Bolesti pčela

medpcelarskimagazin-bolesti pčela
medpcelarskimagazin-bolesti pčela
ISPARIVAČI MRAVLJE KISELIN

L.RAJČIĆ ISPARIVAČI MRAVLJE KISELINE

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više LAZAR RAJČIĆ-IN MEMORIAM 1961-2020 ISPARIVAČI MRAVLJE KISELINE- ISKUSTVA IZ KANADE ISPARIVAČI MRAVLJE KISELINE- ISKUSTVA IZ KANADE Libihov isparivač se sastoji od graduirane plastične boce čija zapremina iznosi 300ml, plastičnog zatvarača sa kapaljkom, upijajućeg materijala putem koga se reguliše brzina isparavanja mravlje kiseline i četvrtastog plastičnog nosača koji objedinjava sve delove isparivača. PIŠE LAZAR RAJČIĆ  Mravlja kiselina je vrlo opasna za rad i to nikad ne treba smetnuti sa uma. Prilikom rada sa njom obavezno koristiti zaštitnu opremu (rukavice, naočare, odeću sa dugačkim rukavima i po mogućstvu gumirane zaštitne pantalone)Uvek treba ima pri ruci veliku količinu čiste vode  za pranje i ispiranje u slučaju da dođe do nesmotrenog prosipanja kiseline.Velika prednost ove vrste isparivača što je  moguće napuniti  ih sa kiselinom kod kuće ili na nekom drugom sigurnom mestu. Kada je boca puna, navrne se kapaljka sa sigurnosnim zatvaračem koji je tako konstruisan da ga čak ni deca ne mogu otvoriti. Ovako spremljene boce se bez problema transportuju do udaljenih pčelinjaka.Stavljanjem isparivača na terenu boce kreće da curka kroz kapaljku a upijač po prirodi stvari absorbuje kiselinu. Potom dolazi do njenog isparavanja sa navlaženog papira. Koncentracija isparenja unutar košnice kreće polako da raste. Nakon što se upijajući papir zasiti kiselinom dolazi do stabilizovanja koncetracije isparavanja mravlje kiseline u košnici. Brzina isparavanja zavisi od- temperature unutar košnice,vrste i veličine košnice,spoljnje temperature Brzinu isparavanja je moguće regulisati iskrajanjem upijajućeg materijala na odgovarajuću veličinu Važno je pratiti kojom brzinom kiselina isparava u prvih par dana i ako se ukaže potreba korigovati je kako bi bila u skladu sa optimalnom brzinom Libihov isparivač se isključivo koristi nakon završetka paše krajem leta. Dva tretmana su u  većini slučajeva sasvim dovoljna da se varoa drži pod kontrolom. Ovde bi trebalo napomenuti da tretman pomoću mravlje kiseline se obavezno radi u kombinaciji sa biotehničkim merama jer nijedan do sada poznati metod nije moguće samostalno koristiti u borbi protiv varoe. Prvi tretman u trajanju od 3 do 5 dana uoči prehranjivanja društva (sredinom Jula – početkom Avgusta) Drugi tretman u trajanju od 1 do 2 nedelje nakon prehranjivanja društava (Septembar) Zimski tretman oksalnom kiselinom u vreme kada nema legla uraditi ukoliko broj varoe koja opadne prirodnim putem prilikom prebrojavanja sredinom Novembra prelazi 1 varou po danu.Obavezno tretirati sva društva sa kojih je prirodnim putem početkom Jula, nakon vrcanja meda, otpalo preko desetak varoa. Isto važi za početak Septembra ukoliko broj prirodno otpale varoe prelazi pet a početkom Novembra jednu. Na sličnom principu rade nemački isparivači koje prooizvodi firme Nasenhejder (Nassenheider) i Burmejster (Burmeister). Za razliku od Liebigovog isprivača oni imaju četvrtaste posede u kojima se drži kiselina, vertikalni fitilj uz pomoć koga kiselina isprava. U daljem tekstu biće malo više  reči o konstrukciji pojedinačnih isparivača od ova dva renomirana proizvođača. Nasenhejder je razvio tri različita tipa isparivača od kojih se jedan koristi tako što se umetne u prazan ram. Ram sa isparivačem se kad za to dođe vreme ubaci u plodište. Druga dva isparivača se postavljaju u prazan nastavak ili unutar prevrnute hranilice. Njihova konstrukcija je malo komplikovanija jer uključuje praktično dva uloška za kontrolu isparavanja kiseline, graduirane plastične boce za kiselinu i tacne. Vertikalni uložak ili kako ga popularno nazivaju fitilj je u stvari neka vrsta kartona u obliku ćiriličnog slova G. On  kontroliše brzinu isparavanja kiseline i prenosi kiselinu iz boce do horizontalnog uloška sa koga kisilina isparava. Kiselina samo kaplje sa vertikalnog fitilja na horizontalni uložak i između njih zapravo nema nikakvog direktnog kontakta (time se sprečava kapilarno kretanje kiseline). Na taj način se obezbeđuje ujednačen dotok kiseline i isparavanje Postoje tri veličine u zavisnosti od prisutnog broja ramova sa leglom u plodištu. – mali fitilj od 7 do 10 ramova – srednji fitilj od 12 do 15 ramova – veliki fitilj 20 ramova ili dva plodišna nastavka U slučaju da postoji dilema koju veličinu treba upotrebiti onda uvek treba koristiti veći fitilj za kratkoročni tretman tokom Jula i Avgusta a manji fitilj tokom dugoročnog tretmana u Septembru mesecu.Originalni horizontalni uložak prema uputstvu proizvođača može da se zameni sa bilo kojom vrstom upijajućeg materijala počevši od kvalitetnijih papirnih salveta pa do raznih kuhinjskih krpa izrađenih na bazi viskoze (truleks i sl.). Taj uložak treba da bude približno velik kao list papira A4 formata. Horizontalni uložak u kombinaciji sa plastičnom tacnom čuvaju leglo od štetnog uticaja koncetrovane mravlje kiseline i sprečavaju direktno kapanje tečne kiseline na leglo.Oba uloška je moguće koristiti više puta mada je neophodno nakon svake upotrebe isprati sa čistom vodom (pri tome uvek koristiti zaštitne rukavice).Dimenzija Nasenhejderovog profesionalnog isparivača je 37 X 23 X 7 cm. U bocu je moguće nasuti 290ml kiseline. Dve plastične tacne se spoje čime dobija praktiča kutija za smeštaj i čuvanje svih ostalih delova isparivača kada nisu u upotrebi. Ovaj model je stabilan i nijega moguće lako prevrnuti kao što je to bio slučaj sa starijom varijantom ovog isparivača Ovj isparivač je pogodan da se koristi za dugotrajnije tretmane (od 8 do 14 dana).Kao i u prethodnim slučajevima proizvođač preporučuje da se društva tretiraju dva puta godišnje u trajanju od 10 do 14 dana. Prvi tretman izvesti nakon poslednje paše u Julu mesecu. Drugi tretman treba napraviti na kraju perioda u kojem matica prestaje sa leglom i pre nego što su sve zimske pčele izlegle  u Oktobru mesecu.U slučaju kada postoji velika infestacija u zemljama gde vlada toplija klima pa uvek ima nekog unosa i legla treba napraviti bar tri tretmana nakon svakog vrcanja u trajanju od 18 do 21 dan. Tretirati sa 60% kiselinom 10 dana nakon vrcanja krajem Jula i početkom Avgusta. Za vreme tretmana pčele treba istovremeno prehranjivati. Od sredine do kraja Septembra, u zavisnosti od vremenskih okolnosti, tretirati 10 dana sa 85% kiselinom. Nakon ovog tretmana proveriti koliko varoe opada prirodnim putem.Često se dešava da uprkos dobrim početnim uspesima varoa ipak uspe da se povrati. Ukoliko sredinom Oktobra broj varoe prirodnim putem prevazilazi jednu varou po danu neophodno je tretirati društvo po treći put

Uzroci smanjene kolicine zimske pcele"

Americki pcelari izgubili 40%

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Bee Informed Partnership Američki pčelari izgubili 40% košnica Pčelari u Sjedinjenim Državama izgubili su 40,7% svojih pčelinjih zajednica od aprila 2018. do aprila 2019. godine, prema preliminarnim rezultatima najnovijeg godišnjeg nacionalnog istraživanja koje je sprovela neprofitna  Bee Informed Partnership  na Univerzitetu u Merilendu. Pčele svake godine oprašuju hranu vrednu 15 milijardi dolara u Sjedinjenim Državama. Rezultati ankete pokazuju da je godišnji gubitak od 40,7% u ovoj godini blagi porast u odnosu na godišnji prosjek od 38,7%. Međutim, zimski gubici od 37,7% bili su najveći zimski gubitak zabeležen nakon što je istraživanje počelo pre 13 godina.Tokom letnje sezone 2018. godine, pčelari su izgubili 20,5% svojih kolonija, nešto više od prošlogodišnje stope gubitka od 17,1%, ali približno jednake prosečnoj stopi gubitka od leta 2011. Sveukupno, godišnji gubitak od 40,7% % ove godine prošle godine je blago povećanje u odnosu na godišnji prosjek od 38,7%. Peveo i obradio Dragan Radanović Samo gledajući ukupnu sliku i desetogodišnje trendove, zabrinjavajuće je da još uvijek vidimo povećane gubitke nakon više od deset godina istraživanja i prilično intenzivnog  rada na pokušaju razumivanja i smanjenja gubitka kolonija, ”dodaje  Geoffrey Williams  , docent entomologije na Auburn University i koautor istraživanja. „Čini se da ne činimo posebno značajan napredak u smanjenju ukupnih gubitaka.“Kako su pčelari počeli da primećuju dramatične gubitke u svojim kolonijama, državne i federalne poljoprivredne agencije, univerzitetski istraživači i pčelari zajedno su radili na razumevanju uzroka i razvijanju najboljih praksi upravljanja kako bi smanjili gubitke. Godišnje istraživanje o gubitku kolonija, koje se provodi od 2006. godine, bilo je sastavni dio ovog napora.Studija traži komercijalne i pčelarske operacije u dvorištu kako bi se pratile stope preživljavanja njihovih pčelinjih zajednica. Skoro 4700 pčelara koji upravljaju sa 319.787 kosnica iz svih 50 država i Distrikta Kolumbija odgovorilo je na ovogodišnju anketu, što čini oko 12% od procenjenih 2,69 miliona kolonija u zemlji.Tim Bee je obavestio partnerstvo da su višestruki faktori odgovorni za kontinuirano visoke godišnje stope gubitaka i ovogodišnji skok zimskih gubitaka. Oni kažu da je za borbu protiv ovog problema potreban višestruki pristup – istraživanja, savetodavne usluge i obrazovanje i najbolje prakse upravljanja.Najveći problem među pčelarima i vodeći doprinos gubitku zimske kolonije su Varroa, koja se lako šire od kolonije do kolonije. Ove grinje su godinama kolonizirale kolonije, a institucije poput Univerziteta Maryland aktivno istražuju načine za borbu protiv njih. „Sve više sisara i virusa sve se više širi“, rekao je vanEngelsdorp. „Prošle godine, mnogi pčelari su prijavili lošu efikasnost tretmana, a ograničena ispitivanja na terenu pokazala su da se proizvodi koji su jednom uklonili 90% ili više grinja sada uklanjaju daleko manje. Kako ovi proizvodi više ne rade, problem sa grinjama se pogoršava.“Ali grinje nisu jedini problem“, nastavlja vanEngelsdorp. „Promene u korištenju zemljišta dovele su do nedostatka izvora polena bogatog pčelinjem hranom, što je dovelo do loše ishrane. Izloženost pesticidima, ekološkim faktorima i pčelarskim praksama takođe igraju ulogu. “ Karen Rennich  , izvršni direktor Bee obaviješteni partnera i viši specijalista na Univerzitetuu Merilendu je elaborirao korištenje tla i ekoloških faktora koji mogu biti značajni u gubitku pčelinje zajednice, uključujući povećanje ekstremnih vremenskih uslova. “Čini se da su alati koji su nekad radili za pčelare propali, a to može biti očigledno u ovogodišnjim visokim gubicima. Dugotrajna zabrinutost pčelara širom zemlje je da postoje manje i manje povoljna mjesta za pčele na zemlji, što je povećanje pritiska na pčelare koji su već prošireni na njihove granice kako bi pčele ostale žive, ”rekao je Rennich. „Takođe mislimo da su ekstremni vremenski uslovi koje smo videli ove godine zahtevali istragu, kao što su požari koji su uništavali pejzaž i uklanjali već ograničenu hranu, i poplave koje uništavaju usjeve koji izazivaju gubitke za poljoprivrednike, pčelare i javnost. Prema Rennichu i Williamsu, Istraživanje je sproveo Bee Informed Partnership sa podacima prikupljenim i analiziranim od strane Univerziteta Maryland i Auburn University. Rezultati ankete  dostupni su  na web stranici Bee Informed, sa sažetkom datim u nastavku. Bee Informed Partnership Autor teksta Bee Informed Partnership Mi smo najčitanij pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Pet godine od postojanja sajta (2016 god)- i preko 233.456  poseta sajtu,doslo je vreme za korak napred.Novi dizajn,koncept…Uveli smo i marketing (jedini nacin da i dalje postojimo) Dragan Radanovic-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

Upotreba oksalne kiseline tokom leta

Z.Horvat Upotreba oksalne kiseline tokom leta!

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Zlatko horvat Upotreba oksalne tokom leta Oksalna kao pomoćno sredstvo Upotreba oksalne tokom leta OKSALNA KISELINA i njezina upotreba nakapavanjem, u toku ljeta protiv varoe. Oksalna kiselina je vrlo močno sredstvo u borbi protiv pčelinjeg nametnika varoe. Djelotvorna je i efikasna, jeftina i lako dostupna.Metodom nakapavanja, koristi se zimi, kada nema legla i kada se varoa ne može sakriti u pčelinjem leglu, nego je sva varoa vani na pčeli. Pise Zlatko HorvatOnda je efikasnost tretmana 90% i više i u novu sezonu startamo sa vrlo malim brojem preživjelih varoa. Međutim postoje mnoge zablude i kriva shvaćanja, vezano za upotrebu oksalne kiseline, metodom nakapavanja.  Jedna od zabluda je upravo gore navedeno, kako se oksalna kiselina smije koristiti samo jednom godišnje.Jednom i to samo u zimi  Da je to netočno, govori već sama činjenica da postoji bezbroj preparata na bazi oksalne kiseline, gdje se nakapava-(poljeva po pčelama) više puta u toku sezone, a oksalna je glavna djelatna tvar. Najvažnije je znati da se oksalna kiselina, metodom nakapavanja, može koristiti na JEDNU GENERACIJU PČELE. Znači ne jednom godišnje, nego na JEDNU GENERACIJU PČELA!!!!!!!!!!!!! Ako znamo da ljetna pčela živi oko 45 dana, (jedan i pol mjesec) a zimska pčela od 6-7 mjeseci ( od 15.8. – 1.4.), sve bi trebalo biti jasnije.Teoretski, tretmane oksalnom sa nakapavanjem, bi mogli raditi (ali ovo je samo teoretski),1.4., 15.5., 1.7., 15.8., 1.12.To je onda, jedna generacija pčele – jedno nakapavanje.Dotaknimo se prakse i evo kako ja radim nakapavanje sa oksalnom.Zimski tretman mi je obavezan, između 1.12. i 15.12., legla više nema, kada je pogodan dan, temperatura oko 5 st. C, koji stupanj manje-više, nebitno.Ljetno nakapavanje, jednom isto obavezno. Nakapava se uobičajeno, 5 ml po ulici pčele u plodištu.  Ako je plodište na 2 nastavka, poljevaju se ulice gdje je leglo. Najčešće je to 5 centralnih ulica u prvom i 5 centralnih ulica u drugom nastavku. Po ljeti, znači u toku sezone, pravim prekid legla. Dva su trenutka kada imam prekid legla. Kod izrojenih i nakon vrcanja bagrema, vađenje zatvorenog legla i formiranje nukleusa. 1.Kada izleti roj, pospremim ga u košnicu, nakon 7-8 dana polijem 1x i varoa je počiščena u procentu koji omogucava da se roj ubrzano razvija neopterecen ovim parazitom!Stara košnica koja se izrojila, pričekam 15-tak dana, pa i nju polijem-nakapam 1x.I tu je onda varoa počiščena toliko da ne razmisljamo o njenoj velikoj ekspanziji u jesen! 2.Nakon bagrema, vrcam med i vadim sve zatvoreno leglo i formiram nukleuse. Staru, polijem 1x.Za nukleuse, pričekam da izađe zatvoreno leglo, a prije nego se leglo nove-mlade matice zatvori, polijem 1x.I u ovim slučajevima, varoa je počiščena u procentu koji nam do jeseni daje zdravo,vitalno i agilno drustvo koje je manje podlezno drugim pcelinjim bolestima! Do kraja vrcanja suncokreta, kraj 7. mj. ili početak 8.mj., ja sam miran sa varoom,varoa je zauzdana. Ostaje još pitanje izrade oksalne kiseline za ljetni tretman.  Zimi je lako, sirup 600 gr šećera – 0.6 l vode, 35 gr oksalne. Nakapa se jednom, što je višak, baci se. Pošto se u sezoni, po ljetu, ne možemo raditi samo jednom… jer neke nakapamo prvi dan, neke 8-mi, neke 15-ti.., u toku sezone se izrada sredstva/pripravak, radi malo drugačije.Za 1 litru sredstva ide:– šećer 600 gr– voda destilirana 0.6 l– 20 ml alkohola 70% ili 15 ml 96%– 35 gr oksalne dihidrat.Zbog dodanog alkohola, pripravak se neće pokvariti i možemo ga koristiti i čuvati jedan mjesec, efikasnost je nepromjenjena. Ja bih još preporučio, na 1 litar ovog pripravka, dodati 20 kapi eteričnog ulja LIMUNSKE TRAVE. Limunska trava, et. ulje, se koristi kod privlačenja odbjeglih rojeva i pčele je jako vole i umiruje ih miris limunske trave. Evo ovo je jedan dodatni način, kako da varou držimo pod kontrolom i ovo je samo jedno pomoćno sredstvo, ljetni tretman nakapavanjem oksalnom.Ni u kom slučaju, ne može se ostati samo na ovome i protiv varoe se mora djelovati, nekim drugim sredstvom, u 7 i 8 mjesecu. Medno Napomena urednika sajta- mnogi ce komentarisati ovaj tekst i pitati a sta je sa maticom??!!A ja pitam ,a zar ako matica je stara 3godine,zar ona nije vec imala 3 tretmana sa okslanom u prethodne tri godine??!!?    Zlatko horvat Autor teksta Hobi-pčelar i uzgajivač ljekovitog bilja(Osijek/Hrvatska).Pčelarim stacionarno sa 50-tak košnica i selim na paše, u bližoj okolici Osijeka. Na 10-20% košnica uvijek eksperimentiram i pokušavam dokazati da nešto valja-ne valja,vezano za pčelarsku tehnologiju, djelovanje protiv varoe, nozemoze itd. Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Sajt je počeo sa radom 2016 god i najčitaniji je pčelarski sajt u regionu. Marketing je način da i dalje postoji sajt i pomaže pčelarstvu . Dragan Radanović-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

H.Zlatic Rojenje i borba protiv Varoe

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Hamid Zlatić Rojenje i borba protiv Varoe! Rojenje i borba protiv Varoe! Dođu tako godine kada je rojevi nagon izražen ili jako izražen. U ovakvim godinama malo pomažu tehnike rada,dodavanje satnih,proširenje prostora i dr. Onako potanko proljetos se provlačila priča kako su u regionu zabilježeni značajniji gubici pčelinjih zajednica.S’razlogom ili zbog vremenskih (ne) prilika ova godina je u znaku rojevog nagona. Svi,znamo da je prirodni roj priča za sebe,on ima takvu strukturu pčele da lakše može opstati i preživjeti u prirodi,brže gradi saće i ima veću sakupljačku energiju. Ali,ja ne želim da pišem o prirodnom roju,ja želim da skrenem pažnju na Varrou i borbu protiv nje kao i posledice koje Varroa može proizvesti ako je prisutna u većem broju u košnici. Varoe na prirodnom roju Svi znamo da u preporuci kod tretmana gotovo svih preparata najveću učintkovitost imamo onda kada pčelinja zajednica nema zatvorenog legla. Go-prirodan roj, je izuzetno pogodan za tretiranje bilo kojim dozvoljenim sredstvom u pčelarstvu u borbi protiv nametnika Varroe. Efikasnost gotovo svih preparata kada zajednica nema poklopljeno leglo je čak i do 99%  i ako uzmemo ovaj podatak u obzir onda možemo računati da sa jednim tretmanom možemo bez većih problema riješiti se velikog postotka Varroe. Sa,tim jednim tretmanom možemo osigurati da nam dugoživeće pčele ne uđu u zimu oštećene i sa nedostatkom Vitalogenina. Neistretiramo li go, prirodan roj, na vrijeme,onda možemo zaista biti u velikom problemu. Snaga mladog roja i želja za opstankom istog je enormno veća od običnog vještački razrojenog. Matica tjerana hormonalnim nagonom u borbi za opstanakom polaže više jajašca kako bi zajednica u zimu ušla sa većim brojem pčele koje mogu iznijeti zimu i sve nedaće koje ih zimi zadesiti mogu. Prirodni roj nakon sparivanja metice manje proizvodi trutova a i ako je matica sparena ako se radi o prvjencu situacija je slična. Zaostaloj Varrozi na pčeli stvara se mogućnost bržeg razvoja u radiličkom leglu,samim tim što se Varroa razmnožava u radiličkom leglu podkraj sedmog mjeseca i biva nam oštećena dugoživeća pčela od parazita Varoe.Stoga nam se ne bi smjelo desiti da prespavamo i go roj ne istretiramo na vrijeme. Prekid legla nakog prirodnog izrojavanja Nakon što se izroji prvjenac i sa njim izleti stara matica iz košnice u istoj košnici dolazi do prekida zalijeganja jajašca. U periodu dok se mlada matica izleže i spari izleći će se (ispiliti) sve pčele radilice. Tako da će se ponovo stvoriti mogućnost tretiranja pčelinje zajednice u kojoj nema poklopljenog legla. Pčelar treba da prati kada se sve pčele izlegu (ispile) i da odmah primijeni tretman protiv Varroe. Ako tretman ne odradimo na vrijeme, onda ćemo ponovo imati slučaj burnog razvoja legla sa mladom maticom bez mnogo trutovskog legla i oštećenja dugoživeće pčele. Zapamtimo ovo dobro!! Nema preparata za tretman Varroe da ne nanosi štetu pčelama pa i leglu a na pojedine preparate jako su osjetljive i matice. Ukoliko pčelar ne bi iskoristio pogodnost da odstrani Varrou kada je samo na pčeli, predstoji mu posle mukotrpan i upitan posao u borbi sa nametnikom Varroa.  Samim tim, utrošak sredstava u borbi protiv Varroe postaje dosta veći sa upitnim dejstvom na Varrou u zatvorenom(poklopljenom leglu). Često su sredstva u borbi sa Varrozom jako skupa kao i utrošeno vrijeme pčelara u češćim tretmanima pčela. Češći tretmani protiv Varroe su neophodni ukoliko smo u košnici prilikom tretmana imali poklopljeno leglo,a samim tim češćim tretmanima, mogu se povećati i rezidue u medu i drugim pčelinjim proizvodima poput meda, voska,propolisa i dr.Još da napomenem da je samo Mravlja kiselina sredstvo koje je efikasno u borbi protiv Varroe onda kad u košnici imamo zatvoreno leglo,a naši pčelari ne samo da su slabo upoznati sa Mravljom kiselinom nego malo ko ima i opremu za tretiranje sa njom. Oni pčelari koji nemaju prirodnog rojenja,trebaju napraviti prekid legla u pčelinjim zajednicama ili blokatorima za maticu  i ograničiti maticu a posle odgovarajućom metodom odstraniti Varrou iz preostalog legla u pčelinjoj zajednici. Biološki način borbe protiv Varroe ramom građevnjakom treba isto primjenjivati ako imamo uslove za to.Varroa je pošast koja direktno ili indirektno nanosi najveće štete pčelarstvu,virusima i zimskim gubitcima. Interakcije između Varooze i drugih bolesti Između Varroa grinje i drugih bolesti postoje razne interakcije. Razlikujemo direktne i indirektne interakcije. Primjer direktne interakcije je prenos virusnih bolesti Varroa grinjom. Primjer indirektne interakcije je utjecaj na smanjenje imuniteta pčele pri čemu lakše dolazi i do drugih raznih bolesti. Varroa je prenosnik raznih virusa mada su isti postojali i prije Varooe međutim bez znatnih infekcijskih posljedica na zdravlje pčele ili su se simptomi istih vrlo teško zapažali.Razlog tome, se zasnivao u načinu širenja virusa te na njihovoj ograničenoj reprodukcijskoj moći. Pojavom Varroa grinje ta se ravnoteža promijenila na štetu pčela. Varroa je za neke viruse odlučujući faktor. Ispostavilo se da je Varroa idealna prijenosnica virusnih zaraza. Za neke Viruse se zna da se isti razmnožavaju u grinjama. Viruse ne zatičemo na svim zajednicama. To što ih ne zatičemo na svim zajednicama ne znači da su te zajednice imune na njih. Virusi se ne šire samo unutar jedne pčelinje zajednice! Varoom virusi se također šire sa jedne na drugu zajednicu naprimjer preletom invadiranih pčela. Pčelinje zajednice invadirane velikom populacijom Varroe prežive lakše nego pčelinje zajednice sa usporedivom populacijom Varroe ali uz to i sa virusnom infekcijom. Zajednice sa Varoom i virusima podlegnu nakon jedne sezone,dok zajednice invadirane samo Varozom prežive jednu do dvije godine duže Virus zakržljalog krilca pčelar može najprije uočiti Najpoznatiji virus kojim su invadirane pčelinje zajednice je virus zakržljalog krilca(VZK Deformed Wing Virus=DWV). Posljedice invadiranosti na pčele su očite. Ako su pčele invadirane tokom faze kukuljice onda zapažamo vidljive simptome na pčeli (zakržljalo krilce ili kratak abdomen-zadak). Infekcije sa tim virusom se ne smiju zanemariti. Ako se sprovodi tretman suzbijanja varooe,onda se smanjuje infekcija sa DWV Virusom. Da bi se pravovremeno suzbila infekcija ovim virusom,mora se obavezno provesti tretman suzbijanja Varooe prije nastanka dugoživeće zimske pčele. Ukoliko se tretman ne sprovede na vrijeme,onda je posljedica toga prezimljavanje

Hamid Zlatić-Rojenje i borba protiv Varoe!

Varoa ima srce!Novi momenat!

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Varoa ima srce! Novi momenat u poznavanju Varoe! Varoa ima srce! Srce Varroa destructor otkrili su Alexandros Papachristoforou i Evgenia Koutouvela u projektu koji delomično finansira Vita Bee Health. Srce je sićušno – veličine samo 165 μm za 60 μm – i ima prosečno trajanje nešto više od 7,39 sekundi pri prosečnoj frekvenciji od 0,13 Hz. Iznenađujuće, do sada se u literaturi nije spominjalo je li varroa imala srce ili ne! Zbog svoje veličine, fiziološko proučavanje varoe bilo je teško. (Krpelji, koji su nešto veći, lakše se proučavaju.) Srce je konačno pronađeno vrlo blizu mozga i sasvim je slično kao kod krpelja. No, za razliku od drugih grinja, varroa ima dvije ventrikule (komore) i šest umjesto četiri ostija (otvora).Očekuje se da će otkriće srca pomoći u razvoju novog biološkog testa za mjerenje učinka kontrolnih tretmana varoe. Preuzeto Izvor Varroa does have a heart Vita bee health Autor teksta Vita bee health-Preuzet tekst! Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Sajt je počeo sa radom 2016 god i najčitaniji je pčelarski sajt u regionu. Marketing je način da i dalje postoji sajt i pomaže pčelarstvu . Dragan Radanović-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

Avgustovski radovi na pcelinjaku

Dijagnostika Nozeme uz pomoc mobilnog telefona!

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više BeeCulture Dijagnostika Nozeme uz pomoc mobilnog telefona! Dijagnostika Nozeme uz pomoc mobilnog telefona! Naucnici na UCLA Samueli School of Engineering, u saradnji sa Odsekom za biologiju na Barnard Collegeu, razvili su mikroskop za mobilni telefon koji omogućava brzu i automatizovanu  detekciju spora Noseme kod medonosnih pcela. Ova mobilna i jeftina platforma, težine samo 0,8 kilograma, sastoji se od fluorescentnog mikroskopa baziranog na pametnim telefonima, prilagođene aplikacije za pametne telefone i jednostavnog protokola za pripremu uzoraka koji omogućava fluorescentno označavanje spora parazita pcela na samom pcelinjaku! Dijagnostika bolesti ovom novom platformom na terenu( na pcelinjaku)  uključuje pripremu uzoraka,nakon čega sledi dodavanje male količine mrlje za fluorescentno obilježavanje parazitnih spora. Kap na pripremljenom rastvoru se zatim stavi na staklenu pločicu, koja se zatim ubaci u mikroskop mobilnog telefona radi analize. Slika uzorka se zatim snima na pametnom telefonu i prenosi na kompijuter radi automatske analize kako bi se brzo otkrio broj spora, koji se šalje nazad korisniku za manje od dva minuta! Pogledajte video👇 Izvor: CATCH THE BUZZ – A Mobile Phone Microscope Is Good Enough To Find Nosema Spores In The Field. Takodje procitajte odlican tekst👇 E.Karahodzic “Prepoznatljivi znakovi nozemoze izvan pcelinjeg stanista” Dragi prijatelji, pčelarke i pčelari, sa zadovoljstvom Vam predstavljamo prvu knjigu, autora, doc. dr Gorana Mirjanića, pod nazivom „Ishrana pčela“. 😊🐝📖👌 Cijena knjige je 15 KM i možete je naručiti porukom u inbox ili kupiti direktno u našoj radnji u Gradišci. 📦👍 Knjiga je ispunjena praktičnim savjetima i tajnama uspješne ishrane pčela. Nauka, struka i iskustvo u službi očuvanja pčelinjih društava. 🔝 Cena za Srbiju je 990 din+postanski troskovi! Za naružbe iz Srbije, možete se obratiti našem distributeru: (posaljite poruku preko messenger-a na ovoj stranici)https://www.facebook.com/medpcelarskimagazin/Ili posaljite poruku preko sajta ovde(dugme kontakt)medpcelarskimagazin.mvbyte.comili direktno na mail:medpcelarskimagazin@yahoo.com Vaša Košnica Gradiška! ☺️🐝 BeeCulture Autor teksta BeeCulture Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Sajt je počeo sa radom 2016 god i najčitaniji je pčelarski sajt u regionu. Marketing je način da i dalje postoji sajt i pomaže pčelarstvu . Dragan Radanović-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

Varroa destructor se hrani prvenstveno masnim tkivom ,a ne hemolimfom

Varroa destructor se hrani prvenstveno masnim tkivom ,a ne hemolimfom

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više DRAGAN RADANOVIĆ Varoa se prvenstveno hrani masnim tkivom! Varoa se prvenstveno hrani masnim tkivom! Preveo i obradio D.Radanovic Varroa destructor prouzrokuje ogromne  štete pčelama i pčelarstvu uopste kroz samo jedan proces: hranjenje. Već pet decenija, verovali smo da ove grinje konzumiraju hemolimfu kao što krpelji troše (sisaju) krv i da Varroa nanosi štetu prvenstveno vektorskim virusima. Novi istrazivanje  pokazuje da ona direktno uzrokuje štetu. Varoa preferira  i konzumira masno tkivo pre nego krv. Ovi nalazi objašnjavaju neuspeh nekih prethodnih pokušaja da se razvije efikasna strategija lečenja i kontrole Varoe . Ovo novo saznanje otvara mogucnosti razvoja novih strategija u borbi protiv Varoe.Takodje u istrazivanju je dokazano da su ovi paraziti  koji su hranjeni masnim tkivom ziveli duže i proizvodili  su više jaja od onih koji su hranjeni hemolimfom, što ukazuje na to da je masno tkivo sastavni deo njihove ishrane. Znaci, ovi nalazi snažno ukazuju na to da Varoa eksploatiše masno tkivo kao svoj primarni izvor ishrane!!! Kada se hrane nezrelim pčelama, Varoe  će jesti bilo gde. Ali kod odraslih pčela, našli smo vrlo jaku sklonost ka donjoj strani stomaka pčela“. „Više od 90 procenata grinja koje smo našli kod odraslih pcela hranili su se tamo. Masno tkivo se širi po telima nezrelih pčela i kako pčele sazrijevaju, tkivo migrira na donju stranu stomaka.Naucnici su dugo sumnjali da se ovaj pcelinji parazit hrani samo preko krvi.Zasto? Prvo, hemolimfa insekata je veoma niska u nutrijentima (hranjivim vrednostima, Da bi rasla i razmnožavala se velikom brzinom, varroa bi trebala konzumirati mnogo više hemolimfe nego što bi mogla dobiti od jedne pčele. Drugo, izmet varoe je veoma suv- suprotno onome što bi se moglo očekivati od ishrane sa potpuno tečnom krvlju. I na kraju, trebalo bi da su usta varoe prilagođena za varenje mekih tkiva enzimima i konzumiranjem nastale kaše. Nasuprot tome, varoe koje se hrane krvlju imaju vrlo različite usne delove, posebno prilagođene za probijanje membrana i tecnosti za sisanje. Opsirnije o ovome (eksperiment i analiza) mozete procitati ako pritisnete donje linkove izvora! Izvori Samuel D. Ramsey, Ronald Ochoa, Gary Bauchan, Connor Gulbronson, Joseph D. Mowery, Allen Cohen, David Lim, Judith Joklik, Joseph M. Cicero, James D. Ellis, David Hawthorne, and Dennis vanEngelsdorpPNAS January 29, 2019 116 (5) 1792-1801; published ahead of print January 29, 2019 https://doi.org/10.1073/pnas.1818371116 https://phys.org/news/2019-01-honey-bee-parasites-fatty-blood.htmlLicenca Creative Commons Attribution License 4.0 (CC BY). Dragi prijatelji, pčelarke i pčelari, sa zadovoljstvom Vam predstavljamo prvu knjigu, autora, doc. dr Gorana Mirjanića, pod nazivom „Ishrana pčela“. 😊🐝📖👌 Cijena knjige je 15 KM i možete je naručiti porukom u inbox ili kupiti direktno u našoj radnji u Gradišci. 📦👍 Knjiga je ispunjena praktičnim savjetima i tajnama uspješne ishrane pčela. Nauka, struka i iskustvo u službi očuvanja pčelinjih društava. 🔝 Cena za Srbiju je 990 din+postanski troskovi! Za naružbe iz Srbije, možete se obratiti našem distributeru: (posaljite poruku preko messenger-a na ovoj stranici)https://www.facebook.com/medpcelarskimagazin/Ili posaljite poruku preko sajta(stranica kontakt)ili direktno na mail:medpcelarskimagazin@yahoo.com Vaša Košnica Gradiška! ☺️ 🐝 DRAGAN RADANOVIĆ Autor teksta Urednik sajta Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Sajt je počeo sa radom 2016 god i najčitaniji je pčelarski sajt u regionu. Marketing je način da i dalje postoji sajt i pomaže pčelarstvu . Dragan Radanović-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

Hamid Zlatić-Rojenje i borba protiv Varoe!

Prof.Sulejman Alijagic MOŽEMO LI DANAS USPJEŠNO PČELARITI PORED VAROE?!

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Sulejman Alijagić MOŽEMO LI DANAS USPJEŠNO PČELARITI PORED VAROE?! MOŽEMO LI DANAS USPJEŠNO PČELARITI PORED VAROE?! Neću ništa novog kazati ovim člankom što do sada nije rečeno i napisano, ali ću prenijeti što i na predavanjima činim,svoje iskustvo „uspješnog pčelarenja“ sa varoom, naravno ovo vrijedi za moj teren gdje je nadmorska visina oko 450m/n/v i ovo je moje iskustvo što ne mora nikako značiti da ne postoje bolja i jednostavnija rješenja. Pise Sulejman Alijagic Jedan od najvećih umova Albert Einstein svojedobno je izjavio: “Nestanu li pčele sa planeteZemlje, čovjeku kao vrsti ostaje još oko 4 godine života.“ Bez pčela, nema oprašivanja, nema kvalitetnog ploda, nema hrane, nema ni života niti ljudi!!!!Pčele u ekosistemu imaju jednu od najvažnijih uloga. Osim što proizvode med i druge pčelinje proizvode, pčele imaju važnu ulogu da oprašuju biljke. Svi dobro znamo da bez oprašivanja biljaka ne bi bilo ni njenog ploda, pa tako ni hrane za nas i životinjski svijet. Na Zemlji se samo oko 10% biljaka cvijetnica oprašuje vjetrom, dok 90% oprašuju insekti. Glavninu tih insekata čine upravo medonosne pčele. Zbog toga je pčela važna za čovječanstvo i prirodu jer prema dostupnoj literaturi oko 70% hrane koju ljudi konzumiraju usvakodnevnoj ishrani nastaje od raznih biljaka koje ovise od pčela i drugih oprašivača. Najvažnija uloga pčela je oprašivanje biljaka, ali pčelu možemo nazvati „djetetom“ ili čudom prirode a njenom načinu života i inteligenciji se možemo samo diviti. Dobitnik Nobelove nagrade Karl Von Frisch otkrio je tzv. „pčelinji ples“ zatim da pčele posjedujumemoriju za vrijeme i prostor, te da tu svoju Bogom datu sposobnost koriste prilikom pronalaženja medonosne paše i svojim plesom prenose tu informaciju drugim pčelama, pronalaska izvora vode, novog stana gdje će se roj smjestiti i izgradnje novog doma ili staništa. Pri tome je bitno naglasiti da kod građenja staništa, proizvodnje meda ili bilo koje druge aktivnosti, pčelinja zajednica savršeno funkcioniše kao jedan super organizam ili cjelina, sve dok neki od vanjskih faktora ne poremeti njen prirodni biološki ciklus i razvoj društva kao cjeline, a to na žalost uglavnom biva „čovjek“. Mnogi naučnici od davnina do danas dali su svoj doprinos o značaju i važnosti pčela. Jedanod njih je Hipokrat koji je još tada smatrao da su med, voda i zrak (vazduh) lijek za razne ljudske bolesti i zdravstvene probleme.  Na osnovu tih istraživanja danas je nastala novadisciplina apiterapija u kojoj se koriste pčelinji proizvodi kao što su perga, vosak, med, propolis i pčelinji otrov, kako bi se došlo do izlječenja određene bolesti. Sve je ovo funkcionisalo do momenta tzv. modernog razvoja poljoprivrede i industrije. Zadnjih godina u naučnim krugovima pojavio se fenomen pod nazivom “poremećaj raspada kolonija“ – Colony Collapse Disorder (CCD). Prema naučnim saznanjima radi se o misterioznom nestajanju pčela. Većina dokaza upućuje i naučnici sumnjaju da je za ovajproblem zaslužna grupa pesticida pod imenom neonikotinoidi, koji su se počeli koristiti u poljoprivredi devedesetih godina prošlog vijeka. Smatra se da hemikalije iz pesticida uzrokuju smrt, a u blažem slučaju gubitak orijentacije kod pčela (Karl Von Frisch-orijentacija pčela) pri čemu gube orijentaciju u prostoru, većina se ne vraća u košnice, te umiru daleko od pčelinjaka. Ovo automatski znači raspadanje pčelinjeg društva jer u košnicu pristiže manje hrane, opada imunitet pčelinje zajednice a i ona hrana koja se donese često bude zatrovana i tokom zime opet dolazi do pomora pčela. Pored svih ovih problema, mi pčelari imamo i problem koji se zove Varroa destructor( uzročnik varooze koja prirodno obitava i parazitira na indijskoj pčeli Apis cerana). Širenje stanista evropske pčele je pogodovalo grinji da pređe sa indijske pčele na evropsku pcelu!Najveću ulogu u njenom širenju naravno odigrao je čovjek. Danas je Varroa destructor raširena po cijelom svijetu osim Australije. Da li je Varoa baš enigma bez rješenja? Jačina i snaga jedne pčelinje zajednice ovisi od više faktora i ako poznajemo barem važnije faktore smatam da i pored svih nedaća možemo smanjiti gubitke pčelinjih zajednicana minimum i uspješno pčelariti. Ako znamo da su to :temperatura, hrana (polen, med, perga), medonosno bilje, voda i zdravstveno stanje pčelinjih zajednica onda se trebamo fokusirati na njih i smanjiti djelovanje ovih faktora u korist naših pčela.Po mom skromnom mišljenju, ako poznajemo biologiju pčela i biologiju varoe, smatram da možemo smanjiti gubitke na minimum i samim tim uspješno pčelariti sa varoom.Moj pčelinjak se inace nalazi na prostoru gdje se još uvijek poljoprivreda radi više tradicionalnim metodama, bez prevelike upotrebe hemije, pesticida i  insekticida a zahvaljujući tome i nema zasada malina, jagoda i drugih intenzivnih kultura gdje se prekomjerno koriste hemijska sredstva i to možda mojem načinu pčelarenja i pogoduje! Zbog svih ovih faktora hvala Bogu,nemam gubitaka ili su svedeni na minimum, za razliku od područja koja su prenapučena pčelinjacima posebno u vrijeme intenzivne paše i medobranja gdje se nepoštuje ni minimumpčelarskog kodeksa dobre pčelarske prakse. Iz biologije pčela pored životnog ciklusa, trebali bi znati kad nam se dešava smjena ljetnih izimskih pčela, kad nam se pčele najviše troše da tad trebamo imati intenzivnu prije svega polensku pa onda i nektarsku pašu a to je u vrijeme proljetnog razvoja i najvećeg odgoja larvi za čiji život je potrebno mnogo mladih pčela koje proizvode mliječ za larve i maticu. Iz biologije varoe trebamo znati njen životni ciklus, kad je ima najviše u leglu, kada na odraslojpčeli,kada se hrani njenom hemolimfom odnosno vitalogeninom tj. masnim bjelančevinastimtkivom u zimskom periodu( ova faza se naziva foretska faza).Suzbijanje varooze danas sprovodi se na više načina i metoda:– Biološko suzbijanje varoe (izrezivanje trutovskog legla – građevnjaci)– Biološko – hemijsko suzbijanje varoe– Termička metoda (15 min/47 °C, 30 min/ 47 °C)– Isparavajuća sredstva (eterična ulja, mravlja kiselina) -Kontaktna sredstva (amitraz, fluvalinat – Apistan, flumetrin-Bayvarol, Oksalna kiselina, Mliječna kiselina, Cumaphos-CheckMite+)– Dimna sredstva (duhan, amitraz)– Aerosolna (amitraz, kumafos, fluvalinat, akrinatrin)– Sistemici (apitol, perizin, KAS-81) – … Moj način pčelarenja sa ovim napasnikom! Bez nekog mudrovanja i filozofiranja, ja tokom cijele sezone varou držim pod kontrolom upotrebom građevnjaka, upotrebom  preparata odobrenih od Švicarskog instituta Biene fit ( samo dva tretmana koja radim

Francuska zabranila sve neonikotinoide!

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više DRAGAN RADANOVIĆ Francuzi zaštitili svoje pčele! Francuzi zaštitili svoje pčele! Francuska drzava  je odlucila da zaštiti svoje pcelarske resurse  i ovih dana ce postati prva drzava koja će zabraniti svih pet  preparata za koje se  veruje da ubijaju pcele! Ovu hrabru odluku o zabrani pet neonikotinoida pozdravili su Francuski pčelari ali ratari koji zive od uzgoja žitarica i šećerne repe negoduju! Evropska unija se  odlucila  za zabranu tri neonikotinoida (klotianidin, imidakloprid i tiametoksama) od 19. decembra. Francuska drzava je otisla korak dalje i u potpunosti izasla u susret zahtevima pcelara te je zabranila ova tri i dodala spisku  jos dva (tiaklopridam i acetamipridam).Preparati su zabranjeni kako na otvorenom tako i u plastenicima istaklenicima. Mi pcelari,posebno oni koji voze pcele na suncokretovu pasu smo nazalost dobro upoznati sa pogubnim delovanjem ovih sredstava na nase pcele.Da se podsetimo,neonikotinoidi su nervni otrovi koji izazivaju širok opseg problema za oprašivače. U prvom redu je gubitak memorije, što izaziva dezorijentisanost i nemogućnost pčele da se vrati u svoju koloniju, zatim smanjenje plodnosti matica i uginuca pcela! Izvor https://www.organicconsumers.org/news/france-becomes-first-country-europe-ban-all-five-pesticides-killing-bees Pogledajte video! DRAGAN RADANOVIĆ Autor teksta UREDNIK SAJTA Mi smo najčitanij pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Pet godine od postojanja sajta (2016 god)- i preko 233.456  poseta sajtu,doslo je vreme za korak napred.Novi dizajn,koncept…Uveli smo i marketing (jedini nacin da i dalje postojimo) Dragan Radanovic-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

Otkrivena vakcina za pcele

Zadnja vest!Otkrivena vakcina za pcele!

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više DRAGAN RADANOVIĆ Vakcina za pčele-Nadam se da nije „lažna nada“ UNIVERZITET U HELSINKIJU Prva vakcina za insekte PrimeBEE PrimeBEE je prva vakcina za pčele i druge oprašivače. Ona se bori protiv ozbiljnih mikrobioloških bolesti koje mogu biti štetne za zajednice oprašivača. Pronalazak je rezultat istraživanja koje su uradili dva naučnika na Univerzitetu u Helsinkiju, Dalial Freitak i Heli Salmela . Osnova inovacije je prilično jednostavna. Kada matica jede nešto sa patogenom u njemu, molekule potpisa patogena vezuje vitelogenin. Vitellogenin zatim nosi ove molekule potpisa u jaja koja matica nosi, gde oni rade kao induktori za buduće imunološke reakcije. Pre toga, niko nije pomislio da vakcinacija insekata može biti uopste moguća. To je zato što imunom sistemu insekata, iako sličan sistemu sisara, nedostaje jedan od centralnih mehanizama za imunološku memoriju – antitela. „Sada smo otkrili mehanizam koji pokazuje da ih možete vakcinisati. Možete prenositi signal iz jedne generacije u drugu“, kaže istraživač Dalial Freitak. Od moljaca do pčela! Dalial Freitak radu sa insektima i imunološkim sistemom tokom svoje karijere. Počevši od moljaca, primetila je da ako roditeljska generacija bude izložena određenim bakterijama preko hrane, njihovi potomci pokazuju povišeni imuni odgovor. Budući planovi: vakcinisati svoje pčele protiv bilo kog mikroba Prvobitni cilj PrimeBEE-a je da razvije vakcinu protiv američke trulezi, bakterijskog oboljenja izazvanog  Paenibacillus larvae ssp. larve. „Nadamo se da ćemo takođe razviti vakcinaciju protiv drugih infekcija,već smo započeli inicijalne testove, a planira se da se vakcinišu protiv bilo kog mikroba“. „Komercijalizacija je od početka bila cilj ovog projekta asve je počelo kada su nas kontaktirali Dalial i Heli, koji su nam prvo predstavili otkrivanje pronalaska i koji su opisali ključne nalaze istraživanja, a zatim su se sastali sa nama da detaljno raspravljamo o ovom slučaju a od tada Univerzitet nastavlja da podnosi prijavu za patente koja je dosegla nacionalnu fazu u januaru 2018. godine. “ Ukratko Pčele su kljucne  za pružanje hrane ljudima, proizvodnim životinjama i divljini kroz oprašivanje više od 80% biljnih vrsta u svijetu. Poslednjih godina svedoci smo smanjenja broja polinatora širom sveta, preteći proizvodnji hrane i stočne hrane. Između ostalih razloga, pojavljujuće bolesti predstavljaju pretnju u pčelarskoj populaciji. PrimeBEE je prva vakcina protiv insekata, koja se zasniva na transgeneracijskom mehanizmu imunološkog prajmera, omogućavajući imunološkim signalima da se prenose sa kraljica pčela na svoje potomstvo. PrimeBEE insektna vakcina se lako administrira jer se može dodati hrani matici pčele. Kraljica zatim prenosi otpornost na bolesti na potomstvo. Izvori(Preuzeto) https://www.helsinki.fi/en/news/society-economy/the-worlds-first-bee-vaccine-improving-sleep-quality-and-other-scientific-innovations-help-to-solve-serious-challenges-at-slush-2018 https://primebee.org/about-us/ Pogledajte video⬇ Preuzet tekst Autor teksta Preveo UREDNIK SAJTA Mi smo najčitanij pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Pet godine od postojanja sajta (2016 god)- i preko 233.456  poseta sajtu,doslo je vreme za korak napred.Novi dizajn,koncept…Uveli smo i marketing (jedini nacin da i dalje postojimo) Dragan Radanovic-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016