uzimljavanje pcela Архиве - Medpcelarskimagazin

Knjiga Z.Petrovića PČELINJI KLUBE ŽIVA PEĆ

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više PREDSTAVLJAMO KNJIGU ! Knjiga Z.Petrovića „PČELINJE KLUBE ŽIVA PEĆ“ Knjiga Z.Petrovića PČELINJE KLUBE ŽIVA PEĆ Poštovane koleginice i kolege,Nedavno se navršilo punih pola veka od kako su davnih 70-ih godina prošlog veka prve košnice ušle u dvorište moje porodice. U početku je to bilo pravo hobi pčelarstvo, i pitanju je bilo svega nekoliko pčelinjih dru- štava. Bilo je i uspeha, ali je bilo i zimskih gubitaka, pa smo povremeno ostajali i bez pčelinjih zajednica. Iskustvo je skup, ali naj- bolji učitelj u životu. Kad ti jednom objasni, razumeš. Zato nije bilo razočarenja, već se išlo dalje.U početku nismo selili pčelinje zajednice, a onda smo, unazad dve dece nije, daleko ozbiljnije zaplovili u pčelarske vode. Do relativno skoro, moj otac je radio sa AZ košnicama, dok su moj izbor bile Langstrot-Rutove i Da- dan-Blatove košnice, odnosno nastavljače. PIŠE ZORAN PETROVIĆ Dakle, sledeći porodičnu pčelarsku tradiciju, sa sve više zanosa sam ulazio u praktično pčelarstvo i postepeno uvećavao pčelinjak. Odlučno sam krenuo napred i već 2012. godine oformio pčelinjak sa oko 200 pčelinjih zajednica.Rođen sam 9. septembra 1969. godine u Kraljevu, a živim i radim u Laj- kovcu. Diplomirao sam na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, a zatim i menadžment na Univerzitetu u Novom Sadu. Dugogodišnji sam član SPOS-a, kao i više pčelarskih udruženja, a tokom jednog perioda bio sam i predsednik Društva pčelara Lajkovac. VOLEO BIH DA UKRATKO PREDSTAVIM SVOJU KNJIGU „PČELINJI KLUBE ŽIVA PEĆ“! Na početku, kroz temu,,Upravljanje pčelinjim zajednicama i apiekonomi- ja“, u najkraćim crtama su predstavljeni pčelinjaci, gde su ujedno date smer- nice i konkretno opisani načini dobijanja odredenih pčelinjih proizvoda, s ob zirom da praktično pčelarstvo nudi mnogo više od proizvodnje meda. Cilj je, svakako, da i druge kolege koje do sada nisu bile podstaknute niti motivisane da svoju pčelarsku proizvodnju upotpune proizvodnjom i prodajom svih do- stupnih pčelinjih proizvoda, da to učine. Potom se predstavlja, a zatim sistematizovano i stilizovano po naslovima sagledava, gotovo do detalja, plod višegodišnjeg rada, istraživanja i mnogih gotovo misterioznih podataka koji su se tokom praćenja zimovanja pčelinjih zajednica na otvorenom nametnuli, a potom ušli u režim višegodišnjeg po- smatranja. Sva zapažanja i iskustva su prenošena na papir, u vidu vođenja dnevnika, i posle nekoliko godina i više desetina održanih predavanja u zemlji i inostranstvu najveći deo autentičnih tekstova je prezentovan upravo ovde, u ovoj knjizi, čime se pruža mogućnost čitaocu da na jednom mestu dođe do ko- risnih saznanja podataka, neretko i sa samih linija koje idu granicom izmedu pčelarske nauke i prakse. Nikako ne smemo zaboraviti da je naš najbolji saradnik i naš najveći pri- jatelj na pčelinjaku upravo naše znanje, te je ulaganje u edukaciju i sticanje novih znanja svakako najisplativija investicija, jer se koristi do kraja života.Praćenje dostignuća u oblasti pčelarstva, te sprovodenje u praksi nekih za- ključaka i saveta iskusnih pčelara i istraživača, osnov je savremenog i racio- nalnog pčelarenja. Prema tome, nikako ne smemo eliminisati znanje da bismo dobili prostor za verovanje. Pčelarske knjige su stub stručnog usavršavanja pčelara svih profila, a ide- alne su i za uočavanje i analizu svih nedostataka u našoj pčelarskoj praksi. Ja još nisam pročitao pčelarsku literaturu iz koje se nešto nije moglo naučiti, niti sreo pčelara od koga nisam čuo nešto korisno. Upoznavanjem sa rezultatima rada, kao i tehnikama pčelarenja različitih pčelara, možemo objektivnije da sagledamo svoje angažovanje i ostvarene rezultate. Knjiga pred vama je moj pokušaj da doprinesem proširenju vaših znanja i vidika. Predgovor knjige iz pera Dr med. Milana S. Matejića Ne morate da pročitate sve pčelarske knjige da biste postali pčelar. Ali, da biste postali dobar pčelar, ovu Zoranovu knjigu, jednostavno, morate pročitati. U mojoj porodici svi su pčelari. I svi budući članovi porodice će biti, ako Bog da. Veliki broj mojih prijatelja su pčelari. I autor ove knjige je moj prijatelj, na koga sam ponosan. Zbog njegove dobrote, mudrosti, pogleda na svet, zbog njegovog pogleda na pčelarsku nauku i praksu. Autor ove knjige je obrazovan pčelar. Ne samo zato što je završio fakultet, obrazovan je jer ima obraza. Autor ove knjige je i intelektualac. Još kao mlad stekao je prave pčelarske uzore, pa je u njemu odavno izrastao intelektualni pogled i na jedan drugi svet, onaj pčelinji. Odavno sam stekao utisak da on bistrije, dalje dublje vidi dešavanja u pčelinjoj zajednici, i da je, za razliku od mnogih, na vreme shvatio koliko ne zna. A koliko Zoran Petrović zapravo zna, shvatićete kad pročitate ovu izuzetno vrednu knjigu. Svojevremeno, dok sam uređivao časopis Pčelar, potom i Srpski pčelar, upoznao sam Zorana Petrovića iz Lajkovca. Odmah sam uvideo da je to čovek koji ume, citiraću Andrića,,,u dvije brazde da ore“. Za njega je tada pisana reč bila iskušenje kome na kraju, nije odoleo. Na nagovor mnogih kolega, pa i mene, rešio je da svoje majstorsko pčelarsko znanje polako pretače u pismeno kazivanje. Tada je, naravno, shvatio da pisana reč sa sobom nosi brojne rizike, teškoće, kojima je on završetkom ove knjige uspešno odoleo. Sumirajući sopstvene utiske nakon što sam pročitao i recenzirao ovu knji- gu, uvideo sam da se autor nebrojeno puta suočio sa problemom kako da objasni neka nova saznanja, da ne ponavlja nešto što je u drugoj pčelarskoj literaturi mnogo puta rečeno, da suviše ne naglašava naučne detalje koji nisu od interesa za prosečnog pčelara, da istovremeno utiče na starije i iskusnije pčelare, a da bude od koristi i onima koji su tek uplovili u svet pčelarstva. Ja mislim da se uspešno izborio sa svim pomenutim problemima. Otići ću malo dalje, pa ću reći da je knjiga pred vama pravi poduhvat, a da autor zavreduje istinska i trajna priznanja. Svestrano obrazovan zanesen u budućnost moder- nog pčelarstva, Zoran Petrović je uložio velike napore da ova knjiga doprinese unapređenju pčelarstva u Srbiji. Velikim naporima, kroz godine rada i ne gu- beći entuzijazam, Zoran je otključao svoje mogućnosti da nam pokaže koliko je prodreo u srž problema pčelinjeg klubeta u toku najosetljivijeg perioda za pčelinju zajednicu – u toku zime. Uprkos brojnim životnim problemima velikoj verovatnoći da

SAMIR OMEROVIĆ- KAS 81 „ Čarobni pćelarski čaj „.

