Da li raznovrstnost i kvalitet polena uticu na zdravlje pcela!
HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više DRAGAN RADANOVIĆ Da li raznovrsnost i kvalitet polena utiču na zdravlje pčela? Autori -Garance Di Pasquale, Marion Salignon…..and Cedric Alaux Zdravlje pčelinjih zajednica, jako zavisi od dostupnosti cvetnog bogatstva iz kojih se dobijaju hranjive tvari (posebno peludi-polena) potrebne za njihov razvoj i opstanak Preveo i priredio D.Radanovic Pčele su suočene sa inteziviranjem poljoprivrede i podrucjima u kojima dominira samo jedna poljoprivredna biljna kultura (monoflorna podrucja) a to podrazumeva neadekvatnu prehranu i ugrozava pcelinja drustva. Blagotvorni uticaj dostupnosti polena na pčelinje zdravlje je dobro poznat ali da li kvalitet i raznolikost polena može uticati na zdravlje i dalje je velikoj meri nepoznanica. Stoga smo testirali uticaj prehrane polenom jednim (različitim monoflornim polenom) i raznovrsnim (poliflornim polenom). Testirali smo uticaj polenskom ishranom na nozemu.Ishrana raznovrsnim polenom nije imala učinka na zdravlje i opstanak zdravih pčela. Međutim, kada su pcele napadnute nozemom, hranjene s (poliflornim) raznovrsnim polenom živele su duže od pčela hranjenih monoflornim(polenom od samo jedne biljke) . Naši rezultati podupiru ideju da kvalitet i raznolikost polena (u određenom kontekstu) može oblikovati pčela fiziologiju i može pomoći da se bolje shvati uticaj poljoprivrede i intenzivnog koriscenja zemljista na pčelinju prehranu i zdravlje. Pomazuci reprodukciju mnogih biljaka, oprašivači, poput pčela, neophodni su za funkcionisanje prirodnih i poljoprivrednih ekosistema . S druge strane, oprašivači imaju korist od oprašivanja koriscenjem hranjivih materija (nektar i polen) potrebnih za njihov rast i zdravlje. Na primjer, u pčela, cvetni nektar je energetsko gorivo a polen pruža najveći deo hranjivih tvari potrebnih za njihov fiziološki razvoj.Razvoj i opstanak pčelinjih zajednica stoga je usko povezan s dostupnoscu tih hranjivih materija u okolini što sugerise da promene u strukturi poljoprivrednog zemljista i prirodnoj okolini uticu bitno na pčelinju populaciju. Stoga, proučavanje veza između dostupnosti hranjivih tvari i pčelinjeg zdravlja može pomoći da se bolje razumeju trenutni gubici pčela koji su zapaženi sirom sveta. Među tim hranjivim tvarima u cvetu,polen je gotovo glavni izvor proteina, amino kiseline, lipida skroba,sterola,vitamina i minerala i glavni je faktor koji utiče na trajnost pcele kao pojedinca.Polen je također važan na nivou pcelinje kolonije, budući da omogućuje proizvodnju mleči, koja se koristi za hranjenje larvi,matica,itd . Dakle, direktna posledica nestasice polena je smanjenje broja pcela u jednoj kosnici i vetovatno lose zdravlje pcele pojedinca a sve to zajedno utice na smanjene praga otpornosti na stres (patogeni i pesticidi). Zaista, poznat je uticaj polena na metabolizan pcela, imunitet,toleranciju na patogene kao što su bakterije,viruse i mikroorganizme i smanjenja osetljivosti na pesticide. Međutim, pčele se retko suočavaju sa potpunim nedostatkom polena u svojoj okolini vec su suočene sa varijacijama u vremenu i prostoru sto se tice kolicine, vrste i raznolikosti polena. Osim toga, polen se može razlikovati između biljnih vrsta u pogledu njegovog prehrambenog sadržaja a to upućuje na to da su neki kvalitetniji za pčele od drugih.Neke studije su pokazale da kvalitet polena moze uticati na dugovečnost pčela i razvoj hypopharyngeal žlezda i da raznovrstnost polena može poboljšati neke imunološke funkcije. Da bi se poboljsalo znanje o ovoj temi,o uticaju kvaliteta polena i raznovrsnosti polena testirane su pcele po pitanju fiziologije i tolerancije na parazite.. Naime, unos polena omogućuje razvoj njihovih hypopharyngeal žlezdi tako da je pčelinja fiziologija procenjena određivanjem razvoja hypopharyngeal žlezde. Uključili smo analizu gena transferina, gvozdje za transport proteina i takođe proizvodnju masti u telu, a koji su uključeni u razvoj jajnika i imunološkog odgovora . Konačno, tolerancija na parazitizam je testirana pomoću vrlo rasprostranjene microsporidia Nosema ceranae, parazita koji bi mogao igrati glavnu ulogu u gubicima drustava ili slabljenju pcelinjih zajednica.. U tu svrhu, ispitali smo učinke prehrane polenom u odnosu na napasnike koji ugrozavaju pcele. Rezultati kvaliteta polena i raznolikost su testirani hranjenjem pčela sa monofloranom ishranom ( polenom od samo jedne biljke koji su se razlikovali u pogledu njihovih hranjivih vrednosti). Četiri mešavine polena od biljki :Cistus, Erica, Castanea i Rubus. Polen smo prikupljali sa hvatacima postavljenim na leta.Poliflorna ishrana sastojala se od smese od četiri monoflorna polena(25% od svakog prema njihovoj težini). Za procenu hranjivosti polena analizirali smo belančevine, aminokiseline,masti i šećer,kao i njihove antioksidantne kapacitete.Hranjiva vrednost svakog polena je odredjena pre ispitivanja njihovog učinka na pčele. Nismo detektovali prisutnost pesticida u četiri polena koji se nalaze u različitim smesama. Lipidi i šećeri,nivo proteina, amino kiseline i antioksidacijski kapacitet su znatno varirali između cetiri vrste polena .Dakle polenska ishrana može biti rangirana prema sadržaju proteina kako sledi(od najsiromašnijih do najbogatijih): Cistus, Erica, Mix Castanea i Rubus. Tačno isti trend je pronađen kada se gleda na aminokiseline i nivo antioksidansa. Razlika između Cistus i Rubus posebno je upečatljiva, imaju otprilike dvostruko više proteina i aminokiselina, a gotovo pet puta veći antioksidativni kapacitet. Idemo dalje: Erica polen je bio najbogatiji u lipidima, ali najsiromašniji u šećerima i obrnuto za Rubus polen.Svi poleni su sadržavali iste aminokiseline, uključujući 10 esencijalnih aminokiselina potrebnih pcelama( arginin, histidin, lizin, triptofan, fenilalanin, metionin, treonin, leucin, izoleucin, valin) ali u razlicitim kolicinama.. Što se tiče pojedinih šećera, samo glukoza i fruktoza pronađeni su u svim polenima. Trehaloza glavni hemolymph šećer pčela, bila je prisutna u Cistus i Castanea polenu. Konačno, erlosa samo je pronađena u Castanea polenu koji je sadržavao sve analizirane šećere. Rezultati ovog istraživanja podupiru ideju da prehrambeni kvalitet i raznovrsnost polena mogu oblikovati pcelinje zdravlje.Zaista otkrili smo da fiziologija i tolerancija na parazite varira zavisno od vrste polena koji se koristi u ishrani. Pčele hranjene sa polenom koji je najbogatiji sa proteinima (Rubus) pokazale su i najvišu razinu ekspresije vitelogenina i transferin. To uglavnom potvrđuju prethodne studije koje su pokazale da je razvoj hypopharyngeal žlezda je povezan s kolicinom proteina u prehrani. Međutim, ostali poleni nisu bitno izazvali različite razvoje zlezda. Otkrili smo Erica polen ima najvise lipida, što možda izaziva povećanje masnoće tela,. a to je bitno za proizvodnju legla. Kvalitet polena je takođe uticao na toleranciju pčela na parazit (Nosemaceranae). Polenska prehrana povećava preživljavanje zdravih i napadnutih pčela.Kvalitet polena je imao jak uticaj kada su pčele napadnute od strane microsporidia.Prezivljavanje pčela je bilo značajno