Pčelarenje

medpcelarskimagazin/honeybeekeeping magazine-pčelarenje
medpcelarskimagazin/honeybeekeeping magazine-pčelarenje

H.Zlatić Zamena matica

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više hamid zlatić Zamena matica Zamena matica PIŠE HAMID ZLATIĆ Ponekad teška srca i sa dosta tuge zamijenim po neku maticu. Žao mi, duša me boli,ne mijenjam ja maticu što je stara istrošena ili oštećena. Zamijenim je zato što ne zadovoljava kriterije moga načina pčelarstva. Prvo što radim to je njeno praćenje,koliko je njena zajednica agresivna,rojevi nagon,prinosi,sklonost grabeži,dali ima pčela u njenoj zajednici sa žutim prstenom na abdomenu. Ostale osobine za mene su manje bitne od ovih prvobitno pobrojanih.Zaboli me duša kada vidim ramove zaležene od kraja do kraja a kraljica prelijepa kao sa slike a po nekad u njenoj zajednici primijetim neku pčelu sa žutim prstenom na abdomenu.  Žao mi je ubiti a moram na drugi način ne može se doći do čiste autohtone rase. Onda naiđem na kraljicu čija zajednica ima meda za bar polovinu više nego neka do nje,ali ljuta ko’zeher.Volim da su mi komšije rahat,ja se opremim kada radim sa njima,tu su rukavice,pčelarski šešir sa bluzom,moj komšija nije pčelar. Da,moj komšija je baštovan,stočar,ratar,kaže ubiše ove tvoje pčele i da nisu tvoje sve bi bilo drugačije. Ne volim da smetam ljudima,niti da im stvaram bilhuzur,stavljam sebe u njihovu situaciju i kažem sebi red je napraviti izmjenu.  A matica ko’princeza samo što ne govori. Daleko sam ja od svoje domovine,al srcem sam vezan za nju,volim ljude i životinje ali su mi pčele nekako posebne. One hoće da se njihov gazda češće navrati da ih obiđe otvori,proširi im stanište,doda neku osnovu itd. Od kako ukidoše konjske trke kod nas po selima na našim vašerima,sad mi galopiramo. Stalno smo u trku u galopu,a opet ništa ne stižemo. I onda se poneka zajednica bogme i zaroji,oslabi,otanja kako to naši vole kazati. Šta drugo raditi nego joj zamijeniti kraljicu,vjerujte mi ništa njoj ne fali niti njenoj zajednici,i tako teška srca ali odlučim da je zamijenim.Zamjena matice često je i osuda na smrtnu kaznu.Doživotna kazna ne postoji u pčelarstvu,kada su matice (kraljice) u pitanju. Nekom drugom kaznom mislim da nebih postigao željeni cilj,možda i griješim. Pokušaj zamjene matice bez gubitka dodate matice. Prvi način. Po meni najbolje je izvršiti zamjenu matice nekom društvu oduzimanjem svog legla. Svo leglo dodati nekoj zajednici ili zajednicama kod kojih nećemo mijenjati maticu. Dva sahata nakon oduzimanja legla i matice iz te zajednice pčele će shvatiti da su ostale ne samo bez legla nego i bez matice( kraljice). Vrijeme dodavanja matice kod ovakvih zajednica je 2 do 4h nakon oduzimanja matice,stim da je matica u kavezu. Pčele pratilje uvijek treba odstraniti iz kaveza. Pčele pratilje svojim prisustvom u kavezu pojačavaju jačinu feromona dodate matice i samim tim otežavaju njeno udomljavanje.Otvor na kavezu ili otvore,mislim na dva otvora koji osigurava prolaz do tijesta mogu se i odma otvoriti ali je bolje to uraditi nakon 10 do 12h od dodavanja matice u kavezu.  Pčele se priviknu na feromon nove matice te je lakše prihvate a manja je i mogućnost da će pčele brzo osloboditi tijesto(pogaču) i doći u kontak sa maticom. Kavez sa maticom nakon otvaranja prolaza do tijesta(pogače)vratiti na isto mjesto gdje je kavez bio prije okačen. Pre brz dolazak do matice od strane pčela može maticu koštati života. Drugi način. Oduzeti maticu iz zajedice(svo leglo ostaviti u zajednici) a nakon tri do četiri sata dodati maticu u kavezu. Iz kaveza treba odstraniti pratilje. Otvor na kavezu koji osigurava i usporava odstranjivanje pogače i otvaranje prolaza do matice treba da je zatvoren. Od 10 do 12h nakon dodavanja matice u kavezu košnicu treba ponovo otvoriti te ukloniti plastični dio koji osigurava pogaču i prolaz do matice. Napomena: najbolja zamjena matica je u periodu unosa nektara. Zajednica ne smije dugo biti bet matice ukoliko ima otvorenog legla. Najkraći vremenski period dodavanja matice zajednici nakon oduzimanja stare matice je 2h. Maticu je poželjno uvijek dodavati u kavezu,na taj način smanjit će mo rizik da matica bude uklupčena i ugušena. Zajednice bez zaliha hrane prihraniti prije dodavanja matice pogotovu ako se radi o agresivnim zajednicama. Vrijeme otvaranja otvora na kavezu može se odgoditi i do 24h od dodavanja matice u kavezu. Dobar znak. Kad otvorimo košnicu radi otvaranja plastičnih dijelova na kavezu,ukoliko primijetimo da pčele sa uzdignutim zadkom lepezaju krilima,one na taj način šire feromon matice koja je u kavezu i stavljaju do znanja da je matica tu i da je njihov opstanak po tom osnovu siguran. Ukoliko vidimo agresivnost pčela koje stvaraju klupko oko kaveza onda ne trebamo oslobađati plastične dijelove na kavezu. U ovom slučaju svo leglo treba pregledati i ustanoviti ima li matičnjaka ako ih ima otvoreno leglo treba svo oduzeti iz ovakve zajednice.Ne budite radoznali nakon što dodate maticu košnicu ne otvarajte par dana. Razmislite o ovome što sam napisao uputite savjet pa i kritiku,dobronamjerna kritika od koristi je čovjeku. Hvala vam😊 Fotografije H.Zlatić       hamid zlatić Autor teksta Živim na dvije adrese Rašljani Brčko Dc BiH i Arnoldstein u Austriji. Kako živim tako i pčelarim u Bosni opsužujem preko 80-tak košnica u Austriji je to nešto manje. Pčelarstvom sam se počeo baviti sa 14 godina tačnije 1984 godine. Počeo sam sa DB košnicama a pčelario sam i sa Gerstung,Zander, a trenutno pčelarim sa LR u kombinaciji sa Farrarom. Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Sajt je počeo sa radom 2016 god i najčitaniji je pčelarski sajt u regionu. Marketing je način da i dalje postoji sajt i pomaže pčelarstvu . Dragan Radanović-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

Uzroci smanjene kolicine zimske pcele"

