Radovi po mesecima- Архиве- Страница 3 од 8 - Medpcelarskimagazin-pčelarski tekstovi

Z.Banovic Trenutno stanje na pcelinjaku(kraj marta)

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Zoran Banovic Trenutno stanje na pcelinjaku! Kraj marta 2019god. Vratio sam se sa pcelinjaka. Ringlov (dzenarika) lepo cveta, na nekim stablima vec i prolazi, ide sve nekako polako, bas kako treba. Pcele rade, ima unosa i nektra i polena, ipak leglo nekako stagnira, ne povecava se. Pisem ovo zbog mladih kolega koje ce sada prvi put izvoditi drustva iz zime. Zima je bila idealna, nije bilo zaletanja sa lesnikom u prvom mesecu ali ni snega u ovo vreme kao predhodne zime. Sada je na delu vrlo rizican period u zivotu zajednica, smena generacija, izleganje mlade, kratkozivuce pcele. Rizik je pored nedostatka hrane za razvoj i sto je ovo period kada nozema cerana odnosi kosnice. Jos uvek nema brzog i masovnog pristizanja mlade pcele niti obilnog unosa polena. Idealni uslovi za gubitke od nozemoze.Neka se ne iznenade kolege koje su pozurile sa dodavanjem SO, neki i celih nastavaka sa SO, pcele je manje nego pre mesec dana. To je normalna pojava ali je ovo prolece izrazenija jer su drustva usla sa vecim brojem zimske pcele u mirovanje a i ranije krenula sa vecim brojem ramova sa leglom. U sustini drustva su ispratila prirodu, pred kraj cvetanja ringlova (dzenarike) trebalo bi da u kosnicama ima 5 ramova sa leglom (naravno ne skroz zalezenih) da bi imali izletnicu za bagrem. Pre mesec dana sam postavio snimke i rekao da je mnogo pcele u kosnicama za to doba godine.Tada je u kosnicama bila i zimska pcela koja polako nestaje. Odradila je svoju ulogu, izvela prva legla. Malo ranije ali tako je kako je. Pravi razvoj tek predstoji. Imamo nekih tridesetak dana do prvog bagrema. Pcele sam uzimio sa plodistem gore ili izmedju dva nastavka, na 9 ramova. Jedini posao oko pcela mi je bio vracanje desetog rama. Mislim da ne treba zuriti sa dodavanjem SO. Vreme za to tek dolazi. Treba obratiti paznju na kolicinu hrane jer ce potrosnja biti jednaka kao tokom celog zimovanja. Sada pogaca ne resava manjak hrane. Moze samo da nadomesti prestanak unosa u slucaju par uzastopnih kisnih dana. Treba povesti racuna da ne dolazi do zastoja ili prekida legla naredni mesec jer ce se za to „platiti“ manjim prinosima na bagremovoj pasi. Verujem da treba krenuti sa stimulativnom prihranom. Ne sirupa na litre, bice deponovan i poklopljen vec u manjim obrocima. Ovo sve se odnosi na nize predele. Veca NMV je druga prica. Fotografije Z.Banovic Hvala Zorane za tekst! Dragi prijatelji, pčelarke i pčelari, sa zadovoljstvom Vam predstavljamo prvu knjigu, autora, doc. dr Gorana Mirjanića, pod nazivom „Ishrana pčela“. 😊🐝📖👌 Cijena knjige je 15 KM i možete je naručiti porukom u inbox ili kupiti direktno u našoj radnji u Gradišci. 📦👍 Knjiga je ispunjena praktičnim savjetima i tajnama uspješne ishrane pčela. Nauka, struka i iskustvo u službi očuvanja pčelinjih društava. 🔝 Cena za Srbiju je 990 din+postanski troskovi! Za naružbe iz Srbije, možete se obratiti našem distributeru: (posaljite poruku preko messenger-a na ovoj stranici)https://www.facebook.com/medpcelarskimagazin/ Ili posaljite poruku preko sajta dugme kontakt)medpcelarskimagazin.mvbyte.comili direktno na mail: medpcelarskimagazin@yahoo.com Vaša Košnica Gradiška! ☺️ Zoran Banovic Pcelarim sa LR kosnicama. Iz Backe Palanke sam. Pcelinjak je stacionarnog tipa jer se nalazi u blizini Dunava i imam sve pase u okruzenju(Repicu, bagrem, amorfu, lipu, suncokret, livadu i medljiku).Imao sam srecu da najveci prakticari sa Balkana prenose mi svoja znanja. Imam uvek par kosnica koje otvaram i posmatram tokom cele godine (i sada). Mi smo najčitanij pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Pet godine od postojanja sajta (2016 god)- i preko 233.456 poseta sajtu,doslo je vreme za korak napred.Novi dizajn,koncept…Uveli smo i marketing (jedini nacin da i dalje postojimo) Dragan Radanovic-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

D.Dinic Saveti za pocetnike

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više David Dinić Saveti za početnike! Saveti za početnike! Unapred se izvinjavam svima onima koji pcelare vec neko vreme pa im je sve ovo sto sledi jako dobro poznato, zato neka ne citaju. Pise D.Dinic Ako mislite da ste izgubili vreme citajuci, znajte da sam ja izgubio jos vise pisuci. Ima ovde i mladih i onih koji jos nemaju kosnice, onih koji tek imaju nameru da ih kupe, a secam se kako ovo meni niko nije rekao kada sam bio u toj situaciji! Kosnica je modifikovano, vestacko, radi eksploatacije pcela i njihovih proizvoda, ljudskom rukom stvoreno staniste pcela. Ovo bi trebalo da bude dovoljno svakome ko voli pcele da shvati kako mora da uradi sve sto je u njegovoj moci da te -modifikacije- sto vise vrati prirodnom. Kakva kosnica? Sve savremene su dobre, sve savremene su lose. Prednost dajem -nastavljacama- jer -imitiraju- drvo i supljinu u njemu. Prednost dajem kosnicama sa istim nastavcima i istom velicinom ramova. Ne boli me mnogo glava gde cu sa ramom punim nezatvorenog meda, legla i sl. samo spustim dole ili podignem gore. Farbanje kosnice- Dobro je dva puta VREO firnajz pa dva puta uljana farba, ali mislim da su savremene akrilne farbe prevazisle ovaj sistem. Skupe su, jer se ove farbe prilikom susenja pretvaraju u silikon i ne propustaju vodu, niti je moguce farbati vise preko njih. ve ili tri -ruke- se moraju odraditi u roku od 24 h ili pisi propalo. Koja boja? Nezne, pastelne boje svetlih tonova zbog letnjeg sunca, moze maslacak zuta, bela, nezno plava. Na cemu stoji kosnica? Najbolje je na betonskim postoljima jedna po jedna na udaljenosti od mimimum 1m. Teza varijanta, treba napraviti postolja, potreban je veliki prostor za pcelinjak. Bolje je zajednicko postolje za 3-5 kosnica. Drvena postolja nisu trajna, trule, vlaga prelazi i na podnjacu. Kada vec ulazete pare u kosnice ulozite neki dinar i u kvalitetno i funkcionalno metalno postolje. Postolje mora da bude rasklopivo da bi se moglo transportovati zajedno sa kosnicama, sipke ne duze od 3m. Sto vise odignete kosnicu od zemlje, to bolje, standard je 30-40 cm.Gde staviti kosnicu? Kazu -sarena- hladovina je najbolja. Prakticno neizvodljivo. Posadite nekoliko vocaka ili evodija i u prvih nekoliko godina imacete -sarenu- hladovinu a posle? Posle cete imati nesto sto steti pcelama a to je -debela- hladovina, tu su i plodovi koji opadaju, lupaju i prljaju kosnice, grane koje treba orezivati i lisce koje treba skupljati. Druga varijanta? Sunce, sunce, sunce . . . ipak biram drugu!! Stiropor u krov i one su uvek u hladovini. Ako bude prevruce nece mnogo raditi dan-dva, a i neka odmore, ali ce zato i varoa stradati. Znaci, sunce i pokosena trava, najbolja varijanta!Otvaranje kosnice? Ovde moramo da razdvojimo babe i zabe. Otvaranje kosnice na 1-2 min radi letimicnog pregleda, nakapavanja oksalne kiseline, stavljanja maticne resetke i sl. nije -opasno-. Ovo su radnje neophodne u pcelarstvu, vremenom se stice -rutina- i radi se sve jako brzo. -Opasno- je -ceprkanje- po leglu. Moze onoliko puta koliko ima prstiju na ruci: Palac – prvi prolecni pregled, kaziprst – priprema za bagrem, srednji prst – vestacko rojenje, domali – priprema za drugu pasu, mali – zazimljavanje. Sve ostalo mora da se obavlja -letimicnim pregledom-. Ako stavljate SO zapisite na kojoj je -poziciji- od 1-10. Kada zelite da vidite da li su je -izvukle- ili da li je zalezena, vadite samo nju, do pola. Posao od 30 sec. Najgore je otvaranje da -vidim sta rade-. Gledaju spansku seriju, eto, ne otvarajte dzabe! Dve kosnice = pcelinjak. Preporucuje se da na jednom mestu ne bude vise od 30-50 kosnica. Rusi istrazivali i bilo je manje meda po kosnici na velikim pcelinjacima u odnosu na manje. Gde postaviti pcelinjak? Sto blize kuci. Sve ovo sto dalje pisem posmatrajte kroz prizmu -sto blize kuci-. Ne valja -u sred njive-, savremeni pesticidi ubijaju sve -zivo i nezivo-, ako je oko pcelinjaka mnogo oranica morace da lete daleko po hranu. Ne valja ni -usred sume-, nema livadskih i korovskih biljaka koje obezbedjuju konstantnu pasu. Najbolje je u predgradju ili nekom weekend naselju, tamo gde jos nisu asfaltirane ulice. Tu ljudi vole da sade voce, da imaju baste i da neguju cvece. Posto je periferija, na 1-2 km pocinju njive i oranice, mozda bude i neka parcela sa suncokretom.Kako postati pcelar? E, to ne znam, nisam jos taj -level- dostigao. Citajte, ali ne na netu, nego knjige. Provodite vreme na pcelinjaku, sedite i posmatrajte pcele u svako doba dana i godine, gledajte -igru mladih pcela-, pamtite kako zuje, nije tesko, posmatrajte ih na pojilici, trazite, po boji, cvece sa kojeg trenutno unose polen. Nadjite mentora i slusajte ga u svemu, do zadnje reci, tako cete steci njegovo poverenje, a i moci ce da Vam pomogne kada zna sta ste radili. Ako necete da ga slusate u svemu, onda ga nemojte ni imati – radite kako znate i umete, barem cete biti sigurni, kada nesto krene po -zlu-, ko je kriv! Dragi prijatelji, pčelarke i pčelari, sa zadovoljstvom Vam predstavljamo prvu knjigu, autora, doc. dr Gorana Mirjanića, pod nazivom „Ishrana pčela“. 😊🐝📖👌 Cijena knjige je 15 KM i možete je naručiti porukom u inbox ili kupiti direktno u našoj radnji u Gradišci. 📦👍 Knjiga je ispunjena praktičnim savjetima i tajnama uspješne ishrane pčela. Nauka, struka i iskustvo u službi očuvanja pčelinjih društava. 🔝 Cena za Srbiju je 990 din+postanski troskovi! Za naružbe iz Srbije, možete se obratiti našem distributeru: (posaljite poruku preko messenger-a na ovoj stranici)https://www.facebook.com/medpcelarskimagazin/Ili posaljite poruku preko sajta (ovde na stranici kontakt)medpcelarskimagazin.mvbyte.comili direktno na mail:medpcelarskimagazin@yahoo.com Vaša Košnica Gradiška! ☺️ David Dinić Autor teksta (Pozarevac Srbija) Pcelar -entuzijasta,pcelari sa 60-tak LR kosnica,majstor pisane reci.Njegovi tekstovi su prava riznica lepih misli i ljubavi prema pcelama! Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Sajt je počeo sa radom 2016 god i najčitaniji je pčelarski sajt u regionu. Marketing je način da

Medpcelarskimagazin/Honey Beekeeping magazine

H.Zlatic Prosirenje legla u rano prolece

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Hamid Zlatić Proširenje u rano proleće! Posle ravnodnevnice! Proširenje u rano proleće! Ravnodnevnica, ove godine to je 20.03.2019 godine u 21:58 sati. Ovaj datum i vrijeme nam označava kalendarski početak proljeća. Pise H.Zlatic Šta za pčelara znači kalendarski početak proljeća? To znači da pčelar ima slobodan pristup pregledu pčela sa malim korekcijama i operacijama unutar pčelinje zajednice. Kalendarski početak proljeća ne znači da ne može biti hladnih dana,noći,mrazeva pa i snijega a to znači da svaka nepromišljena i krupna operacija unutar pčelinje zajednice može usporiti razvoj pčelinje zajednice a to se onda manifestuje na loše prinose u bagremovoj paši. Svaka godina ima svoje proljeće! Ne samo kalendarski nego i meteorološki i vegetativno. Pčelar mora ovo imati u vidu tako da radi sa pčelama u skladu sa meteorološkim i vegetativnim prilikama,a ne kalendarski ili šablonski. Posebna opasnost koja vreba na razvoj pčelinje zajednice na samom početku proljeća jeste proširivanja pčelinjih zajednica. Kao i u svakom poslu tako i u pčelarstvu, pčelar ima sve manje vremena za rad sa pčelama,a to pčelara tjera na poduzimanje krupnih koraka. Tako da ponekad umjesto proširivanja sa ramom pčelar se odluči na polu nastavak ili nastavak dodavajući ga direktno na pčelinje gnijezdo. Šta, to znači? To znači da pčelar proširenjem sa polu nastavkom i nastavkom remeti mikro klimu u košnici na način da sva toplota koju oslobađa pčelinje gnijezdo odlazi u prazan prostor polu nastavka ili nastavka. Ako bi vremenski uslovi bili idealni to nebi prestavljalo nikakv poblem. Često vremenski uslovi ne prate naše planove,što znači da se pčelar mora prilagođavati na spram vremenskih prilika a ne obrnuto kako bi došao do željenih rezultata u razvoju pčelinjih zajednica. Moja preporuka je da se u rano proljeće dok se vremenski uslovi i temperature ne stabilizuju pčelar radi na proširivanju pčelinjeg gnijezda ramom a ne nastakom ili polu nastavkom. Ili ako se radi proširenje da se vodi računa da se plodištni dio sa leglom uvijek nalazi na vrhu košnice. A da se okviri puni nektara ili perge spuštaju u donji nastavak sa strane do zidova košnice. Prazno mjesto u gornjem plodištnom nastavku nadomjestit ćemo satnom osnovom ili lijepo izgrađenim ramom do legla,ako pčelar dodaje izgrađeni lijepo rumeni okvir onda se on može umetnuti između zadnjeg okvira otvorenog legla,pomijerajući okvir otvorenog legla do okvira sa pergom ili medom. Tako da oslobodimo prostor za dodavanje lijepo izgrađenog okvira sa saćem. Na taj način možemo maksimalno dodati dva okvira sa obje strane kod jačih zajednica. Ako bi izrađeni okvir dodali do hrane pčele bi ga napunile polenom i nektarom te bi tako usporili razvoj pčelinje zajednice. Na isti način možemo izvršiti i dodavanje satne osnove samo što dodati broj okvira u početku ne bi trebao prelaziti jedan okvir ili jednu satnu osnovu po društvu. Ponekad jakim društvima može se dodati i po dvije satne osnove ali na način da jedna od njih ide do zadnjeg okvira sa leglom i hranom,a druga između zadnjeg okvira sa leglom kako je to gore opisano. Zašto višak okvira spuštamo u donji nastavak na poziciju krajnjih okvira? Zato što u slučaju da imamo izgrađeno saće u donjem nastavku matici omogućavamo silazak na prazne okvire bez mednih vijenaca. Ako bi imali medne vijence u sredini donjeg nastavka ograničili bi maticu i ona nebi sišla dole i počela sa zalijeganjem. Ako u donjem nastavku imamo par izgarđenih okvira naka su u sredini pa kada matica počne sa zalijeganjem istih to nam je znak da trebamo izbršiti rotiranje nastavaka. To nam je znak i tada nećemo napraviti grešku zamjenom nastavaka . Tada gornji plodištni nastavak spustimo na podnicu a onaj sa podnice u koji se matica spuštala i zalegla srednje okvire podignemo na njegovo mjesto te jeste da nam on bude gornji ili drugi nastavak na košnici. Tada bi pčelar trebao ostaviti i utopljavajući materijal na poklopnoj dasci ili zbijegu. Sa proljetnom ravnodnevnicom mnogi kreću i sa stimulativnom prihranom tečnom hranom. Ta stimulativna prihrana trebala bi da podstakne pčele na intenzivnije prikupljanje polena i samim tim i ubrza razvoj pčelinjih zajednica. Ponekad ta stimulativna prihrana tečnom hranom nam napravi i više posla kod pčela. Na kraju bez željenog refekta.Ukoliko u košnici imamo dobre zalihe lanske hrane i kontinuiran unos nektara i polena a mi još vršimo stimulativnu prihranu može doći do blokade matice a rezultat toga je usporavanje razvoja pčelinje zajednice kao i mogućnosti pojave rojevnog nagona. Stoga moramo biti oprezni i ovo imati na umu. Okoliko su nam zalihe oskudne sa hranom i polenom a unos nektara i polena je isprekidan ili nema kontinuitet onda pčelinje zajednice treba stimulativno prihranjivati svako večer sa malim količinama rijetkog tečnog sirupa 1:1 ili još rjeđeg kako bi održali kontinuitet razvoja legla i podstakli pčele na izgradnju satnih osnova. Pčelar bi količinu dodavanja tečne hrane trebao prilagoditi jačini zajednice,ukoliko pčelar primijeti da pčele počinju da lageruju sirup u saću treba da smanji količinu i prilagodi je tako da nebi došlo do kvarenja kvaliteta meda. Nije rijetkost da pčelari šablonski prihranju sva društva sa tečnom hranom tako da naprave problem,jaka društva troše više hrane i manje je skladište dok je kod slabijih društava stanje obrnuto. Iz tog razloga ne želim da pišem kako sva društva treba svaku večer prihranjivati sa odgovarajućom količinom tečne stimulativne hrane. Kod ovakvog načina stimulacije pčelar .ora voditi računa kod prevješavanja okvira,lahko se može desiti slučaj da sirup za stimulaciju dopije u med. Još ako se tom sirupu dodaju razni aditivi za stimulaciju matice poput kvasca,mlijeka,surutke itd to može ite kako utjecati na kvalitet meda i njegovog ukusa. Stimulacijom tečnom hranom podstičemo pčele na veće sakupljanje polena kao što sam to i napisao. Sa tečnom stimulacijum pčele izlijeću i pri lošijim vremenskim uslovima. Čak i pri nižim temperaturama tako da često znaju stradati usred naglih vremenskih promjena,smrzavanjem ili kišnim padavinama. Dodavanje većeg broja satnih osnova može se početi sa cvjetanjem divlje trešnje ili jabuke koja daje dobre količine nektara. Ja prvo veće dodavanje satnih radim između cvjetanja trešnje

