzgoje leglo i obnove pčelinju zajednicu (Institut u Harkovu). Kada znamo ovu činjenicu da su pčele koje se izlegu krajem avgusta, čija su jaja položena krajem jula ili polovinom avgusta mjeseca, jednostavno ovo saznanje pretvorimo u djelo DOBRE PČELARSKE PRAKSE. To se misli na forsiranje matice da u periodu jula i početkom avgusta polaže što veći broj jaja. Kako forsirati maticu? U mjestima gdje je ovo bespašni period treba pčele prihranjivati. Neki pčelari na žalost izvrcaju sav med i nastoje dodavanjem ogromnih količina sirupa da nadomjeste tu količinu. Svakako da pčele mogu prezimjeti na šećernom sirupu, lakše nego na medljikovcu, ali se javlja onaj problem s početka ovog teksta a to je masno bjelančevinasto tkivo VITELOGENIN kojeg i ako ima to je jako malo i u proljeće još ako su vremenske prilike promjenjive kao zadnjih godina javlja se veliki problem oko odgoja nove generacije pčela i većina takvih zajednica na žalost ili umire u proljeće ili cjelu godinu ne može ni za svoje potrebe da sakupi dovoljnu količinu hrane. Još jedna opasnost koja se u posljednje vrijeme javlja kod nekih pčelara jeste prihranjivanje zajednica sa visokofruktoznim kukuruznim sirupom posebno ako kupuju gotovo pripremljeno u kojem se nalaze tvari koje su nepoželjne za pčele i takva zajednica nema dobro razvijene pčele.Dakle, treba voditi računa o jesenskoj prihrani pčelinjih zajednica. Svakako treba oni pčelari koji daju sirup da to odrade na vrijeme. Ovdje se misli da se „iskoriste“ one ljetne pčele koje će ionako umrijeti većina njih do zime. Treba da one prerade taj sirup ili neku drugu hranu kako bi ove pčele koje se izlegu krajem avgusta i početkom septembra koje će zimovati, bile što manje izrađene pretvaranjem sirupa u med. Najbolje je da pčelinja zajednica zimuje na prirodnim pčelinjim medovima koji nisu problem tokom zime. Izbjegavati zimovanje na medovima od medljike. Uz sve gore pomenuto istovremeno moramo voditi računa o varoi koja je baš u ovo vrijeme u usponu svog razvoja i koja uz direktnu štetu na pčelama nanosi mnogo veću štetu kao prenosilac virusa. Varoa je također jako važan faktor za zimovanje pčelinjih zajednica. Nije toliko bitno kojim preparatom će ko tretirati, koliko je važno da se tretiranje odradi na vrijeme.Poznato je da većina pčelara to radi godinama istim hemijskim sredstvima i mi na taj način vršimo „selekciju varoe“. Neki će pitati kako? Varoa već postaje rezistentna ili imuna na neka sredstva i pčelari povećavajući dozu sredstava utiču na to da se i varoa prilagođava povećanoj dozi i na taj način opstaju one nejotpornije jedinke koje dalje rađaju mlade varoe otporne na to sredstvo i tu dozu. Trebalo bi da se mijenjaju sredstva i preparati i zasigurno se može pčelariti sa varoom bez neprovjerenih i neregistrovanih preparata. Problem se javlja i od strane raznih poljoprivrednika koji rade razna prihranjivanja i tretiranja svojih ratarskih i voćarskih kultura pa nam pčele umiru tokom sezone ili čak unesu med i polen sa tih kultura i to je dodatni problem za nas pčelare.Po meni varoa je problem prostora i njena štetnost bi se mogla svesti na minimum ako bi svi pčelari jednog prostora, bili članovi lokalnog udruženja ili ako nisu članovi, svaki tretman na tom prostoru odradili u što kraćem vremenu. Bilo bi naravno dobro da to sve ide planski

Laboratorijski test brzo otkriva Tropilaelaps grinje

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Preveo i obradio D.Radanović Laboratorijski test brzo otkriva Tropilaelaps grinje Laboratorijski test brzo otkriva Tropilaelaps grinje Pčele na gotovo svim kontinentima suočavaju se s pretnjama od parazita. U Severnoj Americi i Evropi, grinja Varroa destructor dobro je proučena kao problem za evropsku pčelu ( Apis mellifera ). U poslednjih nekoliko decenija,druga vrsta grinja, one iz roda Tropilaelaps , mučile su pčele u tropskoj i suptropskoj Aziji i iselile su se iz svog domaćeg područja. Četiri poznate vrste Tropilaelaps – clareae, koenigerum, mercedesae i thaii – opisane su već 1961. godine, kao paraziti pčela Apis dorsata i Apis Laboriosa , uglavnom na Filipinima, Tajlandu, Vijetnamu, Kini, kao i u Indiji, Šri Lanki, Afganistanu i Pakistanu. Grinja je takođe napala evropske pčele gde se njihova staništa preklapaju, hraneći se pčelama u razvoju i ubijajući ih. Smatraju se velikom ekonomskom pretnjom za pčelarsku industriju, a evropske i američke vlasti također se pripremaju za eventualnu invazivnu prijetnju od ovih štetočina. Grinje Tropilaelaps su poreklom iz Azije i prirodno parazitiziraju leglo divovskih medonosnih pčela Azije, poput Apis dorsata . Dve vrste grinja Tropilaelaps ( Tropilaelaps clareae i T. mercedesae ) takođe mogu parazitirati na evropskim medonosnim pčelama ( Apis mellifera ). Grinje Tropilaelaps su parazitske grinje koje se hrane hemolimfom (krvlju) trutova i larvi pčela radilica, a razmnožavaju se i na pčelinjem leglu. Najezda grinja Tropilaelaps uzrokuje ozbiljna oštećenja u pčelinjim društvima poput deformiranih lutki i odraslih (zakržljalost, oštećena krila/noge/stomak), sindrom parazitskih grinja (PMS) i propadanje zajednica. Pčele se takođe možu rojiti ili pobeći, dalje šireći grinje na nova mjesta. Grinje Tropilaelaps mogu takođe širiti viruse koji dodatno utiču na zdravlje kolonije i osjetljivost na bolesti. Životni ciklus grinja Tropilaelaps na mnogo je načina sličan je Varroi . Međutim, grinje Tropilaelaps imaju mnogo kraći životni ciklus i zbog toga imaju mnogo veću reproduktivnu stopu od Varroa. Ggrinje Tropilaelaps mogu živeti samo oko 3 dana na odrasloj pčeli radilci. Ženka grinje Tropilaelaps ući će u ćelije legla radnika i trutova koje su u procesu zatvaranja i polažu 1–4 jaja. Razvoj od jaja do odrasle jedinke traje otprilike jednu sedmicu, a odrasle grinje (obično oko 2-3) pojavit će se iz ćelije legla zajedno s mladom odraslom pčelom. Od četiri vrste grinja, dvije – T. clareae i T. mercedesae inficiraju košnice Apis mellifera . Druga dva su samo viđena kako napadaju A. dorsata i A. Laboriosa . Stoga je potreban precizan način za identifikaciju grinja koje su posebno odgovorne za invaziju košnica A. mellifera . Trenutne metode identifikacije sastoje se od grubih tehnika poput metode „udarca“, koja može otkriti prisutnost grinja (ali ne i vrsta), ili morfološkog pregleda, koji je precizniji za identifikaciju vrsta, ali je naporan i zahteva stručnost u ispitivanju grinja. Preciznija identifikacija važna je jer se pokazalo da samo dve vrste štete A. mellifera , dok su azijske medonosne pčele razvile relativno efikasnu obranu za smanjenje ozbiljnih zaraza sa Tropilaelapsa , a ts odbrana je faktor koji nedostaje evropskim pčelama. Grinje iz roda Tropilaelaps) mogle bi krenuti stopama varoa grinja kao značajna pretnja pčelama ako bi proširile svoj raspon. Novi test koji koristi analizu „krivulja taline“ uzoraka DNK može razaznati četiri poznate vrste Tropilaelaps i mogao bi biti važan alat u nadzoru ovih štetočina u pčelarstvu. Kako bi pronašli ovu brzu i preciznu metodu identifikacije, naučnici iz jedinice za patologiju medonosnih pčela pri ANSES -u, Francuskoj agenciji za hranu, okolinu i zdravlje i sigurnost na radu, okrenuli su se lančanoj reakciji polimeraze (PCR), pouzdanoj metodi za preciznu identifikaciju organizama na osnovu njihove DNK sekvence. Istraživači su koristili analizu topljenja visoke rezolucije (HRM) na DNK pojačanoj PCR-om kako bi pronašli jedinstveni molekularni potpis za svaku vrstu grinja. Istraživači su otkrili da bi PCR/HRM test mogao brzo i lako identifikovati svaku od četiri vrste grinja, uvodeći novu metodu za njihovu identifikaciju. Njihovi rezultati – prvi koji su pokazali PCR/HRM test za genom pčelinje grinje – objavljeni su u januaru u Journal of Economic Entomology . PCR testiranje u stvarnom vremenu proizvodi „krivulju taline“, grafikon koji meri temperaturu na kojoj se dve niti dvolančane DNK denaturiraju ili „rastope“ tokom testa. Vrlo često su ove „krivulje taline“ specifične za vrstu i mogu razlikovati male varijacije između blisko povezanih organizama, poput Tropilaelapsa . Grinje iz roda Tropilaelaps mogle bi krenuti stopama varoa grinja kao značajna pretnja pčelama ako bi proširile svoj raspon. Novi test koji koristi analizu „krivulja taline“ uzoraka DNK može razaznati četiri poznate vrste Tropilaelaps i mogao bi biti važan alat u nadzoru štetočina grinja u pčelarstvu. Na uzorcima DNK pojačanim lančanom reakcijom polimeraze može se koristiti tehnika poznata kao analiza topljenja visoke rezolucije. Analizom se mjeri temperatura na kojoj se dva lanca dvolančane DNK denaturiraju ili „rastapaju“ tokom testa. Ovdje prikazani grafikoni prikazuju krivulje taline za četiri tropilaelapsavrste analizirane u novoj studiji istraživača iz ANSES -a, Francuske agencije za hranu, okoliš i zdravlje i sigurnost na radu. (Slika je prvobitno objavljena u Del Cont et al 2021, Journal of Economic Entomology ) Istraživači su se usredotočili na regije gena koji kodira enzim uobičajen kod životinja, podjedinicu citokrom c oksidaze I (COI), koja se često koristi za amplifikaciju DNA u PCR testovima i klasifikaciji životinjskih vrsta. Njihovo istraživanje pokazalo je da se za četiri vrste grinja mogu odrediti četiri različite krivulje taline. Takođe se pokazalo da je metoda osetljiva u malim uzorcima i specifična za četiri grinje. Specifični test nije dao rezultate kada se koristi protiv drugih vrsta grinja, uključujući Varroa destructor . „Brzo otkrivanje i identifikacija grinje Tropilaelaps može doprinijeti poboljšanom nadzoru i praćenju u zemljama bez ovog parazita, poput Evrope“, pišu autori u svom izvještaju. „Kao i grinja Varroa destructor , Tropilaelaps bi također mogla postati velika pretnja pčelarstvu i našoj A. mellifera u Evropi i naneti još veću štetu.“ “Studija distribucije ovog parazita pokazuje da je T. mercedesae rasprostranjena i da bi u narednim godinama mogla postati važna štetočina. Međutim, unatoč manjoj rasprostranjenosti tri druge vrste, važnost njihovog nadzora nad A. mellifera ostaje od suštinskog značaja ”, dodaju istraživači, napominjući da je T. koenigerum pronadjen u košnici A. mellifera na Tajlandu. „Potencijalna adaptacija zajedno s klimatskim promenama i uvozom objašnjava zašto se grinje Tropilaelaps smatraju važnom pretnjom u nastajanju u zemljama koje su trenutno bez ovih parazita.“https://entomologytoday.org/2021/02/25/lab-test-rapidly-identifies-potential-mite-pest-honey-bees-tropilaelaps/ entomologytoday.org Autor teksta Preveo D.Radanović Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I

Hamid Zlatić-Nestanak pčela-Super varroa 2deo

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više hamid zlatić Nestanak pčela-Super varroa 2deo Nestanak pčela-Super varroa 2deo Svi znamo da u prirodi opstaju samo naj izdržljiviji i najjači! Ako uzmemo u obzir brzu prilagodbu Varroe na razne situacije pa i na preparate kojima se pčelar bori protiv nametnika. Shvatit ćemo da je i ako u malom broju preostala Varroa ite kako opasna. Ne zbog brojnosti, nego zbog otpornosti! Jednostavno njen evolucijski put je toliko dug da već sada imamo Varrou koju možemo nazvati (Super Varroa). Za Super Varrou, potreban je i (Super Pčelar). Borba protiv Varroe Ramom građevnjakom. Piše Hamid Zlatić Od Aprila mjeseca stvaraju se uslovi za početak Biološke borbe protiv Varroe. Ram građevnjak grade jake zajednice uz povoljne pašne uslove. Mnogi pčelari zanemaruju ram građevnjak. Ako u Aprilu i Maju mjesecu preko rama građevnjaka odstranimo 500 Varroa. To je onda krajem Juna 1000 Varroa manje u pčelinjoj zajednici u odnosu na to da nismo koristili ram građevnjak. Primjera radi; 1000 Varroa krajem Juna unutar pčelinjeg poklopljenog legla polovinom Jula dostić će brojku od 2000. Ovo su primjeri samo ako nismo imali isijecanja rama građevnjaka na vrijeme. Nikada sva Varroa neće ući u ram građevnjak. Veliki broj Varroe ostat će u trutovskim ćelijama. Koje se nalaze na ostalom trutovskom leglu unutar košnice. Kao i na pčelama radilicama i trutovima. Uzet ćemo za primjer da se izvan rama građevnjaka i na pčelama nalazi oko 50% Varroe a to je ponovo velika opasnost za pčelinju zajednicu. Razmislimo o ramu građevnjaku, razmišljajući o ramu građevnjaku vidjet ćemo sebe. Vidjet ćemo koliko smo aktivni, koliki su nam interesi u nastojanju da očuvamo pčele. Utjeha pčelaru. Upotreba bilo kakvih Antivaroznih preparata kada imamo poklopljeno pčelinje leglo unutar pčelinje zajednice. Više je utjeha za pčelara nego li riješenje za kvalitetno odstranjivanje Varroe.Isto se odnosi i na razno razne pripravke koji se dodaju u hranu u borbi protiv Varroe. VARROA DESTRUKTOR. Čitajući moje dosadašnje objave o „Nestanku pčela“ može se steći dojam da je Varroa glavni i jedini uzročnik nestanka pčela. Što nije tačno! Varroa je jedan, od „Okidača u interakciji sa Virusima i Nozemom koja se usko dovodi u sumnju sa nestankom pčela. Tako da se kroz smanjenje Varroa populacije u pčelinjoj koloniji, smanjuje i procenat oboljenja od Pčelinjih Virusa i Nozeme Cerane. Znam da se mnogi neće složiti sa mnom ali za ovu moju tvrdnju postoje naučni dokazi. Naime, utvrđeno je da tamo gdje u današnje vrijeme pčelari, pčelare bez prisustva Varroe manje je prisustvo pčelinjih Virusa pa i Nozeme Cerane.Kroz, moje objave i pisanje o „nestanku pčela“ želio sam mojim prijateljima približiti skrivenu opasnost. Koja je sve prisutna u našim pčelinjim zajednicama a zove se Varroa. Pokušao sam objasniti kojom brzinom od malog broja preživjelih Varroa tokom zime ista doživi svoju ekspanziju u razvoju u kratkom vremenu. Tačnije, koju štetu može prouzrokovati Varroa za samo nekoliko mjeseci. Da bi populacija Varroa doživjela tako brz razvoj potrebno joj je leglo, bez legla njen razvoj je nemoguć. Proljetni intenzivni razvoj legla idealno pogoduje razvoju Varroe. I u tom proljetnom razvoju broj pčela i legla poklapa se sa brojem Varroe. Međutim kada dođe do kraćanja obdanice, a to je tamo oko 20 Juna taj odnos se mijenja. Kraćanjem obdanice matica smanji zalijeganje, tako da već tada nastaje taj prelomni moment kada populacija Varroe postaje dominantija i brojnija u odnosnu na leglo unutar pčelinje kolonije. Već krajem Jula unutar pčelinje zajednice ukoliko je ista bila opterećena Varoom. Imat ćemo negativne rezultate, koji su u početku pčelaru tako reći ne vidljivi. Tada je pčelaru nevidljivo, koliko su pčele inficirane pčelinjim virusima, koliko je kraći životni vijek izleženih pčela radilica itd. A kratko posle već početkom Augusta pčelaru je vidljiv pad snage pčelinje zajednice kao i tkz pčele puzačice. Puzanje pčela ispred košnica pčelar često povezuje sa Nozemom. Dok slabljenje pčelinje kolonije usko povezuje sa nedostatkom cvijetnog praha, trovanjm, ili smanjenim unosom nektara. Međutim realnost je nešto sasvim drugo. Tačno je da pčele oboljele od Nozeme Cerane pužu, i o ovome ću pisti u drugim objavama. Ako u Julu poranimo i dođemo na pčelinjak prije izlaska suca na letima košnica vidjet ćemo defektne pčele. Pčele sa zakržljalim krilima, zakržljalim abdomenom. Jednostavno defekte pčele oboljele od (VZK) Virus Zakržljalog Krilca i za ovu vrstu virusa ne postoji nikakav lijek.Uzročnik (Virusa zakržljalog krilca) jeste direktno Varroa. Za ovu vrstu Virusa ne postoji lijek, a njegovo širenje nama je sve vidljivije. Ubalžavanje štete koje nosi ovaj virus jeste (blagovremena i ustrajna borba protiv nametnika, ne jednom metodom i jednim sredstvom). U borbi protiv Varroe pčelar mora primijeniti više metoda i načina borbe da bi postigao željeni rezultat. Kada je ( VZK) u pitanju nauka je došla do saznanja. Da je Virus zakržljalog krilca mutirao te da je isti pronađen skoro na svim pčelinjacima svijeta. Osim u zemljama u kojima nema Varroe!Ove moje tekstove pokušao sam pojednostaviti, sažeti, mnoge stvari ostanu u ovakvim slučajevima pisanja ne dorečene. Ja sebe ne smatram stručnjakom, nego samo pčelarom praktičarom. Zato i pišem na ovaj način. Ako neko ima neku sugestiju na ovo moje pisanje neka to napiše kroz komentar i diskusiju. Ja ću nastojati da odgovorim na vaš komentar. O “ Nestanku pčela “ nastavit ću pisati, onako, spram svog znanja, i svojih mogućnosti.HVALA HAMIDE ZA OVAJ ODLIČAN TEKST !Pročitajte i prvi deo tekstahttps://medpcelarskimagazin.mvbyte.com/2021/06/08/hamid-zlatic-nestanak-pcela-super-varroa-1deo/ hamid zlatić Autor teksta Živim na dvije adrese Rašljani Brčko Dc BiH i Arnoldstein u Austriji. Kako živim tako i pčelarim u Bosni oplsužujem preko 80-tak košnica, u Austriji je to nešto manje. Pčelarstvom sam se počeo baviti sa 14 godina tačnije 1984 godine. Počeo sam sa DB košnicama a pčelario sam i sa Gerstung,Zander, a trenutno pčelarim sa LR u kombinaciji sa Farrarom.1 Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Sajt je počeo sa radom 2016 god i najčitaniji je pčelarski sajt u regionu. Marketing je način da i dalje postoji sajt i pomaže pčelarstvu . Dragan Radanović-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni

Hamid Zlatić-Nestanak pčela-Super varroa 1deo

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više hamid zlatić Nestanak pčela- 1deo Nestanak pčela- 1deo Napisat ću mali uvod i svoje mišljenje o nestanku pčela ili o drastičnom padu snage pčelinjih zajednica kod mnogih pčelara. Piše Hamid Zlatić Dobio sam mnogo poruka pčelara iz regiona vezanih za problem sa nestankom pčela ili vidljivim slabljenjem pčelinjih zajednica. Da krenem od mog pčelinjaka u BiH. Za sad imam gubitaka koji nisu značajni ali je očit i vidljiv pad snage pčelinjih zajednica na mom pčelinjaku u Rašljanima kod Brčkog.Pokušat ću kroz nekoliko objava iznijeti svoje mišljenje i svoj stav o problemu nestanka pčela i njihovom slabljenju. Kada budem dobio rezultate uzoraka koje sam poslao na Laboratorijsku obradu objavit ću ih i podijeliti sa vama. Realnost. Pčelari su pčelarstvo shvatili olahko. Iskusni, su svoje zanimanje ili hobi očito podcijenili. Realnost-u pčelarskoj 2020 godini dokazala je, i pokazala iskusnim pčelarima kako nam praksa i teorija i nisu neka baš jača strana. Protekle sezone u pčelarstvu dokazale su nam, da nema, i ne smije biti, ležernog (opuštenog) ponašanja pčelara u radu sa pčelama. Niti visokog mišljenja o sebi, i o svom praktičnom i teoretskom znanju iz ove oblasti. Iskusni su svjesni da nešto moraju mijenjati u svom sistemu rada sa pčelama. Manje iskusni svjesni su da moraju još učiti i još više raditi. Početnici znaju da moraju raditi na svom znanju, na sebi i sa pčelama, kako bi upotpunili svoje znanje. I jedni i drugi pa i treći su na velikom iskušenju. Smatram da smo svi u istom loncu, da moramo biti iskreni, samokritični, kako bi pomogli sebi i drugima.Ja ću krenuti od sebe , svoga znanja, iskustva, pročitanog i lično istraženog. Vi kroz vaše komentare ispravite moje krive navode, zaključke itd. Iskreno, iznesite svoje mišljenje na ovu temu. Rođeni smo da griješimo, ali i da se popravljamo u svakom smislu. Prvo ću krenuti sa parazitom pčela Varroa Destruktor. Varroa Destruktor. Zašto krećemo sa Varoom Destruktor prvo? Varroa nije jedini krivac za nestanak i slabljenje pčela. Ali je jedan od glavnih uzročnika pada imuniteta pčela, jačanja pčelinjih Virusa, Nozemoze Cerane i dr. Varroa Destruktor svoj razvojni ciklus i životni vijek je idealno prilagodila razvoju pčelinjeg i trutovskog legla. Razvoju pčelinje zajednice i životnom vijeku pčele i truta.varroa Destruktor se jednostavno srodila, sa svim okolnostima kroz koje prolazi pčelinja zajednica tokom cijele godine. Varroa Destruktor, je uvijek prisutna u pčelinjoj zajednici, u svakom godišnjem dobu u većem ili manjem broju. Kada je u manjem broju Varroa Destruktor čini manje vidljivu štetu pčelinjoj zajednici. Tako mi bar pčelari zaključujemo. Dali je to tako? Ostaje nam da nagađamo. Moje mišljenje je da taj mali broj Varroa Destruktor unutar pčelinje zajednice neće dovesti pčelinju zajednicu u kolaps. Ali taj mali broj preostalih Varroa je ite kako opasan. Svi znamo da u prirodi opstaju samo naj izdržljiviji i najjači! Ako uzmemo u obzir brzu prilagodbu Varroe na razne situacije pa i na preparate kojima se pčelar bori protiv nametnika. Shvatit ćemo da je i ako u malom broju preostala Varroa ite kako opasna. Ne zbog brojnosti, nego zbog otpornosti! Jednostavno njen evolucijski put je toliko dug da već sada imamo Varrou koju možemo nazvati (Super Varroa). Za Super Varrou, potreban je i (Super Pčelar). Uticaj klimatskih promjena na razvoj Varroe Destruktor. Topla jesen, zima i proljeće pogoduju razvoju legla a samim tim i razvoju Varroe.Varroa Destruktor se u potpunosti prilagodila životu i razvoju pčelinje zajednice. Dužina života Varroe odlično je prilagođena dužini života radilice. Taj odnos se mijenja u toku toplih zima u korist Varroe. Kod razvoja legla tokom zimovanja pčela, životni vijek pčele radilice se smanjuje. Dok životni vijek Varroe ostaje ne promijenjen. Jednostavno Varroa u toplim zimama i bez prekida legla živi duže. Još je Varroa u prednosti u odnosu na pčelu. Pčelinje leglo omogućava brz razvoj Varroe unutar legla. Ako u obzir uzmemo da još u prvoj polovini zime imamo leglom iznurenu dugoživeću pčelu. A da se nasuprot tome, u poklopljenom leglu krije dugoživeća na mnoge antivarozne preparate rezistentna Varroa. Razlog za brigu pčelara o zdravlju pčela je ite kako Alarmantna. Pčelar je svjestan svoje nemoći u ovakvim situacijama. Svjestan je da Oksalna kiselina u toku blage zime kada je u pčelinjoj zajednici prisutno leglo nema odgovarajuće dejstvo.Nemoć, vremenom prelazi u zaborav, a zaborav se na kraju skupo plaća! Varroa Destruktor pratiti od Aprila. Greška pčelara regiona, pa i moja greška, počinje u Aprilu mjesecu. Od Aprila mjeseca pčelar treba da kontroliše prirodni pad Varroe. Mali broj pčelara regiona vodi računa o prirodnom padu Varroe. Mnogi pčelari već u Aprilu kreću sa ramom građevnjakom. Ram građevnjak je prvi biološki način u borbi protiv Varroe. Ramom građevnjakom pčelar nema uvid u stepen zaraženosi pčelinje zajednice nametnikom Varroa Destruktor. Od Aprila mjeseca uz ram građevnjak pčelar bi trebao da prati i prirodni pad Varroe. Koji je jako bitan u ocjenjivanju stepena zaraženosti pčelinje zajednice nametnikom. Na osnovu prirodnog pada Varroe pčelar će donijeti odluku na koji način i u koje vrijeme treba krenuti u suzbijanju nametnika. Na žalost u Aprilu pčelari su opterećeni drugim mislima i obavezama, a mnogi nemaju ni adekvatne podnice kako bi pratili prirodni pad Varroe . Kako pratiti prirodni pad Varroe. Ukoliko imamo prirodni pad Varroe krajem Aprila od oko 2 do 2,5 na dan.Onda možemo računati da ćemo krajem Juna ili Jula imati već 1000 Varroa unutar pčelinje zajednice! Primjer: ako u Junu ili Julu imamo prirodni pad od 10 Varroa na dan. Onda u košnici imamo oko 1000 Varroa. Ista ta zajednica koja u momentu broji 1000 Varroa na kraju svog životnog puta može brojiti i do 5000 Varroa što znači da je mogućnost da ista preživi ili uđe u zimu 0%. Kako pčelinja zajednica doživi kolaps?! Ako u toku ovih mjeseci imamo invadiranost pčelinjeg legla u ovim dole procentima koje ću navesti. Možemo računati na propadanje proizvodnih pčelinjih zajednica već u Septembru mjesecu.Zaraženost legla u procenitima Varoom. Juni: 5%Juli 10%August 20% Uvedite u praksu paraćenje prirodnog pada Varroe i na spram prirodnog pada poduzimajte mjere već nakon prvog medobranja. Ili možda i prije da bi izbjegli ovo o čemu ću

