prosirenje legla Архиве - Medpcelarskimagazin

Radoslav Stupar-Smisao tj. svrha Termodaske

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više radoslav stupar Smisao tj. svrha Termodaske Premijera teksta Smisao tj. svrha Termodaske Sposobnost pčele da nakuplja masno tkivo tj. sposobnost društva da preko legla PRETAČE masno tkivo u med a onda med ponovo preko legla u masno tkivo, mu omogućava da reaguje na sve promjene u prirodi, koristeći istu tj. da se pretakanjem pomenutog masnog tkiva pripremi za zimu i da je preživi. Pčelareći obraćamo u prvoj liniji pažnju na društvo gledajuci u njemu jedan organizam, a njegujuci ga kroz pčelarsku sezonu, podržavamo njegov prirodni način života. Piše Radoslav Stupar E kad kažemo prirodni način života, ne možemo više mimo plodista tj. mimo funkcije istog u prirodnom staništu.. Iz gore pomenutih redova vidimo da društvo kako godina prolazi reaguje ne razmišljajući jer inteligencija pčele se najvećim delom izražava urodjenom reakcijom. Reagujući društvo opšti sa prirodom i ovisno o dobu godine, pretače hranu preko legla u masno tkivo i obrnuto. Direktno od uspeha ovog pretakanja ovisi i masnoća buduće pčele a od izražaja iste tj. količine masnog tkiva zavisi i njena snaga. Znači što je jedinka masnija to je vitalnija. Onda iz ovog proizilazi da je definicija jakog društva kratka i jasna: što veći broj što masnijih pčela. Prirodno stanište zbog svoje prostorne ograničenosti, omogućava društvu “proizvodnju” masnih pčela uz povoljnu mikro klimu, istovremeno dozvoljavajući pojave svih onih željenih osobina, koje u današnjem pčelarstvu ne dolaze do izražaja. Ne dolaze do izražaja zbog prevelikog plodišta koje pčelar permanentno povećava. Ove osobine se definišu kroz higijensko ponašanje društva koje se opet izražava kroz intenzivniju njegu legla, čišćenje ćelija, čišenje površina u i oko plodišta kao i medjusobno čiscenje. Pomenuto higijensko ponašanje društva dolazi do izražaja i u borbi društva protiv varoe, napadajući je u ćeliji ili na pčeli kao i otvaranjem i ponovnim zatvaranjem ćelija. Rezultat prirodnog staništa je zdrava i vitalna pčela, spremna za opštenje sa prirodom. U prirodnom staništu društvo pokrećući leglo počinje pretakanje zimskih zaliha hrane preko njege legla u mladu pčelu, što je prvi stepen pretakanja.Velike količine polena po unosu u stanište budu deponovane i kroz taj unos u prvom momentu matica bude blokirana. Ali opet zbog svoje prostorne ograničenosti u sledećem periodu, prirodno stanište omogućava matici postizanje dominacije u plodištu kroz pojačano zaleganje. Onda ova dominacija matice u ovisnosti od količine pojave nektara u prirodi, reguliše pomenutu količinu polena u plodištu trajno. Znači zbog nedostatka mesta u plodištu tj. u prirodnom staništu, uneseni polen više ne bude odložen trajno, već po potrebi unešen i trošen .Izlaskom više generacija pčela, postiže se “višak” pčela, a pošto ovaj “višak” pčela društvu vise nije potreban u plodištu, ovo stanje slobode onda podstiče kako nakupljanje masnog tkiva tako i pojavu higijenskog ponašanja društva. Nakupljanje masnog tkiva kod ovih “slobodnih” mladih pčela je drugi stepen pretakanja a rezultat su masne pčele. Znači, zbog prostorne ograničenosti plodišta u prirodnom staništu , pojavljuju se “slobodne” pčela, koje onda postaju masne proljetne pčele. Čitav ovaj proces pretakanja i proizvodnje masne pčele, opet zbog prostorne ograničenosti prirodnog staništa bude obavljen brzo tj. prije ili uoči neke obilnije paše u proljece.Drugim rečima, pojava masnih pčela je u ovom momentu moguća samo zato što niko ne proširuje plodište, gde bi pomenuto masno tkivo bilo potrošeno forsiranjem legla a ne akumulirano. Znači, opet zbog ograničenosti prostora prirodno stanište omogućava društvu brz proljetnji razvoj jer se ne radi o velikom broju jedinki koje društvo čine tj. koje moraju postati masne.Tim je ovo društvo nakon nakupljanja masnog tkiva tj. pojave odredjenog broja masnih pčela spremno za zadnju fazu a to je rojenje.Pojavom paše društvo zatrpava maticu tj. plodište nektarom i polenom, praveći pergu, da bi po rojenju mlada matica imala spremno plodiste za formiranje novog društva.Kroz proizvodnju masnih pčela u predhodnom periodu, prirodno stanište je omogućilo roju dobar start na novoj lokaciji jer je dobar dio tih masnih pčela u sastavu roja koji ako je kvalitetan izgleda ovako:“3 kg tezak roj sadrzi 1 kg pcela, 1 kg meda i 1 kg masnog tkiva.“ Cilj prirode je da društvo napuni staro stanište medom i pergom, odgoji masne pčele, ostavi mladom društvu dobro odgojeno leglo i matičnjake i izroji se. Cilj pčelara je da društvo prije pojave nektara u prirodi uzgoji što veći broj masnih pčela, da iste unesu velike količine nektara, odgoje kvalitetno leglo i da se ne izroje. Da bi pčelar pomenute ciljeve postigao, potrebna mu je zdrava i vitalna pčela tj. brojno društvo sastavljeno od masnih pčela kao i simulacija funkcije plodišta iz prirodnog staništa .E tu ne možemo mimo termo daske.Korištenjem termodaske smo u stanju od svake košnice u svako godišnje doba kreirati plodiste kod bilo koje rase pčela, uzimajući u obzir njene potrebe u datom trenutku. Plodište kreiramo po uzoru na prirodno stanište tj. njegovu zapreminu prilagodjavamo termodaskama snazi društva tj. matice . Onda nam odnos snage matice i količine polena u plodištu služe za uvid u stanje društva i upućuje nas na sledeće korake pri radu sa društvom. Matičnom rešetkom vršimo podelu prirodnog staništa odvajajući med od legla, tim postupkom a uz opet termodaske postižemo kompaktnost legla. Ova kompaktnost legla onda omogućava održavanje povoljne mikro klime u plodištu, čiji je rezultat dobro odgojeno leglo tj. dobro odgojena pčela. Da bi za razliku od društva u prirodi postigli veći broj masnih jedinki u proljeće, njegujemo društvo prihranjujući ga po završetku pčelarske godine. Termodaske društvo izoluju tj. štite ga kako od hladnoće tako i od toplote i time omogućavaju pomenutu povoljnu mikro klimu u plodištu i tokom ljeta. Ovom njegom i prihranom omogucavamo društvu, optimalne uslove pri razvoju. Onda ovaj optimum garantuje velik broj zimskih pčela a to je ujedno zadnji i treći stepen pretakanja. Znači, na ovom mestu govorimo o zimskim pčelama a ne o masnim. Zašto, kada govorim o masnim pčelama mislim na one pčele koje se tokom godine mogu pojaviti u društvu ovisno na koji način pčelar pčelari jer su eventualno prvo slobodne a mogu uslovno postati masne. Slobodne su do momenta dok društvu ne zatrebaju a to je najkasnije sledeća paša.