Zoran Petrovic Kosnice bez kosnica(zimovanje na otvorenom)

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Zoran Petrović Kako pčele zimuju na otvorenom? Kako pčele zimuju na otvorenom? KOŠNICA BEZ KOŠNICE Tekst je prvobitno publikovan u casopisima Pcelar (Srbija-Spos) i BiH Pcelar (BiH).Zahvaljujemo se autoru teksta na dozvoli da tekst objavimo na sajtu. Pise Zoran Petrovic Revoluciju u pčelarstvu je svakako predstavljao pronalazak pokretnog rama. Još od tada, pa do dandanas uvek su se tražila bolja, inovativnija rešenja, menjale su se konstrukcije, tipovi i modeli košnicaodnosno njihovih segmenata: podnjača, zbegova, pa i dimenzije nastavaka, krovova itd. Zatim se ukazivala potreba o korišćenju pomoćne opreme koja u mnogome olakšava rad pčelaru: npr. za ograničenja kretanja matice unutar košnice (matične rešetke), takođe razne opcije Snelgrovih dasaka, poklopnih dasaka, ramova građevnjaka itd. Čitava lepeza raznolike opreme i alata kao i čitava paleta gotovih proizvoda koji se mogu dobiti od pčelinjeg društva, tj. iz supermarketa zvanog košnica.Dakle, sa tim revolucionarnim pronalaskom, praktično pčelarstvo postaje oplemenjujuće,kreativnije i unosnije, a pčelinje društvo nam iznad svega istovremeno ukazuje na rad i red. Fasciniran jednom takvom organizacijom, odlučio sam, da na jedan poseban način propratim, upoznam i analiziram pčelinje društvo. U početku jedno, a kasnije i više i da ujedno ispitam koje to greške pravimo pri uzimljavanju pčelinjih zajednica.Ujedno sam želeo da se uverim koliki uticaj imaju niske spoljnje temperature na početak zaleganja matice odnosno da li rashlađivanjem pčelinjeg društva raznim modelima i konstrukcijama podnjača, zbegova, raznim otvorima na nastavcima itd. na taj proces da li mi možemo da utičemo, a sve to podstaknut različitim pričama na predavanjima, kao i delu pčelarske litarure pisanoj u maniru Moravsko Resavske škole. Iskoristio sam svoju inventivnost, test sam kreirao, sam osmislio i upustio se sada već u dugogodišnjiogled. Na samom početku test sa oglednim pčelinjim društvom sam mislio da radim ,,samo za sebe’’, nokako je bilo izvesno da će isti uspeti, polako sam počeo to pokazivati svojim kolegama iz okruženja, nešto kasnije i predstavljati u temi moji pčelinjaci, pod nazivom: ,,Pčelice Petrović’’ na SPOS-ovom Forumu. Brzo se to proširilo i na drugim društvenim mrežama, te se i na taj način predstavljalo pčelarskoj javnosti. Ubrzo su usledili i prvi pozivi za TV priloge, prezentacije i predavanja itd. Ovaj rad uskoro će predstavljati plod poludecenijskog ogleda. Isti je zamišljen kao mini projekat u trajanju od 5 godina i obuhvata 30-ak pčelinjih društava u košnicama tipa LR. U početku je zamišljeno dase jedno pčelinje društvo uzme kao referentno, a ostala da se prate kao provera, međutim poneko pčelinje društvo se moralo i žrtvovati zarad dobijenih podataka. Ideju sam osmislio još 2014. godine, tačno sam znao šta želim i šta mogu da uradim. Obzirom da je tagodina bila loša po prinosima, sve sam pomerio i rad započeo kasne jeseni 2015. godine i planirano je datraje do proleća 2020. godine odnosno i duže, dok ne budem siguran u dobijene rezultate.Prve godine je praćeno jedno pčelinje društvo, druge godine 3, treće 6, četvrte (tekuće) 10 oglednih zajednica. Čak te prve godine dobijeni su odgovori na mnoga pitanja. No, svaka naredna je ipak donosila neke nove zanimljivosti. Na mnoge od njih ,,nauka’’ treba da nam da odgovore. Po meni test je dosta jednostavan, potrebno je samo dosta angažovanja i volje da motivišete,podstaknete i naterate sebe da to radite nekoliko godina. Često sam išao na udaljeni pčelinjak jutru u 6 h, popodne oko 16 h, ponekad uveče, a ponekad i posle 24 h noću. Išao sam na spoljnjoj temperaturi od-10 stepeni, – 16 stepeni, pa i na -22 stepena. Sve to slikao, snimao, analizirao i već se nesebično prezentuje pčelarskoj javnosti. Prva godina! Još u avgustu mesecu 2015-e godine pri oduzimanju suncokretovog meda izabrao sam jedno ekstremno jako društvo za kasniji test. No, početkom decembra kada sam pčele iz te zajednice hteo prepakovati u tzv košnicu bez košnice uočio sam da sam verovatno svojom nesmotrenošću pri zadnjem pregledu ubio maticu, tako da to pčelinje društvo nisam mogao uzeti kao ogledno. Izabrao sam potom opet jedno od boljih pčelinjih društava za test, no ne ono koje sam želeo. Ovo je taj momenat i neke od prvih fotografija iz već davne 2015. godine, kada je test sa oglednimpčelinjim društvima i započet. Prvi lep dan sam iskoristio, uzeo dva stara LR nastavka i ubodnomtesterom napravio otvore maksimalne veličine. Pčelinje društvo jprepakovano u tzv. košnicu bez stranica i te prve zime (prvih 180 dana) isto je biloizloženo svim zimskim uslovima: kiši, snegu, vetru, niskoj dnevnoj i niskoj noćnoj temperaturi, pticama,grabeži itd … Održati pčelinje društvo otvoreno, odnosno bez ikakve zaštite celu zimu je gotovo pravo umeće, no deo čari upravo i jeste bio da se održi i da opstane jedno pčelinje društvo kao takvo celu zimu, što je svakako teško ali ne i nemoguće. Prve zime je matica u jednoj takvoj ,,košnici bez košnice’’ započela sa leglom na ekstremno niskoj temperaturi, izložena svim zimskim nedaćama ….. 1. Januara je zabeležena spoljnja temperature od -12 stepeni. Ujutro rano pčele su bile jako bučne, bukvalno unezverene i zauzimale su 6 ulica. Ceo dan je bio mraz, po povratku sa posla oko 16 h primetio sam da su se pčele zbile u gušće klube, povukle su se sa krajnjih ulica i zauzimale su 4 ulice. Ujedno su se utišale i nisu više bile tako bučne. Prvi lep dan kada seogledna zajednica mogla pregledati je bio 11. Januar. Tada je uvidom u košnicu konstatovano da u njoj ima na 2 rama i to čak i sveže zatvorenog legla. To zatvoreno leglo od 11. Januara nam jasno i nedvosmisleno ukazuje da je isto zaleženo upravo u najhladnijm noćima kada se temperature spuštala i do -15 stepeni.Te prve zime četiri puta su se stvorili uslovi za pregled pčelinjeg društva. Ne zna se koji je od tih pregleda bio interesantniji jer su svakom prethodile ogromne hladnoće. Za sve preglede se uredno vodio dnevnik. Još jedan interesantan detalj! Te prve, zime 20 januar je bio najhladniji sa temperaturom od -15,5stepeni i pčele su i dalje gusto zaposedale samo 4 ulice. Samo 8 dana kasnije, dakle 28.1.

S.Jevtic Priprema za bagrem

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Slobodan Jevtić Priprema za Bagrem Priprema za Bagrem Mart ovo treba odraditi!Priprema za bagrem,suzbijanje rojenja, kako odrzati pčele tokom bespašnog perioda da ne izgube potencijal Pise Slobodan Jevtic Svake naredne godine dolazi nam novo proleće, sa istom dilemom kod pčelara kako svoje pčelinje zajednice pripremiti u narednom periodu. Postoji veliki problem, ni jedna zima nije protekla isto,tako da ni sve pčelinje zajednice nisu izimele sa istom snagom, pa ne postoji ustaljeni šablon po kome treba raditi. Znanje samih nas, tu dolazi u prvi plan . Na osnovu pravilne procene, do koje se teško dolazi bez odgovarajućeg iskustva, uz korišćenje svog znanja o biologiji pčela, pčelar može i mora pronaći najbolje rešenje za pomoć svojim društvima u brzom i efikasnom prolećnom razvoju.Uspešan pčelar uspeva da 60 do 80% svojih društava optimalno razvije, tako što će njihov maksimalan razvoj tempirati u vreme samog početka bagremove paše, što će jedino dati prave efekte. Nemojmo se zavaravati da će nam od koristi biti samo praksa. Ne. Mora se pratiti nauka knjiga, kada i koliko dana pre paše početi sa razvojem. Do istih saznanja možete se doći i iz iskustva, ali će nam za to biti potrebna najmanje dva-tri života. Optimalni period se izračunava s obzirom na životni vek pčele i datum nastupanja glavne paše. Pčele koje su se izlegle na 35 dana pre početka glavne paše uginu već na samom njenom početku. Praktično, značaj za medobranje imaju samo one pčele koje će raditi 5 dana njenog početka. To su pčele koje su se izlegle na 30 dana pre početka same paše.One će se izlesti kada je matica položila jajašca 51 dan pre početka paše (21 dan traje period do izleganja) i to će biti najraniji period izležene pčele za glavnu pašu.Tako se može izračunati vreme polaganja jaja i izleganje pčele koja će učestvovati u prvih pet dana glavne paše.Pčele koje se izlegu na 8 dana pre kraja glavne paše uključuju se 4 dana na sakupljanju i primanju nektara što znači da će raditi 5 dana pre završetka paše.Jaja za ove pčele treba da budu položena na 29dana (8+21) pre kraja glavne paše. To su poslednje pčele koje će učestvovati poslednjih 5 dana u glavnoj paši. Na taj način se utvrđuju dva datuma između kojih treba proizvesti najviše pčela koje će učestvovati u medobranju na glavnoj paši. On počinje na 51 dan pre početka i završava se na 29 dana pre završetka glavne paše. Optimalni period umnožavanja legla nije isti za različite reone. Tamo gde glavna paša počinje rano, bagrem priprema društva i treba da započne rano u proleće.Kod mene počinje 6. maja znači da meni 15. mart je aktuelni datum, kad kasnije cveta bagrem razvitak zajednica onda kreće kasnije. Kod kasnih paša, kao livadska, tada društva mogu i sama da se pripreme bez učešća pčelara.U reonima gde se javljaju dve ili tri paše, priprema pčelinje zajednice počinje rano za bagrem, ali zajednice se moraju održati u snazi, a da ne dođe do rojbe da bi se iskoristile iste. Mnogo ran početak razvoja i riskantan zbog varljivog marta i naglih zahlađenja. Kada znamo sve ovo što je gore napisano sada sagledavamo realno stanje na pčelinjaku! Pregledom fioka ispod mrežastih podnjača i samim pregledom podnjača stiče se uvid u uspešnost zimovanja. Košnice pčelinjih zajednica koje su uginule treba ukloniti sa pčelinjaka pre prvih izleta pčela. Uzorke mrtvih pčela treba odneti na analizu u najbliži Veterinarski institut. Ako je uzrok uginuća nepravilni rad pčelara, sva oprema, zajedno sa ramovima i zalihama hrane, može se koristiti i kod drugih zajednica. Ako je uzrok uginuća bolest, oprema se mora kvalitetno dezinfikovati, a ostali zaraženi materijal adekvatno sanirati u zavisnosti od koje su bolesti zajednice uginule.Za svaku bolest postoji pravilo kako se sanira, a za američku trulež zakon koji se mora poštovati.Iskusni pčelari će ranije primetiti kakvo je stanje u kojoj košnici, i to na sledeći način, daće zajednicama po litar sirupa i sutradan pogledati, zajednice koje su odnele ostaviće se za kasniji pregled, a one koje ne odnose odmah treba pogledati. Prvog lepog sunčanog dana treba uraditi detaljni, ali brzi pregled zajednica i ustanoviti činjenično stanje, količinu pčela , meda , perge. Ako u košnicama ima dovoljno hrane, mislim na zalihu meda od najmanje 12 kg, uz dovoljne zalihe perge. U jesen gde polena ima u izobilju, gde su obezbeđene i bogate zalihe perge. Perga je, verovali ili ne, glavni faktor koji kontroliše zdravlje pčela. Dokazano je da obilne zalihe perge u proleće sprečavaju razvoj mnogih bolesti, kao što su nozemoza, evropska trulež, pa čak i američka trulež legla. . Pošto smo već prinuđeni da pčelarimo sa varom, treba naglasiti da će se pri istoj zaraženosti varoom, mnogo bolje ponašati pčelinje zajednice koje imaju bogate zalihe perge.Naravno, zimskim tretmanom protiv varoe (oksalna kiselina) trebalo je broj varoa svesti na dozvoljeni maksimum.Iz prethodnog pisanja da se videti kada početi sa razvojem, stanje jačina zajednice, procenat prezimelih zajednica, količina hrane. Kako razviti zajednice? Ako sagledamo sve naučne podatke i praktična iskustva, možemo da zaključimo da je cilj prolećnog razvoja tempiranje maksimalnog razvoja pčela baš na dan početka paše. To je vrlo često nedostižan cilj, iz više razloga. Ali svi pčelari treba da tokom prolećnog razvoja teže baš njemu. To je cilj, koji nam garantuje visok prinos na paši. Dugogodišnjim radom pčelari su se uverili da najviše meda ne dobiju uvek od zajednica koje su najbolje izimile, najbolje krenule sa velikom količinom legla u rano proleće i dale do znanja da će dati maksimalan prinos, već od zajednica koje su imale količinu legla i početak razvoja koji je napisan u početku teksta o početku razvoja po danima. Samo tako tempirani razvoj obezbeđuje idealan odnos starosnih grupa pčela za iskorišćenje paše. Samo u ovom slučaju svaka pčela radi onaj posao koji joj po starosti odgovara. Naravno da pčelar ne može da predvidi tačan dan početka bagremove paše tako da je odstupanje od par dana podnošljivo. Razvoj počinjemo tako što otvaramo bočne ramove

Jurica Manestar Moja tehnika rada sa FR kosnicom

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Jurica Manestar Moj nacin rada sa FR kosnicom!-Premijera teksta! Moj nacin pcelarenja sa Fr kosnicom Farar košnica – budućnost pčelarstva?? Kompletna tehnika rada sa FR U doba kada više ne postoje klasična godišnja doba, kada zimi budu temperature na kopnuoko 15-20 C, kada neke zime napada i 2 metra snjega ili kada ljeta gore na 35-40 C,neminovno se postavlja pitanje kako se pčelari mogu prilagoditi svemu tome. Pomalo dolazi novo vrijeme u pčelarstvu koje se manifestira generacijskom promjenom pčelara, promjenomtehnika modernog pčelarenja, promjenom tretiranja pčela ali i neminovno promjenom tipakošnice. Piše Jurica Manestar Kada gledamo kroz povijest, tip košnice se kontinuirano mjenjao od kamenih, prekopanjeva, pa pletara, do današnjih “modernih košnica” koje uglavnom najčešće predstavljaju DB, LR te Farar košnice. DB košnica zbog svoje veličine i nepraktičnosti pomalo odlazi iz pčelarstva, pogotovo onog profesionalnog. Veći dio svijeta upotrebljava danas LR košnicu, u nekim svojim lokalniminačicama. LR košnica se pokazala kao dobar kompromis težine rada, te zbog svoje asimetričnosti(dužina nije jednaka širini) pruža mogućnost hobi i profesionalnim pčelarima da manipulacijomnastavcima I okvirima ubrzavaju razvoj pčele u odnosu na prirodni tok razvoja. Kako je nastala Farar košnica 30tih godina prošlog stoljeća, američki profesor entomologije C.L Farrar uvidio je glavnu manu klasične DB 12 košnice i prepolovio je DB12 nastavak na dva nastavka visine 17 cm. Novo nastala košnica je imala 12 malih okvira u jednom nastavku. U moderrno doba FR se smanjio na 10, pa čak i 8 okvira, zbog spoznaje da pčele ipak bolje djeluju po vertikali. Danas je FR u LR gabaritima. Najveća mana DB12 nastavka prema Farrar-u, bila je nemogućnost manipulacije plodištem košnice. Kod DB-a smo mogli u proljeće jedino čekati da se pčele same razviju. Nismo moglimanipulacijom nastavcima plodišta (DB samo jedan nastavak u plodištu) utjecati na brži razvojpčele. Isto tako problem rojenja kod DB košnice je bio teško rješiv, dok se kod FR jednostavnim prebacivanjem nastavka, plodište “destabiliziralo” za rojenje ili preveniralo rotacijama nastavaka u plodištu. FR plodište ima oko 95.000 ćelija i time je oko 35% veće odLR plodišta, šta odmah asocira na problem rojenja kod LR-a. Isto tako Farrar je osmislio sada moguće dvomatičarenje. Otkrio je da jedno dvomatično društvo daje prosječno 30-50% više meda nego dva posebna društva, sa istim brojem pčela. Naravno takva konfiguracija košnice bila je moguća samo sa plitkim nastavcima tipa FR.Danas FR košnica dobiva na popularnosti sve više. Razlozi leže u mnogim prednostima košnice niskog nastavka koja ima dvodjelno plodište. U današnje vrijeme klimatskih promjena, imati košnicu u više manjih dijelova predstavlja prednost, jednako kao i smanjenje rizika kod nesigurnih prirodnih paša. Sve više profesionalnih pčelara prelazi na FR košnice zbog njenih evidentnih prednosti. U Europi postoje danas profesionalni pčelari sa po 9000 FR košnica.Industrijske paše još uvijek više koriste LR košnice zbog velikog dnevnog prinosa, mada se FRpokazao još boljim zbog lakšeg kontroliranja rojenja i mogućnosti skupljanja sortnog meda.Odnos LR i FR je 6 FR nastavaka = 4 LR nastavka (35% razlike) Prednosti FR košniceEvo liste nekih prednosti FR košnice:– manja težina nastavka (sa medom oko 20kg)– rad sa nastavcima– ozbiljno smanjeno i kontrolirano rojenje !!!– lakše, bolje i suše zazimljavanje. Nema smrtnog prostora jer je u sredini klupka– bolji toplotni režim u zimi i u proljeće kod manipulacija podišta- 3 nastavka– osjetno brži proljetni razvoj zbog mogućnosti manipulacije plodištem– manji okviri pa nema razbijanja u vrcalici, mogućnost samoizvlačenja saća bez SO – univerzalnost nastavka za potrebe oplodnjaka ili nukleusa– lakše proširivanje košnice za cijeli nastavak SO (6,6 LR okvira)– NEMA POTREBE TRAŽENJA MATICE- dovoljno je zadimiti nastavak da matica pređe– lagana izmjena matice ili formiranja novog društva– brže poklapanje meda– pogodniji okviri za med u saću– nije nužno ožičavati okvire zbog male visine– mali medni vjenci pa med ide u medište,umjesto u plodište– svaka manipulacija je PUNO MANJI stres zajednici– više nastavaka = više mogućnosti i kombinacija– ekstremno brzo širenje pčelinjaka– veća mogućnost skupljanja sortnog meda.– svi nastavci su jednaki pa nema potrebe za polunastavcima u medištu i različitim okvirima. Evo jedne moje jednostavne tehnike rada sa FR košnicom. Kako FR košnica pruža nebrojnoraznih kombinacija zavisno od onoga šta nam treba, teško je odrediti se za jednu tehniku. Uželji da napravim tehniku koja bi trebala zadovoljiti potrebe svakog prosječnog pčelara, smislio sam hibridnu i jednostavnu tkz MSM (matica-satna osnova-med) tehniku rada sa FR. Ovom tehnikom možemo dobiti u sezoni barem 10 izvučenih novih SO, novu maticu ili novo društvo, te veću količinu meda,,,a ujedno riješiti rojenje i uzimljavanje. Priznat ćete da je slično teško ilinikako izvedivo na LR ili DB košnici radeći samo sa nastavcima. Ova tehnika upotrebljiva jehobi i profi pčelarima. Pokušat ću tehniku objasniti kroz njene faze koristeći se univerzalnimterminskim planom paša… Objašnjenje po fazama..1. fazaZimi držimo zajednice na 3 nastavka zbog riješavanja problema vlage u košnici. Volumenkošnice je veći pa nema toliko vlage u košnici. Klupko je OBAVEZNO pozicionirano u 3. i 2. nastavku, a ponegdje dira 1. nastavak. Slabija društva znaju prezimiti samo u 3. nastavku pase to korigira u ranoproljećnom izjednačavanju tj spajanju društava. 2. fazaObavezno izjednačavanje društava nastavcima radi pozicioniranja klupka u 2. i 3. nastavku.Nastavak 1. postaje novo medište i ujedno se odmah stavlja matična rešetka bez leta na nastavak 3, koji je sad na poziciji 2. Kreće i prva horizontalna rotacija ne bi li im se med stavio iznad leta te time isprovociralo seljenje meda po košnici, te samim time veća aktivnost matice.Nakon toga ne treba ništa dirati dok pčele ne napune plodište pčelama, medom i peludom. Po želji se može prihranjivati radi ubrzanja razvoja. Na kraju tog perioda moguće su i vertikalne rotacije ako ima puno pčela u košnici, nebi li se zbunilo pčelu glede rojenja. 3. fazaU prvim većim pašama kada imamo u dva nastavka plodišta puna pčela (9 do 14 okvira ZL),odvajamo gornji nastavak plodišta sa svim fazama legla, ali bez matice. Dobro zadimeći taj nastavak otjerali smo maticu u donji nastavak plodišta. Taj nastavak stavljamo na vrh kosnice a u sredini ostaju potrebita medišta. Time

Mogu li pcelari uticati na smanjenje zimskih gubitaka?"

Z.Horvat Ciscenje starih ramova pepelom(tekst i video)

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Zlatko Horvat Čiscenje starih ramova pepelom(tekst i video) Čiscenje starih ramova pepelom(tekst i video) Sjaj za korištene – stare okvireKako bi se mogli čistiti i dezinficirati, korišteni – stari okviri, prikazano je u priloženom videu, pa neću previše o tome.Pogledajte video👇Autor Zlatko Horvat Mogu općenito spomenuti o radu i postupcima pčelara, nakon topljenja voska. Otopi se vosak i ostanu nam okviri, više-manje, masni i sa ostacima voska, propolisa, meda i sl. Netko takve okvire pali i položi, netko čisti i dezinficira. Čistiti i dezinficirati se može na više načina. Ručno, plamenom, kaustičnom sodom, kristalnom sodom ili na neki drugi način. Ja okvire skuham u vodi i pepelu, kako je prikazano u videu.Pepel su koristile naše bake, za izradu sapuna, pranje veša i rublja, za pranje kose. Izumom i dostupnošću, modernih sapuna-šampona-deterđenata, pepel kao univerzalni čistač, pao je u zaborav, rekao bih, neopravdano. Zašto ja radim baš ovako? Pa zato jer mi se ovaj način pokazao kao jako dobar, okviri budu očiščeni, skoro kao novi, dezinficirani su, tu nema spora, jer pepel je isto lužina i eliminira patogene organizme.Nadalje, jeftino je i nema neke posebne opasnosti u radu.Osvrnuo bih se na 3 detalja, vezano uz dilemu da li korištene okvire spaliti, pa kupiti nove ili ih čistiti-dezinficirati i ponovno koristiti.Ekonomski aspekt, sigurnosni i ekološki.1.Ekonomski aspekt, ovogodišnje moje iskustvo i računica su slijedeći:- 350 okvira korištenih-starih, kuhano u pepelu, vrijeme rada, od 11h do 18h, 7 h mog rada- trošak drva i plina, 20 € max- kupovina novih 350 okvira u rinfuzi 120 €- kupovina novih 350 okvira sastavljenih 160 €A gdje je još rad i vrijeme za bušenje 350 okvira, nitanje, žičenje.Dakle dilema, dezinficiraj ili pali, više je nego razjašnjena.2.Sigurnost, pčelara i sigurnost da ne prenesemo neku pčelinju bolest.Radi se sa vrelom i kipućom vodom i oprez je potreban. Od zaštitne opreme, samo gumene rukavice i gumene čizme, maske za disanje, usta i nos, nisu potrebne.Po mogućnosti prenošenja bolesti pčelinjih, treba oprez, naravno.Pošto se kuha 10 min u kipućoj vodi s pepelom, voskov moljac i spore nozemoze su uništene.Ali, za američku gnjiloću, ako postoji sumnja, pa i najmanja, nikakva dezinfekcija košnica, pa tako ni okvira, ne dolazi u obzir. Postupak je znan, sve se spali i zakopa.Zgodna je napomena kolege sa DB_505 foruma, o dodatnom korištenju plamena i brenera. Nakon kuhanja u pepelu, dodatno brenerom još preći po okvirima.3.Ekološki aspekt.Okviri za košnice se prave od lipovog drveta.Lipa je medonosno drvo i lipov med je cijenjen i koristan, pčelama i pčelarima.Svaki okvir kojeg očistimo i dezinficiramo, pa ponovno koristimo, smanjiti će sječu lipe i obrnuto, svaki kojeg spalimo, povečat će se sjeća.Ima ona izreka – misli globalno, djeluj lokalno -, pa evo nam prilike da napravimo nešto korisno za naše pčelice, samim time i za sebe.Puno uspjeha i mednu sezonu, želim svim kolegicama i kolegama pčelarima!Kontaktzlatkohorvat1965@gmail.com Dragi prijatelji, pčelarke i pčelari, sa zadovoljstvom Vam predstavljamo prvu knjigu, autora, doc. dr Gorana Mirjanića, pod nazivom „Ishrana pčela“. 😊🐝📖👌 Cijena knjige je 15 KM i možete je naručiti porukom u inbox ili kupiti direktno u našoj radnji u Gradišci. 📦👍 Knjiga je ispunjena praktičnim savjetima i tajnama uspješne ishrane pčela. Nauka, struka i iskustvo u službi očuvanja pčelinjih društava. 🔝 Cena za Srbiju je 990 din+postanski troskovi! Za naružbe iz Srbije, možete se obratiti našem distributeru: (posaljite poruku preko messenger-a na ovoj stranici)https://www.facebook.com/medpcelarskimagazin/Ili posaljite poruku preko ovog sajta(stranica kontakt)medpcelarskimagazin.mvbyte.comili direktno na mail:medpcelarskimagazin@yahoo.com Vaša Košnica Gradiška! ☺️🐝 Zlatko Horvat Autor teksta Hobi-pčelar i uzgajivač ljekovitog bilja(Osijek/Hrvatska).Pčelarim stacionarno sa 50-tak košnica i selim na paše, u bližoj okolici Osijeka. Na 10-20% košnica uvijek eksperimentiram i pokušavam dokazati da nešto valja-ne valja,vezano za pčelarsku tehnologiju, djelovanje protiv varoe, nozemoze itd. Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Sajt je počeo sa radom 2016 god i najčitaniji je pčelarski sajt u regionu. Marketing je način da i dalje postoji sajt i pomaže pčelarstvu . Dragan Radanović-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

Hamid Zlatic Dvomatično pčelarenje i Apiekonomija

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Hamid Zlatic Dvomatično pčelarenje i Apiekonomija PREMIJERA TEKSTA Dvomatično pčelarenje i Apiekonomija Navest ću neka svoja iskustva u dvomatičnom pčelarenju. Dvomatično pčelarenje i nije baš pravi izraz za ovaj način pčelarenja ali među narodom ovaj izraz se ustalio tako da ću se i ja koristiti ovim terminom. Pise Hamid Zlatic Ovdje se ne želim baviti tehnikom dvomatičnog pčelarenja. Iz razloga što bi takav tekst zahtijevao ogroman prostor i za tako nešto trebalo bi napisati omanju knjigu. Objasniti tehniku dvomatičnog pčelarenja bio bi problem ovim putem. Iz razloga složenosti ove tehnike rada kao i poznavanja opreme u korištenju u dvomatičnom pčelarstvu,a bila bi potrebna i dodatna ilustracija ili neki video. Svi oni koji se odluče baviti dvomatičnim pčelarstvom,trebaju prvo početi sa manjim brojem košnica i tek nakon obuke sa manjim brojem košnica trebali bi shodno svome stečenom iskustvu i svojim mogućnostima vršiti povećanje dvomatičnih zajednica na svome pčelinjaku. Pčelareva očekivanja.Pčelar čim vidi njemu nešto primamljivo on odmah pomisli na bolje prinose,bolju isplativost u radu sa pčelama a ne računajući na poteškoće na koje bi mogao naići tokom primjene neke nove tehnike rada na svom pčelinjaku. Svi oni koji imaju povećan strah u radu sa velikom brojnošću pčela morali bi dobro razmisliti da li na svom pčelinjaku žele imati baš dvomatične zajednice. Kod rada sa dvomatičnim zajednicama pčelar često mora prilikom pregleda skinuti sa Snelgrove daske gornju zajednicu,pčele naviknute da lete u pravcu gdje je bila baš ta gornja zajednica lete oko pčelara i padaju po njemu i tako stvaraju dodatni stres kod pčelara. Kod mnogih pčelara pa i onih iskusnih često dolazi do panike kada mu oko glave leti roj pčela koje traže svoju matičnu zajednicu. Panika kod pčelara utječe na pčelara tako da pčelaru smanji ili uspori dinamiku u pregledu pčelinjih zajednica,pčelaru se smanji i moć opažanja,a ubodi pčela u svom tom strahu mogu izazvati trajne posledice na psihu pčelara,tako da pčelar dobije dodatni strah od pčela. Za rad sa dvomatičnim zajednicama trebaju fizički jaki pčelari,preporuka je da u radu sa dvomatičnim zajednicama učestvuju dva pčelara,razlog je jasan fizički napor bit će podijeljen a i pregledanje pčelinjih zajednica bit će mnogo brže kada su dva pčelara u akciji. Snelgrova daska. Za pčelarenje udvojenim zajednicama ili dvjema zajednicama pod istim krovom pčelaru je potrebna Snelgrova daska. Preko SD izravnavaju se mirisi dveju pčelinjih zajednica a također se vrši i oduzimanje pčela izletnica gornje zajednice u korist zajedničkog medišta. Snelgrova daska na sredini ima zamrežen otvor kroz koji se izravnavaju mirisi dveju zajednica. Ista ta daska fizički razdvaja dvije zajednice tako da pčele donje i gornje zajednice nemaju nikakav kontakt jedne sa drugima osim onda kada im to pčelar omogući preko fara oduzimajući pčele izletnice. Originalne SD imaju na sebi tri leta i tri fara. Svakim zatvaranjem leta otvara se far ispod zatvorenog leta. Kada se zatvori leto a otvori far potrebno je otvoriti sledeće leto na SD kako bi obezbijedili pčelama izletnicama nesmetano općenje sa prirodom. Kada bi pčelar zatvorio leto a otvorio far bez otvaranja sledećeg leta gornja zajednica bi ostala blokirana i tako bi došlo do gušenja kompletne zajednice. Zato pčelar mora voditi računa kod svakog zatvaranja leta potrebno je otvoriti drugo leto na SD tako ujedno promijeni i orjentaciju pčela izletnica. Kod SD kao na ovoj slici gdje se na prednjoj strani nalazi dva leta i dva fara u neposrednoj blizini,prilikom zatvaranja leta i otvaranjem fara potrebno je otvoriti leto na zadnjem dijelu košnice kako se pčele zbog blizine leta na prednjoj strani privučene feromonom svoje matice ne bi ponovo vraćala u gornju zajednicu.SD se može koristiti više namjenski,kod sprečavanja rojevnog nagona,formiranja pomoćnih zajednica,razrojavanja,spajanje zajednica, držanjem više zajednica pod jednim krovom i dr. Česti nedostaci SD su mala leta,far,kod uskih i malih leta može doći do pregrijavanja gornje zajednice ili zajednica tokom ljetnih visokih dnevnih temperatura.Kod uskog fara često dolazi do gužve pčela koje ulaze u zajedničko medište. Ja sam modifikovao SD pa sam od SD napravio i poklopnu dasku. Okrugli otvor na SD je zamrežen pokretnom mrežom koja se po potrebi može pomijerati u stranu. Okrugli otvor gdje je bila mrežica može se zatvoriti drvenim čepom i tako da SD ima svojstvo poklopne daske debljine 20mm. Po potrebi okrugli drveni čep se može ukloniti a na gornji dio SD može se dodati pčelinja pogača,a preko pogače može ići pvc folija koja zadržava vlagu tako da pčele mogu lakše razlagati pogaču. Ista ta SD i njen okrugli otvor prilagođeni su plastičnoj hranilici od 5 lit. Moja modifikovana SD ima tri otvora na različitim stranama za ulaz i izlaz pčela,L profilnim limom na jednom ulazu ja mijenjam smijer kretanja pčela a zbog udaljenosti tih otvora koji se nalaze na različitim stranama omogućavaju da se pčele nikada ne vraćaju gornjoj zajednici privučene feromonom svoje matice. Dužina otvora na mojoj modifikovanoj SD je 10 cm a visina 8 mm, drveni dio na kome se otvor nalazi može se u potpunosti ukloniti kako bi se omogućila pravilna ventilacija gornje zajednice i nesmetan prolaz bez gužve pčelama,stim da L profilni lim ostaje na svom mjestu i u potpunosti obavlja svoju funkciju,zatvara leto ili far.Smatram kako svaki pčelar na svom pčelinjaku treba imati SD i shodno svojoj maštovitosti i znanju u pčelarstvu iskoristi je za svoje potrebe. Duboke podnice. Kod dvomatičnog pčelarstva duboke podnice igraju jako veliku ulogu u prihrani pčela. Kada je košnica kompletirana sa dvije zajednice pod istim krovom prihrana donje zajednice tečnom hranom je otežana. Postavljanjem hranilice na donju zajednicu Snelgrova daska gubi svoju svrhu,ram hranilica može se isto koristiti u svrhu prihrane ali ona stvara fizičko opterećenje pčelaru. Tako da je duboka podnica sa posudom od 5 ili 6 lit idealna za prihranu donje zajednice. Duboka podnica se može koristiti i kod jednomatičnih zajednica a idealna je za proizvodnju čistog voska i u velikom mijenja ram građevnjak. Opisat ću kako dobiti čisti vosak mada nisam uslikao moju duboku podnicu koja to obezbjeđuje. Kada pčele u proljeće krenu sa gradnjom

Doc. dr Goran Mirjanic O ishrani pcela

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Goran Mirjanić O ishrani pčela! O ishrani pčela! Pise Doc. dr Goran Mirjanić Danas postoji razlika u terminima koji se odnose na ishranu pčela. Naime, u pčelarskoj praksi se koriste dva termina u zavisnosti od toga kada se sprovode i čime: – prehrana pčela, – prihrana pčela. Još uvijek se ne može sa sigurnošću definisati šta je prehrana, a šta prihrana pčela. Ovo seposebno odnosi na segment ishrane ljudi kvalitetnim pčelinjim proizvodima (posebno medom), čime čovjek postaje glavni konkurent proizvođaču meda – pčeli, a sa druge strane oduzeti med se mijenja, sa manje kvalitetnom, ali ipak ekonomski opravdanom vještačkom hranom. Značaj kvalitetne ishrane pčela je veliki, pogotovo ako se uzme u obzir ishrana mladog pčelinjeg legla i raznolikost u njihovim potrebama za hranjivim materijama. Premaistraživanju Mirjanića (2003) u današnjim klimatskim okolnostima neophodna je dodatnaishrana alternativnim izvorima hrane, a pogotovo ako se uzme u obzir ishrana mladog pčelinjeg legla i raznolikost u njihovim potrebama za hranjivim materijama. Prema Mirjaniću i sar. (2014) pčele hranjene medom živjele su od 25,15 do 29,46 dana, zarazliku od pčela hranjenih kiselinski invert sirupima – od 9,59 do 15,17 dana. Ova istraživanja ukazuju na štetan uticaj vinske i mliječne kiseline na probavni trakt pčela štodovodi do probavnih smetnji i kraćeg života pčela hranjenih ovom vrstom hrane. Istraživanja Mirjanića (2016) ukazuju da vrsta i količina hrane takođe direktno određuju dužinu života pčela. Prema tim istraživanjima u proljećnom periodu ishrana pčela treba da bude bazirana na proteinskim izvorima hrane s ciljem bržeg proljećnog razvoja, dok u jesenjoj prihrani glavni akcenat treba staviti na prihranu čistim ugljikohidratnim izvorima hrane za pčele. Pčele tokom godine najduže žive hranjene prirodnim izvorima hrane (med) i enzimskim invert sirupom, a najkraće hranjene kiselinski invert sirupom. Na dužinu života pčela utiče i pH vrijednost hrane (sirupa ili pogače), na šta takođe ukazuje istraživanje Mirjanića (2003), da se optimalna pH vrijednost hrane za pčele treba kretati u rasponu od 4,5 do 5,7. Da bi efekat štetnog dejstva kiselinski pripremljene hrane umanjio, pčelinjoj hrani se dodaju aktivnematerije u cilju zaštite legla i pčela (Rogers et. al., 1992). To se posebno odnosi na zimski period, za pčelu najkritičniji period u toku godine. Prema Mladenoviću i sar. (2002) najveća količina pčela se proizvede u varijanti jesenje prihrane pčelinjih društava sa rastvorom šećera i obranog mlijeka, dok je najveći prirast legla uočen u varijanti prihrane sa voćnim sirupom i šećerom. Takođe, različita ishrana pčela različito utiče i na proizvodne karakteristikepčelinjeg društva, što ukazuje i istraživanje Mirjanića i sar. (2012), prema kojima je utvrđena značajna statistička razlika u poređenju količine meda u pčelinjim zajednicama hranjenih medom i ostalim vrstama prihrane (p0,01), osim kod poređenja količine meda u zajednicama hranjenih medom i šećernim sirupom, te medom i kiselinski invert sirupom 2 (oksalna kiselina), gdje je utvrđena statistički značajna razlika (p0,05). U pogledu količine polena (cvjetnog praha) u košnici, Mirjanić i sar. (2011) su utvrdili da ne postoji statistički značajna razlika u pogledu količine skupljenog polena samo između pčelinjih društava hranjenih medom i šećernim sirupom. Najznačajnija smrtnost pčela je jesenskom prihranom pčela kiselinski hidroliziranim invertnim sirupom. Prema Thrasyvoulou et al. (2015) vještačka hrana za pčele se provjerava zbog nivoa HMF u njima, koji se u koncentraciji većoj od 20 mg/kg smatra toksičnim za pčele. To takođe potvrđuje i studija u Njemačkoj koja je pokazala da je koncentracijahidroksimetilfurfurala (HMF) u šećernim sirupima zaista faktor koji utiče na smrtnost pčela. Utvrđeno je da nivo HMF ispod 3 mg/1 kg sirupa ne ubija pčele. Nivo HMF iznad 15 mg/1 kg sirupa, koji su obično kod invertnih sirupa proizvedenih uz pomoć kiselinske hidrolize šećera, uzrokuje značajno povećanje smrtnosti pčela. Smrtnost je bila uzrokovana stomačnim trovanjem i cijepanjem probavnog trakta u cjelosti (Jachimowicz et al., 1975). Osim prekomjernom (nekontrolisanom) količinom kiseline, do povišenog nivoa HMF dolazi i zbog previsoke temperature prilikom pripreme istog (preko 80°C), kao i dužim stajanjem već pripremljenog sirupa (proces kiselinske hidrolize se nastavlja i nakon sprovedenog procesa invertovanja). Prema Smodiš Škerl (2015) čim se u hranu doda i minimalna količina HMF, dolazi do povećane smrtnosti pčela starijih od 15 dana. Prema istim istraživanjimaprimjećeno je povećano odumiranje ćelija u probavnom traktu pčela. U svojim istraživanjima Severson et al. (1984) konstatovali su da je najbolji ugljikohidratni izvor za dopunsku ishranu pčela visokofruktozni sirup HFCS 55, što su Rogers et al. (1992) i potvrdili. Kontakt goran.mirjanic@agro.unibl.org Hvala G.Mirjanicu za odlican tekst! Naslovna fotografija Sveto Stevanovic(zedna pcela) Dragi prijatelji, pčelarke i pčelari, sa zadovoljstvom Vam predstavljamo prvu knjigu, autora, doc. dr Gorana Mirjanića, pod nazivom „Ishrana pčela“. 😊🐝📖👌 Cijena knjige je 15 KM i možete je naručiti porukom u inbox ili kupiti direktno u našoj radnji u Gradišci. 📦👍 Knjiga je ispunjena praktičnim savjetima i tajnama uspješne ishrane pčela. Nauka, struka i iskustvo u službi očuvanja pčelinjih društava. 🔝 Cena za Srbiju je 990 din+postanski troskovi! Za naružbe iz Srbije, možete se obratiti našem distributeru: (posaljite poruku preko messenger-a na ovoj stranici)https://www.facebook.com/medpcelarskimagazin/Ili posaljite poruku preko sajta ovde na „kontakt“ stranici !Ili direktno na mail:medpcelarskimagazin@yahoo.com Vaša Košnica Gradiška! ☺️🐝 Goran Mirjanić Autor teksta Autor je Doc.Dr.G.Mirjanic sa poljoprivrednog fakulteta u Banjaluci(BiH-Republika Srpska).Naucni radnik,pcelar prakticar,uspesni predavac i plodni pcelarski autor. Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Sajt je počeo sa radom 2016 god i najčitaniji je pčelarski sajt u regionu. Marketing je način da i dalje postoji sajt i pomaže pčelarstvu . Dragan Radanović-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

Zlatko Horvat Kako se pravi „Fondant““pogaca za pcele

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Zlatko Horvat Kako se pravi „Fondant““pogača za pčele Kako se pravi „Fondant““pogača za pčele fondant for bees-pogaca za pcele Piše Zlatko Horvat Često se kaže da je pčelinji kolač nužno zlo, a među pčelarima postoji podijeljeno mišljenje u vezi s dodavanjem ili nedodavanjem pčelinjih kolača. Neki ga nikad ne koriste, drugima je korisno i koriste ga stalno ili povremeno. Moj stav je da postoje najmanje 3 trenutka u životu računara. zajednice kada vam kolač može pomoći i dobro dođe: – 1-2 mjeseca, u vrijeme prvog legla, kao osigurač za računalo. zajednica neće izgubiti kontakt s hranom zbog hladnoće i nepokretnosti – 3-4 mjeseca, u slučaju hirovitog proljeća, iznenadnih zahlađenja, itd. – tokom sezone, prilikom formiranja novih društava, nukleusa / gnojiva. Torte se mogu kupiti od provjerenih proizvođača ili ih sami možemo napraviti.U sljedećem tekstu i ovom članku opisat ću kako napraviti osnovni šećerni kolač. Za ovu tortu se često kaže da je torta nula. To je kuhana torta, a tekstove i opise ove torte pronašao sam na nekoliko adresa na mreži. Na SPOS forumu, australijskom, britanskom, francuskom pčelarskom forumu i na brojnim video zapisima na youtubeu. Zahvaljujem svima na objavljenim tekstovima i materijalima. U EU i SAD-u naziv ove torte često je FUNDANT. Postoje i druga imena, bomboni, daska za bombone itd. Samo ime FUNDANT znači dvije stvari. U slastičarstvu je kolač ili krema fondan. U pčelarstvu, str. torta je fondant. Ime je isto, sastav je različit. Poslastičari u fondan, pored šećera i vode, ubacuju i želatinu, kukuruzni škrob, glicerin, hranuboje .. Konditorski fondan ne treba davati pčelama, jer nema potrebe za svim tim aditivima. Pčelinji fondant sadrži samo šećer i vodu i malu količinu kiseline za inhataciju saharoze. Sastojci pc. fondant kolač, osnovni recept za omjer 1 kg šećera je: – kristalni šećer, 1 kg – voda 0,2 l – alkoholno sirće 10 ml – jabukovo sirće 5 ml Alkoholno sirće ima 2 koncentracije octene kiseline: – 5% za konzumacija, salate itd. – 9% za zimu Jabučni ocat ima 5% octene kiseline. Zbog ovih koncentracija jasno je zašto sa alkom. sirće i jabuka. octa treba toliko ml na 1 kg šećera. Na primjer, ako bi se koristio samo jabučni ocat, bilo bi potrebno oko 20 ml na 1 kg šećera, jer je 5% x 20 ml 100% ili 1 ml octene kiseline.Pa šta ova sirćetna kiselina radi i zašto je dodana? Kiseline, u ovom slučaju octena kiselina, razgrađuju šećer / saharozu na glukozu i fruktozu da bi se dobio invertni sirup. Tačnije, dio invertnog sirupa, onoliko koliko je potrebno da ukupna masa bude homogena. Da ne bude ni tečnost, ni previše tvrda, ni da se pokvari. Masa na kraju postaje homogena, glatka i elastična, poput plastelina koji djeca koriste. Postupak proizvodnje je sljedeći: 1. Pripremite sastojke. 2. Stavite sve sastojke u lonac za kuhanje. Koliko god se šećera koristi, posuda mora biti dvostruko veća, npr. 5 kg šećera – lonac za kuhanje od 10 litara. 3. Promiješajte i kuhajte na jakoj vatri. Kuhajte dok smjesa ne zakuha, povremeno miješajući ipovremeno četkom navlažite rubove unutar posude gdje se sakuplja kristalizirani šećer. 4. Kad zakuha, nastavite kuhati na najmanjoj vatri, povremeno miješajući i kvašavajući rubove četkom. Vrijeme kuhanja, koliko dugo treba kuhati? Kao vrijeme kuhanja računam vrijeme od početka stavljanja smjese na vatru. Tako, na primjer, 1 kg šećera, ukupno kuhanje je 15 min, za 3 kg šećera, 20 min, za 5 kg šećera, 25 min, za 7 kg šećera, 30 min. To je ukupno vrijeme, zbrojeno vrijeme dok smjesa ne proključa i dok se kuha na najlakšoj vatri. Miješanje smjese? Smjesa se povremeno miješa tijekom kuhanja, na jakoj i laganoj vatri.Kad je kuhanje gotovo, smjesa se VIŠE NE SMIJE MJEŠATI. 5. Smjesa se makne sa vatre i hladi na zraku, odmara se 5min.6.Hlađenje zdjele u hladnoj vodi, u sudoperu-kadi i sl.Hlađenje traje koliko je trajalo ukupno kuhanje.Npr., za 5 kg šećera, 25 min kuhanja, 5 min odmaranja, 25 min hlađenja.7.Mješanje, ručno nekom lopaticom/kuhačom ili mikserom ili bušilicom.Smjesa se može isipati u plastičnu posudu, kantu.. pa izmješati mikserom/bušilicom.Mješanje/miksanje, traje sve dok smjesa ne pobjeli. Obično treba 5-10 min da smjesa počne bjeliti.8.Pakiranje se radi kada smjesa počne bijeliti.Može se sipati odmah u vrećice ili pričekati koji trenutak da se „stvrdne“, pa je lopaticom-kuhačomvadimo i stavljamo u vrečice.9.Vrečice je potrebno zavariti ili zavezati, da se pogače ne suše.Ovako zatvorene pogače, čuvati na hladnijem mjestu, ne treba hladnjak/frižider i mogu čekati nadodavanje u košnicu sigurno nekoliko mjeseci. Ove pogače je potrebno otvarati odozdo, da se spriječi isušivanje.Kada se otvori odozdo, upije dio vlage iz košnice, pa eliminira samu vlagu i sama pogača ostaje kakotreba, ne isušuje se i nema otpada.Ja pogače izbodem samo viljuškom, 4 reda po 4 uboda ili 5 sa 5, ne režem trakice.Nema bojazni od curenja pogače po pčelama.Pogaču stavljam iznad klupka, na 3-4 grančice, prethodno, popreko postavljene na satonoše. Slično ovom opisu, u EU i SAD, rade sa termometrom za kuhanje. Kuhaju na jakoj vatri do 116 °C, pa hlade na 50-70 °C i onda miksaju do izbjeljivanja.Druga varijanta gdje je drugačiji postupak od ovog kako sam ja naveo, je sa skidanjem pjene u tokukuhanja.Skidao sam pjenu u početku, sada to više ne radim, jer mislim da je to nepotrebna radnja. Nadam se da će netko raditi na ovaj opisani način ili slično navedenom.Puno uspjeha u novoj pčelarskoj sezoni i medno! Pritisni fotografiju da je uvecas👇 Fotografije Z.Horvat Kontakt zlatkohorvat65@yahoo.com Zlatko Horvat, strojarski tehničar, hobi-pčelar i uzgajivač ljekovitog bilja.Pčelarim stacionarno sa 50-tak košnica i selim na paše, u bližoj okolici Osijeka. Na 10-20% košnica uvijek eksperimentiram i pokušavam dokazati da nešto valja-ne valja,vezano za pčelarsku tehnologiju, djelovanje protiv varoe, nozemoze itd. Dragi prijatelji, pčelarke i pčelari, sa zadovoljstvom Vam predstavljamo prvu knjigu, autora, doc. dr Gorana Mirjanića, pod nazivom „Ishrana pčela“. 😊🐝📖👌 Cijena knjige je 15 KM i možete je naručiti porukom u inbox ili kupiti direktno u našoj radnji u Gradišci. 📦👍 Knjiga je ispunjena praktičnim savjetima

Radovi po mesecima

Share this:

Share this: