Intervju-Reportaža

medpčelarskimagazin-HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE -Intervju-Reportaza
medpčelarskimagazin-HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE -Intervju-Reportaza
D.Dinic"Zivot pcele"

D.Dinic“Zivot pcele“

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više David Dinić Zivot pčele D.DinicZivot pcele Pripovetka o zivotu jedne pcele! Mrak je. Osecam oko sebe milione pokreta, sumova, koraka, brujanja .. . Ne mogu da se pokrenem, jedino sto mogu je da krenem napred, da pokusam da se oslobodim iz ovog kaveza, da progrizem sebi put napolje. Grickam . . . ali opet mrak. Ne volim ga, ne znam zasto, osecam da postoji nesto drugo, da nisam stvorena za mrak, da postoji nesto i izvan ovog mraka, ali mi razmisljanje prekida nekoliko poruka koje primam svojim pipcima. Pise David Dinic Negde blizu hiljade gladnih usta traze hranu, neki vibrirajuci ples, koji ne razumem bas najbolje, trazi od mene da odmah krenem gledajuci u nekakvu vatrenu kuglu, ali najjaci od svih, miris neke boginje, miris majke potpuno me opcinjava i daje smisao celokupnoj guzvi u kojoj sam se nasla i zadrzava me tu gde jesam. Iako sam se tek rodila ne mogu samo da stojim i posmatram sav taj neprestani rad, nekako zelim da ucestvujem.  Mogu makar da ocistim celiju iz koje sam se izlegla, mogu makar sebe da okupam. Radim, a miris koji imaju sve moje sestre je sve jaci i jaci, dolazi kao talas. Na tren je tu. Roditeljka, lepa, snazna, opojna. Poklanjam se pred njom kao i ostale sestre. Odlazi, ali od nje znam sta treba da radim. Moram da sacekam da porastem jos malo, da sazrim. Do tada treba da pomognem sestrama koje jos rastu, da ih hranim i negujem. Radim. Telo mi se pomalo menja, postaje snaznije, punije.Gledam starije sestre koje donose hranu i zavidim im. Jednom sam videla prugu svetlosti kroz koju izlaze. Kako su lepe kad ih okupa svetlost!! Kako su graciozne. Stalno zure, ulaze, izlaze . . . sta li ih to vuce tamo? Mene ne privlaci, pomalo me je i strah. Sad kad sam se osnazila i kad sam osetila da me privlace one najmladje, one najbespomocnije nase sestre, i da mogu svojim ustima da ih hranim, nekako se osecam ispunjeno i srecno. Samo . . . ne volim mrak. Celo moje bice se buni protiv njega. Radim, ali nekako kao da to nije smisao mog postojanja, kao da postoji nesto sto ce zaokruziti sve ovo sto sad radim. Navikla sam se. Iako je mrak, upoznala sam svaki deo svog okruzenja. Znam gde je hrana, gde su bebe a gde starija deca. Radim, radim, radim. Osecam majku i srecem je cesto, ali ne osecam vise ono bespogovorono postovanje prema njoj. Vise slusam sestre, one odlucuju sta treba raditi. Nekako sam u iscekivanju neceg novog, neceg velikog. Nekog ponovnog rodjenja. Znam da imam krila ali ne znam kako da ih koristim. Zelim da se razmahnem, da poletim. Razlikujem starije i mladje od sebe, nekako sam zrela. Onda odjednom neka frka, guzva, neka uzbuna, neka naredba. Svi kroz dugu, kroz svetlost. Nekoliko stotina sestara me prosto gura kroz otvor . . . Propadam u bljestavilo. Kroz neki trenutak shvatam da letim, ali izobilje svetlosti, boja, oblika i mirisa me zaslepljuju. Jedino sto zelim je da se sto pre vratim u toplinu poznate tame, ali hiljade informacija koje primam zahtevaju da zapamtim gde mi je dom.  Vrtim se opijeno u krug polako nalazeci poznati miris svoje majke. Na ulazu me presrecu i proveravaju. Ne bih volela da sam pogresila. Nakon ovog izlaska sve je drugacije. Niko mi vise ne zapoveda, mogu sama da odaberem sta zelim da radim. Na stomaku mi se pojavljuju tanusni komadi cudesne materije od kog je sastavljena citava moja kuca.  Neke sestre je uzimaju i oblikuju nove celije. Neke su resile da stoje na ulazu i budu stalno ljute i oprezne, da sve ispituju i proveravaju. Ne svidja mi se to, nisam ja takva. Vise mi se svidja da pomazem starijim sestrama kada dodju sa punim tovarima slatkog nektara. Privlace me raznorazni mirisi i ukusi koje donose. Uzimam od njih delic i dopunjujem svojim zljezdama, susim ga sve dok ne postane jako gust i odlazem u celiju. Varate se ako mislite da samo to radim. Cistim, gradim, hranim i strazarim, sve po potrebi, ali sve me vise privlaci spoljni svet. Osecam da sam suvisna jer stalno dolaze nove sestre koje sve rade bolje i brze od mene, mladje su. Ne snalazim se najbolje u mraku, svi sve bolje znaju. Tek, odjednom, ugledah sestru koja plese i savrseno je razumeh. Treba joj pomoc. Resim da je poslusam. Izlazim, niko me ne zaustavlja. Zelenilo, plavetnilo, sarenilo . . . mirisi, zvukovi, toplota . . . Velika uzarena kugla mi je putokaz, prijatelj. Letim i trazim, ali tek kad osetim miris znam da sam na pravom mestu. Beskonacni niz zutih cvetova prepunih slatkog soka. Letim od jednog do drugog i sakupljam ga. Teska sam i opijena, ali stici cu do doma. Tamo ce me sacekati sestre, kao sto sam i ja nekada sacekivala druge.Zadovoljna sam i mirna. Sve je dobilo smisao.  Ohrabrila sam se i sama pronalazim prostranstva sa cvetovima. Naucila sam i da plesem. Zovu me izvidjacicom i to je ono sto sam oduvek zelela. Jedino sto starim, osecam da vise ne mogu daleko da odlazim. Uzivam izvesno postovanje i zbog toga mi daju najlakse zadatke. Vec neko vreme samo donosim vodu. Tu je blizu, ne umaram se.I tako. . . Osecam da mi je kraj. Jedino sto zelim je da umrem negde napolju, na suncu, na cvetu. . . Znam, rodicu se ponovo u obliku neke od svojih sestara. Mozda cu biti strazarica, mozda polenarica . . . zato, ne brinite mnogo za mene, jer ja sam samo pcela. David Dinić Autor teksta (Pozarevac Sribija) Pcelar pocetnik-entuzijasta,pcelari cetiri godine sa 50-tak LR kosnica.Njegovi tekstovi su prava riznica lepih misli i ljubavi prema pcelama Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Pet godine od postojanja sajta (2016 god)- i preko 233.456  poseta sajtu,doslo je vreme za korak napred.Novi dizajn,koncept…Uveli smo i marketing

