trnjina

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Hrvoje i Nataša Cvitanović Medonosno bilje- Trnjina i Dren Upoznajmo medonosno bilje! Medonosno bilje- Trnjina i Dren TRNINA Prunus spinosa – trnjina, trnula, trn, trnavka, crni trn, divlja šljiva, grmulja, mačja šljiva, kukinjaIzuzetno otporan, gusto razgranat, listopadni grm ili manje drvo iz roda šljiva (Prunus) porodice ruža (Rosaceae) koje može doživjeti do 40 godina starosti. Kao grm naraste od 1-3m a kao drvo može doseći do 5m visine. Mlade, vršne grančice i ogranci završavaju tvrdim i šiljatim crnim trnovima. Listovi dužine 2-5cm jajastog su oblika i oštro nazubljenih rubova. Trnina raste samoniklo od brdskih do nizinskih predjela, po osunčanim livadama i pašnjacima, u svijetlim hrastovim šumama, u živicama, uz ceste i putove, po kanalima i nasipima, duž rubova šuma. Voli vapnenasta tla te sunčana ili polusunčana mjesta. Cvate prije listanja, u ožujku i travnju, mnogobrojnim sitnim cvjetovima s pet bijelih latica i mnogo žutih prašnika. Cvjetovi su ugodnog i blagog mirisa a javljaju se na grančicama pojedinačno i u skupinama po 3-4 zajedno te prekrivaju cijeli grm. Zreli, okrugli, koštunjavi plodovi su plavo crne boje i znaju ostati na granama do proljeća. Kiselkastog su i oporog okusa, pa tek kada nekoliko puta promrznu,dobri su za jelo.Bobe tada sadrže više voćnog šećera a manje jabučne i drugih organskih kiselina pa su stoga ukusnije i prihvatljivije za konzumaciju.Medonosna je biljka mada ne daje toliko nektara kao voćke koje cvatu u tom periodu. Bez obzira na manju količinu nektara, pčele jako dobro posjećuju trninu pogotovo u jutarnjim satima skupljajući s nje i pelud što je izuzetno bitno za proljetni razvoj društava. Narodna medicina od davnina poznaje ljekovitost ove biljke, osim što sadrže voćni šećer i organske kiseline, plodovi trnine sadrže pektin, tanine i smolu te veliku količinu vitamina C. Na temelju arheoloških istraživanja i pronalazaka sjemenki plodova trnine na lokalitetima gdje su boravile grupacije ljudi može se zaključiti da su te iste plodove ljudi konzumirali još u neolitiku odnosno mlađem kamenom dobu. Trnine su, kao voće, jeli stari Grci i Rimljani te su cvijet, list, koru i plodove koristili u medicini. Za Drugog svj. rata, u primorskim krajevima plodovi trnine bi se sušili i mljeli za brašno. Rusi od plodova prave rakiju ternovku, Francuzi je kisele i upotrebljavaju umjesto maslina a mogu se spravljati likeri, sokovi, vino, ocat, kompoti, marmelade. DRIJEN Cornus mas – drenak, drenjak, drenić, drenovina, drenje, drinike, crveni dren, drin, drinovina, drenina, drenjula, rumeni dren, šupaljka, drenjulić, žuti drenak, kuroslipnik, tvrdi dren.Listopadni grm ili manje stablo do 5 m visine, sivkasto-crne kore koja je u mladosti glatka a kasnije sitno raspuca i ljušti se. Listovi su ovalni, šiljastih vrhova a na naličju listova u kutovima žila nalaze se čuperci bijelih dlačica. Cvjetovi su zlatnožuti, sitni i dvospolni, skupljeni u štitaste cvatove te se pojavljuju izravno na granamaDren cvate prije listanja, u veljači,ožujku a ponegdje i u travnju ovisno o vremenu i području na kojem se nalazi. Tijekom kasnog ljeta i kroz jesen javljaju se plodovi, jajaste koštunice crvene do tamnocrvene boje.Široko je rasprostranjen, raste u nizinskim, gorskim i sredozemnim predjelima. Česta je vrsta u području svijetlih listopadnih te hrastovih šuma, raste po šumskim rubovima, šikarama, na grmljem obraslim obroncima, a u obalnom području uglavnom u dolinama koje se otvaraju prema moru. Najbolje uspijeva na toplim, suhim, osunčanim, kamenitim stranama, na plitkim i vapnenačkim tlima.Može ga se pronaći i čak do 1300 m nadmorske visine. Zbog svog dobro razgranjenog korijenovog sustava koji prodire duboko u tlo, može se saditi kao vjetrozaštitni pojas i na velikim kosinama u svrhu sprečavanja erozije tla.Oprašuju ga pčele i bumbari a također možemo reći da je dobra medonosna biljka koja svojom ranom cvatnjom za lijepog vremena osigurava pčelama, koje tada počinju polako izlaziti iz zimovanja, neophodan nektar i pelud.Drijen pripada skupini samoniklog voća i prisutan je u ljudskoj prehrani već 7000 godina. Na sjeveru Grčke pronađeni su ostaci ljudskih obroka iz doba neolitika koji su između ostalog uključivali i plodove drijenka Konzumirao se u antičkoj Grčkoj, Rimu i srednjem vijeku kada je uzgajan u samostanskim vrtovima. Nije čudno što je ova biljka još od davnina prepoznata i slovi kao ljekovita jer je ustanovljeno da drijenak sadrži između ostalog veliku količinu prirodnog šećera, organske kiseline, pektina, tanina i veće količine vitamina C. U njemu se nalazi i dvostruko više askorbinske kiseline nego u naranči. U narodu je poznata i uzrečica “zdrav kao dren”.Samo drvo drijena je također bilo cijenjeno kroz povijest zbog svoje izuzetne tvrdoće, težine i žilavost pa su tako još u antičko doba, stari Rimljani izrađivali koplja, različito oruđe, ljestve….I danas se plodovi drijenka koriste za kuhanje pekmeza, likera, sokova a peče se i rakija drenovača ili drenovica. Tekst Natasa Cvitanovic Fotografije Hrvoje Cvitanovic Dragi prijatelji, pčelarke i pčelari, sa zadovoljstvom Vam predstavljamo prvu knjigu, autora, doc. dr Gorana Mirjanića, pod nazivom „Ishrana pčela“. 😊🐝📖👌 Cijena knjige je 15 KM i možete je naručiti porukom u inbox ili kupiti direktno u našoj radnji u Gradišci. 📦👍 Knjiga je ispunjena praktičnim savjetima i tajnama uspješne ishrane pčela. Nauka, struka i iskustvo u službi očuvanja pčelinjih društava. 🔝 Cena za Srbiju je 990 din+postanski troskovi! Za naružbe iz Srbije, možete se obratiti našem distributeru: (posaljite poruku preko messenger-a na ovoj stranici)https://www.facebook.com/medpcelarskimagazin/Ili posaljite poruku preko ovog istog sajta(dugme kontakt)medpcelarskimagazin.mvbyte.comili direktno na mail:medpcelarskimagazin@yahoo.com Vaša Košnica Gradiška! ☺️🐝 Hrvoje i Nataša Cvitanović Autor teksta Hrvoje Cvitanović,,pčelar iz Karlovca(Hrvatska).Čovek koga znam preko 30 godina,prijatelj koji me podseća na bezbrižnu mladost i neke lepše dane. Cvito majstore!Pozdrav i za suprugu Natašu! Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Sajt je počeo sa radom 2016 god i najčitaniji je pčelarski sajt u regionu. Marketing je način da i dalje postoji sajt i pomaže pčelarstvu . Dragan Radanović-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016