matica

S.Tatomirov"Moja tehnika rada na pcelinjaku"

S.Tatomirov“Moja tehnika rada na pcelinjaku“

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Saša Tatomirov Moja tehnika rada na pčelinjaku Pčelarenje sa Rodna Voja   košnicama  Pise Sasa Tatomirov Svi znamo da sezona pčelarska počinje u avgustu mesecu.Čim izvrcamo suncokretov med odmah krećemo sa udarnim tretmanom protiv varoe (koja je trenutno najveća opasnost u pčelarstvu). Varoa izaziva definitivno najveće štete i gubitke pčelinjih društava.Ubacujemo trake proverenog kvaliteta koje stoje u društvima oko 3 nedelje do mesec ipo dana, zatim radimo kontrolno dimljenje sa amitrazom i kontrolišemo konstantno opadanje varoe na AV podnjači. Početkom avgusta ubacujemo polensku pogaču da bi smo podstakli maticu na povećano zaleganje. Takođe tokom celog avgusta dajemo stimulativnu prihranu u količini od 2,5-3dl na dan ređeg sirupa 2:1 (voda-šećer) ili 1:1 sve u zavisnosti od količine hrane u košnici. Sve ovo činimo da bi smo dobili što više legla, automatski i više zimskih pčela tako da nam društva ulaze jaka u zimu. Takodje u avgustu mesecu spajamo sve oplodnjake u jedno društvo vađenjem svaka 3 dana po jedne pregrade tj. spajanjem jednog po jednog boksa dok ne spojimo ceo oplodnjak. U oplodnjaku tada ostaje samo jedna mlada matica. Obično bude 1 nastavak pun pčela (10 ramova) i najčešće bude 8 ramova legla. Spajanjem svih ovih oplodnjaka ja dobijam na pčelinjaku po svakom oplodnjaku novo društvo tj. oko 250 novih društava sa mladim maticama koje će u proleće imati izuzetno eksplozivan razvoj. Početkom septembra vršimo zazimljavanje svih pčelinjih društava.     – skidamo matičnu rešetku iznad prvog nastavka tj. plodišta       – vršimo delokaciju legla iz prvog donjeg nastavka u treći najviši-gornji nastavak.      – stavljamo u sredinu nastavka leglo i to gledamo da centralni ramovi budu što „crnji”, tj. da su što više bili zalegani i idemo ka svetlijim i svetlijim. Do ramova sa leglom stavljamo ramove sa pergom, a po krajevima nastavka dolaze ramovi sa medom.Kontrolišemo zdravstveno stanje pčelinjih društava. Kontrolišemo da li svako društvo ima maticu koja kvalitetno nosi. Polovinom septembra tj. od 10-15. vršimo obilnu zimsku prihranu koju dajemo u 2 navrata u plastičnim kesama dimenzija 360x360mm debljine 100 mikrona.  U jednu kesu stane 5l gustog šećernog sirupa (2:1 šećer-voda). To ujedno znači da svako društvo dobije 10l šećernog sirupa. Na svakoj kesi bušimo 25-30 rupa da bi pčele što pre povukle dodati sirup. Obično jako društvo za par dana povuče svih 5l i tada dodajemo drugih 5l. Prihrana na ovaj način je izuzetno brza, bezbedna od grabeži, nema bojazni da će se sirup pokvariti u kesama. Ja na svome pčelinjaku dodajem sirup sa lekovitim preparatima u plastičnim kesama od 5l debljina 100 mikrona i dimenzije 360x360mm. Zavisno od potrebe bušimo od 3 do  25 rupa (pravimo trougao). Od broja rupa  zavisi koliko će pčele povlačiti sirupa na dan. Krajem februara ili početkom marta svakom društvu dodajemo polensku pogaču da bi obezbedili društva sa polenom što ujedno znači da ćemo time podstaći maticu na ubrzano zaleganje. Ujedno vršimo dodatno utopljavanje koje se sastoji od sužavanja leta i stavljanja gore na zbeg 2 do 3 lista novinske hartije. Kada se ukaže u dužem vremenskom periodu lepše vreme a obično je to u vreme cvetanja džanarike počinjemo sa stimulativnom prolećnom prihranom koja ide isto u plastičnim kesama od 5l, 2,5 do 3dl na dan tj. bušimo oko 3 rupe na kesi. Dajemo ređi sirup 1:1 ili ako ima puno meda u košnici 2:1 (voda-šećer).   