Varoa Destructor

S.Stevanovic"Kako temperature uticu na zivot varoe"

S.Stevanovic“Kako temperature uticu na zivot varoe“

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Sveto Stevanović Kako temperature utiču na život varoe Kako temperature utiču na život varoe Najveći broj parazita (varoa) nalazi se na mladim pčelama i trutovima, srazmerno malo ih biva na izletnicama koje izlaze i ulaze u košnicu. Tekst i fotografije Sveto Stevanovic Ženke varoe u proleće su osetljive na uticaj spoljnih faktora. U to vreme u pčelinjoj zajednici se nalazi izimljena (preživela) populacija, koja produžava svoj život parazitiranjem na odraslim pčelama. Letnja generacija varoe veoma je prilagodljiva režimu temperature i vlažnosti. – Ženke varoe mogu živeti do 9 dana na temperaturi 28 st C i relativnoj vlažnosti od 85%;– do 3 dana pri temperaturi 35 st. C i 50% vlažnosti, ali uginuće u prvom danu pri 35 st. C i vlažnosti 10-20%– Neke ženke mogu preživeti na saću iz koga je izlazilo leglo, do 18 dana, a u zatvorenom leglu pri temperaturi od 20 st. C i do 30 dana.– U praznim košnicama bez saća u letnjem periodu ženke varoe žive 7 dana,– na svetlom saću 6-7 dana; – na sću sa otvorenim leglom do 15 dana;– na telu pčela, trutova i lutki do 11 dana;– na mrvicama perge i voska do 9 dana;– na niskim temperaturama od 10 do -30 st. C žive 48 do 72 sata;na temperaturi 17 st. C ženke varoe su nepokretne, a na 19 do 27 st. C one se pomeraju prema zoni povišene temperature, a na34 do 41 st. C premeštaju se u zonu niže temperature;– temperatura 42 do 44 st C primorava ženke varoe na haotično kretanje;– prilikom izlaganja sunčevoj svetlosti one teže da se sklone na zatamnjena mesta;– na medonosnim cvetovima po direktnim sunčevim zracima ženke varoe uginu u toku 1,5 sati.– Neke od njih prežive do 5 dana i za to vreme su sposobne da se prikače na pčelu. U „Pcelaru“ je svojevremeno izasao interesantan tekst: „Upoznajmo varou da bismo je lakše savladali“. Tekst je napisao Zachary Huang, Mičigenski Univerzitet, Departman za entomologiju. Tekst je objavljen u američkom časopisu American Bee Yournal 10/12. Tekst je sa engleskog preveo Ivan Umeljić.U pomenutom tekstu se vidi  da su i Amerikanci shvatili da se protiv varoe ne može boriti ako se ne shvati kako ona živi. Pogledajte ovu tabelu koju sam uradio svojevremeno sa Lazovic Zivojinom a radi se o životu varoe, a podaci su iz knjige „Bolesti i nametnici medonosne pčele“, O.F. Grobov, A.M. Smirnov, E.T. Popov, Moskva, „Agropromizdat“, 1987 godine; . Nije mi jasno kako to da amerikanci nisu znali za ovu knjigu. Zachary Huang je nakon 25 godina došao do sličnih saznanja. Pozdrav. Sveto Stevanovic Autor teksta Pcelar iz Uzica,veliki poznavalac pcelarstva i fotografije.Negovom ljubaznoscu,na ovom sajtu su cesto fenomenalne fotografije  Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Pet godine od postojanja sajta (2016 god)- i preko 233.456  poseta sajtu,doslo je vreme za korak napred.Novi dizajn,koncept…Uveli smo i marketing (jedini nacin da i dalje postojimo) Dragan Radanovic-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

Dr.Rodoljub Zivadinovic Negativno dejstvo sredstava protiv varoe na pcele!

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Dr.Rodoljub Živadinović Negativno dejstvo sredstava protiv varoe na pčele! Ovaj tekst sam davno procitao,nisam siguran bas koliko je star (15/20tak god. je star tekst) a ja sam ga procitao 2007godine kad sam krenuo sa pcelama i morao sam da ga objavim jer mi je otvorio oci !D.Radanovic(urednik medpcelarskimagazin) Mnogo se zna o štetnom dejstvu sredstava za suzbijanje varoe na čoveka. Ali, malo se govori i  zna o istom takvom delovanju pomenutih hemijskih agenasa na pčele. Pise Dr.Rodoljub Zivadinovic-Predsednik SPOS-a Kroz literaturu se stidljivo provlači po koja rečenica na ovu temu. Najčešće se govori o štetnom dejstvu preparata na polaganje jaja od strane matice, ali se nigde ne nalaze dokazi, jer se istraživači nisu bavili konkretno ovim problemom, već su sva zapažanja uzgrednog karaktera. Tako recimo, dr Dušan Todorović 1989. godine piše da se u svom radu neće upuštati u razmatranje uticaja fluvalinata na pčelinje leglo i pčele, već će o njemu govoriti samo sa aspekta efikasnosti na varou. Moglo bi se zbog navedenog smatrati da se sve svodi na nivo pretpostavki. Ali, svakako da ovakav zaključak ne bi bio ispravan! Zato ćete ovde moći da pročitate samo dokazane teze, koje će vas usmeriti da razmišljate i o ovom aspektu suzbijanja varoe. Treba znati da se neželjeni efekat hemijskih sredstava protiv varoe ogleda u njihovom dejstvu na pčelinje leglo, odrasle radilice, trutove i maticu. Skoro svi insekticidi koje upotrebljavamo protiv varoe su prvobitno korišćeni za suzbijanje štetočina na voću, vinovoj lozi, povrću i ostalim ratarskim kulturama. Zapažena je pojava njihove netoksičnosti ili delimične i „zanemarljive“ toksičnosti po pčele. Tu pojavu nazivamo selektivnost insekticida.  Tako se za apsolutno selektivne insekticide na pčelu obično smatraju amitraz, brompropilat, propargit (i preparati čiji su oni aktivna materija), dok u relativno selektivne spada recimo fluvalinat, aktivna materija plastičnih i drvenih štapića protiv varoe koji su još uvek najpopularniji u zemljama gde nije došlo do rezistencije varoe. AMITRAZ (C19H23N3) (Bivarol, Mitac, Varamit, Hemovar, Varolik) je nesistemični akaricid i insekticid široko korišćen u pčelarstvu još od početka osamdesetih godina.  Poslednjih godina je skoro napušten, što zbog jeftinih i efikasnih lako primenljivih štapića na bazi fluvalinata, što zbog pojave rezistencije na njega. Ali, u poslednje vreme, upravo zbog masovne i na pojedinim područjima katastrofalne rezistencije varoe na fluvalinat, nanovo se uvodi u upotrebu jer se posle dužeg neupotrebljavanja opet pokazao efikasnim. U uputstvu za njegovu upotrebu piše da je slabo toksičan za pčele. Zna se iz prakse i da njegovo korišćenje na poljoprivrednim biljkama ne utiče štetno na pčele ili je taj efekat neznatan. Nauka ipak kaže da je srednja oralna smrtna doza za jednu pčelu 12 mikrograma, a kontaktna 50 mikrograma.  Uz to je jako teško postići idealnu dozu ovog leka koja bi ubijala varoe, a ne bi smetala pčelama, tj. ne bi na njih delovala štetno. Važan je i način upotrebe. Primena amitraza kao vodene emulzije nije preporučljiva, bar što se tiče toksičnosti po pčele, jer nemamo kvalitetne rasprskivače – dozatore. Tako se događa da se formiraju kapi rastvorenog amitraza na saću ili zidovima košnice, koje pčele popiju i odmah uginu. Posle ovakvog tretiranja se često događa da društvo vidno oslabi. I kod zadimljavanja, može se primetiti bunovnost kod pčela, pojava grabeži zbog narušenog sistema odbrane i slično. Nekada ovi efekti mogu biti značajni, naročito ako se primeni veća doza. COUMAPHOS (0,0-diethyl-0-/3-chlor-4-methyl-7 cumarinyl/thiophosphat) (Perizin, Apiprotekt) se pokazao kao jedan od opasnijih insekticida sistemika po pčele. Zato se nikako ne preporučuje pčelarima da samoinicijativno menjaju način upotrebe i dozu, jer greškom mogu da otruju društvo. Pokazalo se da od njega može da strada i izvestan broj matica, mada to zvanično nije potvrđeno. CYMIAZOLIHYDROCHLORIDUM (derivat cymiazole-a – C12H14N2S) (Apitol) je efikasan organofosfatni sistemik. Po tretmanu obavezno obara izvestan broj pčela, verovatno onih koje su prve usisale kapi leka, i tako ga same sebi predozirale, od 100-200 po jednom tretmanu. Srednja oralna smrtna doza je 18 mg po pčeli kod 48-časovnog delovanja. BROMPROPYLAT (C17H16Br2O3) (Folbex, sastojak Matisan-a) je za sada najmanje ozloglašeni lek u literaturi što se tiče negativnog dejstva na pčele. Doduše, prema Grobovu, Ivanovu, Sotnikovu i Sičevu iz Saveznog Instituta za eksperimentalnu veterinu u Moskvi, Folbex pri jesenjem ili ranoprolećnom davanju često dovodi do uginuća matice. Srednja smrtna koncentracija u litru vazduha ili vode pri 24-časovnom dejstvu je čak 183 mg po pčeli. PROPARGIT (C19H26O4S) (Omite, sastojak Matisan-a) je po svemu sudeći jako toksičan preparat, iako spada u insekticide apsolutno selektivne na pčele. U njegovom uputstvu za upotrebu u poljoprivredi piše da se 7 dana od primene, ljudima ne sme dozvoliti da rade u zasadu bez zaštitne opreme jer ima dugo rezidualno delovanje. Takvo delovanje verovatno ima uticaja i na pčele. Srednja smrtna kontaktna doza po pčeli iznosi 15 mg za 24 časa dejstva, dok kontaktna doza od 18 mg po pčeli dovodi do 2% smrtnosti radilica. FLUVALINAT (C26H22CIF3N2O3) (Klartan, Mavrik, Varotom, Apistan, Apihelt) je predstavnik piretroida, insekticida prvobitno izolovanih iz pojedinih biljaka, a kasnije i veštački sintetisanih. Srednja oralna smrtna doza za jednu pčelu je 200 mg, a kontaktna 18,4 mg. Pčele neke piretroide dobro podnose. Tako su Koeniger i Fuhs među više oprobanih piretroida našli dva, fluvalinat i flumitrin, koji ubijaju varou već kod 10 puta niže koncentracije od one koja ubija pčelu. Fluvalinat se danas prodaje u vidu plastičnih i drvenih letvica, gde plastične pokazuju 3-4% veću efikasnost. Još tokom pomenutih istraživanja u Institutu za pčelarstvo u Oberursel-u, primećeno je da pčelama smeta prisustvo fluvalinata u košnici. Pokazalo se da plastične trake sa fluvalinatom manje nadražuju pčele od drvenih, kod kojih se tu i tamo događalo da pčele čak napuste košnicu. Još 1988. godine je dr Gerhard Liebig iz Regionalnog instituta za pčelarstvo Univerziteta u Hohenheim-u upozoravao da ni izdaleka nije utvrđen rizik po pčele, usled korišćenja fluvalinata protiv varoe. Poznato je da su stručnjaci Odeljenja za pčelarstvo u Institutu u Liebefeld-u u Švajcarskoj utvrdili da tretman fluvalinatom ostavlja rezidue ne samo u medu i vosku, već i u samim pčelama. Tako je utvrđeno da ako plastične trake stoje neprekidno

Vrste Varoe"

Ekrem Karahodzic“Vrste Varoe“

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Ekrem Karahodzic-preminuo 2019 god. Vrste Varoe Pise Ekrem Karahodzic Nakon otkrivanja Varo-e Jacobsoni prvih sedamdesetak godina nisu vršena njena značajnija naučna istraživanja. Prvi opis ovog pčelinjeg parazita nakon njegovog otkrića 1904. godine zabilježen je 1958. godine u Japanu.Sedamdesetih godina prošlog vijeka, kada je varoa već prouzrokovala velike štete zapadnoj medonosnoj pčeli – Apis melliferi, intenzivirana su njena naučna istraživanja. Istraživanja su vršena uglavnom na varoama koje parazitiraju na Apis melliferi gdje varoe inače ima više pa je lako bilo varou pronaći za razliku od varoa koje parazitiraju na istočnoj pčeli – Apis cerani. Zapaženo je da je varoa koja parazitira na Apis melliferi krupnija od varoe koja parazitira na Apis cerani.  Ova razlika obrazlagana je povoljnijim uslovima parazitiranja varoe na Apis melliferi koja je i krupnija od Apis cerane. Utvrđene su i velike različitosti godišnjeg prirasta varoa među zajednicama Apis mellifere i Apis cerane. Na Apis melliferi znatno je veći godišnji prirast varoa nego na Apis cerani, tako da varoa svake godine pčelinjim zajednicama Apis mellifere nanosi velike, ogromne štete, dok pčelinjim zajednicama Apis cerane nepričinjava znatnu štetu. Ove različitosti obrazlagane su genetskom neotpornošću naše pčele Apis mellifere koja nije razvila odbrambene mehanizme borbe sa neprirodno prispjelim parazitom.  Zatim, razlikom nivoa juvenilnog hormona na radiličnim i trutovskim larvama kod ove dvije vrste pčela (koji je na radiličnim larvama Apis cerana tako nizak da slabo stimulira ženku varoe da poleže jaja) a kojeg ženka varoe mora sa hranom unijeti u svoj organizam kako bi započela odlaganje plodnih jaja. S druge strane, odrasle pčelinje jedinke Apis cerane odstranjuju velik procenat varoa iz svog legla i sa svog tijela. Predpostavljano je da je Varoa Jakobsoni na svom novom domaćinu zatekla idealne uslove za svoj životni razvoj a naročito za razmnožavanje.Različit godišnji prirast varoe u pčelinjim zajednicama zapadne pčele Apis mellifere utvrđen je u različitim oblastima (arealima) njene rasprostranjenosti.Ove različitosti obrazlagane su genetskim razlikama medonosnih pčela Apis mellifere u pojedinim oblastima njene rasprostranjenosti.Na osnovu ranijih naučnih ispitivanja varoe u Evropi bila su poznata dva genetski različita tipa Varoe Jacobsoni i to: R tip (Ruski ili GER tip) i J tip (Japanski tip). Američki istraživači (Delfinado – Bakar i Houck) otkrili su različitosti u veličini tijela, broju i položaju dlačica kod varoa iz različitih oblasti njene rasprostranjenosti i na osnovu tih različitosti i njihovog porijekla odredili 3 tipa varoa i to: A tip – varoa sa Apis mellifere evropskog porijekla, B tip – varoa sa Apis Cerana i C tip – varoa sa afrikanizovanih sojeva Apis mellifera. Međutim, 1994. godine australijski naučnik Denis Anderson utvrđuje da varoa koja parazitira na istočnoj pčeli Apis cerani, opisana 1904. godine kao Varoa Jacobsoni, se ne može razmnožavati u leglu (zapadne) medonosne pčele Apis mellifere što daje sumnju da su predhodne predpostavke uopće tačne i predpostavlja mogućnosti postojanja više vrsta varoa.Višegodišnjim istraživanjima varoe koja je doktor Denis L. Anderson iz Canbere (Australija) vršio na varoama širom svijeta od 1989. do 1999. godine potvrdile su se velike genetske razlike kod varoa koje parazitiraju na pčelama u različitim oblastimaKako je dokazano da Varoa Malezija-Indonezija tip koja parazitira na istočnoj pčeli Apis cerani opisana 1904. godine, kao Varoa Jacobsoni, apsolutno ne može da se razmnožava na leglu zapadne pčele Apis mellifere nesumnjivo se može zaključiti da sva dosadašnja ispitivanja varoe vršena na Apis melliferi se ne odnose na varou vrste Varoa Jakopsoni (Oudemans 1904).  Uvažavajući nova naučno potvrđena saznanja da na Apis melliferi parazitiraju samo dva tipa varoa i da oba pripadaju jednoj vrsti varoa Varoi Destruktor – velika varoa (Anderson, Trumean 2000) ukazuju na činjenicu da su se sva dosadašnja ispitivanja varoe na Apis melliferi odnosila samo na ovu vrstu varoa. Pritiskom na link idi da reportazu o E.Karahodzicu Pcelarski “Don Kihot” sa Vlasica Pogledaj film⬇ YouTube-Animirani film o Varoi Pozivamo vas da posetite Facebook medpcelarskimagazin stranicu i da je lajkujete(na njoj su redovna obavestenja o novim tekstovima na sajtu) .Na njoj ima materijala(i bice jos vise) kojih nema na sajtu.Saljite i serujte na Facebook medpcelarskimagazin stranicu! Ekrem Karahodzić Autor teksta Pelar iz BiH (Vlasic) pcelari vise decenija,strucni predavac,autor mnogih tekstova,proizvodjac maticne mleci,meda,polena.Veliki pcelar i jos veci covek. Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Pet godine od postojanja sajta (2016 god)- i preko 233.456  poseta sajtu,doslo je vreme za korak napred.Novi dizajn,koncept…Uveli smo i marketing (jedini nacin da i dalje postojimo) Dragan Radanovic-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

Otkrivena bakterija koju prenosi Varoa!

Otkrivena bakterija koju prenosi Varoa!

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više DRAGAN RADANOVIĆ Otkrivena nova bakterija koju prenosi Varou! Najnovija vest!A University of Wisconsin-Stout biology professor discovers a bacterium that may be responsible for years of increasing bee die-offs.Izvor: New clue emerges in bee deaths U S.A.D. na univerzitetu Wisconsin-Stout,profesor  Jim Burritt i njegovi studenti su pronasli patogenu bakteriju „Serratia marcescens“ skraceno „Ss1“.Ova bakterija verovatno doprinosi masovnim zimskim uginucima pcelinjih drustava sirom planete.Ovu bakteriju (Ss1)  prenosi Varoa i to je veoma vazno otkrice jer dosada se mislilo da ovaj pcelinji krpelj prenosi samo viruse.Profesor  Burritt kaze:Mi nismo jos zasigurno potvrdili da ova bakterija izaziva zimski pomor pcela ali utvrdili smo da je ova bakterija prisutna u zaista velikim koncetracijama u krvi obolelih pcela.Nadamo se da ce ovo otkrice Americkih biologa doprineti smanjenu rastuceg trenda izumiranja pcela!   DRAGAN RADANOVIĆ Autor teksta UREDNIK SAJTA Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Pet godine od postojanja sajta (2016 god)- i preko 233.456  poseta sajtu,doslo je vreme za korak napred.Novi dizajn,koncept…Uveli smo i marketing (jedini nacin da i dalje postojimo) Dragan Radanovic-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

Moj način formiranja nukleusa

Prvi snimak prelaska varoe sa cveta na pcelu!

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više pogledaj video Prvi snimak prelaska Varoe sa cveta na pčelu! Ovaj clanak je prvi put objavljen na sajtu pre oko godinu dana i bilo je dosta razlicitih komentara.Znaci ovo su laboratorijski uslovi a svrha eksperimenta je dokaz da se  grinja veoma lako i brzo premesti sa cveta na pcelu sto ovaj video i pokazuje! Snimak prelaska krpelja sa cveta na pcelu! (Lab. Uslovi)   PeckD.T  Smith Ml.  Seeley TD. (2016) – Plos one -Youtube Izvor preko kojeg se mozete detaljnije informisati:http://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0167798   DRAGAN RADANOVIĆ Autor teksta UREDNIK SAJTA Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Pet godine od postojanja sajta (2016 god)- i preko 233.456  poseta sajtu,doslo je vreme za korak napred.Novi dizajn,koncept…Uveli smo i marketing (jedini nacin da i dalje postojimo) Dragan Radanovic-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

S.Ivancevic Pcele i ekstremni vremenski uslovi

S.Ivancevic Pcele i ekstremni vremenski uslovi

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Slobodan Ivančević Pčele i ekstremni klimatski uslovi PONAŠANJE PCELA U EKSTREMNIM USLOVIMA  Tehnologija o kojoj govorim, pišem, snimam filmove a ujedno koristim u četrdesetogodišnjoj pčelarskoj praksi vodi nas u susret klimatskim promenama i uči kako da idemo u korak sa njima. Pise Slobodan Ivancevic Klimatske promene postaju sve izražajnije. Kako se ponašati ? Odnosno, kako se ponašaju pčele u ekstremnim uslovima koji su izraženi u obliku dugotrajnih kiša, poplava, ekstremno toplih kao i hladnih zima i velikih suša. Zima 2013/2014. je bila ekstremno topla i pojavilo se kasno ili produženo leglo. Također 2012. godina je bila izuzetno hladna, a temperatura se spuštala i do minus 27 stepeni. Zbog nedovoljnog poznavanja ponasanja pcela u ovako ekstremnim uslovima doslo je do masovnog pomora pčelinjih zajednica u zimsko – prolećnom periodu. Početak zime 2017 godine podseća na zime 2013 i 2014. koje su bile ekstremno tople.  Na pčelinjaku vidim da pčele uzimaju vodu a to je znak da u košnici postoji leglo. Zasto u nedoba godine matica zanosi manju količinu legla u periodu kada pčela treba da miruje saznaćemo iz daljnjeg teksta preuzetog iz knjige „Ključne tajne pčelinjeg gnezda“ autora Slobodana Ivančević KASNO ILI PRODUŽENO LEGLO PRATI KLIMATSKE PROMENE Mnogo toga smo čitali, učili ali nismo dovoljno shvatili ponašanje pčelinjih zajednica u ekstremnim vremenskim uslovima. Godina 2013 -2014 za nas pčelare neuobičajena, dok za pčele predstavlja sastavni deo života. Ekstremno topla zima izazvala je pojavu kasnog ili produženog legla kojeg je matica usled temperaturnog skoka produžila sve do redovnog prolećnog razvojnog ciklusa koji počinje oko polovine januara. Ovakvoj pojavi treba ubuduće posvetiti veliku paznju naročito prilikom uzimljenja pčelinjih zajednica, kako bi hrana bila dostupna u ekstremno toplim ili ekstremno hladnim zimama. Ovakav temperaturni skok direktno utiče na ponašanje pčela. Pčele da bi zaštitile klube od razilaženja forsiraju maticu da zanese manju količinu legla. To je upravo kasno ili produženo leglo.  Njegove osobine su nedovoljno poznate pčelarima, koji mu pripisuju negativne osobine ne znajući da je on noseći stub za opstanak pčelinjih zajednica u takvim ekstremnim uslovima.Usled klimatskih promena ova pojava dolazi sve više do izražaja.Pčele podstaknute prirodnim nagonom za opstankom povećavaju temperaturu u centralnom delu klubeta, kako bi opstalo leglo uz nešto povećanu potrošnju meda i polena. Ova pojava iznenadila je mnoge pčelare širom Evrope tako da su mnogi pčelinjaci došli do ruba propasti nedostatkom hrane. Šta nam to pčele otkrivaju, zašto forsiraju maticu da zanese manju količinu legla u nedoba godine?  Ovo je još jedna od ključnih tajni pčelinjeg gnezda. Moja saznanja u pčelarskoj praksi kažu da, prilikom uzimljenja koristim kasno ili produženo leglo da bi privukao svu pčelu prema centralnom delu klubeta  i ujedno zadržao pčelu na okupu. Ako u nedoba godine dođe do temperaturnog skoka, gde se temperature penju od plus 18 do 21 stepen kao što je to bila 2013- 2014 godina, pčele osećaju svoju ugroženost  i automatski stvaraju odbrambeni sistem forsirajući maticu da zanese manju površinu legla. Upravo to kasno ili produženo leglo nije redovno kako se to mislilo nego izvanredno leglo. Upravo to izvanredno leglo je glavni odbrambeni sistem koji navodi pčele koje su izazvane visokom temperaturom izlazile van košnice,  prema centralnom delu klubeta, da se usled naglog zahlađenja ne bi odvojile od klubeta i uginule od gladi Tekst i fotografije S.Ivancevic Kontakt mrzoriv@yahoo.comZahvaljujemo se S.Ivancevicu na poslatom tekstu! Slobodan Ivancević Autor teksta Golubinci-Srbija).Profesionalni pcelar,strucni predavac,autor pcelarskih knjiga i filmova,slikar.Pcelari sa LR kosnicama preko 40 godina Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Pet godine od postojanja sajta (2016 god)- i preko 233.456  poseta sajtu,doslo je vreme za korak napred.Novi dizajn,koncept…Uveli smo i marketing (jedini nacin da i dalje postojimo) Dragan Radanovic-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

AMITRAZ-NAJNOVIJA STUDIJA O NJEMU!

Semir Omerovic“Priprema i primena oksalne kiseline“

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Semir Omerović Priprema i primena oksalne kiseline-Pogledaj video!                     Oksalna kiselina Drage kolege, u prilogu vam predstavljam novi video na temu pripreme i primjene oksalne kiseline u pčelarstvu Pise S.Omerovic Oksalna kiselina je ekološki prihvatljivo sredstvo za borbu protiv varoe. Ne ostavlja nikakve negativne posljedice ni po pčele ni po maticu, jako je jeftina i lako primjenjiva. Odstranjuje 98-99% vaore ako nema lagla u košnici. Oksalna kiselina djeluje na probavni sistem varoe razarajući ga, zbog čega ona umire od gladi. Najbolje ju je primjenjivati na temperaturi od 8 do 10 stepeni. Pri radu sa oksalnom kiselinom, obavezne su rukavice, maska i zaštitne naočare koje ja nisam koristio ali idući put hoću. Svim pčelarima bih preporučio da obavezno rade tretman oksalnom kiselinom jednom u godini da bi zaštitili svoje pčele. Pogledajte video sa Youtube kanala Semir Omerovic pcelar Hvala Semire za tekst i video! Semir Omerović Autor teksta Brijesnice Male-BiH.Pčelarim desetak godina i ovaj hobi mi ponekad donese materijalno i duhovno zadovoljstvo. U želji da pomognem mladim pčelarima, pokrenuo sam Youtube kanal na kojem dijelim savjete i objavljujem video zapise sa svog pčelinjaka. Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Pet godine od postojanja sajta (2016 god)- i preko 233.456  poseta sajtu,doslo je vreme za korak napred.Novi dizajn,koncept…Uveli smo i marketing (jedini nacin da i dalje postojimo) Dragan Radanovic-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016