Varroa Destructor

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Sulejman Alijagić MOŽEMO LI DANAS USPJEŠNO PČELARITI PORED VAROE?! MOŽEMO LI DANAS USPJEŠNO PČELARITI PORED VAROE?! Neću ništa novog kazati ovim člankom što do sada nije rečeno i napisano, ali ću prenijeti što i na predavanjima činim,svoje iskustvo „uspješnog pčelarenja“ sa varoom, naravno ovo vrijedi za moj teren gdje je nadmorska visina oko 450m/n/v i ovo je moje iskustvo što ne mora nikako značiti da ne postoje bolja i jednostavnija rješenja. Pise Sulejman Alijagic Jedan od najvećih umova Albert Einstein svojedobno je izjavio: “Nestanu li pčele sa planeteZemlje, čovjeku kao vrsti ostaje još oko 4 godine života.“ Bez pčela, nema oprašivanja, nema kvalitetnog ploda, nema hrane, nema ni života niti ljudi!!!!Pčele u ekosistemu imaju jednu od najvažnijih uloga. Osim što proizvode med i druge pčelinje proizvode, pčele imaju važnu ulogu da oprašuju biljke. Svi dobro znamo da bez oprašivanja biljaka ne bi bilo ni njenog ploda, pa tako ni hrane za nas i životinjski svijet. Na Zemlji se samo oko 10% biljaka cvijetnica oprašuje vjetrom, dok 90% oprašuju insekti. Glavninu tih insekata čine upravo medonosne pčele. Zbog toga je pčela važna za čovječanstvo i prirodu jer prema dostupnoj literaturi oko 70% hrane koju ljudi konzumiraju usvakodnevnoj ishrani nastaje od raznih biljaka koje ovise od pčela i drugih oprašivača. Najvažnija uloga pčela je oprašivanje biljaka, ali pčelu možemo nazvati „djetetom“ ili čudom prirode a njenom načinu života i inteligenciji se možemo samo diviti. Dobitnik Nobelove nagrade Karl Von Frisch otkrio je tzv. „pčelinji ples“ zatim da pčele posjedujumemoriju za vrijeme i prostor, te da tu svoju Bogom datu sposobnost koriste prilikom pronalaženja medonosne paše i svojim plesom prenose tu informaciju drugim pčelama, pronalaska izvora vode, novog stana gdje će se roj smjestiti i izgradnje novog doma ili staništa. Pri tome je bitno naglasiti da kod građenja staništa, proizvodnje meda ili bilo koje druge aktivnosti, pčelinja zajednica savršeno funkcioniše kao jedan super organizam ili cjelina, sve dok neki od vanjskih faktora ne poremeti njen prirodni biološki ciklus i razvoj društva kao cjeline, a to na žalost uglavnom biva „čovjek“. Mnogi naučnici od davnina do danas dali su svoj doprinos o značaju i važnosti pčela. Jedanod njih je Hipokrat koji je još tada smatrao da su med, voda i zrak (vazduh) lijek za razne ljudske bolesti i zdravstvene probleme.  Na osnovu tih istraživanja danas je nastala novadisciplina apiterapija u kojoj se koriste pčelinji proizvodi kao što su perga, vosak, med, propolis i pčelinji otrov, kako bi se došlo do izlječenja određene bolesti. Sve je ovo funkcionisalo do momenta tzv. modernog razvoja poljoprivrede i industrije. Zadnjih godina u naučnim krugovima pojavio se fenomen pod nazivom “poremećaj raspada kolonija“ – Colony Collapse Disorder (CCD). Prema naučnim saznanjima radi se o misterioznom nestajanju pčela. Većina dokaza upućuje i naučnici sumnjaju da je za ovajproblem zaslužna grupa pesticida pod imenom neonikotinoidi, koji su se počeli koristiti u poljoprivredi devedesetih godina prošlog vijeka. Smatra se da hemikalije iz pesticida uzrokuju smrt, a u blažem slučaju gubitak orijentacije kod pčela (Karl Von Frisch-orijentacija pčela) pri čemu gube orijentaciju u prostoru, većina se ne vraća u košnice, te umiru daleko od pčelinjaka. Ovo automatski znači raspadanje pčelinjeg društva jer u košnicu pristiže manje hrane, opada imunitet pčelinje zajednice a i ona hrana koja se donese često bude zatrovana i tokom zime opet dolazi do pomora pčela. Pored svih ovih problema, mi pčelari imamo i problem koji se zove Varroa destructor( uzročnik varooze koja prirodno obitava i parazitira na indijskoj pčeli Apis cerana). Širenje stanista evropske pčele je pogodovalo grinji da pređe sa indijske pčele na evropsku pcelu!Najveću ulogu u njenom širenju naravno odigrao je čovjek. Danas je Varroa destructor raširena po cijelom svijetu osim Australije. Da li je Varoa baš enigma bez rješenja? Jačina i snaga jedne pčelinje zajednice ovisi od više faktora i ako poznajemo barem važnije faktore smatam da i pored svih nedaća možemo smanjiti gubitke pčelinjih zajednicana minimum i uspješno pčelariti. Ako znamo da su to :temperatura, hrana (polen, med, perga), medonosno bilje, voda i zdravstveno stanje pčelinjih zajednica onda se trebamo fokusirati na njih i smanjiti djelovanje ovih faktora u korist naših pčela.Po mom skromnom mišljenju, ako poznajemo biologiju pčela i biologiju varoe, smatram da možemo smanjiti gubitke na minimum i samim tim uspješno pčelariti sa varoom.Moj pčelinjak se inace nalazi na prostoru gdje se još uvijek poljoprivreda radi više tradicionalnim metodama, bez prevelike upotrebe hemije, pesticida i  insekticida a zahvaljujući tome i nema zasada malina, jagoda i drugih intenzivnih kultura gdje se prekomjerno koriste hemijska sredstva i to možda mojem načinu pčelarenja i pogoduje! Zbog svih ovih faktora hvala Bogu,nemam gubitaka ili su svedeni na minimum, za razliku od područja koja su prenapučena pčelinjacima posebno u vrijeme intenzivne paše i medobranja gdje se nepoštuje ni minimumpčelarskog kodeksa dobre pčelarske prakse. Iz biologije pčela pored životnog ciklusa, trebali bi znati kad nam se dešava smjena ljetnih izimskih pčela, kad nam se pčele najviše troše da tad trebamo imati intenzivnu prije svega polensku pa onda i nektarsku pašu a to je u vrijeme proljetnog razvoja i najvećeg odgoja larvi za čiji život je potrebno mnogo mladih pčela koje proizvode mliječ za larve i maticu. Iz biologije varoe trebamo znati njen životni ciklus, kad je ima najviše u leglu, kada na odraslojpčeli,kada se hrani njenom hemolimfom odnosno vitalogeninom tj. masnim bjelančevinastimtkivom u zimskom periodu( ova faza se naziva foretska faza).Suzbijanje varooze danas sprovodi se na više načina i metoda:– Biološko suzbijanje varoe (izrezivanje trutovskog legla – građevnjaci)– Biološko – hemijsko suzbijanje varoe– Termička metoda (15 min/47 °C, 30 min/ 47 °C)– Isparavajuća sredstva (eterična ulja, mravlja kiselina) -Kontaktna sredstva (amitraz, fluvalinat – Apistan, flumetrin-Bayvarol, Oksalna kiselina, Mliječna kiselina, Cumaphos-CheckMite+)– Dimna sredstva (duhan, amitraz)– Aerosolna (amitraz, kumafos, fluvalinat, akrinatrin)– Sistemici (apitol, perizin, KAS-81) – … Moj način pčelarenja sa ovim napasnikom! Bez nekog mudrovanja i filozofiranja, ja tokom cijele sezone varou držim pod kontrolom upotrebom građevnjaka, upotrebom  preparata odobrenih od Švicarskog instituta Biene fit ( samo dva tretmana koja radim