Americki pcelari izgubili 40%

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Bee Informed Partnership Američki pčelari izgubili 40% košnica Pčelari u Sjedinjenim Državama izgubili su 40,7% svojih pčelinjih zajednica od aprila 2018. do aprila 2019. godine, prema preliminarnim rezultatima najnovijeg godišnjeg nacionalnog istraživanja koje je sprovela neprofitna  Bee Informed Partnership  na Univerzitetu u Merilendu. Pčele svake godine oprašuju hranu vrednu 15 milijardi dolara u Sjedinjenim Državama. Rezultati ankete pokazuju da je godišnji gubitak od 40,7% u ovoj godini blagi porast u odnosu na godišnji prosjek od 38,7%. Međutim, zimski gubici od 37,7% bili su najveći zimski gubitak zabeležen nakon što je istraživanje počelo pre 13 godina.Tokom letnje sezone 2018. godine, pčelari su izgubili 20,5% svojih kolonija, nešto više od prošlogodišnje stope gubitka od 17,1%, ali približno jednake prosečnoj stopi gubitka od leta 2011. Sveukupno, godišnji gubitak od 40,7% % ove godine prošle godine je blago povećanje u odnosu na godišnji prosjek od 38,7%. Peveo i obradio Dragan Radanović Samo gledajući ukupnu sliku i desetogodišnje trendove, zabrinjavajuće je da još uvijek vidimo povećane gubitke nakon više od deset godina istraživanja i prilično intenzivnog  rada na pokušaju razumivanja i smanjenja gubitka kolonija, ”dodaje  Geoffrey Williams  , docent entomologije na Auburn University i koautor istraživanja. „Čini se da ne činimo posebno značajan napredak u smanjenju ukupnih gubitaka.“Kako su pčelari počeli da primećuju dramatične gubitke u svojim kolonijama, državne i federalne poljoprivredne agencije, univerzitetski istraživači i pčelari zajedno su radili na razumevanju uzroka i razvijanju najboljih praksi upravljanja kako bi smanjili gubitke. Godišnje istraživanje o gubitku kolonija, koje se provodi od 2006. godine, bilo je sastavni dio ovog napora.Studija traži komercijalne i pčelarske operacije u dvorištu kako bi se pratile stope preživljavanja njihovih pčelinjih zajednica. Skoro 4700 pčelara koji upravljaju sa 319.787 kosnica iz svih 50 država i Distrikta Kolumbija odgovorilo je na ovogodišnju anketu, što čini oko 12% od procenjenih 2,69 miliona kolonija u zemlji.Tim Bee je obavestio partnerstvo da su višestruki faktori odgovorni za kontinuirano visoke godišnje stope gubitaka i ovogodišnji skok zimskih gubitaka. Oni kažu da je za borbu protiv ovog problema potreban višestruki pristup – istraživanja, savetodavne usluge i obrazovanje i najbolje prakse upravljanja.Najveći problem među pčelarima i vodeći doprinos gubitku zimske kolonije su Varroa, koja se lako šire od kolonije do kolonije. Ove grinje su godinama kolonizirale kolonije, a institucije poput Univerziteta Maryland aktivno istražuju načine za borbu protiv njih. „Sve više sisara i virusa sve se više širi“, rekao je vanEngelsdorp. „Prošle godine, mnogi pčelari su prijavili lošu efikasnost tretmana, a ograničena ispitivanja na terenu pokazala su da se proizvodi koji su jednom uklonili 90% ili više grinja sada uklanjaju daleko manje. Kako ovi proizvodi više ne rade, problem sa grinjama se pogoršava.“Ali grinje nisu jedini problem“, nastavlja vanEngelsdorp. „Promene u korištenju zemljišta dovele su do nedostatka izvora polena bogatog pčelinjem hranom, što je dovelo do loše ishrane. Izloženost pesticidima, ekološkim faktorima i pčelarskim praksama takođe igraju ulogu. “ Karen Rennich  , izvršni direktor Bee obaviješteni partnera i viši specijalista na Univerzitetuu Merilendu je elaborirao korištenje tla i ekoloških faktora koji mogu biti značajni u gubitku pčelinje zajednice, uključujući povećanje ekstremnih vremenskih uslova. “Čini se da su alati koji su nekad radili za pčelare propali, a to može biti očigledno u ovogodišnjim visokim gubicima. Dugotrajna zabrinutost pčelara širom zemlje je da postoje manje i manje povoljna mjesta za pčele na zemlji, što je povećanje pritiska na pčelare koji su već prošireni na njihove granice kako bi pčele ostale žive, ”rekao je Rennich. „Takođe mislimo da su ekstremni vremenski uslovi koje smo videli ove godine zahtevali istragu, kao što su požari koji su uništavali pejzaž i uklanjali već ograničenu hranu, i poplave koje uništavaju usjeve koji izazivaju gubitke za poljoprivrednike, pčelare i javnost. Prema Rennichu i Williamsu, Istraživanje je sproveo Bee Informed Partnership sa podacima prikupljenim i analiziranim od strane Univerziteta Maryland i Auburn University. Rezultati ankete  dostupni su  na web stranici Bee Informed, sa sažetkom datim u nastavku. Bee Informed Partnership Autor teksta Bee Informed Partnership Mi smo najčitanij pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Pet godine od postojanja sajta (2016 god)- i preko 233.456  poseta sajtu,doslo je vreme za korak napred.Novi dizajn,koncept…Uveli smo i marketing (jedini nacin da i dalje postojimo) Dragan Radanovic-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

ZLATKO HORVAT

Analiza Balinove metode

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više zlatko horvat Analiza Balinove metode Rezultati eksperimenta PRITISKOM OVDE POGLEDAJTE PRVI DEO TEKSTA Metoda BLINOV – Blinovljeva metoda Metoda ubrzanog proljetnog razvoja i pripreme pčelinjih društava za glavnu pašu, bagrem. II DIO Na portalu/sajtu, Med pčelarski magazin, nalazi se tekst i članak sa opisom metode Blinov, te je navedeno da je metoda rađena, probno-eksperimentalno, a razultati svega toga da će se spomenuti kasnije, nakon bagremove paše.Pa evo o rezultatima, dojmovima i analizi.Metodu Blinov, primjenio sam na svim košnicama. Prvo sam mislio i uradio na 6 košnica, a nedugo nakon toga, kada sam vidio što je to i što bi se moglo dobiti, cijeli pčelinjak je napravljen po metodi Blinov.  ANALIZA-rezultati-dojmovi. Ovo zadnje, DOJMOVI, već na prvu je OK i jako dobro. Metoda je jednostavna, lako primjenjiva, ne iziskuje pretjerani rad i ništa posebno od dodatne opreme nije potrebno.Od „dodatne opreme“, potrebni su -najlon, 1-2 pogače i pregradna daska. Pregradne daske ja imam od štamparskog lima, stirodura i punog drveta. Najbolje su od punog drveta. Ali kao pregradna daska, može se koristiti bilo što.. npr. karton malo deblji.REZULTATI, za bagrem, početkom 5.mj., košnice su bile spremne za iskorištenje paše i za dobar unos. Vrijeme je podbacilo ove 2019., ali svejedno, vrcao sam bagrem.  Nadalje za rezultate, pred sam bagrem, većinu košnica sam odrojavao. Od 2 košnice, radio 1 nukleus sa 3-4 okvira legla. Jel treba još nešto reći, vezano za rezultate?  Znači rezultati, sasvim zadovoljavajući.ANALIZA mogu potvrditi sve što je napisano u I dijelu o metodi Blinov, uz jednu ispravku i nadopunu. Mišljenja sam i tako ću ubuduće raditi, na PPP (prvi proljetni pregled) kada se počinje sa metodom Blinov, košnicu koja je zimovala na 2 nastavka, potrebno je svesti na 1 nastavak.  Pošto u LR košnicama na 2 nastavka, kada izlazimo iz zime, donji nastavak bude prazan, a pčele su gore u drugom nastavku, donji prazni, treba ukloniti.I još dodatna napomena: za metodu Blinov, često se u literaturi ili na internetu, može naći tvrdnja da je ona primjenjiva i poželjna za rad sa slabim i srednje jakim društvima, a da za jake ne treba. Ja bih ovako rekao! Metoda Blinov, dobra je za sva društva, slaba-srednja-jaka, sve dok se ne napuni 1 LR nastavak sa leglom, tj. sve dok imamo mjesta za pomicanje pregradne daske.Također, osim LR košnica, može se raditi na DB košnicama. Za Farar, RV, AŽ.. nisam siguran. Srdačan pozdrav kolegicama i kolegama pčelarima i medno!    ZLATKO HORVAT Autor teksta Hobi-pčelar i uzgajivač ljekovitog bilja(Osijek/Hrvatska).Pčelarim stacionarno sa 50-tak košnica i selim na paše, u bližoj okolici Osijeka. Na 10-20% košnica uvijek eksperimentiram i pokušavam dokazati da nešto valja-ne valja,vezano za pčelarsku tehnologiju, djelovanje protiv varoe, nozemoze itd. Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Pet godine od postojanja sajta (2016 god)- i preko 233.456  poseta sajtu,doslo je vreme za korak napred.Novi dizajn,koncept…Uveli smo i marketing (jedini nacin da i dalje postojimo) Dragan Radanovic-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

Upotreba oksalne kiseline tokom leta

Z.Horvat Upotreba oksalne kiseline tokom leta!

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Zlatko horvat Upotreba oksalne tokom leta Oksalna kao pomoćno sredstvo Upotreba oksalne tokom leta OKSALNA KISELINA i njezina upotreba nakapavanjem, u toku ljeta protiv varoe. Oksalna kiselina je vrlo močno sredstvo u borbi protiv pčelinjeg nametnika varoe. Djelotvorna je i efikasna, jeftina i lako dostupna.Metodom nakapavanja, koristi se zimi, kada nema legla i kada se varoa ne može sakriti u pčelinjem leglu, nego je sva varoa vani na pčeli. Pise Zlatko HorvatOnda je efikasnost tretmana 90% i više i u novu sezonu startamo sa vrlo malim brojem preživjelih varoa. Međutim postoje mnoge zablude i kriva shvaćanja, vezano za upotrebu oksalne kiseline, metodom nakapavanja.  Jedna od zabluda je upravo gore navedeno, kako se oksalna kiselina smije koristiti samo jednom godišnje.Jednom i to samo u zimi  Da je to netočno, govori već sama činjenica da postoji bezbroj preparata na bazi oksalne kiseline, gdje se nakapava-(poljeva po pčelama) više puta u toku sezone, a oksalna je glavna djelatna tvar. Najvažnije je znati da se oksalna kiselina, metodom nakapavanja, može koristiti na JEDNU GENERACIJU PČELE. Znači ne jednom godišnje, nego na JEDNU GENERACIJU PČELA!!!!!!!!!!!!! Ako znamo da ljetna pčela živi oko 45 dana, (jedan i pol mjesec) a zimska pčela od 6-7 mjeseci ( od 15.8. – 1.4.), sve bi trebalo biti jasnije.Teoretski, tretmane oksalnom sa nakapavanjem, bi mogli raditi (ali ovo je samo teoretski),1.4., 15.5., 1.7., 15.8., 1.12.To je onda, jedna generacija pčele – jedno nakapavanje.Dotaknimo se prakse i evo kako ja radim nakapavanje sa oksalnom.Zimski tretman mi je obavezan, između 1.12. i 15.12., legla više nema, kada je pogodan dan, temperatura oko 5 st. C, koji stupanj manje-više, nebitno.Ljetno nakapavanje, jednom isto obavezno. Nakapava se uobičajeno, 5 ml po ulici pčele u plodištu.  Ako je plodište na 2 nastavka, poljevaju se ulice gdje je leglo. Najčešće je to 5 centralnih ulica u prvom i 5 centralnih ulica u drugom nastavku. Po ljeti, znači u toku sezone, pravim prekid legla. Dva su trenutka kada imam prekid legla. Kod izrojenih i nakon vrcanja bagrema, vađenje zatvorenog legla i formiranje nukleusa. 1.Kada izleti roj, pospremim ga u košnicu, nakon 7-8 dana polijem 1x i varoa je počiščena u procentu koji omogucava da se roj ubrzano razvija neopterecen ovim parazitom!Stara košnica koja se izrojila, pričekam 15-tak dana, pa i nju polijem-nakapam 1x.I tu je onda varoa počiščena toliko da ne razmisljamo o njenoj velikoj ekspanziji u jesen! 2.Nakon bagrema, vrcam med i vadim sve zatvoreno leglo i formiram nukleuse. Staru, polijem 1x.Za nukleuse, pričekam da izađe zatvoreno leglo, a prije nego se leglo nove-mlade matice zatvori, polijem 1x.I u ovim slučajevima, varoa je počiščena u procentu koji nam do jeseni daje zdravo,vitalno i agilno drustvo koje je manje podlezno drugim pcelinjim bolestima! Do kraja vrcanja suncokreta, kraj 7. mj. ili početak 8.mj., ja sam miran sa varoom,varoa je zauzdana. Ostaje još pitanje izrade oksalne kiseline za ljetni tretman.  Zimi je lako, sirup 600 gr šećera – 0.6 l vode, 35 gr oksalne. Nakapa se jednom, što je višak, baci se. Pošto se u sezoni, po ljetu, ne možemo raditi samo jednom… jer neke nakapamo prvi dan, neke 8-mi, neke 15-ti.., u toku sezone se izrada sredstva/pripravak, radi malo drugačije.Za 1 litru sredstva ide:– šećer 600 gr– voda destilirana 0.6 l– 20 ml alkohola 70% ili 15 ml 96%– 35 gr oksalne dihidrat.Zbog dodanog alkohola, pripravak se neće pokvariti i možemo ga koristiti i čuvati jedan mjesec, efikasnost je nepromjenjena. Ja bih još preporučio, na 1 litar ovog pripravka, dodati 20 kapi eteričnog ulja LIMUNSKE TRAVE. Limunska trava, et. ulje, se koristi kod privlačenja odbjeglih rojeva i pčele je jako vole i umiruje ih miris limunske trave. Evo ovo je jedan dodatni način, kako da varou držimo pod kontrolom i ovo je samo jedno pomoćno sredstvo, ljetni tretman nakapavanjem oksalnom.Ni u kom slučaju, ne može se ostati samo na ovome i protiv varoe se mora djelovati, nekim drugim sredstvom, u 7 i 8 mjesecu. Medno Napomena urednika sajta- mnogi ce komentarisati ovaj tekst i pitati a sta je sa maticom??!!A ja pitam ,a zar ako matica je stara 3godine,zar ona nije vec imala 3 tretmana sa okslanom u prethodne tri godine??!!?    Zlatko horvat Autor teksta Hobi-pčelar i uzgajivač ljekovitog bilja(Osijek/Hrvatska).Pčelarim stacionarno sa 50-tak košnica i selim na paše, u bližoj okolici Osijeka. Na 10-20% košnica uvijek eksperimentiram i pokušavam dokazati da nešto valja-ne valja,vezano za pčelarsku tehnologiju, djelovanje protiv varoe, nozemoze itd. Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Sajt je počeo sa radom 2016 god i najčitaniji je pčelarski sajt u regionu. Marketing je način da i dalje postoji sajt i pomaže pčelarstvu . Dragan Radanović-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

PCELAR-Partija saha sa pcelama(prolece 2019)

R.Poric Partija saha sa pcelama(prolece 2019)

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Rasim Porić Partija šaha sa pčelama-proleće 2019 Zabiljeska sta i kako….. Pise Rasim Poric Krenuli smo polahko sa izimljavanjem i sve je nagovjestavalo dobru proljetnu pasu i razvoj zajednica.Marta mjeseca su drustva uspjesno izvrsila smjenu zimske pcele i odlican razvoj je krenuo.Međutim tada klimatske promjene i kise daju svoj ucinak.April mjesec krece i bijke se bude na kratko.Reklo bi se pod stalnim temp.šokom.Uobicajeni proljetni pregled radim i naravno, blago prosirenje legla s izrađenim sacem.Nakon sedam dana rezultat pokazuje da matice ne zele ic u sirinu vec lageruju med i pergu u iste.To mi je otvorilo oci i palo na um da moram pazit prvo na hranu a drugo na kompaktnost legla.Nije mi tad ni palo na pamet da cijepam leglo.Prosao je  prvi val hladnoce i pcele ponovo startaju i dodaju gas.Matica obnavlja leglo al ponovi ne ide u sirinu. S obzirom da se temperatura vec podigla malo,pocinje blag unos jer krenula je tresnja.Ubacujem satne do legla.Ima dosta mlade pcele,i odmah je grade.Međutim nakon nekoliko dana opet ista stvar, matica ih ne zalijeze.Tada vadim izrađene satne i micem u stranu a opet ubacujem druge.Zimsku zalihu hrane i pergu sam podbacivao ispod.Plodiste mi je bilo uvjek gornje.E tad konacno matica prihvaca satne sa strane i pocinje da zalijeze.Tad sam iste ubacio u centar legla.Oko 20.04 dobivam 8 okvira legla i oko 15 ulica pcele.Spustam plodiste na podnicu.U medistu na sredinu postavljam okvir sa dobrim radilickim sacem koji ima nesto na sebi perge i meda.Sa strana po jednu satnu a ostatak izrađeno sace. Cilj je bio izvuc maticu gore i zaposlit mladu pcelu.Sto je i uspjelo!Moralo se tri puta prihranit sa po litar sirupa.E sad kako se krenulo s prihranom i pocelo preovladavat otvoreno leglo naravno prijeti rojevni nagon.A bagrem datumski treba krenut.Tad oko 8 maja oduzimam drustvima po 2 do tri okvira otvorenog legla s mladom pcelom i pakujem zbirne rojeve između dvije proizvodne zajednice.Ponovo proizvodne zajednice uposljavam sa satnim osnovama.Unosa ima na prekide sto bi se reklo na infuziju al ipak oko 15 maja drustva drze leglo od 7 do 13 okvira. Tek kod 7 drustava nazire se rojev nagon.To sam uspio razbit sem jednog koje me preduhitrilo i taj je roj izletioal uspjesno skinut doduse moglo ga je to kostat da ga nisam uocio.Trenutno u rojevima zbirnim kojima cu uzet izletnicu za koji dan imam izlezene matice(ne znam kakve ce bit nit me interesuje).Proizvodna drustva su trenutno oba nastavka pcele sa 8 do 13 okvira legla.Bagrema su unijele da imaju do kestena Vrcat necu nista.Slijedeca sedmica priprema za kesten i tad vec poznati moj metod, sve matice u nukleuse.Dodatno drustva pojacat s izletnicom kad kesten krene.Samo se nadam dobrom vremenu od 10.06.Eto kolege ukratko zabiljeska sta i kako sam radio ove sezone i sta sam dobio kao rezultat.Drustva su tip top i bez rojevnog nagona.Da napomenem prosle godine nisam ovako radio a ne znam kako cu iduce.Sta hocu da kazem.nema datuma, nema sablona.Igrate partiju šaha. Medno vam bio ostatak sezone. Hvala Rasimu za tekst!Naslovni kolaz D.Radanovic Rasim Porić Autor teksta Pcelar iz Buzima (BiH).Autor tekstova i videa,strucni predavac i inovator a pre svega covek koji voli i pcele i ljude! Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Pet godine od postojanja sajta (2016 god)- i preko 233.456  poseta sajtu,doslo je vreme za korak napred.Novi dizajn,koncept…Uveli smo i marketing (jedini nacin da i dalje postojimo) Dragan Radanovic-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

Svetski dan pcela

Danas je „Svetski dan pcela“

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Grupa autora iz regiona Svetski dan pčela DAVID DINIĆ VERICA MILOJKOVIĆ SULEJMAN ALIJAGIĆ HAMID ZLATIĆ RASIM PORIĆ DRAGAN RADANOVIĆ Svetski dan pčela Happy WORLD BEE DAY! David Dinic Savremeni, gradski, urbani covek se retko susrece sa pcelom. Mozda na nekom izletu ili ako na terasi slucajno ima neki medonosni cvet. Prema njoj gaji ambivalentan odnos. Zna da pcela proizvodi onu tako slatku i privlacnu gustu masu koja se lepo slaze sa palacinkama, ali neko bolno secanje iz detinjstva mu ne dozvoljava da se opusti u njenom prisustvu. Zna da postoje ljudi koji gaje ove insekte radi zarade. Po neko ima i prijatelja, hobi-pcelara koji neprestano prica o pcelama. Nesto od toga mu bude i interesantno, ali uglavnom ne shvata zbog cega je njegov prijatelj toliko opsednut svime time. Zaokupljen sopstvenim obavezama, nije svestan koliko zavisi od tog malog, zujeceg stvora . . . Mnogi bivsi, sadasnji i buduci pcelari posmatraju pcelu kroz med, polen, propolis i vosak ne razumevajuci sustinu onoga cime se bave. Gledaju pcele ne videci dalje od sopstvenih kosnica. Proizvodi od pcela su jedno sto razumeju, a pun novcanik merilo uspeha. Medjutim, hvala im i na tome! Iako nesvesno, oni u svojim rukama drze subinu covecanstva!Ih, reci ce neko, kako velike i krupne reci stavih na pleca tako malog insekta. Upotrebio bih i druge, da ih ima, a da podjednako opisuju ulogu pcela na ovoj nasoj plavoj rotirajucoj kugli!Navikli smo da slike kataklizme i kraja sveta budu povezane sa atomskim bombama, udarom meteora, dolaskom vanzemaljaca, a taj kraj, na jedan malo drugaciji nacin, moze doci ako nestane pcela! Ne verujete?! Hajde da zamislimo . . . Na svetu postoji oko 20000 vrsta pcela od kojih je samo nekoliko interesantno coveku jer lageruje med, ali se sve one uglavnom hrane nektarom i poleno, posecuju cvet po cvet i tako raznose polen i oprasuju biljke koje donose plodove, a koje mi koristimo u ishrani. Zamislimo da taj posao nema ko da uradi? Zamislite da nema voca, povrca, biljke ne proizvode semenke, ne obnavljaju se, drvece polako odumire jer nema plodova kojima se razmnozava, zivotinje nemaju gde da zive, zemljiste nema sta da drzi, sunce przi ono malo preostale trave jer nema hladovine i nasa planeta se pretvara u nepreglednu golu zemlju, a covecanstvo za par godina izumire od gladi . . . Mislite da nije realno?! Zastanite i razmislite !Evo, ne moramo ici tako daleko. Pcele su najzasluznije za biodiverzitet na nasoj planeti. Prostije receno, zasluzne su za -sarenilo- i raznolikost prirode jer podjednako oprasuju sve biljke i tako im daju priliku da se razmnozavaju i bore za svoje mesto pod suncem. U zavisnosti od drugih uslova, negde ih ima vise, negde manje, ali tu su, preplicu se medjusobno, pa tako imamo livade prepune razlicitih trava. Kada ne bi bilo pcela, pojedine biljke, kojima uslovi najvise odgovaraju, a dobro se vegetativno razmnozavaju, preplavile bi ogromna prostranstva potiskujuci sve ostale vrste koje se razmnozavaju semenom, jer za seme je potreban cvet i pcela da ga oprasi. Priroda bi izgledala potpuno drugacije, monotono prekrivena jednolicnim biljkama. Naravno da bi ovo ugrozilo i zivotinjski svet i ona prica spocetka pocinje da se ponavlja u mozda malo blazem i sporijem obliku.Svest i znacaju pcela nije dovoljno razvijena ni na jednom delu nase planete, te su tako ljudi odlucili da 20. maj proglase svetskim danom pcela i bore se za njihovu zastitu. Medjutim, dan kao dan, bude i prodje, a one zasluzuju mnogo vise od toga, pa Vas zato molim, da kada sledeci put ugledate pcelu i njen beskonacni rad za koji ne trazi nikakvu nadoknadu, razmislite koliko je krhka ravnoteza na cijem vrhu mislimo da se nalazimo kao vrsta, dok, u sustini, zavisimo od jedne male i nezne bube! Zato cuvajmo pcele! Verica Milojkovic- IN MEMORIAM 2020  Pčele je izuzetno važan akter u prirodi. a gotovo nikada ne dobijaju zasluge koje im pripadaju. Od 100 vrsta useva koje nas snabdevaju sa 90% naše hrane, 70% njih oprašuju pčele. Jednostavno je – pčele su glavni pokretači reprodukcije biljaka.Populacija pčela je u naročitom opadanju tokom poslednjih godina. Uginuće pčela najviše šteti nama samima. Naš opstanak zavisi od zdravlja naše planete i vrsta koje na njoj žive, Ako se ne suočimo sa ovom činjenicom, nastavićemo da doprinosimo sopstvenoj propasti. Kao što vidimo, opstanak planete je pod znakom pitanja. Zato čovek treba da preuzme drastične mere kako bi se pčele sačuvale. Kako bi se podigla svest o značaju pčela i upozorilo na smanjenje njihovog broja u svietu, Ujedinjene nacije (UN) proglasile su 20. maj “Svetskim danom pčela”. Ovu rezoluciju je predložila Slovenija, a podržale sve članice EU i mnoge druge zemlje sveta. Datum za obežavanje svetskog dana pčela izabran je kao dan rođenja Antona Janša, pionira modernog pčelarstva.Svake godine na ovaj dan globalna javnost će svoju pažnju usmjeriti na važnost očuvanja pčela i svih drugih oprašivača, a ljudi će se podsetiti na značaj pčela u osiguravanju potreba čovečanstva.Mesec maj je za pčele najvažniji mesec u godini, jer tada se vide rezultati rada, Tada su pčele najvrednije i najproduktivnije. Nije slučajno da baš taj jedini dan bude u maju. Iz ugla pčele, sve se svodi na red, rad i disciplinu, maksimalnu predanost i bezrezervnu žrtvu. Od pčela mnogo možemo naučiti, ne dozvolimo da nestanu. Dr Verica MilojkovićSpecijalista Opšte Medicine / Licencirani ApiterapeutPredsednik Srpskog Apiterapeutskog DruštvaPredsednik komisije za Apiterapiju SPOS-aPredsednik komisije za edukaciju iz Apiterapije “INTERNATIONAL FEDERATION of APITHERAPY” (IFA)W www.apiterapija.rsBlog http://drvericamilojkovic-apiterapija.blogspot.com/FB https://www.facebook.com/ApiterapijaSrbijaDrVericaMilojkovic Sulejman Alijagic 20. maj Svjetski dan pčelaČebelarska Zveza Slovenije (ČZS) na čelu sa g. Boštjanom Nočom i Peterom Kozmusom uz podršku parlamenta Slovenije, samog predsjednika Boruta Pahora i ministra Dejana Židana uspjeli su da alarmiraju Svjetsku javnost o značaju i važnosti pčela, ne samo kao proizvođača pčelinjih proizvoda, nego i kao oprašivača pa tako zahvaljujući njima Skupština UN – a u New Yorku prihvatila i jednoglasno izglasala rezoluciju o obilježavanju 20. maja kao Svjetskog dana pčela.Sam datum za obilježavanje Svjetskog dana pčela izabran je kao

Uvid u stanje pčela bez otvaranja košnica!

S.Jevtic Uvid u stanje pčela bez otvaranja košnica!

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Slobodan Jevtic Uvid u stanje pčela bez otvaranja košnica Uvid u stanje pčela bez otvaranja košnica Ja sam pre dve godine napravio ovu reklamu za ovajsajt (medpcelarskimagazin) i smislio ovaj slogan i ona je postala dosta popularna . Slobi Jefticu su na njegovoj Facebook grupi,trazili da napise adekvatan tekst uz ovu sliku (reklamu) i evo! Sloba je opet napisao fenomenalan tekst! (D.Radanovic-urednik sajta)   Uvid u stanje pčela bez pregleda košnica! Želeli ste da ovu sliku prati tekst.Ja se nadam da je ovaj najprikladniji i ako možda ima svojih nedostataka i grešaka tu smo da ispravimo oduzmemo-dodamo! Pise Slobodan Jevtic Konstatacije stanja pčela bez pregleda košnica-Kao odgovor na kuckanje po košnici čuje se kratko i snažno zujanje,to je znak je da pčele dobro zimuju.– Na kuckanje po košnici, pčele dugo zuje (30-tak sekundi) nedostaje im hrana, ako zuje duže…nemaju maticu.– Na kuckanje pčele dugo zuje i čuju se na više mesta u kosnici, znak je da se pčelinje klube podelilo u potrazi za hranom.– Ako u toku zime prislonimo uvo na prednju stranu košnice i čujemo duboko isprekidano zujanje, znak je da je matica počela sa polaganjem jaja. – Donošenje cvetnog praha, izbacivanje sitnih mrvica saća i izbacivanje mrtvih pcela, znak je dobrog razvoja društva u kome je prisutna matica.– Izbacivanje pčelinjeg legla, znak je da pčelinje drustvo gladuje, da je doslo do prehlade legla, ili pojave bolesti.– Ako ose nesmetano ulaze i izlaze iz košnice, (proleće-jesen) znak je da je pčelinje drustvo slabo.– Ako u jutarnjim i večernjim satima, sva društva miruju a jedno ili nekoliko su aktivna, prisutna je grabež. Ako pčele iz kosnice izleću naniže, to je znak da je ta košnica pljačkana. Ako poleću visoko, to je košnica koja pljačka.– U rano prolece pčele puze po zemlji, nastupila je majska bolest.– Brzo izletanje pčela iz košnice, padanje ispred leta pri povratku, sa kratkim zadržavanjem, znak je da je počela obilnija paša.– Brujanje u košnici u sumrak i miris meda na pčelinjaku, znak je da je tog dana bila obilna paša.– Stražarice na letu ne dozvoljavaju ulaz pčelama koje se vraćaju sa paše (čak i pčelama sa tovarima polena) znak je da su pčele zatrovane na paši.– Pčele se vraćaju vlažne, dezorijentisane, naduvene, loša koordinacija pokreta, znak je da su pčele zatrovane.– Masovno izbacivanje mrtvih i polumrtvih pčela iz košnice, znak je da je trovanje unutar košnice.– Ako se primete trutovi na poletaljci u ranom proleću ili kasnoj jeseni, znak je da je matica losa, ili je društvo sa laznim maticama kao i sa maticom trutušom.– Pri podizanju poklopne daske, posle dimljenja, pčele snažno bruje, jure po satonosama sa podignutim zadtkom, znak je da u košnici nema matice.– Pčele ne donose polenov prah, ili donose vrlo male tovare na nogicama, društvo ima problem sa maticom.– Društvo jako a slabo opšti sa okolinom u odnosu na ostala društva, znak je da se društvo sprema za rojenje.– Pčele grickaju leto sa leve i desne strane a leto nije preusko, znak je da ce se društvo rojiti za 15-20 dana.– Pčele grickaju donju i gornju ivicu leta, znak je da se pčele spremaju za tihu smenu matice.– Pevanje matice “ti-ti-ti” koje se cuje posebno noću, znak je da ce pčele sutradan napustiti košnicu, krenuće u rojenje.-Pčele sa crnim zadtkom bez dlačica, trepere krilima, obolele su od paralize – crne kuge.– Mrtve pčele sa skupljenim krilima i nogicama i sa uvučenom rilicom…prirodna smrt.– Prednje noge i krila skupljena, zadnje noge raširene, rilica ispružena…smrt od gladi(pored mrtvih pčela koje su uvučene u ćelije saća).– Matica na zemlji ispred košnice sa par pčela, znak je da je matica obolela od melanoze.– Pušteni roj peva (pišti), znak je da je u roju nesparena matica.Postoji jos dosta pokazatelja, na osnovu kojih možemo zaključiti šta se dešava sa društvom u košnici.– Pčele blokiraju trutove na letu ili u krajevima košnica, znak da je unos nektra u košnicu smanjen a pčele se spremaju za nastupajuću zimu.– Pčele se masovno vraćaju u košnicu a ne izlaze iz nje, siguran znak da će uskoro kiša.– Pčele lete u velikom broju ispred i u blizini košnice (igraju se), znak da se mlade pčele orjentišu i to se obično dešava pred promenu vremena.– Ispred košnice veća gomila mrtvih pčela, znak da je došlo do trovanja istih.– Ako pčele donose manje količine polenovog praha(boje slonove kosti), to je znak da posećuju bagrem (bagrem luči nektar).– Ako pčele vuku zaperke, to je znak da su rastojanja između pojedinih delova košnice veća nego što treba.– Kada pčele povezuju (zapunjavaju) propolisom pojedine delove u košnici, to je znak da su rastojanja između tih delova košnice manja nego što treba.– Kada se kod nekog društva pčele zadržavaju na letu a pčele iz drugih društava užurbano rade, to je znak da nemaju dovoljno prostora za sladištenje nektra.– Ako je na letu nesvakadašnja situacija pčele se jure, uklupčavaju i prilikom dodira pod prstima osećamo lepljivu masu, siguran znak da je nastupila grabež. Zapažanja u proleće osmatranjem leta ujutru oko 9-10 sati ,1).Ako ima rose na poletaljci znači da društvo ima dobar razvoj2). Ako su izbačeni kristali šećera znači da pčele čiste ćelije od kristalisanog meda, sirupa ili pogače.3)Ako ima izbačenih delića polena, znaci da pčele čiste ćelije od pokvarenog polena .4)Ako na poletaljci ima izbačene mrvljene pčele crne i bele kuglice, znači da je rovčica u košnici.5)Ako na poletaljci ima izbačene krupnije mrvice voska i tamne kuglice , znači da je miš u košnici.6)Ako ima izbačenog trutovskog legla , znači da nema hrane .7)Ako ima izbačenih žutih ili tamnožutih larvi, to je znak bolesti .8)Ako ima izbačenih larvi, lutki i poklopaca legla, to je posledica noćnog mraza .9)Ako na letu vidimo mlade pčele deformisanih krila, znači da je društvo napadnuto varoom . Drage kolege početnici, ja bih sa ovim završio Neka vam je srećno početno pčelarenje! Košnica je alat – vi ste pčelar i ispecite zanat! Hvala Slobo za ovaj tekst! Dragi prijatelji, pčelarke i pčelari, sa

Z.Banovic Pismo pčelarima za April

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Zoran Banović Pismo pčelarima za April Pismo pčelarima za April Mesec April Pise Z.Banovic Mesec kada svaki prosecan pcelar razmislja i vaze sta i kako ce da sprema drustva za najvazniju pasu sezone, za cvetanje bagrema. Ovaj tekst je posvecen mladim kolegama koji jos „lutaju“ i traze sebe i svoju tehniku pcelarenja.Ove godine imali smo idealnu zimu i vreme u periodu smena generacija (dugo i kratkozivuce pcele). Kisni period koji je pri kraju je presekao i usporio razvoj pcelinjih drustava. Od reakcije pcelara je zavisila „steta“ koja je nastala. Odgovorni i vise verzirani pcelari su drustvima dali dodatnu prihranu da bi ublazili nedostak unosa nektara iz prirode. Sad sve one price o stetnosti secera, pogaca i sirupa padaju u vodu. Istina je jednostavna, moralo se pomoci i intervenisati.  Cesto se ovih dana vide slike izbacenih trutovskih larvi na poletaljkama. Siguran znak manjka hrane u kosnicama. Mozemo polemisati o cemu se radi ako su drustva dobila prihranu a doslo je do ove pojave. Cim prvi dan dozvoli, pogledajte krajnje ramove na vasim radnim drustvima. Bicete neprijatno iznenadjeni. Hrana se „istopila“ bukvalno je nema. Nestali su i oni ramovi sa svezom pergom na koju su se kolege zalile kao opasnost za blokadu. Veliki problem imaju i kolege koje su se zaigrale sa SO. Sa celim nastavcima SO. Ako su matice mlade, zalegale su nemilice u sveze izvucena saca koje su pune kosnice mlade pcele lepo izvlacile. Lepi dani su pred nama i doslo je vreme za rotaciju plodista na poziciju 1. I to su neke kolege vec odavno uradile. Mislim da ne treba zuriti sa tom radnjom, sve dok moze da se kontrolise broj i povrsina zalezenih ramova. 8 do pola zalezenih ramova ima manje legla nego 6 kompletno zalezenih. Mozda negde intervenisati sa 1 ili 2 SO. Drugi razlog zasto ne zurim sa time je laksi pregled i rad sa pcelama dok je plodiste ispod zbega. Nakon rotacije pocinjemo sa prevesavanjem zatvorenog legla u T2. Tako povlacimo i mladu pcelu da greje leglo i ubrzavamo naseljavane drugog nastavka (T2).Posto je lose vreme iza nas, dolazimo do perioda same pripreme. Odlucivanja kojim nacinom cemo uci sa drustvima u bagrem. Pisem o LR kosnicama jer radim sa njima. Broj metoda nije mali a njihove varijacije su beskrajne. Svako vremenom razvija neki svoj licni sistem i to smatram da je ok. Nemamo svi iste pasne ni klimatske uslove. Uradicu sad nezahvalnu stvar pa sve metode podeliti na 4 neke osnovne grupe.  1. Ne diram nista, one najbolje znaju2.Rad bez MR3.Derzonov metod4.Peletov metod Za LR kosnice mislim da su svi ostali nacini samo nadogradnja na ova cetiri.Od ova 4 nacina radio sam sa svima sem sa prvim. Nisam niti veliki, niti od struke priznati pcelar ali dosao sam do nekog zakljucka da za moje uslove najbolje rezultate daje Peletov sistem. Sama struka vrlo uspesno demantuje samu sebe sa podacima „za“ i „protiv“ pojedinih metoda pa svima nama ostaje samo da sami izvucemo zakljucke, sta i na koji nacin raditi. Sam Djerzon je posao od osnovne ideje povecanja medisnog prostora na ustrb plodisnog. Ne vidim potrebu za time u svetu LR kosnica. Dodavanjem nastavaka u korpus taj se problem resava sa lakocom.Naicicete na podatke da oduzimanje matice usmerava rad drustva na unos nektra. Ali, isto tako naicicete na podatke da to oduzimanje,umanjuje radni elan PD. Dalje cemo naici na podatke da prestanak pojave mladog legla dodatno smanjuje radni elan. Da to osporavanje svega ostane dosledno ima autora koji kazu da PD bez matice posle pocetnog povecanog unosa u drugoj polovini pase pada sa radnim raspolozenjem. Bagrem daleko vise daje nektra u drugoj polovini pase. Posle svega ovoga ostaje nam samo da razvijemo neki svoj nacin, pod sistem ili kombinaciju dva metoda. Prednost sam dao Peletu i ukratko ga radim ovako.Na drugoj polovini cvetanja gradskog bagrema u donje telo stavljam ram sa maticom, pored dva rama mladog legla, dva rama izvucenog saca ( pisem o sirenju od centra ka krajevima. Znaci po 1 ram na svaku stranu) pa 2 rama SO. 3 preostala rama sami odredite na osnovu onoga cime raspolazete. Na to telo (T1) stavljam maticnu resteku(MR). Na poziciju T2 stavljam medisni nastavak u koga prebacim zrelo zatvoreno leglo. Na to dodajem jos jednu MR i gore na T3 ide nastavak sa mladim leglom. (Ovaj dodatak MR2 Pelet nije opisao ali se koristi na mnogim pcelinjacima.)Neko ce reci da je malo mesta za med. Kakvi su prinosi neka samo napune taj jedan nastavak na T2, mislim da ce vecina biti zadovoljna. (ja prezadovoljan). Posle 5-6 dana pogledajte T3. Bice maticnjaka u njemu. Zatvorene pokidajte. Nakon jos 5- 6 dana ponovo prekontrolisite T3, odaberite jedan maticnjak i njega ostavite a ostale uklonite. Tada dodajem umesto MR2,podnjacu i okrecem leto suprotno od glavnog (180°) naravno da ce uvazene kolege osporiti kvalitet maticnjaka ali ja verujem da su pocetkom meseca maja PD programirana za razmnozavanje (rojenje) i da tada maksimalno dobro neguju maticnjake.Raspored novih drustava ovako dobijenih je na vama. Da li cete T3 odneti na drugi kraj pcelinjaka i ( obavezna prihrana) ili cete radna drustva premestiti a T3 postaviti dole i okrenuti leta u smeru u kome su bila leta RD da prihvate izletnicu i tako ih ojacate…izbor je vas Fotografije Z.Banovic Hvala Zoranu za tekst! Dragi prijatelji, pčelarke i pčelari, sa zadovoljstvom Vam predstavljamo prvu knjigu, autora, doc. dr Gorana Mirjanića, pod nazivom „Ishrana pčela“. 😊🐝📖👌 Cijena knjige je 15 KM i možete je naručiti porukom u inbox ili kupiti direktno u našoj radnji u Gradišci. 📦👍 Knjiga je ispunjena praktičnim savjetima i tajnama uspješne ishrane pčela. Nauka, struka i iskustvo u službi očuvanja pčelinjih društava. 🔝 Cena za Srbiju je 990 din+postanski troskovi! Za naružbe iz Srbije, možete se obratiti našem distributeru: (posaljite poruku preko messenger-a na ovoj stranici)https://www.facebook.com/medpcelarskimagazin/Ili posaljite poruku preko sajta(dugme kontakt)medpcelarskimagazin.mvbyte.comili direktno na mail:medpcelarskimagazin@yahoo.com Vaša Košnica Gradiška! ☺️🐝 Zoran Banović Autor teksta Pcelarim sa LR kosnicama. Iz Backe Palanke sam. Pcelinjak je

Blinov-a metoda(priprema za bagrem)

Z.Horvat Blinov-a metoda(priprema za bagrem)

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Zlatko Horvat Blinov-a metoda(priprema za bagrem)-premijera teksta Blinov-a metoda(priprema za bagrem) Metoda Blinov – Blinovljeva metoda Metoda i tehnologija ubrzanog proljetnog razvoja. TESTIRANJE i eksperiment. Razmišljajući kako da radim sa košnicama i kako da pokušam najbolje razviti pčelinje zajednice do glavne paše, bagrema, slučajno sam naletio na opise o Blinovoj metodi. Pise Zlatko Horvat A.G.Blinov (1865. – 1937.), ruski pčelar, autor je ove metode.Kratko ću opisati ovu metodu, te što sam ja radio dosada, što trebam još napraviti i očekivanja moja od svega toga. Na PPP (prvi proljetni pregled), košnica se svodi-sabija, na polovicu okvira koji pčele zaposjedaju.  Uvjetno rečeno, košnica se podjeli na 2 dijela.  Podjela se radi u jednom tijelu/korpusu košnice u kojem se pčele nalaze.  Ako pčele zaposjedaju 8 okvira, 4 okvira ide u jednu stranu, 4 okvira u drugu.  Za 5 okvira npr., 2-3 okvira u jednu stranu, 3-2 okvira u drugu.Za 4 okvira zaposjednuta, 2 okvira u jednu stranu, 2 u drugu. Podjela se radi pregradnom daskom veličine okvira, tako da pčele mogu komunicirati između ta 2 dijela.Leglo uvijek ide u jednu stranu, može se dodati još 1 okvir sa hranom. Umetne se pregrada, poslije pregrade svi ostali okviri sa hranom, ako ih ima i svi ostali prazni okviri. U toj formaciji košnica ostaje idućih 15-20 dana i u tom vremenu se ne otvara.Nakon toga, kod svakog idućeg pregleda, pregradna daska se pomiču za 1-2 mjesta i na prazno mjesto dodaje se 1-2 okvira praznog saća. Sa širenjem se mora početi 6 tjedana pred očekivanu glavnu pašu (42 dana). To je opis metode Blinov po teoriji. Što se sa ovim dobije i zašto baš tako? Leglo uvijek ide zajedno u jednu stranu, sa leglom može ići 1okvir hrane.Ostali okviri sa hranom, ako je ima i ostali prazni okviri, idu s druge strane pregrade.  Leglo je zbijeno, pa se smatra da je bolje grijano i odgojeno, nove mlade pčele će biti zdravije i dugovječnije.  Pošto pčele mogu proći pored pregradne daske, hrana koja se nalazi na okvirima s druge strane pregrade, nije njihova uvjetno rečeno i pčele prenose tu hranu, med i pelud u zonu sa leglom. Dobije se privid unosa izvana, posebno u hladnijim danima kada pčele ne izljeću iz košnica. Matica redovito zanosi leglo, bilo izvana unosa ili ne, jer postoji konstantno prebacivanje te hrane sa okvira izvan pregrada.Znači postoje 2 momenta zašto se primjenjuje ova metoda: 1.bolje grijanje legla2.privid unosa izvana. Pa se onda smatra da se u proljetnom razvoju dobije više legla i samo leglo bude vitalnije. Kako bi to bilo u praksi i što sam ja radio dosada? Košnice su LR, zimovale su na 2nastavka.  Donji nastavak je prazno saće, pčele su u drugom, gornjem nastavku.4.3. sam počeo sa PPP (prvi prolecni prelgled) i odmah košnice pakirao po Blinov metodi. Na PPP, stanje sa leglom je bilo:– 50% košnica 2 okvira legla– 25% 3 okvira kegla– 25% 4 okvira leglaVeličina legla na okviru je bila od veličine šake do polovice okvira. Koristio sam 1 pregradnu dasku, na manjem broju košnica 5-6, išle su 2 pregradne daske.Okvire sam slagao na slijedeći način:– u stranu do zida košnice, prvi okvir je hrana-med i pelud– svi slijedeći okviri su okviri sa leglom, 2, 3 ili 4 okvira legla, kako je gdje zatečeno– poslije legla pregradna daska– poslije pregrade svi ostali okviri iz tog gornjeg nastavka, sa hranom i prazni– iznad zone legla, pogača– žičana mreža/zbjeg– najlon– krov Od 18.3. –  20.3., drugi put su otvorene sve košnice.Od PPP i prvog otvaranja košnica, prošlo je 14 dana na nekim košnicama, na nekima 12 dana, na nekima 10 dana.  U tom drugom otvaranju košnica, svagdje sam dodao po 1 okvir praznog saća u ovaj dio sa leglom.  Saće sam dodavao u leglo, između 2 okvira legla.  Ovo je jako bitno.Ako želimo proširiti zonu sa leglom, saće se mora dodavati između 2 okvira sa leglom, matica ga onda zalježe.  Ako saće dodamo između legla i okvira sa med-pelud, pčele će to natrpat sa hranom. PPP je sporiji, drugi pregled i svaki idući, idu brzo, radi se po šabloni.  Samo se pomakne pregrada za jedno mjesto, 1 okvir sa leglom i ubaci prazno saće, 2 minute posla po košnici. Što ću još raditi i što očekujem? Idući rad, svakih 10 dana otvoriti košnice i proširiti zonu legla za 1-2 okvira saća. Ovo sve dok se ne napuni drugi-gornji nastavak s leglom tj. dok god bude mjesta da se pregrada pomiče i ubacuje prazno saće.  Kad se napuni gornji nastavak s leglom, prestajem s ovim načinom i ide uobičajeno za LR, rotacija gore-dolje, 2-3 okvira mlađeg legla gore, satne osnove do legla itd. Očekivanja su da će mi košnice za bagrem, do 1.5. biti spremne, 100% pčelinjaka bi trebalo biti pripremljeno za bagrem, što dosada nikada nisam imao.Neke će trebati i odrojiti, pa očekujem i nukleuse dodatne. Zasada toliko, o rezultatima ovog testiranja i kako je sve prošlo, javim u sledecem tekstu za mjesec dana. Medno Fotografije Z.Horvat Dragi prijatelji, pčelarke i pčelari, sa zadovoljstvom Vam predstavljamo prvu knjigu, autora, doc. dr Gorana Mirjanića, pod nazivom „Ishrana pčela“. 😊🐝📖👌 Cijena knjige je 15 KM i možete je naručiti porukom u inbox ili kupiti direktno u našoj radnji u Gradišci. 📦👍 Knjiga je ispunjena praktičnim savjetima i tajnama uspješne ishrane pčela. Nauka, struka i iskustvo u službi očuvanja pčelinjih društava. 🔝 Cena za Srbiju je 990 din+postanski troskovi! Za naružbe iz Srbije, možete se obratiti našem distributeru: (posaljite poruku preko messenger-a na ovoj stranici)https://www.facebook.com/medpcelarskimagazin/Ili posaljite poruku preko sajtamedpcelarskimagazin.mvbyte.comili direktno na mail:medpcelarskimagazin@yahoo.com Vaša Košnica Gradiška! ☺️🐝 Zlatko Horvat Autor teksta Hobi-pčelar i uzgajivač ljekovitog bilja(Osijek/Hrvatska).Pčelarim stacionarno sa 50-tak košnica i selim na paše, u bližoj okolici Osijeka. Na 10-20% košnica uvijek eksperimentiram i pokušavam dokazati da nešto valja-ne valja,vezano za pčelarsku tehnologiju, djelovanje protiv varoe, nozemoze itd. Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Sajt je počeo sa radom 2016 god i najčitaniji je pčelarski

OKSALNA KISELINA

Z.Banovic Trenutno stanje na pcelinjaku(kraj marta)

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Zoran Banovic Trenutno stanje na pcelinjaku! Kraj marta 2019god. Vratio sam se sa pcelinjaka. Ringlov (dzenarika) lepo cveta, na nekim stablima vec i prolazi, ide sve nekako polako, bas kako treba. Pcele rade, ima unosa i nektra i polena, ipak leglo nekako stagnira, ne povecava se. Pisem ovo zbog mladih kolega koje ce sada prvi put izvoditi drustva iz zime. Zima je bila idealna, nije bilo zaletanja sa lesnikom u prvom mesecu ali ni snega u ovo vreme kao predhodne zime. Sada je na delu vrlo rizican period u zivotu zajednica, smena generacija, izleganje mlade, kratkozivuce pcele. Rizik je pored nedostatka hrane za razvoj i sto je ovo period kada nozema cerana odnosi kosnice. Jos uvek nema brzog i masovnog pristizanja mlade pcele niti obilnog unosa polena. Idealni uslovi za gubitke od nozemoze.Neka se ne iznenade kolege koje su pozurile sa dodavanjem SO, neki i celih nastavaka sa SO, pcele je manje nego pre mesec dana. To je normalna pojava ali je ovo prolece izrazenija jer su drustva usla sa vecim brojem zimske pcele u mirovanje a i ranije krenula sa vecim brojem ramova sa leglom. U sustini drustva su ispratila prirodu, pred kraj cvetanja ringlova (dzenarike) trebalo bi da u kosnicama ima 5 ramova sa leglom (naravno ne skroz zalezenih) da bi imali izletnicu za bagrem. Pre mesec dana sam postavio snimke i rekao da je mnogo pcele u kosnicama za to doba godine.Tada je u kosnicama bila i zimska pcela koja polako nestaje. Odradila je svoju ulogu, izvela prva legla. Malo ranije ali tako je kako je. Pravi razvoj tek predstoji. Imamo nekih tridesetak dana do prvog bagrema. Pcele sam uzimio sa plodistem gore ili izmedju dva nastavka, na 9 ramova. Jedini posao oko pcela mi je bio vracanje desetog rama. Mislim da ne treba zuriti sa dodavanjem SO. Vreme za to tek dolazi.  Treba obratiti paznju na kolicinu hrane jer ce potrosnja biti jednaka kao tokom celog zimovanja. Sada pogaca ne resava manjak hrane. Moze samo da nadomesti prestanak unosa u slucaju par uzastopnih kisnih dana. Treba povesti racuna da ne dolazi do zastoja ili prekida legla naredni mesec jer ce se za to „platiti“ manjim prinosima na bagremovoj pasi. Verujem da treba krenuti sa stimulativnom prihranom. Ne sirupa na litre, bice deponovan i poklopljen vec u manjim obrocima. Ovo sve se odnosi na nize predele. Veca NMV je druga prica. Fotografije Z.Banovic Hvala Zorane za tekst! Dragi prijatelji, pčelarke i pčelari, sa zadovoljstvom Vam predstavljamo prvu knjigu, autora, doc. dr Gorana Mirjanića, pod nazivom „Ishrana pčela“. 😊🐝📖👌 Cijena knjige je 15 KM i možete je naručiti porukom u inbox ili kupiti direktno u našoj radnji u Gradišci. 📦👍 Knjiga je ispunjena praktičnim savjetima i tajnama uspješne ishrane pčela. Nauka, struka i iskustvo u službi očuvanja pčelinjih društava. 🔝 Cena za Srbiju je 990 din+postanski troskovi! Za naružbe iz Srbije, možete se obratiti našem distributeru: (posaljite poruku preko messenger-a na ovoj stranici)https://www.facebook.com/medpcelarskimagazin/ Ili posaljite poruku preko sajta dugme kontakt)medpcelarskimagazin.mvbyte.comili direktno na mail: medpcelarskimagazin@yahoo.com Vaša Košnica Gradiška! ☺️ Zoran Banovic Pcelarim sa LR kosnicama. Iz Backe Palanke sam. Pcelinjak je stacionarnog tipa jer se nalazi u blizini Dunava i imam sve pase u okruzenju(Repicu, bagrem, amorfu, lipu, suncokret, livadu i medljiku).Imao sam srecu da najveci prakticari sa Balkana  prenose mi svoja znanja. Imam uvek par kosnica koje otvaram i posmatram tokom cele godine (i sada). Mi smo najčitanij pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Pet godine od postojanja sajta (2016 god)- i preko 233.456  poseta sajtu,doslo je vreme za korak napred.Novi dizajn,koncept…Uveli smo i marketing (jedini nacin da i dalje postojimo) Dragan Radanovic-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016