Basna o Hadzama,ptici i medu!

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više DRAGAN RADANOVIĆ Basna o Hadžama,ptici i medu! Na jugu egzoticne Tanzanije u bajkovitim predelima savana zive neke od poslednjih ljudskih zajednica lovaca-sakupljaca Priredio i napisao D.Radanovic Vecina antropologa tvrdi da je narod Hadza na ovim prostorima od praiskona.Od 1300 preostalih pripadnika ovog naroda koji polako izumire (sa svim svojim nasledjem,kulturom i obicajima) njih oko 300 jos uvek zivi zivotom svojih predaka kao lovci sakupljaci i hrani se onim sto nadju i ulove u prirodi(meso,krtole,plodovi divljeg voca i med).Narod Hadza zivi u nekoj vrsti „simbioze“ sa divljim pticama Honeyguide.Naime pripadnici Hadza i doticna ptica gaje i imaju istu „slatku“ sklonost-konzumiranje meda i saca divljih pcela. U potrazi za medom krstareci pitoreksnim predelima africkih savana oni koriste divlju pticu Honeyguidu koja na specificnu melodiju zvizduka koji se prenosi sa kolena na koleno  generacijama medju pripadnicima naroda Hadza,krece u potragu za pcelinjim gnezdima u dupljama africkog drveca. Brian Wood asistent bioloske antropologije sa univerziteta  Yale je izvesno vreme proveo sa Hadzama i vrsio biolosko-antropoloska istrazivanja.Na njegovo iznenadjenje,utvrdio je da u ovom slucaju odnos coveka i ove ptice nije klasicna simbioza vec neka vrsta manipulacije od strane Hadza. U nekim drugim krajevima Afrike ova ptica se na istovetan nacin koristi za nalazenje pcelinjih kolonija i na kraju i bogato nagradjuje sa velikim,socnim komadom saca sa medom(simbioza).Narod Hadza  za razliku od njih ptice ne nagradjuje(eventualno ono sto ispadne ispod debla tokom vadjenja saca iz duplje) vec visak saca spaljuje ili zakopava u zemlju.Kada je mladi naucnik upitao jednog Hadzu zasto to rade,ovaj je prostodusno odgovorio da ako se ptice prejedu,sutra nece ponovo traziti pcelinja drustva u supljinama savanskog drveca. Mozemo samo zamisliti praistorijskog coveka  koji je vec tad imao spoznaju o „partnersko-simbiotickom“ odnosu njega samog i okruzenja u kojem se nalazi.Nauciti pticu da ce biti nagradjena u slucaju koperativnosti a zatim je lukavo prevesti u „manipulativni“ odnos u kojem partnerski odnos prelazi u „iskoriscavacki“Da li ovaj primer dosta govori i o nama ljudima,evoluciji i smeru kojim covek i civilizacija idu. Postoji i video sa Hadzama koji na kraju filma prikazuje scenu kako Hadze bacaju poveci komad saca pticama ali Brian Wood tvrdi da je ta scena fingirana jer Hadze to nikada ne cine za razliku od drugih Africkih naroda(podsaharska oblast) koji obilato cascavaju ptice nakon uspesnog lova.U strucnim krugovim u jednom trenutku se cak oko ovoga digla i velika prasina.Dole mozete pogledati dva filma u kojima ucestvuju neki drugi africki narodi a scene potrage za medom su izvanredne. Honeyguide bird Richard Nikoley-Youtube Fotografije Brian Wood DRAGAN RADANOVIĆ Autor teksta UREDNIK SAJTA Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Pet godine od postojanja sajta (2016 god)- i preko 233.456  poseta sajtu,doslo je vreme za korak napred.Novi dizajn,koncept…Uveli smo i marketing (jedini nacin da i dalje postojimo) Dragan Radanovic-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

Cetvrti festival pcelastva Sabac 2017

Cetvrti festival pcelastva Sabac 2017

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više DRAGAN RADANOVIĆ Četvrti festival pčelarstva Šabac 2017 Slatka manifestacija-Sabac 2017 Pise D.Radanovic Danas (08.09.2017) je u Sapcu odrzan vec tradicionalni „Festival Pcelarstva“, cetvrti po redu u organizaciji pcelarskih udruzenja iz Sapca a pod pokroviteljstvom grada Sapca.U veseloj i opustenoj atmosferi ,preko 40 izlagaca je ulepsalo dan brojnim posetiocima ove medene manifestacije.Ja sam nameravao da napisem obiman tekst sa izjavama i impresijama pcelara i posetioca ali probajuci rakiju medovacu  na mnogobrojnim standovima(a uz casicu razgovora ,-vreme brzo prodje) nista nisam uradio…Pogledajte kratki film i fotografije koje ce vam docarati atmosferu sa ovog uspesnog pcelarskog okupljanja! Pogledajte kratki video (polako postajem majstor za filmove) Youtube kanal Dragan Radanovic-medpcelarskimagazin Pogledajte fotke(pritisni na sliku da ih pogledas uvelicane)   DRAGAN RADANOVIĆ Autor teksta UREDNIK SAJTA Mi smo najčitanij pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Pet godine od postojanja sajta (2016 god)- i preko 233.456  poseta sajtu,doslo je vreme za korak napred.Novi dizajn,koncept…Uveli smo i marketing (jedini nacin da i dalje postojimo) Dragan Radanovic-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

Alma sa pcelama u cvetu livada!

Alma sa pcelama u cvetu livada!

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više DRAGAN RADANOVIĆ Alma sa pčelama u cvatu livada   Pogledajte video! Alma Karahodžić, 24-ogodišnja apsolventica na Tehnološkom fakultetu, posljednjih nekoliko godina aktivno se bavi pčelarstvom.Kazu da pcele oplemenjuju coveka ali kada je pcelar zenska dusa,nezna,plemenita i romanticna onda i pcelar oplemenjuje pcele jer pcela oseca ljubav l toplinu koju pcelarka ima… Kćerka Ekrema Karahodžića, dugogodišnjeg pčelara i stručnjaka iz oblasti pčelarstva, još od malih nogu gaji ljubav prema pčelama, a od oca usvaja znanje o pčelarstvu. Pomažući mu u svim aspektima pčelarenja, Alma prati oca na njegovim pčelarskim putovanjima. Na krilima pčele obišla je sve medonosne planine i livade u Bosni i Hercegovini, upoznavajući različite medne predijele, medonosne biljke i susrećući se s različitim zanimljivim situacijama na pčelinjacima. „Baviti se pčelarstvom, kao i sve drugo, ima svoje prednosti i mane. U isto vrijeme je i zanimljivo i naporno.  Mana je što, nakon ispunjavanja fakultetskih obaveza, moram izdvojiti mnogo svog slobodnog vremena kako bih gotovo u svakom trenutku bila prisutna na pčelinjaku. Ipak, puno više je prednosti.“ – kaže Alma. Kao najdraže aspekte bavljenja pčelarstvom izdvaja ljubav prema pčeli, kao savršenoj kreaciji, upoznavanje biologije pčele i medonosnog bilja. Pored toga, uživa u mnogobrojnim putovanjima i upoznavanjima svih predijela Bosne i Hercegovine, te susretima s mnogo različitih ljudi. „Nikada nije dosadno i uvijek se ima šta raditi.“ – kaže ona. Kao najupečatljivije trenutke u svojoj skromnoj pčelarskoj karijeri izdvaja događaj od prije nekoliko godina – prisustvovanje požaru na pčelinjaku u Livnu i njihovu brzu intervenciju te spašavanje pčelinjih zajednica.  Pored toga, bilo je i poplava, krađa i susreta s medvjedom. Između ostalog, i zbog ljubavi prema pčelarstvu Alma je upisala Tehnološki fakultet, Odsjek za prehrambenu tehnologiju, a koji ove godine uspješno završava. Ovog ljeta priprema diplomski rad na katedri profesorice Dr. Sc. Milice Vilušić , na temu „Uticaj vremenskih prilika na prinose meda na različitim lokalitetima“. Alma često prati Ekrema na njegovim predavanjima iz oblasti pčelarstva. Učestvuje u proizvodnji i distribuciji svih pčelinjih proizvoda. Na pčelinjaku Karahodžića najviše je angažovana u proizvodnji matične mliječi. Ona priprema sve preduslove za proizvodnju, odlijeva kalupe, presađuje larve, prati proizvodnju te vadi matičnu mliječ. Ovo ljeto duži vremenski period samostalno je odžavala dva pčelinjaka. Autor videa Ekrem Karahodzic DRAGAN RADANOVIĆ Autor teksta UREDNIK SAJTA Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Pet godine od postojanja sajta (2016 god)- i preko 233.456  poseta sajtu,doslo je vreme za korak napred.Novi dizajn,koncept…Uveli smo i marketing (jedini nacin da i dalje postojimo) Dragan Radanovic-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

OKSALNA KISELINA

D.Radanovic „Selidba kosnica“

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više DRAGAN RADANOVIĆ Selidba košnica-Mislim da ova tema nije dovoljno obradjena u pčelarskoj literaturi pa evo…za početnike… U literaturi zaista ima malo tekstova o samoj selidbi kosnica,vecinom su to uopsteni tekstovi jer seljenje kosnica  je zanat koji se “krade ocima” a uci samo praksom. Pise D.Radanovic Da bi iole olaksali pocetnicima,napisao sam ovaj tekst sa prakticnim malim savetima koji olaksavaju ovaj “nimalo drag” i veoma tezak aspekt pcelarenja.Stara pcelarska izreka kaze da med na tockovima radja a ja dodajem i da se cir na zelucu na tockovima radja jer selidba kosnica je jedan od zahtevnijih radnji u pcelarstvu.Uvek nesto krene naopako,nesto se namesti,pcelar grize svoje nokte i naravno uz  dobru volju i veliki trud sve se to prevazidje i zimi uz vino ili pivo prepricava kolegama pcelarima uz iskreni  smeh i odobravanje. Pa da krenemo!!!!!!Ako imate neku rupicu na kosnici gde bi mogle da izadju pcele,onda sirokim selotejpom oblepite  ta kriticna mesta. Spaneri,kopce….nije bitno jer svako ima svoj sistem vezivanja,bitno je reci da se prvo vezuju i utezu kosnice.Pri vezivanju spanera koji se utezu preko zbega dizu se krovovi kosnica a ako je toplo,krovovi se mogu ostaviti pored kosnica jer ce pcela sa prvim mrakom pre uci u kosnice kada nema krovova na zbegovima(vise puta probao).Sa prvim sumrakom fajtalicom(prskalicom za vodu) se pcele na letu poprskaju vodom te ce poceti da ulaze u kosnicu.Ponekad se treba vratiti i vise puta poprskati.Ja obicno popskam sva leta pa se vratim i jos jednom poprskam. Kada su formirane brade na letima i pojavi se problem i jedno drustvo uporno nece da udju u kosnicu i nemate drugo resenje,mozete da primenite “ekstremnu” radnju,otpustite spaner,poprskajte pcele u kosnici preko zbega,skinite zbeg a onda  brade ne poprskajte vec”okupajte” te  onda rukom(morate imati rukavice) pokupite pcele  i ubacite u kosnicu(pcele su skroz mokre i ne mogu da lete te otpadaju u gomilicama-kao kad nekad skidate prirodni roj sa grane a dobro ste ga poprskali vodom i cetkom svlacite pcele).Na srecu ovo se retko desava i obicno udju posle jednog,dva prskanja. Prskanje vodom je mnogo efikasnije od dimljenja a i kod dimljenja obicno mnogo pcela ostane ispod podnjace pa posle kad nosite kosnice one ubadaju!Kad pcele udju u kosnice onda se zatvaraju leta.Ako stavljate sundjere onda morate paziti da vrh neke travke koja raste ispred leta ne ubacite zajedno sa sundjerom jer kad budete prenosili kosnice,cim podignete kosnicu,travka koja ima dubok koren u zemlji ce pruziti otpor i ona se se nece iscupati iz zemlje vec ce povuci i sundjer sa sobom i eto belaja i haosa.Na pocetku mojih selidbi ovo mi se stalno desavalo dok mi iskusniji pcelar nije rekao u cemu je problem.Ako nastavci kosnica imaju sa strane  rucke onda je to mnogo lakse a ako nemaju moja preporuka je nosac kosnica  sa kojim je milina raditi. Pod kombija ili kamiona blago isprskajte vodom iz fajtalice(pumpice) pa ce podnjace da klize niz pod i mnogo je laksa manipulacija sa kosnicama.Na pod uvek idu prvo trojke(3 nastavka),onda dvojka ili eventualno jedinice.Na dvojku uvek ide dvojka ili jedan kec ili dva keca.Ako umate mrezaste (antivarozne podnjace) bez problema selite sa krovovima a ako imate obicne podnjace bolje je seliti bez krovova(kad su vrele noci).Selidba bez zbegova nije preporucljiva(mozete da dodate onda jos jedan nastavak sa  sacem da pcela ima gde da ode).O selidbi sa punim medistima sam pisao u tekstu”suncokretova pasa” pa ga nadjite na ovom sajtu. U svakom trenutku pored vas mora biti pumpica za vodu,pcelarski noz,sitni parcici sundjera i siroki selotejp,pa ako krene negde da izlazi pcela onda to nije problem. Ako pcela izlazi na manju rupicu,imate dva resenja.Poprskajte pcele vodom, stavite saku(sa rukavicama naravno) na otvor gde izlazi pcela i dok vi polako sklanjate ruku,kolega ce sinhronizovano sa vasim sklanjanjem ruke,ubaciti sa pcelarskim nozem parce sundjera i stvar je resena.Ako lepite selotejpom nemojte prskati vodom jer se selotejp nece zalepiti pa zato sam ja uvek za opciju sundjera.Ako se kosnica raspadne,isto prskajte pcele,pa polako vracajte stvari na svoje mesto,polako i bez nervoze,sve to ide u pcelarski staz.Selidba kosnica je ponekad “adrenalinski sport” i nepaznjom moze biti zivot pcelara ugrozen te moram da dam  jedan savet o kojem mnogi pcelari a pogotovo pocetnici ne razmisljaju.Ako se desi incident i kosnica se otvori i u sekundi na vama bude hiljade pcela(to se retko desava) nemojte bezati sto metara od kamiona i kolega pcelara vec pridjite kolegi pcelaru koji ce sa vas da strese i skloni pcelu. Ovo moze da bude kobna greska jer sto metara od kolega negde u mraku i sumi ste sami i ako vam pozli ili izgubite svest(onesvestite se) dok vas kolege pronadju vi ste vec mrtvi.Znaci trci ka kolegama da te oslobode pcela a ne negde u mrak …Prosle godine na selidbi jednom pocetniku je mama spremila strudle i kolace i on je tanjir sa kolacima onako nepoklopljen stavio pored kamiona a selidba je u toku.A ako neka pcela sleti na kolac pa ja taj kolac sa pcelom stavim u usta!?!!!!! Selida nije bauk ali moraju neke stvari da se ispostuju i najbolje je da jedan pcelar “komanduje” celim tokom selidbe,jer kad je mnogo babica,kilava su deca.Pocetniku morate obavezno naglasiti da bez obzira sta se desava nikada ne sme da ispusti kosnicu jer tek onda nastaje haos. Pri seledbi na auto sleperici,problem moze da bude ako zbegovi nisu svi iste visine jer onda ce “visa kosnica” da onemoguci da dugackim”poprecnim”spanerom ih sve jos jedanput dodatno ucvrstite na prikolici.Pozeljno je da ako stavljate veliki kamionski spaner uzduz preko svih zbegova (na auto sleperici) stavite na krajevima spanerske trake ispod nje po parce sundjera jer usled zatezanja spanera moze da pukne drveni okvir zbega. Meni se desavalo da mi se pune kosnice kotrljaju preko ledja,da zalutamo pa zavrsimo u Turiji medju nafnim poljima,prosle godine otkazale kocnice na kamionu pa je vozac kocio rucnom kocnicom,jednom mi je zafalilo spanera(moja glupost) pa smo rojice lepili sirokim selotejpom.Ispadali su i krovovi iz kamiona,kosnice spadale sa auto sleperice,kombi nije mogao da pridje kosnicama zbog blata

D.Dinic Rojenje(Najlepsa prica o roju koju cete ikad procitati)

D.Dinic Rojenje(Najlepsa prica o roju koju cete ikad procitati)

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više David Dinić Roj-Najlepsa priča o rojenju koju ćete ikad pročitati! Article My Modern MetAutor Marco Chin’s(autor ove prelepe ilustracije) Svi vi koji ste se pozitivno izrazili o mom pisanju doveli ste do toga da me sada hvata trema kad hocu nesto da napisem! Pise David DinicTe ovaj cita ujutru uz kaficu, te onaj pre spavanja za lepsi san, a ja uopste nisam imao tu nameru. Hteo sam samo da razjasnimo neke stvari, da uskladimo terminologiju, a sad moram da budem opezan, citaju ljudi. Srecom pa je sezona rojenja, te nije tesko pisati o necem tako velicanstvenom! Ima priroda svojih bisera, svojih lepota, prelepih jezera, visokih vodopada, pecina koje ostavljaju bez daha, ptica koje ljudi nazivaju -rajskim-, ali je rojenje pcela sigurno jedan od najlepsih dogadjaja koji postoje na ovoj nasoj planeti. Sam dogadjaj i nije impresivan, traje kratko, ali onaj ko razume zivot pcelinje zajednice, odnose koji vladaju u njemu, skup cinilaca koji je doveo do rojenja, ne moze a da ne ostane zadivljen. Rojenje pcela prevazilazi ljudske moralne okvire, iznad je zakona razmnozavanja mnogih zivotinjskih vrsta, oplemenjuje coveka na jedan neiskvaren praiskonski nacin. Sve u pcelinjoj zajednici mora da funkcionise besprekorno, svaka pcela mora da da svoj puni doprinos, matica mora da bude snazna i zdrava, svi moraju da rade ka jednom cilju i kad taj cilj ostvare, kad zajednickim trudom zajednica dostigne svoj maksimum, kada svi poslovi u kosnici budu zavrseni, leglo odhranjeno, hrana zatvorena i konzervirana za dugi period i kada bi trebalo da zavlada blagostanje i radost zivljenja, kada bi ljudskim merilima gledano trebalo da se posvetimo -sami sebi-, one sve napustaju i odlaze u neizvesnost. Zrtvuju hiljade sati rada, milione letova, ostavljaju pune magacine koji bi im omogucili siguran opstanak i odlaze da produze vrstu. Nesebicno. Zato su velicanstvene!Da bi me razumeli i oni koji ce svoj prvi roj uhvatiti ovih dana i smestiti u neku pozajmljenu kosnicu, moramo da se vratimo u mesec januar, tamo negde na snegom pokrivenu planinu. Dok napolju duva hladan vetar i pravi smetove, u jednoj staroj, iskrivljenoj, gromom opaljenoj i poluizgoreloj bukvi, matica zaleze svoje prvo jaje. To prvo jaje dovesce do roja od 25000 pcela koga cete -skinuti- sa grane. U bukvi ima jos jako malo hrane, vetar ubacuje sneg kroz rupu, a pcele, stisnute jedna uz drugu, greju to prvo malo leglo i mastaju o mirisu dzanarike. Hoce li je docekati? Dok svakog dana matica zaleze po neko jaje vise nego predhodnog, kroz rupu na bukvi pocinje da ulazi malo topliji vazduh. Po neka pcela se odluci da vidi o cemu se radi, odluci se i druga, klube se malo opusti, pcele dovlace blize i poslednje zalihe hrane. Nakon nekoliko dana miris procvetale leske daje prvu nadu u novi zivot. Svez polen. Matica ohrabrena ovim pocinje da zanosi jos vise, pcele, rizikujuci zivot odlaze do najblize leske. Radjaju se nove pcele. Zimske polako umiru . . . Od nekoliko stotina zalezenih jaja, leglo pocinje da se siri. Pcele izlaze svakodnevno na sat-dva, svaki put donoseci lepe vesti. Visibaba, dren i po neki maslacak salju svoje pozdrave matici. Ona odgovara prelazeci na susedni sat i zalezuci sve vise i vise jajasca. Svaku celiju pcele prvo ciste i poliraju, svaku larvu neguju i hrane, svaku kap nektara brizljivo sakupljaju, svako zrno polena planski odlazu. I tako million-miliona puta. I tako nepekidno. I danju i nocu. Kada procveta dzanarika, matica vise nema obzira prema pcelama. Zaleze neverovatan broj jajasca dnevno. Pcele joj odgovaraju donoseci prve kapi nektara koje su -visak- i odlazu ga iznad legla, potiskujuci maticu da polaze jajasca sve nize i nize prema otvoru na bukvi. Legla vec ima mnogo, ali stare, zimske pcele su iscrpljene, prezivele su sve strahote dugih zimskih noci i svakoga dana se sve manje njih vraca u bukvu. Cini se da nesto nije u redu, da neko nesto pogresno radi, pcela je sve manje, a obilje cvetova zove na zurku.Trenutak nesigurnosti prolazi, mnogo novih pcela se iznenada pojavljuje u bukvi, a umesto da matica na njihovo mesto zaleze jajasca, pcele je zbog obilja koje vlada preduhitre i njihove celije pune svezim nektarom. Mlade pcele zele da pomognu matici i u svakoj preostaloj supljini bukve izgradjuju novo sace koje matica krisom zalegne, ali pcele su neumoljive i polako zatvaraju med zauvek onemogucavajuci matici da povrati svoje prvenstvo. I tako danima. Cisti, poliraj, strazari, gradi, leti, donosi, preradjuj, prenosi, hrani, neguj . . .  Zasto? U cemu je smisao svega ovoga? Dokle ovako?Situacija u bukvi polako izmice kontroli. Meda je sve vise, matica jedva da ima gde da polozi po neko jajasce, pcela ima previse, guzva je, a hiljade novih pcela ceka da se izlegne svakoga trenutka. Matica nailazi na jednu pomalo cudnu celiju, lici na zvoncic. Ranije nije bilo tako primamljivo, ali sada, nemajuci mnogo izbora polaze jajasce u nju. Ima takvih nekoliko, skroz na dnu saca, gotovo na samom izlazu. Zalegnuce i njih, za svaki slucaj. Nesto je ne hrane dobro ovih dana, smrsala je malo.Odjednom, cela ta guzva se utisa, sredi.  Citava supljina u bukvi je puna meda, sace je svuda izgradjeno, leglo je odhranjeno, zatvoreno. Nesto se ceka! Nesto se dogovara! Neke pcele pokusavaju da progrizu rupu, da je prosire, neke jedu med iako nisu gladne, neke ne skidaju vostana ogledalca sa sebe. Cuje se neko neuobicajeno brujanje, nesto cega ranije nije bilo. Neko cudno raspolozenje obuzima zajednicu. Tajna se polako otkriva odabranima. Sutra, u podne, odlazimo na put. Gde? Jos ne znamo. Zasto? Mnogo nas je ovde, a jos ima puno njih koje treba da se izlegu. Ali to do sada nismo radile? Nismo, ali sada hocemo. Zasto? Idemo da probamo da zivimo ispocetka, nema vise ovde sta da se radi, a nas zovu -radilice-, znas! Mogu li i ja sa vama, svidja mi se nekako ta ideja?  Naravno, samo prati maticu kada sutra krene napolje.Sutra, tacno po dogovoru, na vrhuncu svoje slave i snage, u izobilju i bogatstvu, onda kada

Skidanje medista

J.Balint Skidanje medista -kratki video

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Janoš Balint Skidanje medišta-Kako to rade profesionalci! Radimo sa velikim brojem košnica i nemamo toliko vremena da bi predhodnog dana postavili bežalice da bi narednog dana skidali iste,zato jednostavno u jednom danu skinemo medišta i poređamo ih okrenute na kant na krovove susednih košnica,izduvamo pčele,ređamo na posebne palete,tovarimo i istim principom skidamo ispred prostorija za vrcanje,paletarom se uvlače u prostoriju i pristupa se vrcanju.Kada je paša polovična kao i ove godine pa nisu sve ćelije napunjene sa medom,mnogo je praznog prostora u medištu samim tim je i mnogo više pčela se nalazi u medištu i kada se izduvaju dolazi do toga da je oblak pčela u pčelinjaku.Moram biti iskren i reći da su zajednice izuzetno dobro razvijene.Zvučaće neverovatno ali pčele su bile izuzetno mirne nisu ubadale iz razloga što je prisutna paša, paša bagremca. Pozdrav! Pogledajte zanimljiv video koji prikazuje skidanje medista na pcelinjaku Balinta(2017god).YouTube medpcelarskimagazin Skidanje medista-pasa 2017god.Pritisni sliku da je uvećaš! pcelarbalint@ptt.rs 064/1645756 ,Kozaračka 5 Zrenjanin Janoš Balint J.Balint Autor teksta Profesionalni pcelar iz Zrenjanina,pcelari sa svojom porodicom sa preko 800-to proizvodnih drustava u zaokruzenom sistemu proizvodnje pcelinjih proizvoda.Strucni predavac,autor tekstova i pre svega veliki covek kome mozete uvek da se obratite za podrsku i strucan savet Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Pet godine od postojanja sajta (2016 god)- i preko 233.456  poseta sajtu,doslo je vreme za korak napred.Novi dizajn,koncept…Uveli smo i marketing (jedini nacin da i dalje postojimo) Dragan Radanovic-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

Pcelarski "Don Kihot" sa Vlasica

Pcelarski „Don Kihot“ sa Vlasica

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više DRAGAN RADANOVIĆ Pčelarski „Don Kihot“ sa Vlašića Reportaža i razgovor sa Ekremom Karahodžićem,čovekom koji je život posvetio pčelama! Pcelarski vetrovi  i borba sa vetrenjacama! Remek delo,  roman „Don Kihot“ je najcitanija i najvise puta prevodjena i izdavana knjiga na svetu posle Biblije.U romanu cuveni Don Kihot plemenito i  istrajno  se  bori za svoje ideale   i viziju nekog boljeg i humanijeg drustva,jurisajuci hrabro na vetrenjace.Upoznali smo Ekrema Karahodzica,pcelara sa Vlasica koji nas neodoljivo podseca na legendarni lik glavnog junaka ovog svetskog knjizevnog klasika jer Ekrem boreci se sa svim pcelarskim nedacama koje mogu snaci jednog pcelara(krada kosnica,medvedi…) uporno jurisa na svoje vetrenjace i bori se za svoju viziju zivota a njemu je to Pcelarstvo i zivot sa pcelama!Uz to na svom pcelinjaku ima i cuvenu kosnicu vetrenjacu. Ekrem Karahodzic je rodjen 1953 u Tesnju.Pcelarstvom se bavi od 1979god a zanomadio se 1983god. 1997 je osnovao U.P.“Pcela“-Tesanj.Jedan je od osnivaca Saveza pcelara Ze-Do. Kantona.U Tesnju uzimljuje oko 200 kosnica koje seli tokom godine sirom Bosne i Hercegovine na nekoliko pasa.U prakticno Pcelarstvo uveo je vise desetina ljudi koji se sad samostalno uspesno bave pcelarstvom.Iako se dugo godina bavio proizvodnjom matica,zadnjih godina se posvetio proizvodnji maticne mleci,prevashodno zbog boljih finansijskih rezultat.Usavrsio je proizvodnju maticne mleci,inovirajuci kalup za proizvodnju maticnih osnova kojim se moze odliti u proseku 4000 maticnih osnova za jedan sat. Svake godine ,posle bagremove pa se,kosnice je selio dalje ali 1997god. dolazi na Babanovac na Vlasicu i tu   ostaje.Od tada svake godine svoj pcelinjak u letnjem prirodu stacionira na Vlasicu a  odatle  u zavisnosti od pasnih prilika,pcele seli po drugim planinama,zavrsavajuci sezonu sa vreskovom pasom na Hercegovackim kamenjarima kako on kaze“Na vresku seleci pcelari,popravljaju losu sezonu“. U svojoj pcelarskoj praksi doziveo sam sve i svasta.Bilo je poplava,mina,lopova(kradje pcela,vage,opreme)prevrtanja i izvrtanja,gusenja,medveda,vukova i zmija,inspekcija i drugih sitnih zivotinja-uz osmeh nam nabraja Ekrem.Bilo je i bolesti i  gladi pcela,neuspeha i uspeha.Moja ljubav prema pcelamaje velika,neizmerna,neopisiva.Vise ne znam dali se ja bavim njima ili one sa mnom ali znam da ne mogu bez njih,pa ako nisam pcelar onda sam njihov rob -tvrdi nas sagovornik  koji je zaista veliki zaljubljenik u pcelarsvo. Kad smo ga pitali o njegovoj cuvenoj kosnici-vetrenjaci,on nam je odgovorio“Imao sam potrebu da na mestu gde je sad kosnica-vetrenjaca,postavim senzorni reflektor kako bih ometao medveda sa kojim vec dugo ratujem .S obzirom da je ova moja lokacija u neposrednoj  blizini turistickog centra nije bilo prikladno da reflektor postavim na obican stub a posto sam pcelar napravio sam polosku vetrenjacu i naselio pcelama.Po tome se moj pcelinjak na Vlasicu i  prepoznaje i postao je prava mala turisticka atrakcija. O njegovom radu snimljene su mnogobrojne TV emisije,odrzao je vise strucnih predavanja sa tematikom pcelarstva i sa zadovoljstvom  mu ustupamo prostor na stranicama  vaseg  i naseg Medpcelarskimagazin-a da nesebicno podeli sa nama svoje visegodisnje skustvo.Zanimljiva su njegova zapazanja o bolestima,V aroi,parazitima,itd.Napisao je knjigu o pcelarstvu koja jos nije ugledala svetost dana.On ce svim pcelarima sa ovog govornog podrucja podariti svoje znanje,iskustva, jer ona uistinu zasluzuju da budu zapisana i sacuvana, tako da cemo nasim citaocima u narednim objavama-postovima donositi teme iz pera Ekrema Karahodzica.   DRAGAN RADANOVIĆ Autor teksta UREDNIK SAJTA Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Pet godine od postojanja sajta (2016 god)- i preko 233.456  poseta sajtu,doslo je vreme za korak napred.Novi dizajn,koncept…Uveli smo i marketing (jedini nacin da i dalje postojimo) Dragan Radanovic-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

Pogledajte „Olden days in Holland“

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Youtube video Pogledajte „Olden days in Holland“!Podsetimo se na Avrama Maksimovica Odlican video! Ovo je dobra prilika da se setimo i jednog velikana pcelarstva na ovim prostorima! Avram Maksimovic (1772-1845) je somborski pravoslavni sveštenik.Napisao je prvu knjigu o pčelarstvu na srpskom jeziku. Avram Maksimović Datum rođenja 20. septembar 1772. Mesto rođenja Sombor Habzburška monarhija, danas Srbija Datum smrti 13. jul 1845. (72 god.) Mesto smrti Sombor Austrijsko carstvo, danas Srbija   Biografija Prvi srpski pčelar-pisac, prosvetni radnik, sveštenik i uzorni ekonom, Avram Maksimović, rodio se  u Somboru 20. septembra 1772 godine. Po završenoj bogosloviji, prvo je bio učitelj u Sivcu, pa sveštenik u Leđenua zarim dosao je u Sombor, gde je bio sveštenik, a od 1892 do 1845 godine i veroučitelj Učiteljske škole. Spada u red najznamenitijih Somboraca svoga vremena. U ondašnjem Leđenu na imanju tamošnjeg spahije upoznao je i proučavao uzorno vrtlarstvo,vocarstvo i pcelarstvo.Kada je došao u Sombor, kupio je 14 jutara oranice i na toj zemlji razvio uglednu ekonomiju, koja je mnogo doprinela razvoju poljoprivrede somborskog kraja. Maksimović je osobitu pažnju poklanjao pčelarstvu. Ovaj srpski književnik je napisao prvu knjigu o pčelarstvu Novi pčelar štampao je u Budimu 1810 godine. Knjiga predstavlja, prvi sistematski rad te vrste kod nas i jednu od najboljih knjiga onog doba iz te oblasti. Knjiga Novi Pčelar iz 1810 Odigrao i značajnu ulogu u istoriji Somborske učiteljske škole. On je dao inicijativu i zalagao se da učiteljska škola iz Sentandreje 1816. godine pređe u Sombor i da dobije odgovarajuću zgradu. A kada je, tridesetih godina prošlog veka, ova škola preživljavala veliku kadrovsku krizu, Maksimović je, sa još dvojicom učitelja, prihvatio celokupnu nastavu ove škole, sve dok ona nije dobila nov i spreman nastavnički kadar. Bio je prvi predsednik somborske Srpske čitaonice. Umro je u Somboru 1/13. jula 1845. godine. Izvor Wikipedia   Youtube Autor teksta Youtube Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Pet godine od postojanja sajta (2016 god)- i preko 233.456  poseta sajtu,doslo je vreme za korak napred.Novi dizajn,koncept…Uveli smo i marketing (jedini nacin da i dalje postojimo) Dragan Radanovic-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

Kosnice i pcele sa dusom (Susan Chernak McElroy)

Kosnice i pcele sa dusom (Susan Chernak McElroy)

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više DRAGAN RADANOVIĆ Košnice i pčele sa dušom (Susan Chernak McElroy) Piše D.Radanovic Spremajuci se da napisem tekst(foto reportazu) o mojoj Facebook prijateljici Susan Chernak McElroy shvatio sam da je ovo tekst o svima nama koji smo izgubili duhovnu vezu sa pcelama,pcelarenjem i uopste prirodom i da je Susan egzamplar,svetionik u tamnoj pcelarskoj nocu,u tami i pomrcini u kojoj se nalazi danasnji pcelar i uopste civilizovani covek.Njen pristup pcelama i prirodi nam osvetljava puteve kojima je savremeni covek  odavno prestao da ide.Vratimo se prirodi i pcelama,praiskonu i cistijim,plemenitijim i boljim vremenima a priroda i pcele ce nam to mnogostruko vratiti, sledimo Susan! Mi smo deo zemlje i ona je deo nas.Aromaticne i mirisne  biljke su nase sestrice.Veliki jelen,konj i veliki orao su nasa familija. Kameniti vrhovi,rosa na travi,beskrajna prerija i covek,svi pripadaju istoj prirodi. (Iz govora indijanskog poglavice Sijetla/Seattle 1854 godine). Susan se 2014 god. zainteresovala za kosnice od slame(pletare/vrskare) i ideju drzanja pcela u toj staromodnoj kosnici.Posto u SAD  ima veoma malo informacija o tome,ona je preko interneta prikupljala sve tekstove o tome koji su na engleskom jeziku a kada je Michael Theile odrzao prvu radionicu(kurs/skolu) ona je zajedno sa jos 14 zaljubljenika u pcele bila na obuci.Danas ,Susan sama uspesno pravi kosnice i obucava druge na svom imanju.Moja prvobitna zamisao je bila jednostavna foto reportaza o carobnom radu ove vredne zene a onda sam pogledao video o praiskonskom skidanju roja sa grane i pomislio:Susan pa ti si arhipcelar!Sa njenog bloga cu vam preneti neke njene komentare u vezi ovog lepog videa(u mojoj slobodnoj interpretaciji) a vase je da pogledate ovaj video! Talking To Bees-Piping The Queen-Jane de Forest Youtube Moji rojevi su u proslosti se uvek hvatali za visoko  Kedrovo drvo u susednom dvoristu.Uvek bi se smestili toliko visoko da su bili nedostupni za skidanje.Setila sam se teorije da pcele uvek cuju suplju rezonancu,nismo imali sta da izgubimo.Prazna kutija za pcele,“bubanj“,flauta,osecaj nade i cudno i slatko iscekivanje su bili jedini alat koji smo imali.Poceli smo da pevamo,udaramo ritam,cuo se zvuk flaute.Nema sumnje da su pcele cule jer usledila je njihova reakcija.Verujem kao i moj mentor Jacqueline Freeman  (koji je takodje skidao rojeve udarajuci u bubnjeve) da pcele zele da saradjujemo,da disemo zajedno.Naslucujem da one jasno razumeju koncept komunikacije izmedju razlicitih vrsta.Da li i mi ljudi mozemo steci ovu dragocenu osobinu i vrlinu!?I na kraju desio se magican trenutak,pcele su pocele da silaze… Fotografije Susan Chernak McElroy Link njenog bloga  Drumming the Bees Hvala Susan za ove divne fotografije! Susan Chernak McElroy Autor teksta Pcelarka(Camas/Washington/U.S.A)publikovani autor,maestro za kosnice od slame,sanjalica,prirodnjak,zivi u harmoniji sa prirodom i uci druge tome. Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Pet godine od postojanja sajta (2016 god)- i preko 233.456  poseta sajtu,doslo je vreme za korak napred.Novi dizajn,koncept…Uveli smo i marketing (jedini nacin da i dalje postojimo) Dragan Radanovic-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016 Susan Chernak McElroy Autor teksta Marketing Ljubav prema pcelama 100% Pcelarka(Camas/Washington/U.S.A)publikovani autor,maestro za kosnice od slame,sanjalica,prirodnjak,zivi u harmoniji sa prirodom i uci druge tome. Pcelar Pcelar 100% Prijatelj sajta Kosnice Ivanic