Od toga momenta počinje KONSTANTNA prihrana koja ne prestaje do 10 dana pred našu suncokretovu pašu (zbog toga što ja početkom maja vadim veliku količinu legla iz košnice, te stoga moram da prihranjujem tako oslabljena društva da bi bila spremna za suncokretovu pašu). U toku meseca marta obično pri kraju krećemo sa prvim detaljnim prolećnim pregledom pri kome konstantujemo da li društva imaju maticu, broj ramova legla, broj ulica pčela, zdravstveno stanje pčela. U toku pregleda ubacimo ram zatvorenog meda koji smo predhodno otklopili sa obe strane u veličini šake između centralnih ramova sa leglom. U aprilu nastavljamo sa intenzivnim poslovima na povećanju količina legla:  Vršimo rotiranje svakog drugog rama za 180 stepeni. Spuštamo jedan do dva rama legla u drugi nastavak i rotiramo nastavke.Svi ovi postupci rada, uz neprestani dotok hrane – sirupa, dovode do toga da košnica krajem aprila ima u proseku 13-14 ramova legla.Takođe polovinom aprila počinjemo sa pripremama za proizvodnju matica. Od već unapred izabrane rodonačelnice počinjemo proizvodnju matičnjaka. Obično to biva negde od 14 do 18. aprila, što znači da će nam prve matice izaći negde oko polovine maja. Krajem aprila počinjemo sa najtežim poslom na pčelinjaku u toku cele godine a to je formiranje oplodnjaka.  U toku jednog dana formiramo izmedju 250-375 oplodnjaka sa jednim ramom zatvorenog legla, jednim ramom meda i jednim ramom sa satnom osnovom ako je u pitanju trodelni oplodnjak. Trudimo se da na pčelinjaku„Tijana“ budu proizvedene visoko kvalitetne matice. Garantujemo da je svaka prodata matica oplođena i da redovno i kompaktno zaleže. Pčelinjak Tijana prvenstveno se bavi proizvodnjom velike količine visokokvalitetnih matica.Iz godine u godinu poboljšavamo kvalitet (genetiku) matica kao i broj oplodnjaka, a samim tim i količinu proizvedenih matica. Trenutno Pčelinjak Tijana raspolaže sa 1000 velikih trodelnih i dvodelnih oplodnjaka i kapacitet proizvodnje matica u toku jedne godine je preko 4000 komada visokokvalitetnih mladih oplođenih matica Formiranje Oplodnjaka Devetog dana od presađivanja pristupamo formiranju oplodnjaka.Koristimo isključivo velike trodelne ili dvodelne oplodnjake sa po tri standardna RV rama. Trenutno Pčelinjak Tijana raspolaže sa 1000 velikih trodelnih i dvodelnih oplodnjaka i kapacitet proizvodnje matica u toku jedne godine je preko 4000 komada visokokvalitetnih mladih oplođenih matica. Oplodnjake punimo tako što iz proizvodnih društava prebacimo po jedan pun okvir meda sa nešto perge zajedno sa pčelama,zatim po jedan okvir sa zrelim leglom i pčelama,sa po jednog okvira sa otvorenim leglom otresemo pčele u oplodnjak i dodajemo po jedan okvir sa satnom osnovom.Napunjene oplodnjake prevezemo na oplodnu stanicu,poređamo i otvorimo im leta. DODAVANJE MATIČNJAKA Narednog prepodneva nakon formiranja oplodnjaka,odnosno desetog dana od presađivanja,podelimo već zrele matičnjake u oplodnjake.Iz odgajivačkih društava povadimo okvire sa matičnjacima i složimo ih u sanduk za prenos.Iz sanduka izvadimo letvicu sa matičnjacima,sa bočnih strana letvice odvojimo vosak, zatim između matičnjaka zasečemo vosak i sa kvadratićem voska sa letvice

S.Ivancevic Pcele i ekstremni vremenski uslovi

S.Ivancevic Pcele i ekstremni vremenski uslovi

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Slobodan Ivančević Pčele i ekstremni klimatski uslovi PONAŠANJE PCELA U EKSTREMNIM USLOVIMA  Tehnologija o kojoj govorim, pišem, snimam filmove a ujedno koristim u četrdesetogodišnjoj pčelarskoj praksi vodi nas u susret klimatskim promenama i uči kako da idemo u korak sa njima. Pise Slobodan Ivancevic Klimatske promene postaju sve izražajnije. Kako se ponašati ? Odnosno, kako se ponašaju pčele u ekstremnim uslovima koji su izraženi u obliku dugotrajnih kiša, poplava, ekstremno toplih kao i hladnih zima i velikih suša. Zima 2013/2014. je bila ekstremno topla i pojavilo se kasno ili produženo leglo. Također 2012. godina je bila izuzetno hladna, a temperatura se spuštala i do minus 27 stepeni. Zbog nedovoljnog poznavanja ponasanja pcela u ovako ekstremnim uslovima doslo je do masovnog pomora pčelinjih zajednica u zimsko – prolećnom periodu. Početak zime 2017 godine podseća na zime 2013 i 2014. koje su bile ekstremno tople.  Na pčelinjaku vidim da pčele uzimaju vodu a to je znak da u košnici postoji leglo. Zasto u nedoba godine matica zanosi manju količinu legla u periodu kada pčela treba da miruje saznaćemo iz daljnjeg teksta preuzetog iz knjige „Ključne tajne pčelinjeg gnezda“ autora Slobodana Ivančević KASNO ILI PRODUŽENO LEGLO PRATI KLIMATSKE PROMENE Mnogo toga smo čitali, učili ali nismo dovoljno shvatili ponašanje pčelinjih zajednica u ekstremnim vremenskim uslovima. Godina 2013 -2014 za nas pčelare neuobičajena, dok za pčele predstavlja sastavni deo života. Ekstremno topla zima izazvala je pojavu kasnog ili produženog legla kojeg je matica usled temperaturnog skoka produžila sve do redovnog prolećnog razvojnog ciklusa koji počinje oko polovine januara. Ovakvoj pojavi treba ubuduće posvetiti veliku paznju naročito prilikom uzimljenja pčelinjih zajednica, kako bi hrana bila dostupna u ekstremno toplim ili ekstremno hladnim zimama. Ovakav temperaturni skok direktno utiče na ponašanje pčela. Pčele da bi zaštitile klube od razilaženja forsiraju maticu da zanese manju količinu legla. To je upravo kasno ili produženo leglo.  Njegove osobine su nedovoljno poznate pčelarima, koji mu pripisuju negativne osobine ne znajući da je on noseći stub za opstanak pčelinjih zajednica u takvim ekstremnim uslovima.Usled klimatskih promena ova pojava dolazi sve više do izražaja.Pčele podstaknute prirodnim nagonom za opstankom povećavaju temperaturu u centralnom delu klubeta, kako bi opstalo leglo uz nešto povećanu potrošnju meda i polena. Ova pojava iznenadila je mnoge pčelare širom Evrope tako da su mnogi pčelinjaci došli do ruba propasti nedostatkom hrane. Šta nam to pčele otkrivaju, zašto forsiraju maticu da zanese manju količinu legla u nedoba godine?  Ovo je još jedna od ključnih tajni pčelinjeg gnezda. Moja saznanja u pčelarskoj praksi kažu da, prilikom uzimljenja koristim kasno ili produženo leglo da bi privukao svu pčelu prema centralnom delu klubeta  i ujedno zadržao pčelu na okupu. Ako u nedoba godine dođe do temperaturnog skoka, gde se temperature penju od plus 18 do 21 stepen kao što je to bila 2013- 2014 godina, pčele osećaju svoju ugroženost  i automatski stvaraju odbrambeni sistem forsirajući maticu da zanese manju površinu legla. Upravo to kasno ili produženo leglo nije redovno kako se to mislilo nego izvanredno leglo. Upravo to izvanredno leglo je glavni odbrambeni sistem koji navodi pčele koje su izazvane visokom temperaturom izlazile van košnice,  prema centralnom delu klubeta, da se usled naglog zahlađenja ne bi odvojile od klubeta i uginule od gladi Tekst i fotografije S.Ivancevic Kontakt mrzoriv@yahoo.comZahvaljujemo se S.Ivancevicu na poslatom tekstu! Slobodan Ivancević Autor teksta Golubinci-Srbija).Profesionalni pcelar,strucni predavac,autor pcelarskih knjiga i filmova,slikar.Pcelari sa LR kosnicama preko 40 godina Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Pet godine od postojanja sajta (2016 god)- i preko 233.456  poseta sajtu,doslo je vreme za korak napred.Novi dizajn,koncept…Uveli smo i marketing (jedini nacin da i dalje postojimo) Dragan Radanovic-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

Pcele mogu da se podmlade?!

S.Ivancevic Uzimljavanje-Tajne pčelinjeg gnezda!

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Slobodan Ivančević Uzimljavanje! Tajne pčelinjeg gnezda!                  Tajna pcelinjeg gnezda Slobodan Ivancevic nam je poslao svoj video koji je dosada imao preko 130000 pregleda i odlican tekst o uzimljavanju pcela. Pise Slobodan Ivancevic                                       JEDINSTVENOM PRIRODNOM TEHNOLOGIJOM U SUSRET KLIMATSKIM PROMENAMA Da bi tehnologija bila u skladu sa prirodnim ponašanjem pčela koristim ideju o celovitosti saća.Pošto sam definisao saće kao celinu izvukao sam jednu od pouka,da od njegove celovitosti zavisi položaj zajednice.Sam položaj je odgovoran za opstanak istih zajednica.Da bi pčele zauzele odgovarajući položaj odgovoran je položaj zemlje u odnosu na sunce.Znači pčele kako u prolećnom tako i u jesenjem razvojnom ciklusu ponašaju se u skladu sa prirodom i njenim zakonima,što je jedna od urođenih genetskih osobina.Klimatske promene postaju sve izražajnije. Kako se ponašati?Odnosno kako se ponašaju pčele u ekstremnim uslovima,koji su izraženi u obliku dugotrajnih kiša,poplava,ekstremno toplih kao i hladnih zima i velikih suša.Svi ovi ekstremni uslovi utiču na ponašanje pčela i ostalog životinjskog sveta.Zato ćemo se ovom prirodnom tehnologijom približiti pčeli i njenoj jedinstvenoj prirodnoj tehnologiji,gde se pčele kao i matica u ekstremnim uslovima ponašaju po svom prirodnom nahođenju bez ikakvih ograničenja koristeći svoj prirodni razvojni ciklus kao i zakone prirode koje koriste za svoj opstanak. KAKO I KADA DOBITI KOLIČINU ZIMSKE PČELE Pošto je zima najnepovoljniji period u godini moramo posveti posebnu pažnju kad i kako dobiti količinu zimske pčele. Tehnologija da bi funkcionisala -nastavci, odnosno okviri moraju biti istih dimenzija bez obzira na koju se vrstu košnica odnosi i podneblja u kojem se nalazi. Znači plodište i medište moraju biti istih dimenzija bez ikakvog ograničenja kao što je to matična rešetka ili njoj slična ograničenja. U ovom slučaju ne smemo zapostaviti prirodno ponašanje matice koja svojim prirodnim nagonom bilo u proletnjom ili jesenjem razvojnom ciklusu povećava nosivost bez ikakve nama uobičajene takozvane stimulativne prihrane. Jedan od glavnih uslova  za količinu zimske pčele je pravovremena deblokada plodišta kako bi matica u odgovarajućem period zanela što veću površinu saća. Znači to je pravi put do zimske pčele. Zato krenimo pravim putem kako bi svaki prazan prostor popunili novim saznanjem. Najpre moramo shvatiti da u pčelinjem gnezdu vlada pravilo prirode koje glasi: Količina pčele u jesenjem razvojnom ciklusu jednaka je proletnjem razvojnom ciklusu. Ovo je jedno od značajnih saznanja u mojoj pčelarskoj praksi koje je osnov kroz daljnju tehnologiju vođena neprekidnom, nevidljivom niti koju treba pratiti. DEBLOKADA PLODIŠTA U JESENJEM RAZVOJNOM CIKLUSU Kako dobiti količinu zimske pčele  veliki je problem zbog nepravovremenog proširenja legla u periodu kada matica svojim prirodnim  hormonalnim nagonom za opstankom povećava nosivost. Upravo takvo prirodno ponašanje pčela, odnosno matice treba pravovremeno iskoristiti u pčelarskoj praksi. Da bi ispoštovao ponašanje matice shvatio sam da pčele ne poznaju brojeve ali ih fantastično koriste i zato je u periodu od 15 jula do 10 avgusta najbolje izvršiti deblokadu plodišta kako bi u tom period matici stvorili što više prostora za polaganje jaja. Upravo tad vršim prvo proširenje legla, kako bi za deset dana istim putem izvršio i drugo proširenje. Proširenje vršim na principu simulacije izlazećeg legla, po dva okvira izgrađenog saća iz kojih je izašlo leglo. Oslobađanje prostora u plodištu vršim podizanjem krajnjih okvira sa medom u medište, to isto ću uraditi kod drugog proširenja. Ako imamo okvir sa polenom i medom, stavljam ga u središnji deo medišta.Pošto će medište uskoro preuzeti ulogu plodišta kao u prirodnom staništu, ujedno sam oslobodio prostor za proširenje legla matici kako bi zanela što više okvira tako da u avgustu imamo 9 do 10 okvira punih legla bez mednih kapa. Ako smo uočili slabu maticu koja nije zanela odgovarajuću količinu legla takve matice treba izmeniti pre početka jesenjeg razvojnog ciklusa kako bi kvalitetna matica postigla odgovarajuću količinu zimske pčele. Stare matice koje su pokazale dobre osobine čitave sezone i zanele odgovarajuću količinu legla u jesenjem razvojnom ciklusu, takve matice menjam u avgustu kako bi u proletnjem razvojnom ciklusu zajednica imala mladu I kvalitetnu maticu. Med koji sam podigao u medište kao i onaj koji sam ostavio od neke paše, stoji u medištu do uzimljenja. Taj med pčele čuvaju kao zimsku zalihu. KADA POČETI SA UZIMLJENJEM PČELINJIH ZAJEDNICA Od prvog do desetog septembra kad matica smanji otvoreno leglo na tri okvira, vršimo uzimljenje. Glavnu ulogu upravo će odigrati otvoreno leglo. Da bi tehnologija bila u skladu sa prirodnim ponašanjem pčela koristim ideju o celovitosti saća pošto smo rekli da od njegove celovitosti zavisi položaj zajednice. Da bi saće funkcionisalo kao celina skidam medišni nastavak i stavljam u stranu. U njemu se nalazi pet punih okvira poklopljenog meda kao i medni okviri koje sam uzeo iz plodišta prilikom proširenja legla. Sada vršim raspored tih istih okvira sa jedne i druge strane medišta. Stavljam pune okvire poklopljenog meda, do njih okvire sa polenom i delimično popunjene okvire spuštam u donji nastavak. Oni će poslužiti kao dopunska hrana. Ako je u njima medljika mogu se izvrcati ili ostaviti za proletnji razvoj. Ovim smo putem sprečili direktno prisustvo medljike u zimskoj ishrani. Sada se ponašamo kao u prirodnom staništu. Kada pčele sakupljaju raznoliku hranu tokom čitave sezone, ako dođe medljika, pčele je skladište između ostalih vrsta meda tako da je pčele ne uzimaju direktno kao jednu vrstu nego u kombinaciji sa ostalim medom. Sada smo u središnjem delu medišta ostavili prostor za tri okvira otvorenog legla  koje uzimamo iz donjeg plodišnog nastavka.Svo zatvoreno leglo koje nije izašlo ostaje u donjem sad bivšem plodištu koje će postepeno da izlazi.Nama je važno da smo uzeli svo otvoreno leglo i stavili u središnji deo novoformiranog plodišta (bivše medište). Ovim putem simuliramo otvoreno kasno ili produženo leglo kao u prirodnom staništu,kad pčele stvaraju matici prostor da zanese manju površinu legla  koje će odigrati glavnu ulogu u formiranju centralnog dela klubeta, kojeg će matica zanositi sve do kasno u jesen kako bi na tom istom mestu započeo proletnji razvojni ciklus. Ovako novo formirano plodište u medištu stavljam na donji nastavak (bivše plodište). Znači sve ovo treba raditi dok su pčele aktivne u oba nastavka. Ako maticu nismo preneli sa

AMITRAZ-NAJNOVIJA STUDIJA O NJEMU!

E.Karahodzic Moj nacin sprecavanja rojenja

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Ekrem Karahodzić-PREMINUO 2019 GOD. Moj način sprečavanja rojenja Pise Ekrem KarahodzicNasa medonosna pčela Apis mellifera u rojevni nagon ulazi kada se u pčelinjoj zajednici izjednači brojnost otvorenog i zatvorenog legla. U pčelinjoj zajednici tada već ima trutovskog legla, a i trutova. Pčelar u ovoj fazi ne uočava tu pojavu sve dok se ne pojave matični počeci pa čak i dok matica u njih ne položi jaja. Većina pčelara rušenjem matičnjaka radi Sizifov posao i uzaludno pokušava spriječiti rojenje. Veoma je bitno naglasiti da je za sve vrijeme dok je pčelinja zajednica u rojevnom nagonu njen radni elan znatno smanjen. Savremenim načinom pčelarstva pčelari svojom tehnologijom sprječavaju prirodno rojenje pčela u cilju ostvarivanja većih prinosa meda i drugih pčelinjih proizvoda.  Naime, pčele koje se roje, u istoj godini, u našim klimatskim i pašnim prilikama ne mogu ostvariti višak meda i drugih pčelinjih proizvoda, pa rojenje kao takvo nije poželjno.  Razmnožavanje pčelinjih zajednica u savremenom pčelarstvu isključivo se vrši vještačkim razmnožavanjem u precizno određeno i planirano vrijeme. Za sprječavanje rojevnog nagona u konačnici rojenja u praksi se primjenjuju različite manje ili više uspješne metode. Zajednička osnovasvih tih metoda jeste proširivanje radnog prostora u cilju stvaranja uslova za aktivan rad pčela u svim životnim fazama njihovog radnog angažmana. Rojevni nagon, radni angažman i proširivanje radnog prostora su u stalnoj i veoma uskoj međuovisnosti. Tako da se u većini slučajeva velikim proširenjem ne može kvalitetno utjecati na sprječavanje rojevnog nagona već isto mora biti prilagođeno i određeno prema svakoj pčelinjoj zajednici ponaosob.  Svi ovi parametri su u svakodnevnoj promjeni pa je pčelar u nuždi da veoma često, a najmanje svakih 5-7 dana kontroliše svaku pčelinju zajednicu kako bi spriječio njeno rojenje. Pčelari sa velikim brojem pčelinjih zajednica nisu u mogućnosti na vrijeme pregledati i poduzeti potrebne radnje. Naravno, to rezultira gubicima. Kroz svoju dugogodišnju pčelarsku praksu riješio sam sprječavanje rojevnog nagona i rojenja prosto i veoma efikasno. Moj način sprječavanja rojevnog nagona i rojenjaU našim klimatskim uslovima pčelinje zajednice svoj optimum razvoja postižu pred bagremovu pašu a cesce i za vreme pase.U tom periodu, a u mojoj tehnologiji pčelarenja, plodišta i medišta su razdvojena Hanemanovom rešetkom. Plodišni prostor je na podnici, u jednom tijelu na kojem je Hanemanova rešetka. Medišni prostor je na jednom, a najčešće na više tijela iznad Hanemanove rešetke. Kada pčelinja zajednica uđe u rojevni nagon tada medišna tijela postavljam na podnicu (na mjesto plodišta) .Na ta medišna tijela, a umjesto Hanemanove rešetke, postavljam uramljenu žičanu mrežu s otvorom (letom) u ramu na istom mjestu gdje je bio i otvor (leto) na Hanemanovoj rešetki. (Ove aktivnosti Belčić primjenjuje u svojoj metodi priprema pčelinjih zajednica za glavnu pašu.)Nakon dva izletna dana sve vraćam u prvobitni položaj. Za to vrijeme iz plodišta koje je bilo iznad medišta izašle su sve pčele izletnice i ušle u medište. U plodištu, pored matice, ostale su samo mlade kućne pčele. U ovakvim okolnostima njima je ostavljen velik prostor i sve kućne aktivnosti, a pored toga našle su se u potrebi da prijevremno obavljaju poslove pčela izletnica.  Ova nova situacija dovela je pčelinju zajednicu do toga da u ovim izmijenjenim okolnostima odustane od rojevnog nagona bez obzira u kojoj je fazi bio. Pčele su nakon feromonske obavijesti matice porušile eventualno započete pa i zatvorene matičnjake. Dakle, pčelinja zajednica je vratila svoje radno raspoloženje.Fotografije E.Karahodzic Ekrem Karahodzić Autor teksta Pelar iz BiH (Vlasic) pcelari vise decenija,strucni predavac,autor mnogih tekstova,proizvodjac maticne mleci,meda,polena.Veliki pcelar i jos veci covek. Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Pet godine od postojanja sajta (2016 god)- i preko 233.456  poseta sajtu,doslo je vreme za korak napred.Novi dizajn,koncept…Uveli smo i marketing (jedini nacin da i dalje postojimo) Dragan Radanovic-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016