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više SAMIR OMEROVIĆ KAS – 81 Čarobni pčelarski čaj KAS – 81 Čarobni pčelarski čaj Ekstrakti ljekovitih biljaka kao preventiva i pomoćno sredstvo održivog razvoja i opstanka pčela Nažalost ,činjenica je da su danas pčele uslijed skrivenih globalnih pretnji divljim insektima – oprašivačima , destrukcije prirodnih staništa, posljedica globalnog zagrijavanja i uticaja na biljke cvjetnice značajno opterećene lošom ishranom koja ih iscrpljuje , umanjuje njihovu vitalnost i skraćuje životni vijek. Uzgoj pčela izvan prirodnih optimalnih staništa kao najkvalitetnijih izvora pčelinje hrane , prevelika upotreba šećera u ishrani , kontaminacija košnica korištenjem raznih hemijskih preparata je potpuno neprirodni temelj zdravog života pčela.PIŠE SAMIR OMEROVIĆU okviru modernog pčelarstva današnjice sve više je trend da se u ishrani pčela dodaju razni probiotički dodaci kao želja i nada pčelara da u moru loših posljedica preventivno kroz dobru i kvalitetnu ishranu održe vitalnost i dobro zdravlje svojih pčela . U tom pravcu jedan dio pčelara koristi raznorazne preparate i proizvode hemijskog porijekla . Međutim jedan dio ide putem korištenja ekstrakata raznih ljekovitih biljaka a koje imaju naučno dokazane izuzetne efekte u borbi protiv virusa , bakterija , gljivica, mikrosporidija, itd .Naravno mnogi ćemo reći ma koje šumskim pčelama u šumi šta davao , samo med i polen i sve ce biti u redu . Slažem se nije niko ali zato ih više u šumama i nema ili ima vrlo , vrlo malo. S druge strane prije samo nekoliko decenija nije ni bilo potrebno . Priroda je bila mnogo čistija , nije bilo te pošasti pesticida kao ni mnogih bolesti koje danas bukvalno haraju .. Ali i tada naši stari , dede , amidže , dajdže , ujaci i stričevi su koristili ljekovite biljke kao profilaktičku mjeru zaštite pcela .Kad bi ih pitali zašto to rade oni bi jednostavno rekli :“ NE ZNAM SINE ZAŠTO TO RADIM ALI ZNAM DA JE DOBRO “. Jedan od takvih izuzetnih preparata,na bazi ljekovitih biljaka , pčelarskoj javnosti poznat još od osamdesetih godina prošlog vijeka jesteKAS – 81 „ Čarobni pčelar ski čaj „. Izuzetan prirodni preparat namjenjen prvenstveno preventivnoj borbi protiv Nozemoze pčela, pomoćno sredstvo u borbi protiv Varoze pčela i profilaktičkom dejstvu na jačanju zdravlja i vitalnosti pčelinjih društava.• KAS-81 je biljni preparat koji u sebi sadrži sirovine iz prirode i koji ne ostavlja tragove u pčelinjim proizvodima a čini ga 90%, gorkog pelina lat. Artemisia absinthium iz perioda cvetanja (osušeni cvjetni vrhovi neposredno pred cvjetanje), 5% listova pelina iz vegetacije (osušenog) i plus 5%, osušenih pupoljaka bijelog bora lat. Pinus sylvestris…• Posjeduje dokazana antinozemozna dejstva, pomaže u borbi protiv varoze i stimulira razvoj pčelinjeg društva potvrđena u istraživanjima priznatih stručnjaka na polju pčelarstva ..• Svojim intenzivnim sastavom, opijajućem dejstvu utiče na povećanu aktivnost i let pčela što indirektno utiče na bolji razvoj pčelinjeg društva , higijenu košnice, …Za proljetno stimulativno prihranjivanje i pri ljetno-jesenjoj prihrani pčela i pripremi za zimu preporučuje se preventivno dodavanje u sirup ili pogače za ishranu u količinama: • KAS-81 vodena otopina 30-35 ml po litri sirupa , poželjno je da jedno pčelinje društvo dobije bar 3-5 litara ljekovitog sirupa..• KAS-81 alkoholna otopina 5-10 ml po litri sirupa , poželjno je da jedno pčelinje društvo dobije bar 3-5 litara ljekovitog sirupa.. Istraživanjima naučnika evidentno je produženo djelovanje na nozemozu ukoliko se pčelinja društva u pripremi pčelinjih društva za zimu ishranjuju sirupom sa dodatkom KAS – 81 jer isti ima produženo djelovanje akumuliranjem u pčelinjoj hrani koju će pčele upravo koristiti tokom prvog perioda zime . Uz ostale pozitivne faktore kvalitetna hrana , raspored i dovoljne količine hrane za zimu gradi izuzetno dobre uslove zimovanja pčela sa umanjenom opasnosti razvoja nozemoze tokom ranog proljetnog razvoja .Također kroz ishranu u kombinaciji za vrijeme tretiranja Varoe destructor sa drugim glavnim sredstvom (oksalna kiselina, timol, mravlja kiselina,..) ili sintetskim akaricidima pokazao je odlične rezultate u borbi protiv Varoze pčela… KAS – 81 se nikako ne smije shvatiti kao glavno sredstvo u borbi protiv Varoze pčela..Izaziva pojačanu aktivnost pčela i izlazak iz košnice, i zato ga obavezno davati u najkasnijim predvečernjim satima jer može izazvati grabež kod pčela. Navešćemo samo neke od mnogobrojnih istraživanja preuzete iz knjige čika Jove Kantara „Sa zdravim pčelama u XXI. vek“, kao što su rezultati istraživanja profesora dr Jože Rihara i Janeza Firma sa Biotehničkog fakulteta Univerziteta u Ljubljani. Naime, u svojim istraživanjima na zadatu diplomsku temu, Janez Firm sa Ljubljanskog univerziteta je utvrdio da je laboratorijskim nalazom prisutnost noseme bila negativna. Kada je mrtve pčele stavio pod mikroskop, spora nozeme nije bilo u društvima koja su hranjena šećernim sirupom sa dodatkom KAS-a, a imala su i upola manje mrtvih pčela po košnici u jednom mesecu (prosečno 48:85). Nozema je nestala, piše Firm, iako je ranije imao i 30% uginulih pčelinjih zajednica, mada je preventivno lečio, kako sam kaže sad fumagilinom, sad belim lukom, sad apinosemom, sad kombinovano, a učinka nikakvog nije bilo, kao i da ih nisam lečio. Posjeduje antiVarrozna i antinozemozna svojstva, a uspešno deluje i kao stimulans na brzi razvoj pčelinjeg rano-prolećnog i kasno-letnjeg legla na velikim površinama saća. I ako ne spada u red najefikasnijih akaricida, vrednost mu je u tome što ga možemo koristiti u svako doba kada pčele posećuju hranilicu, bez negativnih posledica po pčelinju zajednicu.V.I. Vinokurov istraživač na Državnom poljporivrednom univerzitetu u Voronježu (Rusija) odvar od pelina pravi po receptu gdje 50 grama suhog isitnjenog pelina (lišće i gornji dijelovi biljke sa cvjetovima) i jednog litra ključale vode. Odvar stavi u tamnu posudu i ostavi da odstoji dva dana. Tako dobijeni čaj u dozi od 100 ml doda na litar sirupa 1:1, pa svako pčelinje društvo prihrani sa 6 litara ljekovitog napitka.Inž. Ferid Velagić pčelar (220 pčelinjih zajednica) uzgajivač matica, iz Stare Solane kraj Tuzle, je rat s Varroom dobio bez hemije i nema problema sa bolestima u košnici i u pčelinjaku. Pre 30 godina, od 220 pčelinjih društava koliko je zajednica imao u pčelinjaku, Varroa mu je ostavila samo 12 slabića, i ako je koristio sva hemijska sredstva koja su „lečila” Varrozu. „Ja

Sulejman Alijagić-SMJENA GENERACIJA – LJETNE I ZIMSKE PČELE

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više sulejman alijagić SMJENA GENERACIJA – LJETNE I ZIMSKE PČELE SMJENA GENERACIJA – LJETNE I ZIMSKE PČELE Ovim tekstom se oko određenih radnji ograđujem jer je pisan za brdsko planinski teren a na mom pčelinjaku je nadmorska visina oko 450 m/n/v, ali se isto dešava u drugim krajevima samo možda malo kasnije ili ranije ili duže i kraće traje zimovanje pčelinjih društava. PIŠE SULEMAN ALIJAGIĆPoznata je činjenica skoro svim pčelarima da krajem ljeta i početkom jeseni dolazi do smjene generacija ljetnih i zimskih pčela. No, da li baš svi pčelari vode računa o nekim možda sitnim ali važnim detaljima, koji mogu značiti lakše prezimljavanje ili gubitak pčelinje zajednice tokom zime. Kod pčela koje ulaze u zimu dešavaju se određeni fiziološki procesi koji im olakšavaju lakše zimovanje ali i da njihov životni vijek traje duže i koje su sposobne da u proljeće odhrane prvu generaciju pčela, što je jako važno za pčelinju zajednicu. Pčele u jesen sakupljaju hranu koja im služi kao zimnica i zaštita (nektar, polen, propolis) ali isto tako pčele sakupljaju određene rezerve u svom tijelu. Te rezerve su u vidu bjelančevinasto-masnog tkiva koje se sastoji od masnih stanica i nakupina bjelančevina, naziva se VITELOGENIN. O ovoj temi ima poseban tekst koji mi je ustupila prof. dr. Jevrosima Stevanović sa Veterinarskog fakulteta Univerzitet u Beogradu. Ovo masno-bjelančevinasto tkivo je jako važno za lakše prezimljavanje i pčelar može olakšati svojim pčelama ako na vrijeme odradi određene radnje. Također valja napomenuti da i kod ljetnih pčela postoje ove naslage bjelančevinastog tkiva ali u manjem obimu u vidu bjelančevinastih nakupina i masnih kapljica. Upravo ovo bjelančevinasto-masno tkivo VITELOGENIN omogućava pčelama da u nekim krajevima sa većom nadmorskom visinom žive i 5-6 mjeseci, a u nekim tokom cijele zime skoro da i ne prekidaju sa leglom. Pčelari koji imaju postavljene pčelinjake na mjestima gdje nema dovoljno polena, trebaju voditi računa da pomognu pčelinjim zajednicama da im na neki način dodaju polen od kojeg zavisi razvoj masnih bjelančevinastih rezervi u ždrijelnim žlijezdama i masnog tkiva, ili u jesen da sele pčele na mjesta gdje ima biljaka polenarnica. Posebno je važno da pčelinje zajednice uđu u zimu sa dovoljnim količinama perge i da se na vrijeme izvrši smjena generacija pčela, da pčelinja zajednica bude zdrava i sa dovoljnom količinom kvalitetne i pravilno raspoređene hrane. Pčelari trebaju nastojati da im pčelinje zajednice uđu u zimu sa optimalnim brojem pčela. U literaturi stoji da oko 10.000 zimskih pčela može svojim vlastitim bjelančevinama odhraniti oko 1000-1500 larvi. Također je poznata činjenica posebno u brdsko planinskim područjima (osim primorja i Dalmacije) da su pčele koje su izležene krajem avgusta mjeseca pa do polovine septembra najvitalnije i najlakše podnose zimovanje i koje su najsposobnije da u proljeće uzgoje leglo i obnove pčelinju zajednicu (Institut u Harkovu). Kada znamo ovu činjenicu da su pčele koje se izlegu krajem avgusta, čija su jaja položena krajem jula ili polovinom avgusta mjeseca, jednostavno ovo saznanje pretvorimo u djelo DOBRE PČELARSKE PRAKSE. To se misli na forsiranje matice da u periodu jula i početkom avgusta polaže što veći broj jaja. Kako forsirati maticu? U mjestima gdje je ovo bespašni period treba pčele prihranjivati. Neki pčelari na žalost izvrcaju sav med i nastoje dodavanjem ogromnih količina sirupa da nadomjeste tu količinu. Svakako da pčele mogu prezimjeti na šećernom sirupu, lakše nego na medljikovcu, ali se javlja onaj problem s početka ovog teksta a to je masno bjelančevinasto tkivo VITELOGENIN kojeg i ako ima to je jako malo i u proljeće još ako su vremenske prilike promjenjive kao zadnjih godina javlja se veliki problem oko odgoja nove generacije pčela i većina takvih zajednica na žalost ili umire u proljeće ili cjelu godinu ne može ni za svoje potrebe da sakupi dovoljnu količinu hrane. Još jedna opasnost koja se u posljednje vrijeme javlja kod nekih pčelara jeste prihranjivanje zajednica sa visokofruktoznim kukuruznim sirupom posebno ako kupuju gotovo pripremljeno u kojem se nalaze tvari koje su nepoželjne za pčele i takva zajednica nema dobro razvijene pčele.Dakle, treba voditi računa o jesenskoj prihrani pčelinjih zajednica. Svakako treba oni pčelari koji daju sirup da to odrade na vrijeme. Ovdje se misli da se „iskoriste“ one ljetne pčele koje će ionako umrijeti većina njih do zime. Treba da one prerade taj sirup ili neku drugu hranu kako bi ove pčele koje se izlegu krajem avgusta i početkom septembra koje će zimovati, bile što manje izrađene pretvaranjem sirupa u med. Najbolje je da pčelinja zajednica zimuje na prirodnim pčelinjim medovima koji nisu problem tokom zime. Izbjegavati zimovanje na medovima od medljike. Uz sve gore pomenuto istovremeno moramo voditi računa o varoi koja je baš u ovo vrijeme u usponu svog razvoja i koja uz direktnu štetu na pčelama nanosi mnogo veću štetu kao prenosilac virusa. Varoa je također jako važan faktor za zimovanje pčelinjih zajednica. Nije toliko bitno kojim preparatom će ko tretirati, koliko je važno da se tretiranje odradi na vrijeme.Poznato je da većina pčelara to radi godinama istim hemijskim sredstvima i mi na taj način vršimo „selekciju varoe“. Neki će pitati kako? Varoa već postaje rezistentna ili imuna na neka sredstva i pčelari povećavajući dozu sredstava utiču na to da se i varoa prilagođava povećanoj dozi i na taj način opstaju one nejotpornije jedinke koje dalje rađaju mlade varoe otporne na to sredstvo i tu dozu. Trebalo bi da se mijenjaju sredstva i preparati i zasigurno se može pčelariti sa varoom bez neprovjerenih i neregistrovanih preparata. Problem se javlja i od strane raznih poljoprivrednika koji rade razna prihranjivanja i tretiranja svojih ratarskih i voćarskih kultura pa nam pčele umiru tokom sezone ili čak unesu med i polen sa tih kultura i to je dodatni problem za nas pčelare.Po meni varoa je problem prostora i njena štetnost bi se mogla svesti na minimum ako bi svi pčelari jednog prostora, bili članovi lokalnog udruženja ili ako nisu članovi, svaki tretman na tom prostoru odradili u što kraćem vremenu. Bilo bi naravno dobro da to sve ide planski

Hamid Zlatić-Nestanak pčela-Super varroa 2deo

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više hamid zlatić Nestanak pčela-Super varroa 2deo Nestanak pčela-Super varroa 2deo Svi znamo da u prirodi opstaju samo naj izdržljiviji i najjači! Ako uzmemo u obzir brzu prilagodbu Varroe na razne situacije pa i na preparate kojima se pčelar bori protiv nametnika. Shvatit ćemo da je i ako u malom broju preostala Varroa ite kako opasna. Ne zbog brojnosti, nego zbog otpornosti! Jednostavno njen evolucijski put je toliko dug da već sada imamo Varrou koju možemo nazvati (Super Varroa). Za Super Varrou, potreban je i (Super Pčelar). Borba protiv Varroe Ramom građevnjakom. Piše Hamid Zlatić Od Aprila mjeseca stvaraju se uslovi za početak Biološke borbe protiv Varroe. Ram građevnjak grade jake zajednice uz povoljne pašne uslove. Mnogi pčelari zanemaruju ram građevnjak. Ako u Aprilu i Maju mjesecu preko rama građevnjaka odstranimo 500 Varroa. To je onda krajem Juna 1000 Varroa manje u pčelinjoj zajednici u odnosu na to da nismo koristili ram građevnjak. Primjera radi; 1000 Varroa krajem Juna unutar pčelinjeg poklopljenog legla polovinom Jula dostić će brojku od 2000. Ovo su primjeri samo ako nismo imali isijecanja rama građevnjaka na vrijeme. Nikada sva Varroa neće ući u ram građevnjak. Veliki broj Varroe ostat će u trutovskim ćelijama. Koje se nalaze na ostalom trutovskom leglu unutar košnice. Kao i na pčelama radilicama i trutovima. Uzet ćemo za primjer da se izvan rama građevnjaka i na pčelama nalazi oko 50% Varroe a to je ponovo velika opasnost za pčelinju zajednicu. Razmislimo o ramu građevnjaku, razmišljajući o ramu građevnjaku vidjet ćemo sebe. Vidjet ćemo koliko smo aktivni, koliki su nam interesi u nastojanju da očuvamo pčele. Utjeha pčelaru. Upotreba bilo kakvih Antivaroznih preparata kada imamo poklopljeno pčelinje leglo unutar pčelinje zajednice. Više je utjeha za pčelara nego li riješenje za kvalitetno odstranjivanje Varroe.Isto se odnosi i na razno razne pripravke koji se dodaju u hranu u borbi protiv Varroe. VARROA DESTRUKTOR. Čitajući moje dosadašnje objave o „Nestanku pčela“ može se steći dojam da je Varroa glavni i jedini uzročnik nestanka pčela. Što nije tačno! Varroa je jedan, od „Okidača u interakciji sa Virusima i Nozemom koja se usko dovodi u sumnju sa nestankom pčela. Tako da se kroz smanjenje Varroa populacije u pčelinjoj koloniji, smanjuje i procenat oboljenja od Pčelinjih Virusa i Nozeme Cerane. Znam da se mnogi neće složiti sa mnom ali za ovu moju tvrdnju postoje naučni dokazi. Naime, utvrđeno je da tamo gdje u današnje vrijeme pčelari, pčelare bez prisustva Varroe manje je prisustvo pčelinjih Virusa pa i Nozeme Cerane.Kroz, moje objave i pisanje o „nestanku pčela“ želio sam mojim prijateljima približiti skrivenu opasnost. Koja je sve prisutna u našim pčelinjim zajednicama a zove se Varroa. Pokušao sam objasniti kojom brzinom od malog broja preživjelih Varroa tokom zime ista doživi svoju ekspanziju u razvoju u kratkom vremenu. Tačnije, koju štetu može prouzrokovati Varroa za samo nekoliko mjeseci. Da bi populacija Varroa doživjela tako brz razvoj potrebno joj je leglo, bez legla njen razvoj je nemoguć. Proljetni intenzivni razvoj legla idealno pogoduje razvoju Varroe. I u tom proljetnom razvoju broj pčela i legla poklapa se sa brojem Varroe. Međutim kada dođe do kraćanja obdanice, a to je tamo oko 20 Juna taj odnos se mijenja. Kraćanjem obdanice matica smanji zalijeganje, tako da već tada nastaje taj prelomni moment kada populacija Varroe postaje dominantija i brojnija u odnosnu na leglo unutar pčelinje kolonije. Već krajem Jula unutar pčelinje zajednice ukoliko je ista bila opterećena Varoom. Imat ćemo negativne rezultate, koji su u početku pčelaru tako reći ne vidljivi. Tada je pčelaru nevidljivo, koliko su pčele inficirane pčelinjim virusima, koliko je kraći životni vijek izleženih pčela radilica itd. A kratko posle već početkom Augusta pčelaru je vidljiv pad snage pčelinje zajednice kao i tkz pčele puzačice. Puzanje pčela ispred košnica pčelar često povezuje sa Nozemom. Dok slabljenje pčelinje kolonije usko povezuje sa nedostatkom cvijetnog praha, trovanjm, ili smanjenim unosom nektara. Međutim realnost je nešto sasvim drugo. Tačno je da pčele oboljele od Nozeme Cerane pužu, i o ovome ću pisti u drugim objavama. Ako u Julu poranimo i dođemo na pčelinjak prije izlaska suca na letima košnica vidjet ćemo defektne pčele. Pčele sa zakržljalim krilima, zakržljalim abdomenom. Jednostavno defekte pčele oboljele od (VZK) Virus Zakržljalog Krilca i za ovu vrstu virusa ne postoji nikakav lijek.Uzročnik (Virusa zakržljalog krilca) jeste direktno Varroa. Za ovu vrstu Virusa ne postoji lijek, a njegovo širenje nama je sve vidljivije. Ubalžavanje štete koje nosi ovaj virus jeste (blagovremena i ustrajna borba protiv nametnika, ne jednom metodom i jednim sredstvom). U borbi protiv Varroe pčelar mora primijeniti više metoda i načina borbe da bi postigao željeni rezultat. Kada je ( VZK) u pitanju nauka je došla do saznanja. Da je Virus zakržljalog krilca mutirao te da je isti pronađen skoro na svim pčelinjacima svijeta. Osim u zemljama u kojima nema Varroe!Ove moje tekstove pokušao sam pojednostaviti, sažeti, mnoge stvari ostanu u ovakvim slučajevima pisanja ne dorečene. Ja sebe ne smatram stručnjakom, nego samo pčelarom praktičarom. Zato i pišem na ovaj način. Ako neko ima neku sugestiju na ovo moje pisanje neka to napiše kroz komentar i diskusiju. Ja ću nastojati da odgovorim na vaš komentar. O “ Nestanku pčela “ nastavit ću pisati, onako, spram svog znanja, i svojih mogućnosti.HVALA HAMIDE ZA OVAJ ODLIČAN TEKST !Pročitajte i prvi deo tekstahttps://medpcelarskimagazin.mvbyte.com/2021/06/08/hamid-zlatic-nestanak-pcela-super-varroa-1deo/ hamid zlatić Autor teksta Živim na dvije adrese Rašljani Brčko Dc BiH i Arnoldstein u Austriji. Kako živim tako i pčelarim u Bosni oplsužujem preko 80-tak košnica, u Austriji je to nešto manje. Pčelarstvom sam se počeo baviti sa 14 godina tačnije 1984 godine. Počeo sam sa DB košnicama a pčelario sam i sa Gerstung,Zander, a trenutno pčelarim sa LR u kombinaciji sa Farrarom.1 Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Sajt je počeo sa radom 2016 god i najčitaniji je pčelarski sajt u regionu. Marketing je način da i dalje postoji sajt i pomaže pčelarstvu . Dragan Radanović-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni

PRIPREMA PCČLINJIH DRUSTAVA ZA PAŠE NA BRDSKO PLANINSKOM PODRUČJU

SAMIR OMEROVIĆ-PRIPREMA PČELINJIH DRUSTAVA ZA PAŠE NA BRDSKO PLANINSKOM PODRUČJU

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više SAMIR OMEROVIĆ PRIPREMA PČELINJIH DRUŠTAVA ZA PREDSTOJEĆU ŠUMSKU RAZVOJNU I VOĆNU PAŠU NA BRDSKO PLANINSKOM PODRUČJU PRIPREMA PČELINJIH DRUŠTAVA ZA PREDSTOJEĆU ŠUMSKU RAZVOJNU I VOĆNU PAŠU Nakon prethodnog izrazito hladnog i nepovoljnog vremena tokom zadnje dvije trecine marta mjeseca i dolaskom toplijih dana pcele ulaze o novu fazu proljetnog razvoja . Obicno za brdskoplaninska podrucja ovo je period kada se treba uraditi prvi proljetni pregled pcelinjih zajednica . U tom pregledu iako je potrebno zabiljeziti opce stanje svake zajednice ne treba ni previse tumbati drustvo . Jos uvijek su pcelinja drustva prilicno ranjiva i onu veliku energiju koju ulazu u zagrijavanje gnijezda ne treba olako trositi .PIŠE SAMIR OMEROVIĆDrugim rijecima MORAMO nastojati da taj pregled zavrsimo u sto kracem vremenu . Da bi to postigli treba odabrati najtopliji dio suncanog dana bez nekog jakog i hladnog vjetra , spremiti opremu , teku i olovku i sa pozitivnom energijom krenuti u pcelinjak . Kosnicu otvoriti bez puno dima , laganim podizanjem poklopca , odmah zabiljeziti stanje pokrivenosti ulica i broja okvira sa pcelama . Izvaditi poslednji ram sa lijeve ili desne strane , snimiti stanje hrane na njemu i staviti ga na stranu pored kosnice .Zatim laganim primicanjem slijedeceg okvira i izvlacenjem do pola , ne dalje ,jer nema potrebe sbimiti stanje na njemu hrane , pcela , eventualno legla . Cim dospijemo do prvog okvira sa leglom , preci na suprotnu stranu i izvrsiti pregled do prvog krajnjeg okvira sa leglom sa druge strane . Nema potrebe za kopanjem i vadjenjem svakog okvira iz kosnice kompletno . Na ovaj nacin vec sticemo kompletnu sliku stanja pcelinjeg drustva . Znamo koliko ima hrane , koliko ima legla , u kakvom je stanju leglo , ima li sumnji na neke bolesti .. u samom pregledu vazno je da snimite ukupan broj i narocito snimite pokrivenost okvira i hranom i leglom . Jer sada je situacija da su rijetki okviri gdje je sve med ili sve leglo . Znaci morate u glavi odmah malo racunati . Tri okvira na kojima su 1/3 med a 2/3 leglo u sustini znaci da imamo jedan puni okvir meda i dva puna okvira legla . Takodjer je bitno i da li je vecina legla zatvoreno ili otvoreno leglo . Obzirom da su nam ovo vazne stvari za dalje operacije u razvoju tokom samog pregleda moramo odmah steci sliku o brojnosti , stanju hrane , stanju legla i narocito mogucnostima daljeg razvoja . Ukoliko unutar kosnice kada sve sagledamo imamo bar 8 ulica pcela, minimum 4 puna okvira hrane , 4 puna okvira legla i ako je vecina tog legla zatvoreno leglo onda se radi o odlicnim drustvima za brdskoplaninske uslove pcelarenja .Takvim drustvima odmah mozemo uraditi i malo prosirenje plodista dodavanjem po jednog praznog okvira do krajnjeg okvira sa leglom sa toplije strane kosnice . Izrazito jakim drustvima moze se dodati i sa obije strane legla . Istovremeno spustamo neki okvir sa hranom u donji korpus i time izazivamo automatsku stimulaciju razvoja . Sada vec pred pojavu dzanarike , mrtve koorive , itd i povecan unos nektara napravili smo odlican prostor da pcele krenu u intenzivniji razvoj u horizintalnom smislu . Cilj nam je da uz dobre uslove u kosnici, sve veci broj pcela koje ce izaci u narednih desetak dana , zato je mjera zat. leglo – da pcele osvoje leglom u potpunosti citavo plodiste . Nakon ovako odradjenog PPP i izvrsenog prosirenja plodista narednih desetak do 15 dana treba podstaci dalji razvoj prihranom , kako ko vec praktikuje ali bez preterivanja . Slijedeca operacija je eventualno jos jedno prosirenje ili za jaca drustva mozda cak i rotacija plodisnih nastavaka . Ona obicno nastupa sa cvjetanjem divlje tresnje , kruske itd .. I poslednja koja obicno nastupa u jeku vocne pase sa jabukom i u kojoj dolazi do transformacije drustva u tri tijela ..ali otom potom dok stigne jsbuka , kod nas brdjana to je krajem aprila mjeseca . FOTOGRAFIJE I GRAFIKONI S. OMEROVIĆ SAMIR OMEROVIĆ Autor teksta Pčelar praktičar sa iskustvom od 20 tak godina u Hadzićima (BiH) . Inače sam dip.ing.šumarstva. Bavim se uzgojem matica i istraživanjima medonosnog i ljekovitog bilja . Aktivni sam predavač po temama: Život i razvoj pčela i medonosnog bilja brdskoplaninskih područja. ProIzvodim alkoholne tinkture kas 81 , nozevoj Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Sajt je počeo sa radom 2016 god i najčitaniji je pčelarski sajt u regionu. Marketing je način da i dalje postoji sajt i pomaže pčelarstvu . Dragan Radanović-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

Z.Horvat Oksalna kiselina(poboljšana receptura)

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više ZLATKO HORVAT OKSALNA KISELINA Zimski tretman protiv varoe ( izmjenjena – poboljšana receptura i ispravak tumačenja oko aplikacije) OKSALNA KISELINA Zimski tretman protiv varoe, nakapavanje sirupa sa dihidratom oksalne kiseline, je opisan bezbroj puta, u literaturi, na video-klipovima na net-u, na pčelarskim forumima, FB grupama itd. PIŠE Z.HORVAT Nema potrebe nešto posebno opisivati, niti mi je to namjera u ovom tekstu.Samo najosnovnije podatke i postupke ću navesti, te dodati dvije stvari.Jednu novu, te jednu koja prolazi „ispod radara“, kako se to nekada kaže.Nova stvar se odnosi na dodatke i nove sastojke koje se mogu stavljati u sirup sa oksalnom, te je to poboljšanje u svakom slučaju.Drugi osvrt i ovo što prolazi neopaženo i gdje pčelari griješe vrlo često, odnosi se na samu aplikaciju i tretman, vezano za onih 5ml, koji se nakapavaju po ulici ispunjenoj pčelom.Zimska oksalna, radi se kada u košnicama nema legla, matice su prestale nositi, pčele su u klupku, čvrščem ili labavijem. Sva varoa se nalazi na pčeli i ne može se sakriti u leglu.Kod nas na kontinentu to je obično vrijeme od 15.11. – 15.12. i u tom periodu bi trebalo raditi tretman.Temperature bi trebale biti 5 – 10 °C, vlaga, što veća to bolje.Nakapavaju se, poljevaju pčele između okvira, u ulicama između okvira.Nakapava se po pčelama.Efikasnost tretmana je veća od 90%, pa i 95% i više.Ovim tretmanom, mi čistimo zaostalu varou i u novu sezonu startamo sa vrlo malim brojem tog nametnika. Receptura uobičajena je:1.šećer kristal 600 grvoda destilirana 0.6 loksalna dihidrat 35 gr 2.šećer kristal 1 kgvoda destilirana 1 loksalna dihidrat 58 gr Spomenuh jedan dodatak ovom navedenom i poboljšanje, vezano za recepturu.Ja dodajem još 2 stvari.Propolis tinkturu i et. ulje limunske trave.Kako dodajem?Osnova je ista, šećer-voda-oksalna, to se zamješa u jednoj posudi.U bocu praznu, coca-cole ili sl., usipam 20 ml propolisa tinkture.Pa u tu bocu onda 20 kapi et. ulja limunske trave. Nakon toga u bocu ide ona osnova, šećer-voda-oksalna.U vezi dodane količine propolisa, ne može se pogriješiti, što više to bolje. Poljaci npr., na 1 l sirupa stavljaju od 50-70 ml. Zašto to dodajem!Dodavanjem propolisa, stvara se fina emulzija, mikro-emulzija i propolis se rasprši u sitne čestice.Smjesa zbog dodanog propolisa pobjeli i to je trajno stanje.Smjesa je trajno bijela.Smatra se da na ovaj način, tijelo pčele bude zaštićeno i obloženo tankim zaštitnim filmom.Bude zaštičeno bar malo.Osim zaštite tijela pčele, pčele se bolje čiste, higijensko ponašanje je bolje. Drugi dodatak, et. ulje limunske trave, dodajem iz razloga, jer pčele vole miris limunske trave i to ih umiruje.To je za dodatke i poboljšanja, a sada o razjašnjenju oko aplikacije.Svagdje u literaturi se kaže, 5 ml nakapati po ulici pčele.Također se kaže (ali ne svagdje, negdje se zaboravi ili ne zna), 5 ml po punoj ulici pčele.To bi značilo, kada pčele zauzimaju ulicu od početka do kraja satonoše.I to često prođe „ispod radara“ i vrlo vrlo često to je uzrok za prijavljivanje pčelara, kako su pčele nakon zimske oksalne stradale ili oslabile.Jednostavna matematika je ovakva.Pčelar otvori košnicu, pogleda odozgo, izbroji i kaže npr. 6 ulica.Pa 6 ulica x 5 ml = 30 ml. U špricu navuče 30 ml i to po pčelama.I što je napravio?Okupao pčele i predozirao, apsolutno. Da se gledalo pažljivije ispalo bi ovako: – 6 ulica– 2 centralne ulice pune– 2 iduće ulice, jedna ljevo, jedna desno 2/3 pune s pčelom– krajnje ulice, ljevo i desno, 1/3 sa pčelom. Pa onda matematika kaže:– za 2 centralne, 10 ml– 2 ulice sa 2/3, 7 ml– 2 krajnje sa 1/3, 3.5 ml Ukupno je trebalo koristiti 20.5 ml, a pčelar je zalio sa 30 ml.Samo 50 % više od potrebnog.Mogu li onda stradati pčele i da li stradaju?Odgovor je i više nego jasan.Zaključak moj je da oksalnu po zimi treba raditi.Tko je još nije radio, neka počne, jednom se mora probati.Pčele zimsku oksalnu dobro podnose.Nemojte predozirati, bolje je staviti malo manje, nego malo više. Srdačan pozdrav i da nam svima pčele dobro prezime i krenu sa dobrim proljetnim razvojem. POGLEDAJTE MOJ KRATKI VIDEO ZLATKO HORVAT Autor teksta Hobi-pčelar i uzgajivač ljekovitog bilja(Osijek/Hrvatska).Pčelarim stacionarno sa 50-tak košnica i selim na paše, u bližoj okolici Osijeka. Na 10-20% košnica uvijek eksperimentiram i pokušavam dokazati da nešto valja-ne valja,vezano za pčelarsku tehnologiju, djelovanje protiv varoe, nozemoze itd.o Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Sajt je počeo sa radom 2016 god i najčitaniji je pčelarski sajt u regionu. Marketing je način da i dalje postoji sajt i pomaže pčelarstvu . Dragan Radanović-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

Americki pcelari izgubili 40%

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Bee Informed Partnership Američki pčelari izgubili 40% košnica Pčelari u Sjedinjenim Državama izgubili su 40,7% svojih pčelinjih zajednica od aprila 2018. do aprila 2019. godine, prema preliminarnim rezultatima najnovijeg godišnjeg nacionalnog istraživanja koje je sprovela neprofitna Bee Informed Partnership na Univerzitetu u Merilendu. Pčele svake godine oprašuju hranu vrednu 15 milijardi dolara u Sjedinjenim Državama. Rezultati ankete pokazuju da je godišnji gubitak od 40,7% u ovoj godini blagi porast u odnosu na godišnji prosjek od 38,7%. Međutim, zimski gubici od 37,7% bili su najveći zimski gubitak zabeležen nakon što je istraživanje počelo pre 13 godina.Tokom letnje sezone 2018. godine, pčelari su izgubili 20,5% svojih kolonija, nešto više od prošlogodišnje stope gubitka od 17,1%, ali približno jednake prosečnoj stopi gubitka od leta 2011. Sveukupno, godišnji gubitak od 40,7% % ove godine prošle godine je blago povećanje u odnosu na godišnji prosjek od 38,7%. Peveo i obradio Dragan Radanović Samo gledajući ukupnu sliku i desetogodišnje trendove, zabrinjavajuće je da još uvijek vidimo povećane gubitke nakon više od deset godina istraživanja i prilično intenzivnog rada na pokušaju razumivanja i smanjenja gubitka kolonija, ”dodaje Geoffrey Williams , docent entomologije na Auburn University i koautor istraživanja. „Čini se da ne činimo posebno značajan napredak u smanjenju ukupnih gubitaka.“Kako su pčelari počeli da primećuju dramatične gubitke u svojim kolonijama, državne i federalne poljoprivredne agencije, univerzitetski istraživači i pčelari zajedno su radili na razumevanju uzroka i razvijanju najboljih praksi upravljanja kako bi smanjili gubitke. Godišnje istraživanje o gubitku kolonija, koje se provodi od 2006. godine, bilo je sastavni dio ovog napora.Studija traži komercijalne i pčelarske operacije u dvorištu kako bi se pratile stope preživljavanja njihovih pčelinjih zajednica. Skoro 4700 pčelara koji upravljaju sa 319.787 kosnica iz svih 50 država i Distrikta Kolumbija odgovorilo je na ovogodišnju anketu, što čini oko 12% od procenjenih 2,69 miliona kolonija u zemlji.Tim Bee je obavestio partnerstvo da su višestruki faktori odgovorni za kontinuirano visoke godišnje stope gubitaka i ovogodišnji skok zimskih gubitaka. Oni kažu da je za borbu protiv ovog problema potreban višestruki pristup – istraživanja, savetodavne usluge i obrazovanje i najbolje prakse upravljanja.Najveći problem među pčelarima i vodeći doprinos gubitku zimske kolonije su Varroa, koja se lako šire od kolonije do kolonije. Ove grinje su godinama kolonizirale kolonije, a institucije poput Univerziteta Maryland aktivno istražuju načine za borbu protiv njih. „Sve više sisara i virusa sve se više širi“, rekao je vanEngelsdorp. „Prošle godine, mnogi pčelari su prijavili lošu efikasnost tretmana, a ograničena ispitivanja na terenu pokazala su da se proizvodi koji su jednom uklonili 90% ili više grinja sada uklanjaju daleko manje. Kako ovi proizvodi više ne rade, problem sa grinjama se pogoršava.“Ali grinje nisu jedini problem“, nastavlja vanEngelsdorp. „Promene u korištenju zemljišta dovele su do nedostatka izvora polena bogatog pčelinjem hranom, što je dovelo do loše ishrane. Izloženost pesticidima, ekološkim faktorima i pčelarskim praksama takođe igraju ulogu. “ Karen Rennich , izvršni direktor Bee obaviješteni partnera i viši specijalista na Univerzitetuu Merilendu je elaborirao korištenje tla i ekoloških faktora koji mogu biti značajni u gubitku pčelinje zajednice, uključujući povećanje ekstremnih vremenskih uslova. “Čini se da su alati koji su nekad radili za pčelare propali, a to može biti očigledno u ovogodišnjim visokim gubicima. Dugotrajna zabrinutost pčelara širom zemlje je da postoje manje i manje povoljna mjesta za pčele na zemlji, što je povećanje pritiska na pčelare koji su već prošireni na njihove granice kako bi pčele ostale žive, ”rekao je Rennich. „Takođe mislimo da su ekstremni vremenski uslovi koje smo videli ove godine zahtevali istragu, kao što su požari koji su uništavali pejzaž i uklanjali već ograničenu hranu, i poplave koje uništavaju usjeve koji izazivaju gubitke za poljoprivrednike, pčelare i javnost. Prema Rennichu i Williamsu, Istraživanje je sproveo Bee Informed Partnership sa podacima prikupljenim i analiziranim od strane Univerziteta Maryland i Auburn University. Rezultati ankete dostupni su na web stranici Bee Informed, sa sažetkom datim u nastavku. Bee Informed Partnership Autor teksta Bee Informed Partnership Mi smo najčitanij pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Pet godine od postojanja sajta (2016 god)- i preko 233.456 poseta sajtu,doslo je vreme za korak napred.Novi dizajn,koncept…Uveli smo i marketing (jedini nacin da i dalje postojimo) Dragan Radanovic-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

Zoran Petrovic Kosnice bez kosnica(zimovanje na otvorenom)

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Zoran Petrović Kako pčele zimuju na otvorenom? Kako pčele zimuju na otvorenom? KOŠNICA BEZ KOŠNICE Tekst je prvobitno publikovan u casopisima Pcelar (Srbija-Spos) i BiH Pcelar (BiH).Zahvaljujemo se autoru teksta na dozvoli da tekst objavimo na sajtu. Pise Zoran Petrovic Revoluciju u pčelarstvu je svakako predstavljao pronalazak pokretnog rama. Još od tada, pa do dandanas uvek su se tražila bolja, inovativnija rešenja, menjale su se konstrukcije, tipovi i modeli košnicaodnosno njihovih segmenata: podnjača, zbegova, pa i dimenzije nastavaka, krovova itd. Zatim se ukazivala potreba o korišćenju pomoćne opreme koja u mnogome olakšava rad pčelaru: npr. za ograničenja kretanja matice unutar košnice (matične rešetke), takođe razne opcije Snelgrovih dasaka, poklopnih dasaka, ramova građevnjaka itd. Čitava lepeza raznolike opreme i alata kao i čitava paleta gotovih proizvoda koji se mogu dobiti od pčelinjeg društva, tj. iz supermarketa zvanog košnica.Dakle, sa tim revolucionarnim pronalaskom, praktično pčelarstvo postaje oplemenjujuće,kreativnije i unosnije, a pčelinje društvo nam iznad svega istovremeno ukazuje na rad i red. Fasciniran jednom takvom organizacijom, odlučio sam, da na jedan poseban način propratim, upoznam i analiziram pčelinje društvo. U početku jedno, a kasnije i više i da ujedno ispitam koje to greške pravimo pri uzimljavanju pčelinjih zajednica.Ujedno sam želeo da se uverim koliki uticaj imaju niske spoljnje temperature na početak zaleganja matice odnosno da li rashlađivanjem pčelinjeg društva raznim modelima i konstrukcijama podnjača, zbegova, raznim otvorima na nastavcima itd. na taj proces da li mi možemo da utičemo, a sve to podstaknut različitim pričama na predavanjima, kao i delu pčelarske litarure pisanoj u maniru Moravsko Resavske škole. Iskoristio sam svoju inventivnost, test sam kreirao, sam osmislio i upustio se sada već u dugogodišnjiogled. Na samom početku test sa oglednim pčelinjim društvom sam mislio da radim ,,samo za sebe’’, nokako je bilo izvesno da će isti uspeti, polako sam počeo to pokazivati svojim kolegama iz okruženja, nešto kasnije i predstavljati u temi moji pčelinjaci, pod nazivom: ,,Pčelice Petrović’’ na SPOS-ovom Forumu. Brzo se to proširilo i na drugim društvenim mrežama, te se i na taj način predstavljalo pčelarskoj javnosti. Ubrzo su usledili i prvi pozivi za TV priloge, prezentacije i predavanja itd. Ovaj rad uskoro će predstavljati plod poludecenijskog ogleda. Isti je zamišljen kao mini projekat u trajanju od 5 godina i obuhvata 30-ak pčelinjih društava u košnicama tipa LR. U početku je zamišljeno dase jedno pčelinje društvo uzme kao referentno, a ostala da se prate kao provera, međutim poneko pčelinje društvo se moralo i žrtvovati zarad dobijenih podataka. Ideju sam osmislio još 2014. godine, tačno sam znao šta želim i šta mogu da uradim. Obzirom da je tagodina bila loša po prinosima, sve sam pomerio i rad započeo kasne jeseni 2015. godine i planirano je datraje do proleća 2020. godine odnosno i duže, dok ne budem siguran u dobijene rezultate.Prve godine je praćeno jedno pčelinje društvo, druge godine 3, treće 6, četvrte (tekuće) 10 oglednih zajednica. Čak te prve godine dobijeni su odgovori na mnoga pitanja. No, svaka naredna je ipak donosila neke nove zanimljivosti. Na mnoge od njih ,,nauka’’ treba da nam da odgovore. Po meni test je dosta jednostavan, potrebno je samo dosta angažovanja i volje da motivišete,podstaknete i naterate sebe da to radite nekoliko godina. Često sam išao na udaljeni pčelinjak jutru u 6 h, popodne oko 16 h, ponekad uveče, a ponekad i posle 24 h noću. Išao sam na spoljnjoj temperaturi od-10 stepeni, – 16 stepeni, pa i na -22 stepena. Sve to slikao, snimao, analizirao i već se nesebično prezentuje pčelarskoj javnosti. Prva godina! Još u avgustu mesecu 2015-e godine pri oduzimanju suncokretovog meda izabrao sam jedno ekstremno jako društvo za kasniji test. No, početkom decembra kada sam pčele iz te zajednice hteo prepakovati u tzv košnicu bez košnice uočio sam da sam verovatno svojom nesmotrenošću pri zadnjem pregledu ubio maticu, tako da to pčelinje društvo nisam mogao uzeti kao ogledno. Izabrao sam potom opet jedno od boljih pčelinjih društava za test, no ne ono koje sam želeo. Ovo je taj momenat i neke od prvih fotografija iz već davne 2015. godine, kada je test sa oglednimpčelinjim društvima i započet. Prvi lep dan sam iskoristio, uzeo dva stara LR nastavka i ubodnomtesterom napravio otvore maksimalne veličine. Pčelinje društvo jprepakovano u tzv. košnicu bez stranica i te prve zime (prvih 180 dana) isto je biloizloženo svim zimskim uslovima: kiši, snegu, vetru, niskoj dnevnoj i niskoj noćnoj temperaturi, pticama,grabeži itd … Održati pčelinje društvo otvoreno, odnosno bez ikakve zaštite celu zimu je gotovo pravo umeće, no deo čari upravo i jeste bio da se održi i da opstane jedno pčelinje društvo kao takvo celu zimu, što je svakako teško ali ne i nemoguće. Prve zime je matica u jednoj takvoj ,,košnici bez košnice’’ započela sa leglom na ekstremno niskoj temperaturi, izložena svim zimskim nedaćama ….. 1. Januara je zabeležena spoljnja temperature od -12 stepeni. Ujutro rano pčele su bile jako bučne, bukvalno unezverene i zauzimale su 6 ulica. Ceo dan je bio mraz, po povratku sa posla oko 16 h primetio sam da su se pčele zbile u gušće klube, povukle su se sa krajnjih ulica i zauzimale su 4 ulice. Ujedno su se utišale i nisu više bile tako bučne. Prvi lep dan kada seogledna zajednica mogla pregledati je bio 11. Januar. Tada je uvidom u košnicu konstatovano da u njoj ima na 2 rama i to čak i sveže zatvorenog legla. To zatvoreno leglo od 11. Januara nam jasno i nedvosmisleno ukazuje da je isto zaleženo upravo u najhladnijm noćima kada se temperature spuštala i do -15 stepeni.Te prve zime četiri puta su se stvorili uslovi za pregled pčelinjeg društva. Ne zna se koji je od tih pregleda bio interesantniji jer su svakom prethodile ogromne hladnoće. Za sve preglede se uredno vodio dnevnik. Još jedan interesantan detalj! Te prve, zime 20 januar je bio najhladniji sa temperaturom od -15,5stepeni i pčele su i dalje gusto zaposedale samo 4 ulice. Samo 8 dana kasnije, dakle 28.1.

Doc. dr Goran Mirjanic O ishrani pcela

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Goran Mirjanić O ishrani pčela! O ishrani pčela! Pise Doc. dr Goran Mirjanić Danas postoji razlika u terminima koji se odnose na ishranu pčela. Naime, u pčelarskoj praksi se koriste dva termina u zavisnosti od toga kada se sprovode i čime: – prehrana pčela, – prihrana pčela. Još uvijek se ne može sa sigurnošću definisati šta je prehrana, a šta prihrana pčela. Ovo seposebno odnosi na segment ishrane ljudi kvalitetnim pčelinjim proizvodima (posebno medom), čime čovjek postaje glavni konkurent proizvođaču meda – pčeli, a sa druge strane oduzeti med se mijenja, sa manje kvalitetnom, ali ipak ekonomski opravdanom vještačkom hranom. Značaj kvalitetne ishrane pčela je veliki, pogotovo ako se uzme u obzir ishrana mladog pčelinjeg legla i raznolikost u njihovim potrebama za hranjivim materijama. Premaistraživanju Mirjanića (2003) u današnjim klimatskim okolnostima neophodna je dodatnaishrana alternativnim izvorima hrane, a pogotovo ako se uzme u obzir ishrana mladog pčelinjeg legla i raznolikost u njihovim potrebama za hranjivim materijama. Prema Mirjaniću i sar. (2014) pčele hranjene medom živjele su od 25,15 do 29,46 dana, zarazliku od pčela hranjenih kiselinski invert sirupima – od 9,59 do 15,17 dana. Ova istraživanja ukazuju na štetan uticaj vinske i mliječne kiseline na probavni trakt pčela štodovodi do probavnih smetnji i kraćeg života pčela hranjenih ovom vrstom hrane. Istraživanja Mirjanića (2016) ukazuju da vrsta i količina hrane takođe direktno određuju dužinu života pčela. Prema tim istraživanjima u proljećnom periodu ishrana pčela treba da bude bazirana na proteinskim izvorima hrane s ciljem bržeg proljećnog razvoja, dok u jesenjoj prihrani glavni akcenat treba staviti na prihranu čistim ugljikohidratnim izvorima hrane za pčele. Pčele tokom godine najduže žive hranjene prirodnim izvorima hrane (med) i enzimskim invert sirupom, a najkraće hranjene kiselinski invert sirupom. Na dužinu života pčela utiče i pH vrijednost hrane (sirupa ili pogače), na šta takođe ukazuje istraživanje Mirjanića (2003), da se optimalna pH vrijednost hrane za pčele treba kretati u rasponu od 4,5 do 5,7. Da bi efekat štetnog dejstva kiselinski pripremljene hrane umanjio, pčelinjoj hrani se dodaju aktivnematerije u cilju zaštite legla i pčela (Rogers et. al., 1992). To se posebno odnosi na zimski period, za pčelu najkritičniji period u toku godine. Prema Mladenoviću i sar. (2002) najveća količina pčela se proizvede u varijanti jesenje prihrane pčelinjih društava sa rastvorom šećera i obranog mlijeka, dok je najveći prirast legla uočen u varijanti prihrane sa voćnim sirupom i šećerom. Takođe, različita ishrana pčela različito utiče i na proizvodne karakteristikepčelinjeg društva, što ukazuje i istraživanje Mirjanića i sar. (2012), prema kojima je utvrđena značajna statistička razlika u poređenju količine meda u pčelinjim zajednicama hranjenih medom i ostalim vrstama prihrane (p0,01), osim kod poređenja količine meda u zajednicama hranjenih medom i šećernim sirupom, te medom i kiselinski invert sirupom 2 (oksalna kiselina), gdje je utvrđena statistički značajna razlika (p0,05). U pogledu količine polena (cvjetnog praha) u košnici, Mirjanić i sar. (2011) su utvrdili da ne postoji statistički značajna razlika u pogledu količine skupljenog polena samo između pčelinjih društava hranjenih medom i šećernim sirupom. Najznačajnija smrtnost pčela je jesenskom prihranom pčela kiselinski hidroliziranim invertnim sirupom. Prema Thrasyvoulou et al. (2015) vještačka hrana za pčele se provjerava zbog nivoa HMF u njima, koji se u koncentraciji većoj od 20 mg/kg smatra toksičnim za pčele. To takođe potvrđuje i studija u Njemačkoj koja je pokazala da je koncentracijahidroksimetilfurfurala (HMF) u šećernim sirupima zaista faktor koji utiče na smrtnost pčela. Utvrđeno je da nivo HMF ispod 3 mg/1 kg sirupa ne ubija pčele. Nivo HMF iznad 15 mg/1 kg sirupa, koji su obično kod invertnih sirupa proizvedenih uz pomoć kiselinske hidrolize šećera, uzrokuje značajno povećanje smrtnosti pčela. Smrtnost je bila uzrokovana stomačnim trovanjem i cijepanjem probavnog trakta u cjelosti (Jachimowicz et al., 1975). Osim prekomjernom (nekontrolisanom) količinom kiseline, do povišenog nivoa HMF dolazi i zbog previsoke temperature prilikom pripreme istog (preko 80°C), kao i dužim stajanjem već pripremljenog sirupa (proces kiselinske hidrolize se nastavlja i nakon sprovedenog procesa invertovanja). Prema Smodiš Škerl (2015) čim se u hranu doda i minimalna količina HMF, dolazi do povećane smrtnosti pčela starijih od 15 dana. Prema istim istraživanjimaprimjećeno je povećano odumiranje ćelija u probavnom traktu pčela. U svojim istraživanjima Severson et al. (1984) konstatovali su da je najbolji ugljikohidratni izvor za dopunsku ishranu pčela visokofruktozni sirup HFCS 55, što su Rogers et al. (1992) i potvrdili. Kontakt goran.mirjanic@agro.unibl.org Hvala G.Mirjanicu za odlican tekst! Naslovna fotografija Sveto Stevanovic(zedna pcela) Dragi prijatelji, pčelarke i pčelari, sa zadovoljstvom Vam predstavljamo prvu knjigu, autora, doc. dr Gorana Mirjanića, pod nazivom „Ishrana pčela“. 😊🐝📖👌 Cijena knjige je 15 KM i možete je naručiti porukom u inbox ili kupiti direktno u našoj radnji u Gradišci. 📦👍 Knjiga je ispunjena praktičnim savjetima i tajnama uspješne ishrane pčela. Nauka, struka i iskustvo u službi očuvanja pčelinjih društava. 🔝 Cena za Srbiju je 990 din+postanski troskovi! Za naružbe iz Srbije, možete se obratiti našem distributeru: (posaljite poruku preko messenger-a na ovoj stranici)https://www.facebook.com/medpcelarskimagazin/Ili posaljite poruku preko sajta ovde na „kontakt“ stranici !Ili direktno na mail:medpcelarskimagazin@yahoo.com Vaša Košnica Gradiška! ☺️🐝 Goran Mirjanić Autor teksta Autor je Doc.Dr.G.Mirjanic sa poljoprivrednog fakulteta u Banjaluci(BiH-Republika Srpska).Naucni radnik,pcelar prakticar,uspesni predavac i plodni pcelarski autor. Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Sajt je počeo sa radom 2016 god i najčitaniji je pčelarski sajt u regionu. Marketing je način da i dalje postoji sajt i pomaže pčelarstvu . Dragan Radanović-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

H.Zlatic Moj nacin pcelarenja 2deo

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Hamid Zlatić Moj način pčelarenja- 2 deo Loša iskustva ili pčelareva zabluda. Zimovanje pčela na više Lr tijela ili nastavaka. Mnogi su u prethodnim mojim tekstovima očekivali da napišem nešto baš o košnici,na koliko Lr tijela je najbolje zazimljavati pčelinje zajednice. Pise H.Zlatic Broj nastavaka na košnici nije taj koji će utjecati na kvalitetno izimljavanje zajednica,čak što više pčele će u jednom Lr tijelu bolje zimovati nego na dva ili tri Lr tijela ukoliko se nije dovoljno na vrijeme vodilo računa o pravilnom rasporedu hrane unutar košnice. Ista je situacija i sa manipulisanjem unutar košnice sa leglom i maticom tako da zimsko pčelinje klube zahvati dva Lr tijela i to tako da sa gornjim dijelom bude u kontaktu sa hranom dok bi svojim donjim dijelom kao i sredinom omogućilo matici nesmetan prolaz kroz gusto sabijeno klube u gornji nastavak. Mnogi pčelari su počinjali sa rojem da pčelare,a sam roj nije uspio izgraditi više od 10 okvira saća pa samim tim pčelar je prisiljen da takvu zajednicu zazimi na jednom Lr tijelu. To i jeste najbolji način uzimljavanja za pčelare početnike pa mogao bih reći i za one koji imaju dovoljno prostora za odlaganje višak Lr tijela ili samog saća. Da se razumijemo,ja pčele zazimljavam na jednom,dva,ili dva i pol Lr tijela i to zazimljavanje jako dobro funkcioniše ali tu postoje i određeni problemi.Smrtni prostor jedan je od većih problema kod uzimljavanja pčelinjih zajednica na više Lr tijela. Šta je smrtni prostor?Smrtni prostor je rastojanje između donje letvice okvira gornjeg tijela,i gornje letvice donjeg tijela okvira takozvane satonoše. Često pčele kod pretrpanog gornjeg tijela sa medom ne očiste matici prostor za zalijeganja a zbog tople jeseni matica zaliježe u donjem Lr tijelu. Međutim kada dođe do naglog zahlađenja pčele se povuku u donje Lr tijelo kako bi zaštitile zaostalo leglo i maticu i iste izgube kontakt sa hranom. Zato je pčelarima početnicima dobro zazimljavati pčele na jednom Lr tijelu sa dubokim mednim vijencima sve dotle dok ne ovladajau tehnikom rada i manipulacijom sa okvirima na način da pčelinje klupko zauzme donje ali i gornje Lr tijelo. Perfektan pčelar ne postoji tako da uvijek poneka zajednica i ako pčelar sve odradi kako treba ostane u donjem Lr tijelu. Što znači da je sigurnije zazimiti pčele na jednom Lr tijelu ukoliko nismo dobri poznavaoci pojedinih caka za uzimljavanje na više Lr tijela. O ovome ću pisati posebno kod priprema za zimovanje. Pčelinje pogače Na nagovor jednog mog kolege prije nekih 10-tak godina pred novu godinu dao sam svim pčelinjim zajednicama pčelinje pogače,naravno kupljene. I ako svjestan da pčele ne trpe otvorenu hranu te da čim su sa njom u kontaktu odmah je počinju prinositi u unutrašnjost pčelinjeg klupka,nasio sam na jeftinu foru i imao sam posle problema sa svim pčelinjim zajednicama na pčelinjaku. Nakon dodavanja pčelinje pogače došlo je do naglog zahlađenja,pčele su uveliko trošile otvorenu pogaču a nisu mogle vani na pročistni let. Nakon prvog pročistnog izleta pčela imao sam šta i da vidim sve košnice bile su uflekane pčelinjim izmetom a kod pojedinih zajednica i unutrašnjost je bila uflekana. Isti mi se takav slučaj desio u Februaru kad je minus držao jako dugo. U Februaru mi se desila i veća tragedija gdje je se par pčelinjih pogača otopilo unutar košnice i pogušilo pčele. Nisam zagovornik dodavanja pogače pčelama dok pčele ne mogu svakodnevno ili u par dana općiti sa prirodom i tako se riješiti izmeta koji se mnogo brže gomila u crijevu pčele koristeći otvorenu hranu. Kada je hrana zatvorena voštanim poklopcem pčele ćeliju otvore po potrebi,isti med dobije vlažnost kako bi ga pčele mogle lakše konzumirati,tako da one takav med troše postepeno u odnosu na ono kad im mi damo 1-2 kg otvorene pogače na jedan put. Prvi pregled pčelinjih zajednica i pomoć koju pčelar treba pružiti zajednicama kojima je pomoć potrebna. Mnogi pisci knjiga i pčelarske literature kao i pojedini predavači napravili su čitavu nauku oko tih prvih proljetnih pregleda.Mnogi su da bi bili auhtentični tim pregledima dali i odgovarajuće nazive kao na primjer:prvi proljećni pregled,drugi proljećni pregled, prvi osnovni proljećni pregled i dr.Pčelarstvo se mora pojednostaviti, kako bi olakšali sebi, da se vremenom ne bi razočarali pa čak nedaj bože i napustili ovo plemenito zanimanje ili hobi. Pregledi pčelinjih zajednica trebaju biti planski sa ciljem.Ako planiramo pregled pčelinjih zajednica trebali bi znati šta nam je cilj tog pregleda. Pregledi trebaju biti detaljni,brz a posledica tih pregleda treba biti odklanjanje nedostataka i usmjeravanje pčelinje zajednice onome čemu pčelar teži,proizvodnji meda,cvijetnog praha,matične mliječi,propolisa,apitoxina,matica,rojeva i dr. U ranom proljeću kada su dnevne temperature još uvijek niske,pčele ne treba držati dugo otvorene,rane proljetne preglede ne treba odgađati nego ih treba obaviti odmah čim temperatura i vremenski uslovi dozvole pregled pčelinjih zajednica. Zašto ne treba odgađati prvi pregled? Razlog je jednostavan: prvo u proljeće što može zafaliti pčelama je hrana,drugo su saniranja zajednica koje su obezmatičile,treće saniranje matica trutuša,četvrto je saniranje zajednica sa lažnim maticama. Nedostatak hrane Može se desiti da neke pčelinje zajednice u Martu ostanu potpuno ili sa minimalnim zalihama hrane. Pčelar na vrijeme treba da dopuni hranu,hrana se može dopuniti na način da se gladnoj zajednici doda ram ili više ramova meda od neke druge zajednice,dodavanje šećerne otopine ili sirupa u srazmeru 1:1 ili 3:2 u korist šećera, mnogi će reći kako su noći početkom proljeća hladne i kako pčele slabije prenose šećernu otopinu. Tačno je to,da će pčele slabo ili gotovo nikako prenositi šećernu otopinu kada su noći hladne zato bi pčelar morao imati par ram hranilica kako bi toplu šećernu otopinu sa ram hranilicom mogao smjestiti odmah do pčelinjeg gnijezda gdje je toplo ta ram hranilica je u direktnom kontaktu sa pčelama. Pčele preko satonoša gdje je toplo jako brzo i organizovano dolaze do ram hranilice i prenose šećernu otopinu tamo gdje im to najbolje odgovara. Ram hranilica je odlična za ovakve situacije iz razloga što su pčele u direktnom kontaktu sa njom dok je hranilica

uzimljavanje pcela

Share this: