Video materijali

medpcelarskimagazin/honeybeekeeping magazine
medpcelarskimagazin/honeybeekeeping magazine

Pogledajte „Zašto pčele vole šestouglove? – Zek Peterson i Endi Piterson (Zack Patterson and Andy Peterson)“ YouTube(ima prevod na nas jezik)

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više pogledajte video Pogledajte „Zašto pčele vole šestouglove? – Zek Peterson i Endi Piterson (Zack Patterson and Andy Peterson)“ YouTube(ima prevod na naš jezik) Ima prevod na nas jezik!   Zek Peterson i Endi Piterson (Zack Patterson and Andy Peterson) Autor teksta video-Produkcija TED-ed  Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Pet godine od postojanja sajta (2016 god)- i preko 233.456  poseta sajtu,doslo je vreme za korak napred.Novi dizajn,koncept…Uveli smo i marketing (jedini nacin da i dalje postojimo) Dragan Radanovic-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

Pogledajte„The Death Of Bees Explained – Parasites, Poison and Humans“ YouTube

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Ovaj film pokusava da nam objasni“Zašto izumiru pčele“- zaista vredi pogledati! Pogledajte„The Death Of Bees Explained – Parasites, Poison and Humans“ YouTube Pomozimo nasim  malim krilatim prijateljicama bez kojih ova civilizacija  bi se vratilau kameno doba!Pogledajte video(ima prevod)! DRAGAN RADANOVIĆ Autor teksta UREDNIK SAJTA Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Pet godine od postojanja sajta (2016 god)- i preko 233.456  poseta sajtu,doslo je vreme za korak napred.Novi dizajn,koncept…Uveli smo i marketing (jedini nacin da i dalje postojimo) Dragan Radanovic-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

Pogledajte„Pčelarstvo 1“-brut film -Slovenija

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više pogledajte video Pogledajte„Pčelarstvo 1“   Slovenija Ovaj film je azbuka pcelarstva!👇👇👇     brut film -Slovenija Autor teksta brut film -Slovenija Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Pet godine od postojanja sajta (2016 god)- i preko 233.456  poseta sajtu,doslo je vreme za korak napred.Novi dizajn,koncept…Uveli smo i marketing (jedini nacin da i dalje postojimo) Dragan Radanovic-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

AMITRAZ-NAJNOVIJA STUDIJA O NJEMU!

Semir Omerovic“Priprema i primena oksalne kiseline“

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Semir Omerović Priprema i primena oksalne kiseline-Pogledaj video!                     Oksalna kiselina Drage kolege, u prilogu vam predstavljam novi video na temu pripreme i primjene oksalne kiseline u pčelarstvu Pise S.Omerovic Oksalna kiselina je ekološki prihvatljivo sredstvo za borbu protiv varoe. Ne ostavlja nikakve negativne posljedice ni po pčele ni po maticu, jako je jeftina i lako primjenjiva. Odstranjuje 98-99% vaore ako nema lagla u košnici. Oksalna kiselina djeluje na probavni sistem varoe razarajući ga, zbog čega ona umire od gladi. Najbolje ju je primjenjivati na temperaturi od 8 do 10 stepeni. Pri radu sa oksalnom kiselinom, obavezne su rukavice, maska i zaštitne naočare koje ja nisam koristio ali idući put hoću. Svim pčelarima bih preporučio da obavezno rade tretman oksalnom kiselinom jednom u godini da bi zaštitili svoje pčele. Pogledajte video sa Youtube kanala Semir Omerovic pcelar Hvala Semire za tekst i video! Semir Omerović Autor teksta Brijesnice Male-BiH.Pčelarim desetak godina i ovaj hobi mi ponekad donese materijalno i duhovno zadovoljstvo. U želji da pomognem mladim pčelarima, pokrenuo sam Youtube kanal na kojem dijelim savjete i objavljujem video zapise sa svog pčelinjaka. Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Pet godine od postojanja sajta (2016 god)- i preko 233.456  poseta sajtu,doslo je vreme za korak napred.Novi dizajn,koncept…Uveli smo i marketing (jedini nacin da i dalje postojimo) Dragan Radanovic-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

Uzroci smanjene kolicine zimske pcele"

S.Ivancevic“Uzroci smanjene kolicine zimske pcele“

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Slobodan Ivančević Uzroci smanjene količine zimske pčele!                         ZIMSKE PČELE Ako izuzmemo sve pčelinje bolesti, usmeravajući se na neke druge uzroke ubrzo ćemo doći do vidnih rezultata koje sami stvaramo ali ne zapažamo. Pise Slobodan Ivancevic Ako neko stanište kao što je košnica poseduje ograničenje kao što je matična rešetka, prikupljanjem  zimskih zaliha odnosno meda pčele taj isti med stavljaju ispod rešetke u plodišne okvire stvarajući duboke medne kape. Ovako smanjen prostor ispod mednih kapa nije dovoljan da bi se dobila veća količina legla niti jaka zimska pčela. Ove posledice su najviše izražene u prvim proletnjim danima kad matica treba da naglo širi leglo ali nema dovoljno pčele da ga pokrije. Matici smo ponovo uskratili njenu ogromnu sposobnost da neograničeno širi leglo. Iste pojave se dešavaju prilikom obilate prihrane zbog nedostatka hrane odnosno uzimljenja pčelinjih zajednica u jednom plodišnom prostoru. Znači u jednom plodišnom prostoru ne možemo dobiti bogatu zimsku zalihu hrane a ujedno dobiti i odgovarajuću količinu legla, odnosno jaku zimsku pčelu. Sada ću bliže objasniti ovaj problem kod uzimljenja  pčelinjih zajednica. Ako u jednom plodišnom prostoru imamo veće površine  saća koje su prekrivene sa medom, odnosno gde su nastale jake medne kape, u  tom slučaju smanjuje se matici prostor da zanese odgovarajuću količinu zimske pčele. Ako se na saću nađe veća količina legla smanjuje se količina hrane. Ovo je česta pojava u pčelarskoj praksi koju sami stvaramo ali ne zapažamo.  Navešću jedan primer kada je u zimskom period 2012/2013 godine usled visokih temperatura došlo do pojave kasnog ili produženog legla tako da je potrošnja hrane porasla.Pčelinje zajednice koje su uzimljenje na mednim (Sl.medne kape smanjuju leglo ) kapama došle su do ruba propasti pošto količina hrane nije bila dovoljna za ovako ekstremne uslove. U ovom slučaju ideja o celovitosti saća bilo to u ekstremno toplim ili ekstremno hladnim zimama eliminiše ove negativne pojave regulišući količinu legla kao i količinu hrane. Neovisno o vrsti plodišnog nastavka ili plodišnog prostora kao što su AŽ košnice ili pološke. SMANJENA KOLIČINA PČELE NAPADNUTE VAROOM Pčelinje zajednice koje su napadnute varoom, zbog nepravovremenog tretiranja naglo slabe osećajući ugroženost i u obliku malih rojića napuštaju zaražene košnice tražeći spas  na nekom drugom pčelinjaku ulazeći ispod krovova, podnjača ili ugibaju u slobodnoj prirodi. Takvi begunci su česti posetioci na mom pčelinjaku, naročito u avgustu i septembru. Ovako napuštanje košnica nije misterija nego vidna pojava.Godine 2010-te  (Sl.odbegle pčele ispod podnjače) početkom septembra doleteo je poveći roj koji se nije uhvatio na obližnji žbun nego pored žbuna na travu.  Pošto je roj begunac bio na zemlji pčele su se razišle, tako da sam ugledao ono što se retko vidi – raširene pčele po travi otkrile su više matica i to obeleženih. Što je to nateralo pčele da kolektivno napuste pčelinjak spajajući se u jedan roj, stvarajući solidarnost gde niko nikog ne dira, pa ni matica maticu? Znači, svaka ugroženost bilo čoveka ili životinja stvara solidarnost. Moje dugogodišnje iskustvo me upozorava da varou treba suzbijati čitavu sezonu, naročito u julu kada matica počinje polagati jaja za zimsku pčelu. Varoa u to doba ne koristi samo trutovsko leglo nego se preusmerava i na radiličko. Pokazali su se dobri rezultati u pčelinjim zajednicama koje smo tretirali  u avgustu i kasnim jesenjim danima, oksalnom kiselinom. Varoa je padala. Sada se moramo pitati, šta je sa onim pčelama koje smo oslobodili varoe? Varoa je u ovom slučaju delovala direktnim i indirektnim putem.  Direktnim putem na samu pčelu skrativši joj životni vek. Pošto je takva pčela bolesna, u tom slučaju klube se smanjuje , često padne na podnjaču i ugine. Smanjeno klube u hladnim zimskim danima odvoji se od hrane i ugine od gladi. Ovakvo stradanje pčela, direktnim i indirektnim putem gde oslabljene zajednice  uginu od gladi bilo je izraženo 2009-te godine. Slična situacija se dešava kad zajednice uđu u zimu sa starom pčelom, što je veoma pogubno za zajednice. Takva pčela brzo odumire smanjujući količinu pčele u klubetu.  Takvo klube nije u mogućnosti da stvori odgovarajuću mikro klimu tako da rashlađeni med nije više pogodan za dalju ishranu pčela. Pošto tako rashlađen med utiče na probavni trakt, prouzrokujući jednu od najučestalijih bolesti, kao što je nozema. Tako obolele pčele brzo propadaju i nestaju. Zato poštujmo svako znanje kao i nova saznanja kako bi doprineli, odnosno sudelovali u zaštiti i opstanku pčelinjih zajednica. Pogledajte video prilog poznatog novinara Urosa Davidovica sa njegovog Youtube kanala o autoru ovog teksta(vredi pogledati).Prilog pocinje u 61 minutu emisije(nastelujte na 61 minut) Kontakt mrzoriv@yahoo.com Link za Facebook stranicu Pcelarstvo Ivancevic: https://www.facebook.com/melisokomio/ Fotografije S.Ivancevic(Hvala za tekst) Slobodan Ivančević Autor teksta Golubinci-Srbija).Profesionalni pcelar,strucni predavac,autor pcelarskih knjiga i filmova,slikar.Pcelari sa LR kosnicama preko 40 godina. Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Pet godine od postojanja sajta (2016 god)- i preko 233.456  poseta sajtu,doslo je vreme za korak napred.Novi dizajn,koncept…Uveli smo i marketing (jedini nacin da i dalje postojimo) Dragan Radanovic-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

Pcele mogu da se podmlade?!

S.Ivancevic Uzimljavanje-Tajne pčelinjeg gnezda!

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Slobodan Ivančević Uzimljavanje! Tajne pčelinjeg gnezda!                  Tajna pcelinjeg gnezda Slobodan Ivancevic nam je poslao svoj video koji je dosada imao preko 130000 pregleda i odlican tekst o uzimljavanju pcela. Pise Slobodan Ivancevic                                       JEDINSTVENOM PRIRODNOM TEHNOLOGIJOM U SUSRET KLIMATSKIM PROMENAMA Da bi tehnologija bila u skladu sa prirodnim ponašanjem pčela koristim ideju o celovitosti saća.Pošto sam definisao saće kao celinu izvukao sam jednu od pouka,da od njegove celovitosti zavisi položaj zajednice.Sam položaj je odgovoran za opstanak istih zajednica.Da bi pčele zauzele odgovarajući položaj odgovoran je položaj zemlje u odnosu na sunce.Znači pčele kako u prolećnom tako i u jesenjem razvojnom ciklusu ponašaju se u skladu sa prirodom i njenim zakonima,što je jedna od urođenih genetskih osobina.Klimatske promene postaju sve izražajnije. Kako se ponašati?Odnosno kako se ponašaju pčele u ekstremnim uslovima,koji su izraženi u obliku dugotrajnih kiša,poplava,ekstremno toplih kao i hladnih zima i velikih suša.Svi ovi ekstremni uslovi utiču na ponašanje pčela i ostalog životinjskog sveta.Zato ćemo se ovom prirodnom tehnologijom približiti pčeli i njenoj jedinstvenoj prirodnoj tehnologiji,gde se pčele kao i matica u ekstremnim uslovima ponašaju po svom prirodnom nahođenju bez ikakvih ograničenja koristeći svoj prirodni razvojni ciklus kao i zakone prirode koje koriste za svoj opstanak. KAKO I KADA DOBITI KOLIČINU ZIMSKE PČELE Pošto je zima najnepovoljniji period u godini moramo posveti posebnu pažnju kad i kako dobiti količinu zimske pčele. Tehnologija da bi funkcionisala -nastavci, odnosno okviri moraju biti istih dimenzija bez obzira na koju se vrstu košnica odnosi i podneblja u kojem se nalazi. Znači plodište i medište moraju biti istih dimenzija bez ikakvog ograničenja kao što je to matična rešetka ili njoj slična ograničenja. U ovom slučaju ne smemo zapostaviti prirodno ponašanje matice koja svojim prirodnim nagonom bilo u proletnjom ili jesenjem razvojnom ciklusu povećava nosivost bez ikakve nama uobičajene takozvane stimulativne prihrane. Jedan od glavnih uslova  za količinu zimske pčele je pravovremena deblokada plodišta kako bi matica u odgovarajućem period zanela što veću površinu saća. Znači to je pravi put do zimske pčele. Zato krenimo pravim putem kako bi svaki prazan prostor popunili novim saznanjem. Najpre moramo shvatiti da u pčelinjem gnezdu vlada pravilo prirode koje glasi: Količina pčele u jesenjem razvojnom ciklusu jednaka je proletnjem razvojnom ciklusu. Ovo je jedno od značajnih saznanja u mojoj pčelarskoj praksi koje je osnov kroz daljnju tehnologiju vođena neprekidnom, nevidljivom niti koju treba pratiti. DEBLOKADA PLODIŠTA U JESENJEM RAZVOJNOM CIKLUSU Kako dobiti količinu zimske pčele  veliki je problem zbog nepravovremenog proširenja legla u periodu kada matica svojim prirodnim  hormonalnim nagonom za opstankom povećava nosivost. Upravo takvo prirodno ponašanje pčela, odnosno matice treba pravovremeno iskoristiti u pčelarskoj praksi. Da bi ispoštovao ponašanje matice shvatio sam da pčele ne poznaju brojeve ali ih fantastično koriste i zato je u periodu od 15 jula do 10 avgusta najbolje izvršiti deblokadu plodišta kako bi u tom period matici stvorili što više prostora za polaganje jaja. Upravo tad vršim prvo proširenje legla, kako bi za deset dana istim putem izvršio i drugo proširenje. Proširenje vršim na principu simulacije izlazećeg legla, po dva okvira izgrađenog saća iz kojih je izašlo leglo. Oslobađanje prostora u plodištu vršim podizanjem krajnjih okvira sa medom u medište, to isto ću uraditi kod drugog proširenja. Ako imamo okvir sa polenom i medom, stavljam ga u središnji deo medišta.Pošto će medište uskoro preuzeti ulogu plodišta kao u prirodnom staništu, ujedno sam oslobodio prostor za proširenje legla matici kako bi zanela što više okvira tako da u avgustu imamo 9 do 10 okvira punih legla bez mednih kapa. Ako smo uočili slabu maticu koja nije zanela odgovarajuću količinu legla takve matice treba izmeniti pre početka jesenjeg razvojnog ciklusa kako bi kvalitetna matica postigla odgovarajuću količinu zimske pčele. Stare matice koje su pokazale dobre osobine čitave sezone i zanele odgovarajuću količinu legla u jesenjem razvojnom ciklusu, takve matice menjam u avgustu kako bi u proletnjem razvojnom ciklusu zajednica imala mladu I kvalitetnu maticu. Med koji sam podigao u medište kao i onaj koji sam ostavio od neke paše, stoji u medištu do uzimljenja. Taj med pčele čuvaju kao zimsku zalihu. KADA POČETI SA UZIMLJENJEM PČELINJIH ZAJEDNICA Od prvog do desetog septembra kad matica smanji otvoreno leglo na tri okvira, vršimo uzimljenje. Glavnu ulogu upravo će odigrati otvoreno leglo. Da bi tehnologija bila u skladu sa prirodnim ponašanjem pčela koristim ideju o celovitosti saća pošto smo rekli da od njegove celovitosti zavisi položaj zajednice. Da bi saće funkcionisalo kao celina skidam medišni nastavak i stavljam u stranu. U njemu se nalazi pet punih okvira poklopljenog meda kao i medni okviri koje sam uzeo iz plodišta prilikom proširenja legla. Sada vršim raspored tih istih okvira sa jedne i druge strane medišta. Stavljam pune okvire poklopljenog meda, do njih okvire sa polenom i delimično popunjene okvire spuštam u donji nastavak. Oni će poslužiti kao dopunska hrana. Ako je u njima medljika mogu se izvrcati ili ostaviti za proletnji razvoj. Ovim smo putem sprečili direktno prisustvo medljike u zimskoj ishrani. Sada se ponašamo kao u prirodnom staništu. Kada pčele sakupljaju raznoliku hranu tokom čitave sezone, ako dođe medljika, pčele je skladište između ostalih vrsta meda tako da je pčele ne uzimaju direktno kao jednu vrstu nego u kombinaciji sa ostalim medom. Sada smo u središnjem delu medišta ostavili prostor za tri okvira otvorenog legla  koje uzimamo iz donjeg plodišnog nastavka.Svo zatvoreno leglo koje nije izašlo ostaje u donjem sad bivšem plodištu koje će postepeno da izlazi.Nama je važno da smo uzeli svo otvoreno leglo i stavili u središnji deo novoformiranog plodišta (bivše medište). Ovim putem simuliramo otvoreno kasno ili produženo leglo kao u prirodnom staništu,kad pčele stvaraju matici prostor da zanese manju površinu legla  koje će odigrati glavnu ulogu u formiranju centralnog dela klubeta, kojeg će matica zanositi sve do kasno u jesen kako bi na tom istom mestu započeo proletnji razvojni ciklus. Ovako novo formirano plodište u medištu stavljam na donji nastavak (bivše plodište). Znači sve ovo treba raditi dok su pčele aktivne u oba nastavka. Ako maticu nismo preneli sa

Kosnice i pcele sa dusom (Susan Chernak McElroy)

Kosnice i pcele sa dusom (Susan Chernak McElroy)

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više DRAGAN RADANOVIĆ Košnice i pčele sa dušom (Susan Chernak McElroy) Piše D.Radanovic Spremajuci se da napisem tekst(foto reportazu) o mojoj Facebook prijateljici Susan Chernak McElroy shvatio sam da je ovo tekst o svima nama koji smo izgubili duhovnu vezu sa pcelama,pcelarenjem i uopste prirodom i da je Susan egzamplar,svetionik u tamnoj pcelarskoj nocu,u tami i pomrcini u kojoj se nalazi danasnji pcelar i uopste civilizovani covek.Njen pristup pcelama i prirodi nam osvetljava puteve kojima je savremeni covek  odavno prestao da ide.Vratimo se prirodi i pcelama,praiskonu i cistijim,plemenitijim i boljim vremenima a priroda i pcele ce nam to mnogostruko vratiti, sledimo Susan! Mi smo deo zemlje i ona je deo nas.Aromaticne i mirisne  biljke su nase sestrice.Veliki jelen,konj i veliki orao su nasa familija. Kameniti vrhovi,rosa na travi,beskrajna prerija i covek,svi pripadaju istoj prirodi. (Iz govora indijanskog poglavice Sijetla/Seattle 1854 godine). Susan se 2014 god. zainteresovala za kosnice od slame(pletare/vrskare) i ideju drzanja pcela u toj staromodnoj kosnici.Posto u SAD  ima veoma malo informacija o tome,ona je preko interneta prikupljala sve tekstove o tome koji su na engleskom jeziku a kada je Michael Theile odrzao prvu radionicu(kurs/skolu) ona je zajedno sa jos 14 zaljubljenika u pcele bila na obuci.Danas ,Susan sama uspesno pravi kosnice i obucava druge na svom imanju.Moja prvobitna zamisao je bila jednostavna foto reportaza o carobnom radu ove vredne zene a onda sam pogledao video o praiskonskom skidanju roja sa grane i pomislio:Susan pa ti si arhipcelar!Sa njenog bloga cu vam preneti neke njene komentare u vezi ovog lepog videa(u mojoj slobodnoj interpretaciji) a vase je da pogledate ovaj video! Talking To Bees-Piping The Queen-Jane de Forest Youtube Moji rojevi su u proslosti se uvek hvatali za visoko  Kedrovo drvo u susednom dvoristu.Uvek bi se smestili toliko visoko da su bili nedostupni za skidanje.Setila sam se teorije da pcele uvek cuju suplju rezonancu,nismo imali sta da izgubimo.Prazna kutija za pcele,“bubanj“,flauta,osecaj nade i cudno i slatko iscekivanje su bili jedini alat koji smo imali.Poceli smo da pevamo,udaramo ritam,cuo se zvuk flaute.Nema sumnje da su pcele cule jer usledila je njihova reakcija.Verujem kao i moj mentor Jacqueline Freeman  (koji je takodje skidao rojeve udarajuci u bubnjeve) da pcele zele da saradjujemo,da disemo zajedno.Naslucujem da one jasno razumeju koncept komunikacije izmedju razlicitih vrsta.Da li i mi ljudi mozemo steci ovu dragocenu osobinu i vrlinu!?I na kraju desio se magican trenutak,pcele su pocele da silaze… Fotografije Susan Chernak McElroy Link njenog bloga  Drumming the Bees Hvala Susan za ove divne fotografije! Susan Chernak McElroy Autor teksta Pcelarka(Camas/Washington/U.S.A)publikovani autor,maestro za kosnice od slame,sanjalica,prirodnjak,zivi u harmoniji sa prirodom i uci druge tome. Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Pet godine od postojanja sajta (2016 god)- i preko 233.456  poseta sajtu,doslo je vreme za korak napred.Novi dizajn,koncept…Uveli smo i marketing (jedini nacin da i dalje postojimo) Dragan Radanovic-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016 Susan Chernak McElroy Autor teksta Marketing Ljubav prema pcelama 100% Pcelarka(Camas/Washington/U.S.A)publikovani autor,maestro za kosnice od slame,sanjalica,prirodnjak,zivi u harmoniji sa prirodom i uci druge tome. Pcelar Pcelar 100% Prijatelj sajta Kosnice Ivanic