SAMIR OMEROVIĆ-TINKTURE LJEKOVITIH BILJAKA KAO PREVENTIVA PčELINJIH BOLESTI

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više SAMIR OMEROVIĆ TINKTURE LJEKOVITIH BILJAKA KAO PREVENTIVA PčELINJIH BOLESTI TINKTURE LJEKOVITIH BILJAKA KAO PREVENTIVA PčELINJIH BOLESTI U okviru modernog pcelarstva danasnjice sve vise je trend da se u ishrani pcela dodaju razni dodaci na bazi ljekovitih biljaka , kao zelja i nada pcelara da odrze vitalnost i dobro zdravlje svojih pcela . Puno raznih biljaka imaju naucno dokazane izuzetne efekte u borbi protiv virusa ,bakterija , gljivica .. znam mnogi ce reci“ ma koje sumskim pcelama u sumi sta davao“ , samo med i polen i sve ce biti u redu . Slazem se nije niko ali zato ih vise u sumama i nema ili vrlo , vrlo malo . S druge strane prije stotina godina nije ni bilo potrebno . Priroda je bila mnogo cistija , nije bilo te posasti pesticida , mnogih bolesti koje danas bukvalno haraju.Ali i tada nasi stari , dede , amidze , dajdze , ujaci i stricevi su koristili lhekovite biljke kao profilakticku mjeru zastite pcela.Kad bi ih pitao zasto to rade oni bi rekli NE ZNAM ZASTO ALI ZNAM DA JE DOBRO .EH , sad , nisam naucnik , ali volim pcele , desetak starijih i to jako dobrih pcelara mi je reklo da je rijetko a kada je prihranjivao pcele da nije dao caj ili ekstrakt cudesne biljke Origanum vulgare- vranilova trava .Izuzetna ljekovita skromna biljka nasih prostora koja posjefuje izuzetna antibaktarijska svojstva . U donjem tekstu imate opis djelovanja te izuzetne biljke.A tinktura ko tinktura: naberete cvjetne vrhove, osusite , napunite neki sud 2 trecine zapremine suda i zalijete 50 % et.alk. nakon mjesec dana isfiltrirate i imate tinkturu . 10 ml po litri sirupa ili pogace . Ja je koristim godinama a koristim je i kod sebe i svojih ukucana , protiv prehlada , upala grla,upala mokracnih kanala , svugdje tamo gdje haraju bakterije …Ucinak siguran a nije sintetika , hemija… Divlji origano (Origanum vulgare) je biljka čiji je ekstrakt u obliku uljanih kapi trenutno veoma tražen na tržištu. Mnoge svjetske kompanije su ulje divljeg origana plasirale na tržište kao izuzetan proizvod sa širokim spektrom djelovanja. Napominje se da je to vrsta Origanum minutiflorum koja raste u planinama Turske i nemoguće ju je uzgajati kod nas. Naravno uvijek se kao prvo nametne pitanje da li je proizvod istinski ljekovit ili je u pitanju još jedna u nizu reklamnih kampanja ? Postoji više od 20 vrsta divljeg origana, a razlika je u količini aktivnih supstanci koje posjeduje. Origano minutiflorum je cjenjen zbog visoke koncentracije carvacola,koji posjeduje izuzetna antibakterijska svojstva. Vrsta koja raste na našem području je Origanum vulgare koja je poznata i kao vranilova trava, mravinac, bakina trava, džodžan, vranilovka, crnovrh, divlji mažuran i dobra misel.Biljka naraste do 40 cm uglavnom, a nekada i preko pola metra. Ima uske kopljaste listove i crvenkasto-roze cvjetove. Može se naći na višim nadmorskim visinama, na kamenitom i neobrađenom tlu, po svijetlim šumama, šikarama svijetlim osunčanim livadama, a skupljači beru gornji dio polovice biljke.Origanum vulgare je dobio naziv od grčkih riječi oros-brdo i ganos- nakit. Krasi brda, te je tako postao “brdski nakit”. Mitologija kaže da je prvi origano posadila boginja ljubavi Afrodita.Prema starim narodnim pričama smatra se da ljude štiti od zla i čini ih radosnim i bezbrižnim, te zbog toga često nalazi mjesto u vjenčanim buketićima.Divlji origano ili Vranilova trava povoljno utiče na cjelokupan nervni sistem, bolesti organa za varenje i respiratornog sistema. Antiseptik je i antimikotik (uništava bakterije i gljivice). Hipokrat ga je koristio kao antiseptik, za liječenje stomačnih i disajnih problema i hemoroida.Najnovija istraživanja pokazuju da je ulje origana, koje se dobija iz listova, moćan prirodni antibiotik učinkovit u borbi protiv 25 vrsta bakterija. Ulje origana se pokazalo veoma učinkovito kod procesa izazvanih Stafilokoka bakterijama i po svojim antibakterijskim svojstvima može se uporediti sa konvencionalnim antibioticima. Smatra se da je origano najjači antiseptik od svih biljnih vrsta.U istraživanjima od 1988. godine, objavljenim u “International Journal of Food Microbiology” spominje se ulje origana kao odlično u borbi protiv devet vrsta gljivica, a od tada su obavljena mnoga istraživanja. Britanski naučnici su 2000. godine u “Journal Applied Microbiology” objavili dejstvo origana na 25 vrsta bakterija.Efikasno se bori protiv sledećih mikrororganizama: Escherichia coli, Candida albicans, Salmonella enteritidis, Salmonella typhimurium, Pseudomonas aeruginusa, Listeria monocytogenes, Staphylococcus auerus i albus, Bacillus, Antracis, Proteus mirabilis, Staphylococcus epidermidis, Micrococcus flavus, Bacillus subtilis, Enterobacter cloacae, Yersinia enterocolitica, Lactobacillus plantarum, Aspergillus niger, Geotrichum, Rhodotorula. SAMIR OMEROVIĆ Autor teksta Pcelar prakticar sa iskustvom od 20 tak godina u Hadzicima (BiH) . Inace sam dip.ing.sumarstva. Bavim se uzgojem matica i istrazivanjima medonosnog i ljekovitog bilja . Aktivni sam predavac po temama: Zivot i razvoj pcela i medonosnog bilja brdskoplaninskih podrucja. ProIzvodim alkoholne tinkture kas 81 , nozevoj… Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Sajt je počeo sa radom 2016 god i najčitaniji je pčelarski sajt u regionu. Marketing je način da i dalje postoji sajt i pomaže pčelarstvu . Dragan Radanović-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

AMITRAZ-NAJNOVIJA STUDIJA O NJEMU!

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više DRAGAN RADANOVIĆ AMITRAZ-NAJNOVIJA STUDIJA O NJEMU! AMITRAZ-NAJNOVIJA STUDIJA O NJEMU! MNOGO KONTROVERZI JE VEZANO ZA AMITRAZ. KAO UREDNIK OVOG SAJTA JA SE UVEK TRUDIM DA IZNESEM NAJNOVIJE TEKSTOVE ,ISTRAŽIVANJA I STAVOVE VEZANE ZA PČELARSTVO! JA SAM PREVEO SAMO UVOD OVOG TEKSTA A DA NE BI BILO RAZNIH KOMENTARA I LOBIRANJA VI KAO ČITAOCI IMATE MOGUĆNOSTI DA PRITISNETE LINK ORIGINALNOG TEKSTA I SA GOOGLE PREVODIOCEM DA SAMI PROČITATE I IZVUČETE VAŠ ZAKLJUČAK !!! UREDNIK SAJTA D.RADANOVIĆ Parazit Varroa i pridruženi virusi koje prenosi odgovorni su za većinu slučajeva gubitka kolonije pčela u USA. Međutim, Varroa je u velikoj meri zadržala osetljivost na amitraz uprkos dugoj i opsežnoj upotrebi. Otpornost na Amitraz merena je in vitro biološkim ispitivanjima s tehničkim amitrazom kao i sa Apivar® . Otpornost na Amitraz procenjena je u komercijalnim pčelarskim gazdinstvima u Louisiani, New Yorku i Južnoj Dakoti s dugom praksom korištenja amitraza. Ovo istraživanje pokazuje da amitraz ostaje efikasan proizvod za kontrolu Varroa u mnogim operacijama. Međutim, pčelinjaci u različitim situacijama, pokazali su širok raspon amitrazne otpornosti (nisu svuda isti rezultati) . Procenat otpornosti iz in vitro amitraz bioloških testova bio je u korelaciji sa smanjenom efikasnošću Apivar ® ,zbog otpornosti na amitraz. Stoga je potrebno razviti protokole za nadgledanje otpornosti na amitraz. Treba uspostaviti mrežu za nadzor otpora kako bi se osigurala održivost upotrebe miticida za kontrolu Varroe. Otpornost na pesticide je pojava kojom organizmi mogu preživeti veće doze ili koncentracije otrovne materije što je prethodno rezultiralo visokom stopom smrtnosti. Otpornost na mnoge klase i vrste pesticida javlja se kod mnogih vrsta člankonožaca . Otpornost se može vrlo brzo razviti i pojaviti se na širokom geografskom području, razvijati se u višestrukim i nezavisnim slučajevima a nivoi otpornosti mogu biti izuzetno visoki . Glavni mehanizmi rezistencije uključuju pojačanu detoksikaciju , neosetljivost ciljanih mjesta i smanjenu penetraciju u kutikule !!!! Zbog kritične pretnje od Varroe, komercijalni pčelari su koristili brojne sintetičke miticide za kontrolu Varroe. Otpornost na mnoge od tih sredstava je odavno razvijena . Proizvodi koji sadrže tau-fluvalinat ili kumafos korišteni su za kontrolu Varroe u ranoj invaziji u SAD. Međutim, prekomerna i ekskluzivna upotreba tih materijala rezultirala je visokim nivoom otpornosti . Moguće je da se rezistencija razvila, jer perzistiraju pri visokim koncentracijama u vosku i predstavljaju stalnu izloženost . Amitraz se koristi za kontrolu populacije Varroe više od 20 godina u SAD-u. Iako je otpornost na amitraz isprva objavljena ubrzo nakon njegove početne upotrebe, daljnji ispadi otpornosti na amitraz nisu dokumentovani. Međutim, savremena pčelarska praksa ukazuje na smanjenu efikasnost i visoko promjenjiv uspjeh amitraza u komercijalnim pčelarskim farmama. Unatoč mnoštvu posrednih sugestija, najverovatnije objašnjenje smanjene kontrole Varroa putem amitraza ukazuje na populaciju Varroa otpornu na amitraz. Otpornost na Amitraz kod Varroe je verodostojna, jer su zabeleženi izolovani slučajevi otpornosti amitraza u SAD-u , Argentini i Češkoj . Međutim, široko raširena otpornost na amitraz kod Varroe u komercijalnim pčelarskim gazdinstvima nije dokumentirana u SAD-u. PROČITAJTE ORIGINALNI ČLANAK O OVOJ TEMI PRITISKOM NA LINK DOLE https://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0227264#sec007 DRAGAN RADANOVIĆ Autor teksta Urednik sajta Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Sajt je počeo sa radom 2016 god i najčitaniji je pčelarski sajt u regionu. Marketing je način da i dalje postoji sajt i pomaže pčelarstvu . Dragan Radanović-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

S.Alijagić MOJ NAČIN SUZBIJANJA VAROE S CILJEM OČUVANJA ZDRAVIH PČELINJIH ZAJEDNICA

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više sulejman alijagić Moj način suzbijanja varoe s ciljem očuvanja zdravih pčelinjih zajednica Moj način suzbijanja varoe s ciljem očuvanja zdravih pčelinjih zajednica Ovo je svakako danas pitanje na koje je teško dati precizan odgovor. Znamo da nam u posljednjih 30-tak godina zadaje velike probleme, iako smatramo da o njoj sve znamo, njen način života, ishrane, vrijeme ulaska u leglo, životni vijek…ona nas i dalje dovodi do zbunjućeg stanja i općenito kad gledamo pčelinju zajednicu logički se postavlja pitanje da je varoa ustvari slobodno možemo kazati jedan od najvećih krivaca za velika uginuća pčelinjih zajednica, ne samo kod nas već i u svijetu. Piše S.Alijagić Plašim se da smo je podcijenili i nismo joj dali dovoljno pažnje, a to nam govore podaci iz cijelog svijeta o masovnim pomorima, ali ne i iz Australije i Nove Gvineje gdje još uvijek nema prisustva ove grinje. Poljoprivredni fakultet u Wageningenu, Nizozemska, je ustanovio tokom zadnje zime da je u 64% slučajeva varooza igrala značajnu ulogu pomora pčelinjih zajednica. Invadiranost zimskih pčela grinjom je bila prevelika da bi iste uspjele preživjeti zimsko razdoblje. Iz toga je logično zaključiti da se suzbijanje populacije grinje mora uspješnije provesti. Nikad pčelari nisu imali više informacija, podataka „znanja“ o varroi, veći broj preparata na suzbijanju varoze, a istovremeno više gubitaka najvećim procentom djelovanjem Varroe destructor. Danas je pčelar i njegove pčele suočen sa raznim faktorima koji djeluju protiv naših pčela. Prije svega nekontrolirana upotreba hemijskih sredstava općenito u poljoprivredi, dakle „hemizacija“ zemljišta, upotreba raznih pesticida pogotovo ne provjerenih i bez određenih dozvola za korištenje. Sami pčelari također prave dosta grešaka prije svega sa kašnjenjem u tretmanu protiv varroe. Posebno je to važno u ljetnom periodu nakon zadnjeg vrcanja. Ljetni tretman je jako važan da se uradi prije smjene ljetnih i zimskih pčela da se uradi na vrijeme kako bi zimska pčela bila neoštećena od strane varroe dok je još u leglu ili da bude što manje oštećena. Mi znamo da je Varroa destructor parazit koji je prisutan na svim dijelovima Zemljine planete osim Australije i Nove Gvineje, jer upravo tamo nema virusnih bolesti što nam je dokaz da je upravo varroa parazit koji nanosi direktne i indirektne štete na našim pčelama. Direktne sišući hemolimfu još dok je u leglu ili na odrasloj pčeli i indirektne kao glavni krivac za virusne bolesti. Varroa je prijenosnik raznih virusa. Varroa je za neke od virusa odlučujući faktor. Ispostavilo se da je varroa idealna prijenosnica virusnih zaraza. To se zasniva na činjenici što varroa grinje ugrizu larve i odrasle pčele te se na taj način virusi direktno unose u hemolimfu larve i pčele. Najpoznatiji virus kojim su invadirane pčelinje zajednice je Virus zakržljalog krilca ( Deformed Wing Virus =DWV). Posljedice invadiranosti na pčeli su očite. Ako su pčele invadirane tokom faze u leglu onda zapažamo vidljive simptome na mladoj pčeli -zakržljalo krilce. Tu su i ostale virusne zaraze: Virus akutne paralize pčele (Virus (ABPV)), Virus kronične paralize pčele (CBPV), i na kraju svakako Nozemoza kao tzv tihi ubojica pčelinjih zajednica, zajednicu koja je bila napadnuta sa varroom više od optimalnog broja, na žalost pčelinju zajednicu „dokrajči“ tokom duge zime. Proširenost Varroe diljem svijeta. (narandžasta boja: Varroa registrirana, plava: područje bez Varroe, bijela boja: bez informacija) Svaki pčelar mora voditi računa o foretskoj fazi a to je vrijeme kada odrasla grinja provodi dio svog života na pčeli i siše hemolimfu kao i o invadiranosti pčelinjeg legla kada grinja dospijeva na mladim pčelama radilicama koje su zadužene za čišćenje i ishranu larvi pred samo poklapanje legla, kad se varroa spusti ispod larve i čeka poklapanje legla. Nakon toga svima nam je poznato šta se dalje dešava. Upravo su ova dva momenta bitna za nas pčelare, da znamo kad je varroa na pčeli a kad je u leglu. Na žalost svih pčelara „čovjekova zasluga“ je što je varroa raširena po cijelom svijetu, osim Autralije i Nove Gvineje. Naučno saznanje da varroa više voli trutovsko od radiličnog legla čak 8-10 puta, je svakako doprinijelo metodi kontrole varroe tokom ljetne sezone kada se ne smije tretirati ni sa jednim sredstvom, a to je korištenje građevnjaka. MOŽEMO LI PČELARITI BEZ TRETMANA ZA SUZBIJANJE VAROOZE???? U današnje vrijeme, jako teško. Ja koristim građevnjake tokom sezone na svom pčelinjaku jer smatram da imaju svoju svrhu. Prije svega u periodu gradnje građevnjaka ja na svom pčelinjaku „zapošljavam“ dobar dio mladih pčela da voskare, hrane mlade larve, iskorištavaju veći dio matične mliječi u tom periodu. Ujedno zapošljavanjem jednog dijela pčela uz dodavanje satnih osnova i nastavaka velikim dijelom utječem na smanjenje rojevnog nagona. Vosak dobiven iz građevnjaka sakupljam i kasnije pretapam te na taj način dobivam čist pčelinji vosak. Naravno da stoji tvrdnja da se u pčelinjoj zajednici vjerojatno „desi“ određeni stres kad se „ukrade“ građevnjak i vrati prazan. Ovaj dio ostavimo za neka naučna istraživanja. Prednost korištenja građevnjaka jeste i u tome što nema nikakvih rezidua ili ostataka niti u medu niti u vosku, kao i najvažnije a to je zdravlje pčela koje su sve više ugroženo današnjom „hemizacijom“ i korištenjem raznih pesticida u poljoprivredi općenito. Na ovaj način se ne može sva varroa riješiti ali se može dobrim dijelom tokom ljeta držati pod kontrolom. Svaki pčelar treba da poznaje tehnologiju pčelarenja i da bude svjestan da je varroa uvijek prisutna u našim košnicama. Kada smo toga svjesni onda nema problema da pčelarimo sa varroom i da je držimo pod kontrolom. Trebamo biti svjesni činjenice da razvoj pčelinje zajednice prati put Sunca i da se tome prilagodimo. Moramo poznavati biologiju pčela ali i biologiju varroe jer ćemo samo na taj način umanjiti štetno djelovanje ove grinje. Svakom pčelaru je u interesu da u zimu uđu pčele: pune energije a to znači da su tokom cijele godine imale dosta polena i nektara, zdrave i što manje oštećene od varroe i neistrošene posebno od prerade šećernog sirupa kojeg pčelari daju u jesen tokom prihrane zajednica. Znači osim što moramo pčele opskrbiti sa

Z.Horvat Oksalna kiselina(poboljšana receptura)

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više ZLATKO HORVAT OKSALNA KISELINA Zimski tretman protiv varoe ( izmjenjena – poboljšana receptura i ispravak tumačenja oko aplikacije) OKSALNA KISELINA Zimski tretman protiv varoe, nakapavanje sirupa sa dihidratom oksalne kiseline, je opisan bezbroj puta, u literaturi, na video-klipovima na net-u, na pčelarskim forumima, FB grupama itd. PIŠE Z.HORVAT Nema potrebe nešto posebno opisivati, niti mi je to namjera u ovom tekstu.Samo najosnovnije podatke i postupke ću navesti, te dodati dvije stvari.Jednu novu, te jednu koja prolazi „ispod radara“, kako se to nekada kaže.Nova stvar se odnosi na dodatke i nove sastojke koje se mogu stavljati u sirup sa oksalnom, te je to poboljšanje u svakom slučaju.Drugi osvrt i ovo što prolazi neopaženo i gdje pčelari griješe vrlo često, odnosi se na samu aplikaciju i tretman, vezano za onih 5ml, koji se nakapavaju po ulici ispunjenoj pčelom.Zimska oksalna, radi se kada u košnicama nema legla, matice su prestale nositi, pčele su u klupku, čvrščem ili labavijem. Sva varoa se nalazi na pčeli i ne može se sakriti u leglu.Kod nas na kontinentu to je obično vrijeme od 15.11. – 15.12. i u tom periodu bi trebalo raditi tretman.Temperature bi trebale biti 5 – 10 °C, vlaga, što veća to bolje.Nakapavaju se, poljevaju pčele između okvira, u ulicama između okvira.Nakapava se po pčelama.Efikasnost tretmana je veća od 90%, pa i 95% i više.Ovim tretmanom, mi čistimo zaostalu varou i u novu sezonu startamo sa vrlo malim brojem tog nametnika. Receptura uobičajena je:1.šećer kristal 600 grvoda destilirana 0.6 loksalna dihidrat 35 gr 2.šećer kristal 1 kgvoda destilirana 1 loksalna dihidrat 58 gr Spomenuh jedan dodatak ovom navedenom i poboljšanje, vezano za recepturu.Ja dodajem još 2 stvari.Propolis tinkturu i et. ulje limunske trave.Kako dodajem?Osnova je ista, šećer-voda-oksalna, to se zamješa u jednoj posudi.U bocu praznu, coca-cole ili sl., usipam 20 ml propolisa tinkture.Pa u tu bocu onda 20 kapi et. ulja limunske trave. Nakon toga u bocu ide ona osnova, šećer-voda-oksalna.U vezi dodane količine propolisa, ne može se pogriješiti, što više to bolje. Poljaci npr., na 1 l sirupa stavljaju od 50-70 ml. Zašto to dodajem!Dodavanjem propolisa, stvara se fina emulzija, mikro-emulzija i propolis se rasprši u sitne čestice.Smjesa zbog dodanog propolisa pobjeli i to je trajno stanje.Smjesa je trajno bijela.Smatra se da na ovaj način, tijelo pčele bude zaštićeno i obloženo tankim zaštitnim filmom.Bude zaštičeno bar malo.Osim zaštite tijela pčele, pčele se bolje čiste, higijensko ponašanje je bolje. Drugi dodatak, et. ulje limunske trave, dodajem iz razloga, jer pčele vole miris limunske trave i to ih umiruje.To je za dodatke i poboljšanja, a sada o razjašnjenju oko aplikacije.Svagdje u literaturi se kaže, 5 ml nakapati po ulici pčele.Također se kaže (ali ne svagdje, negdje se zaboravi ili ne zna), 5 ml po punoj ulici pčele.To bi značilo, kada pčele zauzimaju ulicu od početka do kraja satonoše.I to često prođe „ispod radara“ i vrlo vrlo često to je uzrok za prijavljivanje pčelara, kako su pčele nakon zimske oksalne stradale ili oslabile.Jednostavna matematika je ovakva.Pčelar otvori košnicu, pogleda odozgo, izbroji i kaže npr. 6 ulica.Pa 6 ulica x 5 ml = 30 ml. U špricu navuče 30 ml i to po pčelama.I što je napravio?Okupao pčele i predozirao, apsolutno. Da se gledalo pažljivije ispalo bi ovako: – 6 ulica– 2 centralne ulice pune– 2 iduće ulice, jedna ljevo, jedna desno 2/3 pune s pčelom– krajnje ulice, ljevo i desno, 1/3 sa pčelom. Pa onda matematika kaže:– za 2 centralne, 10 ml– 2 ulice sa 2/3, 7 ml– 2 krajnje sa 1/3, 3.5 ml Ukupno je trebalo koristiti 20.5 ml, a pčelar je zalio sa 30 ml.Samo 50 % više od potrebnog.Mogu li onda stradati pčele i da li stradaju?Odgovor je i više nego jasan.Zaključak moj je da oksalnu po zimi treba raditi.Tko je još nije radio, neka počne, jednom se mora probati.Pčele zimsku oksalnu dobro podnose.Nemojte predozirati, bolje je staviti malo manje, nego malo više. Srdačan pozdrav i da nam svima pčele dobro prezime i krenu sa dobrim proljetnim razvojem. POGLEDAJTE MOJ KRATKI VIDEO ZLATKO HORVAT Autor teksta Hobi-pčelar i uzgajivač ljekovitog bilja(Osijek/Hrvatska).Pčelarim stacionarno sa 50-tak košnica i selim na paše, u bližoj okolici Osijeka. Na 10-20% košnica uvijek eksperimentiram i pokušavam dokazati da nešto valja-ne valja,vezano za pčelarsku tehnologiju, djelovanje protiv varoe, nozemoze itd.o Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Sajt je počeo sa radom 2016 god i najčitaniji je pčelarski sajt u regionu. Marketing je način da i dalje postoji sajt i pomaže pčelarstvu . Dragan Radanović-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

Z.Horvat Timol protiv varoe

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više ZLATKO HORVAT Timol protiv varoe Još jedan način upotrebe Timol protiv varoe TIMOL u borbi protiv pčelinjeg nametnika varoe Piše Zlatko Horvat Primjena timola u borbi protiv varoe nije ništa posebno novo i ima svoju dugogodišnju tradiciju, na ovim našim prostorima, srednje-južne-jugoistočne Europe, te u zemljama EU-a, SAD-u, Kanadi i drugdje. Kod timola postoje određena pravila i uvjeti kako i kada ga koristiti.Ne možemo timol, bilo koji pripravak sa timolom kao aktivnom tvari, samo staviti u košnicu i zaboraviti na to.Pa kako koristiti timol i na što treba obratiti pažnju?Timol protiv varoe djeluje svojim parama, timol isparava i tako uništava varou.Koncentracija timolske pare mora biti u rasponu 5-15 mikrograma u litri zraka.Ako je manje, neće djelovati na varou, ako je više može pogubno djelovati na pčele.Ovo prethodno navedeno i glavni je uzrok zašto pčelari ponekad javljaju da timolski preparati nisu djelovali ili da reakcija pčela ponekad bude preburna, čak da pčele potpuno napuste košnicu. Da bi dobili spomenitih 5-15 mikrograma (koje naravno nećemo mjeriti :)), potrebno je znati slijedeće.Učinak timola ovisi o 2 stvari:1. volumen košnice2. trenutne vanjske temperature 1. VOLUMEN KOŠNICE, nije isto da li tretiramo košnicu na 1 nastavku, na 2 nastavka, 3 nastavka itd.Što je više nastavaka, veći je volumen, treba više timola.2. VANJSKE TEMPERATURE, timol se može primjenjivati kod temperatura 20 – 30 st. C.Ispod 20 st. C, neće djelovati, iznad 30 st. C, može doći do prebrzog isparavanja i preburne reakcije pčela (premda može i sa temperaturama preko 30 st. C, navesti ću kako u daljnjem tekstu). Također, vezano za temperature, nije isto ako su nam košnice u hladu – prošaranom hladu – na suncu cijeli dan. Što su temperature više, potrebno je i poželjno manje timola i obrnuto, ako je hladnije treba više timola.Postoje komercijalni-registrirani timolski preparati, dobri su i učinkoviti, mana im je relativna skupoća. Mana im je i to da ih možemo staviti u košnicu kada su temperature npr. 27 st. C, a za 5 dana naglo ekstremno zatopli ili naglo zahladi. Pa ili ne djeluju ili ispare za nekoliko dana, a pčele naprave brade od podnice do krova. Treba imati na umu da kontrola isparavanja ne postoji i samo je lijepa želja proizvođača. Unatoč navedenom, to su dobri preparati.Postoji timol u kristalu-prahu, koji se može kupiti i dodatno pripremiti i koristiti protiv varoe. Svatko si može sam izabrati, prema vlastitim željama, raspoloživom vremenu itd. s čime če raditi.Učinkovitost djelovanja protiv varoe je ista, uz poštivanje uvjeta primjene. Dotaknimo se opet prakse i kako ja to odradim.Na kraju aktivnog dijela sezone, nakon vrcanja, struganja propolisa i prihrane za zimu, gdje je to potrebno, počinjem sa timolskim tretmanom.Timol ostavlja jak miris u košnici i prije timola moramo izvaditi med. Također i propolis prije timola. Prihrana isto prije timola, jer ako je timol u košnici, pčele ne uzimaju sirup.Sa timolom najčešće počinjem sredinom 8.mj ili početkom 9.mj.Tomol kristal-prah, rastopim u alkoholu. Osnovna mjera za 10 košnica je:– 30 gr timola– 70 ml alkoholaDobije se oko 100 ml rastvora, za 1 košnicu, 10 ml. Nakapavam po satonošama plodišta, plodište je u 2-gom nastavku većinom. Svaka pojedina košnica dobije oko 3 gr timola po jednom tretmanu. Ako želimo odraditi kompletni tretman, potrebno je 4x nanositi timol, 1-5-9-13 dan.Između svakog nakapavanja, 3 prazna dana da budu. Košnice su LR, na 2 nastavka. Shema za temperaturu je :– do 25 st. C, 4 gr timola– do 30 st. C, 3 gr timola– do 35 st. C, 2 gr timola– iznad 35 st. C, 1 gr timola. Što bi ovo značilo? Standardno rastvorim 30 gr timola + 70 ml alkohola i uvijek imam 100 ml otopine. U 10 ml, ima 3 gr timola. Ako je temperatura vanjska 28 st. C, nakapat ću 10 ml. Ako je npr 31 st. C, nakapat ću 7 ml, ukupno timola u tom će biti 2.1 gr. Ako je 23 st. C, nakapat ću 13 ml i biti će oko 3.9 gr timola.I s ovime dobijem da srušim varou, pčelama ne bude ništa, uznemirenost je vrlo mala ili je nema.Ako bi košnice bile na 1 nastavak ili na 3 nastavka, lako možemo izračunati koliko bi nam timola trebalo. Za 1 nastavak i npr 27 st. C, 5-6 ml otopine, što je oko 1.5 – 2 gr timola itd.Učinkovitost preparata sa timolom kao aktivnom tvari, je od 50 – 90%, zavisno od gore zadovoljenih uvjeta, a timolske pare ujedno dezinficiraju košnicu i eliminiraju štetne mikroorganizme, te spore nozemoze.Najjednostavnija preporuka i osnovna „strategija“ borbe protiv varoe, bila bi s moje strane:– razrojavanje i prekid legla u 5-6 mj– tretiranje varoe u 7-8 mj, kompletan tretman– timolski tretman u 9.mj, barem 1x nakapat ili neki „komercijalni timolac“ 1 tretman (Apiguard-Thymovar-Apilajf var) – 12 mj, zimska oksalna. NAPOMENA-LIMOVI MORAJU BITI UVUČENI AKO JE AV PODNJAČA! UVEK SE OSTAVLJA SAMO JEDNO LETO ,OSTALA LETA AKO POSTOJE ONDA SE ZATVARAJU Srdačan pozdrav i medno. ZLATKO HORVAT Autor teksta Hobi-pčelar i uzgajivač ljekovitog bilja(Osijek/Hrvatska).Pčelarim stacionarno sa 50-tak košnica i selim na paše, u bližoj okolici Osijeka. Na 10-20% košnica uvijek eksperimentiram i pokušavam dokazati da nešto valja-ne valja,vezano za pčelarsku tehnologiju, djelovanje protiv varoe, nozemoze itd. Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Sajt je počeo sa radom 2016 god i najčitaniji je pčelarski sajt u regionu. Marketing je način da i dalje postoji sajt i pomaže pčelarstvu . Dragan Radanović-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016