PRIPREMA PCČLINJIH DRUSTAVA ZA PAŠE NA BRDSKO PLANINSKOM PODRUČJU

SAMIR OMEROVIĆ-PRIPREMA PČELINJIH DRUSTAVA ZA PAŠE NA BRDSKO PLANINSKOM PODRUČJU

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više SAMIR OMEROVIĆ PRIPREMA PČELINJIH DRUŠTAVA ZA PREDSTOJEĆU ŠUMSKU RAZVOJNU I VOĆNU PAŠU NA BRDSKO PLANINSKOM PODRUČJU PRIPREMA PČELINJIH DRUŠTAVA ZA PREDSTOJEĆU ŠUMSKU RAZVOJNU I VOĆNU PAŠU Nakon prethodnog izrazito hladnog i nepovoljnog vremena tokom zadnje dvije trecine marta mjeseca i dolaskom toplijih dana pcele ulaze o novu fazu proljetnog razvoja . Obicno za brdskoplaninska podrucja ovo je period kada se treba uraditi prvi proljetni pregled pcelinjih zajednica . U tom pregledu iako je potrebno zabiljeziti opce stanje svake zajednice ne treba ni previse tumbati drustvo . Jos uvijek su pcelinja drustva prilicno ranjiva i onu veliku energiju koju ulazu u zagrijavanje gnijezda ne treba olako trositi .PIŠE SAMIR OMEROVIĆDrugim rijecima MORAMO nastojati da taj pregled zavrsimo u sto kracem vremenu . Da bi to postigli treba odabrati najtopliji dio suncanog dana bez nekog jakog i hladnog vjetra , spremiti opremu , teku i olovku i sa pozitivnom energijom krenuti u pcelinjak . Kosnicu otvoriti bez puno dima , laganim podizanjem poklopca , odmah zabiljeziti stanje pokrivenosti ulica i broja okvira sa pcelama . Izvaditi poslednji ram sa lijeve ili desne strane , snimiti stanje hrane na njemu i staviti ga na stranu pored kosnice .Zatim laganim primicanjem slijedeceg okvira i izvlacenjem do pola , ne dalje ,jer nema potrebe sbimiti stanje na njemu hrane , pcela , eventualno legla . Cim dospijemo do prvog okvira sa leglom , preci na suprotnu stranu i izvrsiti pregled do prvog krajnjeg okvira sa leglom sa druge strane . Nema potrebe za kopanjem i vadjenjem svakog okvira iz kosnice kompletno . Na ovaj nacin vec sticemo kompletnu sliku stanja pcelinjeg drustva . Znamo koliko ima hrane , koliko ima legla , u kakvom je stanju leglo , ima li sumnji na neke bolesti .. u samom pregledu vazno je da snimite ukupan broj i narocito snimite pokrivenost okvira i hranom i leglom . Jer sada je situacija da su rijetki okviri gdje je sve med ili sve leglo . Znaci morate u glavi odmah malo racunati . Tri okvira na kojima su 1/3 med a 2/3 leglo u sustini znaci da imamo jedan puni okvir meda i dva puna okvira legla . Takodjer je bitno i da li je vecina legla zatvoreno ili otvoreno leglo . Obzirom da su nam ovo vazne stvari za dalje operacije u razvoju tokom samog pregleda moramo odmah steci sliku o brojnosti , stanju hrane , stanju legla i narocito mogucnostima daljeg razvoja . Ukoliko unutar kosnice kada sve sagledamo imamo bar 8 ulica pcela, minimum 4 puna okvira hrane , 4 puna okvira legla i ako je vecina tog legla zatvoreno leglo onda se radi o odlicnim drustvima za brdskoplaninske uslove pcelarenja .Takvim drustvima odmah mozemo uraditi i malo prosirenje plodista dodavanjem po jednog praznog okvira do krajnjeg okvira sa leglom sa toplije strane kosnice . Izrazito jakim drustvima moze se dodati i sa obije strane legla . Istovremeno spustamo neki okvir sa hranom u donji korpus i time izazivamo automatsku stimulaciju razvoja . Sada vec pred pojavu dzanarike , mrtve koorive , itd i povecan unos nektara napravili smo odlican prostor da pcele krenu u intenzivniji razvoj u horizintalnom smislu . Cilj nam je da uz dobre uslove u kosnici, sve veci broj pcela koje ce izaci u narednih desetak dana , zato je mjera zat. leglo – da pcele osvoje leglom u potpunosti citavo plodiste . Nakon ovako odradjenog PPP i izvrsenog prosirenja plodista narednih desetak do 15 dana treba podstaci dalji razvoj prihranom , kako ko vec praktikuje ali bez preterivanja . Slijedeca operacija je eventualno jos jedno prosirenje ili za jaca drustva mozda cak i rotacija plodisnih nastavaka . Ona obicno nastupa sa cvjetanjem divlje tresnje , kruske itd .. I poslednja koja obicno nastupa u jeku vocne pase sa jabukom i u kojoj dolazi do transformacije drustva u tri tijela ..ali otom potom dok stigne jsbuka , kod nas brdjana to je krajem aprila mjeseca . FOTOGRAFIJE I GRAFIKONI S. OMEROVIĆ SAMIR OMEROVIĆ Autor teksta Pčelar praktičar sa iskustvom od 20 tak godina u Hadzićima (BiH) . Inače sam dip.ing.šumarstva. Bavim se uzgojem matica i istraživanjima medonosnog i ljekovitog bilja . Aktivni sam predavač po temama: Život i razvoj pčela i medonosnog bilja brdskoplaninskih područja. ProIzvodim alkoholne tinkture kas 81 , nozevoj Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Sajt je počeo sa radom 2016 god i najčitaniji je pčelarski sajt u regionu. Marketing je način da i dalje postoji sajt i pomaže pčelarstvu . Dragan Radanović-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

PCELAR-Partija saha sa pcelama(prolece 2019)

R.Poric Partija saha sa pcelama(prolece 2019)

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Rasim Porić Partija šaha sa pčelama-proleće 2019 Zabiljeska sta i kako….. Pise Rasim Poric Krenuli smo polahko sa izimljavanjem i sve je nagovjestavalo dobru proljetnu pasu i razvoj zajednica.Marta mjeseca su drustva uspjesno izvrsila smjenu zimske pcele i odlican razvoj je krenuo.Međutim tada klimatske promjene i kise daju svoj ucinak.April mjesec krece i bijke se bude na kratko.Reklo bi se pod stalnim temp.šokom.Uobicajeni proljetni pregled radim i naravno, blago prosirenje legla s izrađenim sacem.Nakon sedam dana rezultat pokazuje da matice ne zele ic u sirinu vec lageruju med i pergu u iste.To mi je otvorilo oci i palo na um da moram pazit prvo na hranu a drugo na kompaktnost legla.Nije mi tad ni palo na pamet da cijepam leglo.Prosao je prvi val hladnoce i pcele ponovo startaju i dodaju gas.Matica obnavlja leglo al ponovi ne ide u sirinu. S obzirom da se temperatura vec podigla malo,pocinje blag unos jer krenula je tresnja.Ubacujem satne do legla.Ima dosta mlade pcele,i odmah je grade.Međutim nakon nekoliko dana opet ista stvar, matica ih ne zalijeze.Tada vadim izrađene satne i micem u stranu a opet ubacujem druge.Zimsku zalihu hrane i pergu sam podbacivao ispod.Plodiste mi je bilo uvjek gornje.E tad konacno matica prihvaca satne sa strane i pocinje da zalijeze.Tad sam iste ubacio u centar legla.Oko 20.04 dobivam 8 okvira legla i oko 15 ulica pcele.Spustam plodiste na podnicu.U medistu na sredinu postavljam okvir sa dobrim radilickim sacem koji ima nesto na sebi perge i meda.Sa strana po jednu satnu a ostatak izrađeno sace. Cilj je bio izvuc maticu gore i zaposlit mladu pcelu.Sto je i uspjelo!Moralo se tri puta prihranit sa po litar sirupa.E sad kako se krenulo s prihranom i pocelo preovladavat otvoreno leglo naravno prijeti rojevni nagon.A bagrem datumski treba krenut.Tad oko 8 maja oduzimam drustvima po 2 do tri okvira otvorenog legla s mladom pcelom i pakujem zbirne rojeve između dvije proizvodne zajednice.Ponovo proizvodne zajednice uposljavam sa satnim osnovama.Unosa ima na prekide sto bi se reklo na infuziju al ipak oko 15 maja drustva drze leglo od 7 do 13 okvira. Tek kod 7 drustava nazire se rojev nagon.To sam uspio razbit sem jednog koje me preduhitrilo i taj je roj izletioal uspjesno skinut doduse moglo ga je to kostat da ga nisam uocio.Trenutno u rojevima zbirnim kojima cu uzet izletnicu za koji dan imam izlezene matice(ne znam kakve ce bit nit me interesuje).Proizvodna drustva su trenutno oba nastavka pcele sa 8 do 13 okvira legla.Bagrema su unijele da imaju do kestena Vrcat necu nista.Slijedeca sedmica priprema za kesten i tad vec poznati moj metod, sve matice u nukleuse.Dodatno drustva pojacat s izletnicom kad kesten krene.Samo se nadam dobrom vremenu od 10.06.Eto kolege ukratko zabiljeska sta i kako sam radio ove sezone i sta sam dobio kao rezultat.Drustva su tip top i bez rojevnog nagona.Da napomenem prosle godine nisam ovako radio a ne znam kako cu iduce.Sta hocu da kazem.nema datuma, nema sablona.Igrate partiju šaha. Medno vam bio ostatak sezone. Hvala Rasimu za tekst!Naslovni kolaz D.Radanovic Rasim Porić Autor teksta Pcelar iz Buzima (BiH).Autor tekstova i videa,strucni predavac i inovator a pre svega covek koji voli i pcele i ljude! Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Pet godine od postojanja sajta (2016 god)- i preko 233.456 poseta sajtu,doslo je vreme za korak napred.Novi dizajn,koncept…Uveli smo i marketing (jedini nacin da i dalje postojimo) Dragan Radanovic-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

Z.Banovic Pismo pčelarima za April

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Zoran Banović Pismo pčelarima za April Pismo pčelarima za April Mesec April Pise Z.Banovic Mesec kada svaki prosecan pcelar razmislja i vaze sta i kako ce da sprema drustva za najvazniju pasu sezone, za cvetanje bagrema. Ovaj tekst je posvecen mladim kolegama koji jos „lutaju“ i traze sebe i svoju tehniku pcelarenja.Ove godine imali smo idealnu zimu i vreme u periodu smena generacija (dugo i kratkozivuce pcele). Kisni period koji je pri kraju je presekao i usporio razvoj pcelinjih drustava. Od reakcije pcelara je zavisila „steta“ koja je nastala. Odgovorni i vise verzirani pcelari su drustvima dali dodatnu prihranu da bi ublazili nedostak unosa nektara iz prirode. Sad sve one price o stetnosti secera, pogaca i sirupa padaju u vodu. Istina je jednostavna, moralo se pomoci i intervenisati. Cesto se ovih dana vide slike izbacenih trutovskih larvi na poletaljkama. Siguran znak manjka hrane u kosnicama. Mozemo polemisati o cemu se radi ako su drustva dobila prihranu a doslo je do ove pojave. Cim prvi dan dozvoli, pogledajte krajnje ramove na vasim radnim drustvima. Bicete neprijatno iznenadjeni. Hrana se „istopila“ bukvalno je nema. Nestali su i oni ramovi sa svezom pergom na koju su se kolege zalile kao opasnost za blokadu. Veliki problem imaju i kolege koje su se zaigrale sa SO. Sa celim nastavcima SO. Ako su matice mlade, zalegale su nemilice u sveze izvucena saca koje su pune kosnice mlade pcele lepo izvlacile. Lepi dani su pred nama i doslo je vreme za rotaciju plodista na poziciju 1. I to su neke kolege vec odavno uradile. Mislim da ne treba zuriti sa tom radnjom, sve dok moze da se kontrolise broj i povrsina zalezenih ramova. 8 do pola zalezenih ramova ima manje legla nego 6 kompletno zalezenih. Mozda negde intervenisati sa 1 ili 2 SO. Drugi razlog zasto ne zurim sa time je laksi pregled i rad sa pcelama dok je plodiste ispod zbega. Nakon rotacije pocinjemo sa prevesavanjem zatvorenog legla u T2. Tako povlacimo i mladu pcelu da greje leglo i ubrzavamo naseljavane drugog nastavka (T2).Posto je lose vreme iza nas, dolazimo do perioda same pripreme. Odlucivanja kojim nacinom cemo uci sa drustvima u bagrem. Pisem o LR kosnicama jer radim sa njima. Broj metoda nije mali a njihove varijacije su beskrajne. Svako vremenom razvija neki svoj licni sistem i to smatram da je ok. Nemamo svi iste pasne ni klimatske uslove. Uradicu sad nezahvalnu stvar pa sve metode podeliti na 4 neke osnovne grupe. 1. Ne diram nista, one najbolje znaju2.Rad bez MR3.Derzonov metod4.Peletov metod Za LR kosnice mislim da su svi ostali nacini samo nadogradnja na ova cetiri.Od ova 4 nacina radio sam sa svima sem sa prvim. Nisam niti veliki, niti od struke priznati pcelar ali dosao sam do nekog zakljucka da za moje uslove najbolje rezultate daje Peletov sistem. Sama struka vrlo uspesno demantuje samu sebe sa podacima „za“ i „protiv“ pojedinih metoda pa svima nama ostaje samo da sami izvucemo zakljucke, sta i na koji nacin raditi. Sam Djerzon je posao od osnovne ideje povecanja medisnog prostora na ustrb plodisnog. Ne vidim potrebu za time u svetu LR kosnica. Dodavanjem nastavaka u korpus taj se problem resava sa lakocom.Naicicete na podatke da oduzimanje matice usmerava rad drustva na unos nektra. Ali, isto tako naicicete na podatke da to oduzimanje,umanjuje radni elan PD. Dalje cemo naici na podatke da prestanak pojave mladog legla dodatno smanjuje radni elan. Da to osporavanje svega ostane dosledno ima autora koji kazu da PD bez matice posle pocetnog povecanog unosa u drugoj polovini pase pada sa radnim raspolozenjem. Bagrem daleko vise daje nektra u drugoj polovini pase. Posle svega ovoga ostaje nam samo da razvijemo neki svoj nacin, pod sistem ili kombinaciju dva metoda. Prednost sam dao Peletu i ukratko ga radim ovako.Na drugoj polovini cvetanja gradskog bagrema u donje telo stavljam ram sa maticom, pored dva rama mladog legla, dva rama izvucenog saca ( pisem o sirenju od centra ka krajevima. Znaci po 1 ram na svaku stranu) pa 2 rama SO. 3 preostala rama sami odredite na osnovu onoga cime raspolazete. Na to telo (T1) stavljam maticnu resteku(MR). Na poziciju T2 stavljam medisni nastavak u koga prebacim zrelo zatvoreno leglo. Na to dodajem jos jednu MR i gore na T3 ide nastavak sa mladim leglom. (Ovaj dodatak MR2 Pelet nije opisao ali se koristi na mnogim pcelinjacima.)Neko ce reci da je malo mesta za med. Kakvi su prinosi neka samo napune taj jedan nastavak na T2, mislim da ce vecina biti zadovoljna. (ja prezadovoljan). Posle 5-6 dana pogledajte T3. Bice maticnjaka u njemu. Zatvorene pokidajte. Nakon jos 5- 6 dana ponovo prekontrolisite T3, odaberite jedan maticnjak i njega ostavite a ostale uklonite. Tada dodajem umesto MR2,podnjacu i okrecem leto suprotno od glavnog (180°) naravno da ce uvazene kolege osporiti kvalitet maticnjaka ali ja verujem da su pocetkom meseca maja PD programirana za razmnozavanje (rojenje) i da tada maksimalno dobro neguju maticnjake.Raspored novih drustava ovako dobijenih je na vama. Da li cete T3 odneti na drugi kraj pcelinjaka i ( obavezna prihrana) ili cete radna drustva premestiti a T3 postaviti dole i okrenuti leta u smeru u kome su bila leta RD da prihvate izletnicu i tako ih ojacate…izbor je vas Fotografije Z.Banovic Hvala Zoranu za tekst! Dragi prijatelji, pčelarke i pčelari, sa zadovoljstvom Vam predstavljamo prvu knjigu, autora, doc. dr Gorana Mirjanića, pod nazivom „Ishrana pčela“. 😊🐝📖👌 Cijena knjige je 15 KM i možete je naručiti porukom u inbox ili kupiti direktno u našoj radnji u Gradišci. 📦👍 Knjiga je ispunjena praktičnim savjetima i tajnama uspješne ishrane pčela. Nauka, struka i iskustvo u službi očuvanja pčelinjih društava. 🔝 Cena za Srbiju je 990 din+postanski troskovi! Za naružbe iz Srbije, možete se obratiti našem distributeru: (posaljite poruku preko messenger-a na ovoj stranici)https://www.facebook.com/medpcelarskimagazin/Ili posaljite poruku preko sajta(dugme kontakt)medpcelarskimagazin.mvbyte.comili direktno na mail:medpcelarskimagazin@yahoo.com Vaša Košnica Gradiška! ☺️🐝 Zoran Banović Autor teksta Pcelarim sa LR kosnicama. Iz Backe Palanke sam. Pcelinjak je

Medpcelarskimagazin/Honey Beekeeping magazine

H.Zlatic Prosirenje legla u rano prolece

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Hamid Zlatić Proširenje u rano proleće! Posle ravnodnevnice! Proširenje u rano proleće! Ravnodnevnica, ove godine to je 20.03.2019 godine u 21:58 sati. Ovaj datum i vrijeme nam označava kalendarski početak proljeća. Pise H.Zlatic Šta za pčelara znači kalendarski početak proljeća? To znači da pčelar ima slobodan pristup pregledu pčela sa malim korekcijama i operacijama unutar pčelinje zajednice. Kalendarski početak proljeća ne znači da ne može biti hladnih dana,noći,mrazeva pa i snijega a to znači da svaka nepromišljena i krupna operacija unutar pčelinje zajednice može usporiti razvoj pčelinje zajednice a to se onda manifestuje na loše prinose u bagremovoj paši. Svaka godina ima svoje proljeće! Ne samo kalendarski nego i meteorološki i vegetativno. Pčelar mora ovo imati u vidu tako da radi sa pčelama u skladu sa meteorološkim i vegetativnim prilikama,a ne kalendarski ili šablonski. Posebna opasnost koja vreba na razvoj pčelinje zajednice na samom početku proljeća jeste proširivanja pčelinjih zajednica. Kao i u svakom poslu tako i u pčelarstvu, pčelar ima sve manje vremena za rad sa pčelama,a to pčelara tjera na poduzimanje krupnih koraka. Tako da ponekad umjesto proširivanja sa ramom pčelar se odluči na polu nastavak ili nastavak dodavajući ga direktno na pčelinje gnijezdo. Šta, to znači? To znači da pčelar proširenjem sa polu nastavkom i nastavkom remeti mikro klimu u košnici na način da sva toplota koju oslobađa pčelinje gnijezdo odlazi u prazan prostor polu nastavka ili nastavka. Ako bi vremenski uslovi bili idealni to nebi prestavljalo nikakv poblem. Često vremenski uslovi ne prate naše planove,što znači da se pčelar mora prilagođavati na spram vremenskih prilika a ne obrnuto kako bi došao do željenih rezultata u razvoju pčelinjih zajednica. Moja preporuka je da se u rano proljeće dok se vremenski uslovi i temperature ne stabilizuju pčelar radi na proširivanju pčelinjeg gnijezda ramom a ne nastakom ili polu nastavkom. Ili ako se radi proširenje da se vodi računa da se plodištni dio sa leglom uvijek nalazi na vrhu košnice. A da se okviri puni nektara ili perge spuštaju u donji nastavak sa strane do zidova košnice. Prazno mjesto u gornjem plodištnom nastavku nadomjestit ćemo satnom osnovom ili lijepo izgrađenim ramom do legla,ako pčelar dodaje izgrađeni lijepo rumeni okvir onda se on može umetnuti između zadnjeg okvira otvorenog legla,pomijerajući okvir otvorenog legla do okvira sa pergom ili medom. Tako da oslobodimo prostor za dodavanje lijepo izgrađenog okvira sa saćem. Na taj način možemo maksimalno dodati dva okvira sa obje strane kod jačih zajednica. Ako bi izrađeni okvir dodali do hrane pčele bi ga napunile polenom i nektarom te bi tako usporili razvoj pčelinje zajednice. Na isti način možemo izvršiti i dodavanje satne osnove samo što dodati broj okvira u početku ne bi trebao prelaziti jedan okvir ili jednu satnu osnovu po društvu. Ponekad jakim društvima može se dodati i po dvije satne osnove ali na način da jedna od njih ide do zadnjeg okvira sa leglom i hranom,a druga između zadnjeg okvira sa leglom kako je to gore opisano. Zašto višak okvira spuštamo u donji nastavak na poziciju krajnjih okvira? Zato što u slučaju da imamo izgrađeno saće u donjem nastavku matici omogućavamo silazak na prazne okvire bez mednih vijenaca. Ako bi imali medne vijence u sredini donjeg nastavka ograničili bi maticu i ona nebi sišla dole i počela sa zalijeganjem. Ako u donjem nastavku imamo par izgarđenih okvira naka su u sredini pa kada matica počne sa zalijeganjem istih to nam je znak da trebamo izbršiti rotiranje nastavaka. To nam je znak i tada nećemo napraviti grešku zamjenom nastavaka . Tada gornji plodištni nastavak spustimo na podnicu a onaj sa podnice u koji se matica spuštala i zalegla srednje okvire podignemo na njegovo mjesto te jeste da nam on bude gornji ili drugi nastavak na košnici. Tada bi pčelar trebao ostaviti i utopljavajući materijal na poklopnoj dasci ili zbijegu. Sa proljetnom ravnodnevnicom mnogi kreću i sa stimulativnom prihranom tečnom hranom. Ta stimulativna prihrana trebala bi da podstakne pčele na intenzivnije prikupljanje polena i samim tim i ubrza razvoj pčelinjih zajednica. Ponekad ta stimulativna prihrana tečnom hranom nam napravi i više posla kod pčela. Na kraju bez željenog refekta.Ukoliko u košnici imamo dobre zalihe lanske hrane i kontinuiran unos nektara i polena a mi još vršimo stimulativnu prihranu može doći do blokade matice a rezultat toga je usporavanje razvoja pčelinje zajednice kao i mogućnosti pojave rojevnog nagona. Stoga moramo biti oprezni i ovo imati na umu. Okoliko su nam zalihe oskudne sa hranom i polenom a unos nektara i polena je isprekidan ili nema kontinuitet onda pčelinje zajednice treba stimulativno prihranjivati svako večer sa malim količinama rijetkog tečnog sirupa 1:1 ili još rjeđeg kako bi održali kontinuitet razvoja legla i podstakli pčele na izgradnju satnih osnova. Pčelar bi količinu dodavanja tečne hrane trebao prilagoditi jačini zajednice,ukoliko pčelar primijeti da pčele počinju da lageruju sirup u saću treba da smanji količinu i prilagodi je tako da nebi došlo do kvarenja kvaliteta meda. Nije rijetkost da pčelari šablonski prihranju sva društva sa tečnom hranom tako da naprave problem,jaka društva troše više hrane i manje je skladište dok je kod slabijih društava stanje obrnuto. Iz tog razloga ne želim da pišem kako sva društva treba svaku večer prihranjivati sa odgovarajućom količinom tečne stimulativne hrane. Kod ovakvog načina stimulacije pčelar .ora voditi računa kod prevješavanja okvira,lahko se može desiti slučaj da sirup za stimulaciju dopije u med. Još ako se tom sirupu dodaju razni aditivi za stimulaciju matice poput kvasca,mlijeka,surutke itd to može ite kako utjecati na kvalitet meda i njegovog ukusa. Stimulacijom tečnom hranom podstičemo pčele na veće sakupljanje polena kao što sam to i napisao. Sa tečnom stimulacijum pčele izlijeću i pri lošijim vremenskim uslovima. Čak i pri nižim temperaturama tako da često znaju stradati usred naglih vremenskih promjena,smrzavanjem ili kišnim padavinama. Dodavanje većeg broja satnih osnova može se početi sa cvjetanjem divlje trešnje ili jabuke koja daje dobre količine nektara. Ja prvo veće dodavanje satnih radim između cvjetanja trešnje

H.Zlatic Moj nacin pcelarenja 2deo

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Hamid Zlatić Moj način pčelarenja- 2 deo Loša iskustva ili pčelareva zabluda. Zimovanje pčela na više Lr tijela ili nastavaka. Mnogi su u prethodnim mojim tekstovima očekivali da napišem nešto baš o košnici,na koliko Lr tijela je najbolje zazimljavati pčelinje zajednice. Pise H.Zlatic Broj nastavaka na košnici nije taj koji će utjecati na kvalitetno izimljavanje zajednica,čak što više pčele će u jednom Lr tijelu bolje zimovati nego na dva ili tri Lr tijela ukoliko se nije dovoljno na vrijeme vodilo računa o pravilnom rasporedu hrane unutar košnice. Ista je situacija i sa manipulisanjem unutar košnice sa leglom i maticom tako da zimsko pčelinje klube zahvati dva Lr tijela i to tako da sa gornjim dijelom bude u kontaktu sa hranom dok bi svojim donjim dijelom kao i sredinom omogućilo matici nesmetan prolaz kroz gusto sabijeno klube u gornji nastavak. Mnogi pčelari su počinjali sa rojem da pčelare,a sam roj nije uspio izgraditi više od 10 okvira saća pa samim tim pčelar je prisiljen da takvu zajednicu zazimi na jednom Lr tijelu. To i jeste najbolji način uzimljavanja za pčelare početnike pa mogao bih reći i za one koji imaju dovoljno prostora za odlaganje višak Lr tijela ili samog saća. Da se razumijemo,ja pčele zazimljavam na jednom,dva,ili dva i pol Lr tijela i to zazimljavanje jako dobro funkcioniše ali tu postoje i određeni problemi.Smrtni prostor jedan je od većih problema kod uzimljavanja pčelinjih zajednica na više Lr tijela. Šta je smrtni prostor?Smrtni prostor je rastojanje između donje letvice okvira gornjeg tijela,i gornje letvice donjeg tijela okvira takozvane satonoše. Često pčele kod pretrpanog gornjeg tijela sa medom ne očiste matici prostor za zalijeganja a zbog tople jeseni matica zaliježe u donjem Lr tijelu. Međutim kada dođe do naglog zahlađenja pčele se povuku u donje Lr tijelo kako bi zaštitile zaostalo leglo i maticu i iste izgube kontakt sa hranom. Zato je pčelarima početnicima dobro zazimljavati pčele na jednom Lr tijelu sa dubokim mednim vijencima sve dotle dok ne ovladajau tehnikom rada i manipulacijom sa okvirima na način da pčelinje klupko zauzme donje ali i gornje Lr tijelo. Perfektan pčelar ne postoji tako da uvijek poneka zajednica i ako pčelar sve odradi kako treba ostane u donjem Lr tijelu. Što znači da je sigurnije zazimiti pčele na jednom Lr tijelu ukoliko nismo dobri poznavaoci pojedinih caka za uzimljavanje na više Lr tijela. O ovome ću pisati posebno kod priprema za zimovanje. Pčelinje pogače Na nagovor jednog mog kolege prije nekih 10-tak godina pred novu godinu dao sam svim pčelinjim zajednicama pčelinje pogače,naravno kupljene. I ako svjestan da pčele ne trpe otvorenu hranu te da čim su sa njom u kontaktu odmah je počinju prinositi u unutrašnjost pčelinjeg klupka,nasio sam na jeftinu foru i imao sam posle problema sa svim pčelinjim zajednicama na pčelinjaku. Nakon dodavanja pčelinje pogače došlo je do naglog zahlađenja,pčele su uveliko trošile otvorenu pogaču a nisu mogle vani na pročistni let. Nakon prvog pročistnog izleta pčela imao sam šta i da vidim sve košnice bile su uflekane pčelinjim izmetom a kod pojedinih zajednica i unutrašnjost je bila uflekana. Isti mi se takav slučaj desio u Februaru kad je minus držao jako dugo. U Februaru mi se desila i veća tragedija gdje je se par pčelinjih pogača otopilo unutar košnice i pogušilo pčele. Nisam zagovornik dodavanja pogače pčelama dok pčele ne mogu svakodnevno ili u par dana općiti sa prirodom i tako se riješiti izmeta koji se mnogo brže gomila u crijevu pčele koristeći otvorenu hranu. Kada je hrana zatvorena voštanim poklopcem pčele ćeliju otvore po potrebi,isti med dobije vlažnost kako bi ga pčele mogle lakše konzumirati,tako da one takav med troše postepeno u odnosu na ono kad im mi damo 1-2 kg otvorene pogače na jedan put. Prvi pregled pčelinjih zajednica i pomoć koju pčelar treba pružiti zajednicama kojima je pomoć potrebna. Mnogi pisci knjiga i pčelarske literature kao i pojedini predavači napravili su čitavu nauku oko tih prvih proljetnih pregleda.Mnogi su da bi bili auhtentični tim pregledima dali i odgovarajuće nazive kao na primjer:prvi proljećni pregled,drugi proljećni pregled, prvi osnovni proljećni pregled i dr.Pčelarstvo se mora pojednostaviti, kako bi olakšali sebi, da se vremenom ne bi razočarali pa čak nedaj bože i napustili ovo plemenito zanimanje ili hobi. Pregledi pčelinjih zajednica trebaju biti planski sa ciljem.Ako planiramo pregled pčelinjih zajednica trebali bi znati šta nam je cilj tog pregleda. Pregledi trebaju biti detaljni,brz a posledica tih pregleda treba biti odklanjanje nedostataka i usmjeravanje pčelinje zajednice onome čemu pčelar teži,proizvodnji meda,cvijetnog praha,matične mliječi,propolisa,apitoxina,matica,rojeva i dr. U ranom proljeću kada su dnevne temperature još uvijek niske,pčele ne treba držati dugo otvorene,rane proljetne preglede ne treba odgađati nego ih treba obaviti odmah čim temperatura i vremenski uslovi dozvole pregled pčelinjih zajednica. Zašto ne treba odgađati prvi pregled? Razlog je jednostavan: prvo u proljeće što može zafaliti pčelama je hrana,drugo su saniranja zajednica koje su obezmatičile,treće saniranje matica trutuša,četvrto je saniranje zajednica sa lažnim maticama. Nedostatak hrane Može se desiti da neke pčelinje zajednice u Martu ostanu potpuno ili sa minimalnim zalihama hrane. Pčelar na vrijeme treba da dopuni hranu,hrana se može dopuniti na način da se gladnoj zajednici doda ram ili više ramova meda od neke druge zajednice,dodavanje šećerne otopine ili sirupa u srazmeru 1:1 ili 3:2 u korist šećera, mnogi će reći kako su noći početkom proljeća hladne i kako pčele slabije prenose šećernu otopinu. Tačno je to,da će pčele slabo ili gotovo nikako prenositi šećernu otopinu kada su noći hladne zato bi pčelar morao imati par ram hranilica kako bi toplu šećernu otopinu sa ram hranilicom mogao smjestiti odmah do pčelinjeg gnijezda gdje je toplo ta ram hranilica je u direktnom kontaktu sa pčelama. Pčele preko satonoša gdje je toplo jako brzo i organizovano dolaze do ram hranilice i prenose šećernu otopinu tamo gdje im to najbolje odgovara. Ram hranilica je odlična za ovakve situacije iz razloga što su pčele u direktnom kontaktu sa njom dok je hranilica

E.Karahodzic „Pcelarski radovi u martu“

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Ekrem Karahodzić- preminuo 2020 god. „Pčelarski radovi u martu“ 1deo Pise Ekrem Karahodzic U mjesecu martu smjenjuju se dva godišnja doba. Ljutu i hladnu zimu smjenjuje proljeće i donosi život u svijet prirode. Promenjive vremenske prilike Noći su sve kraće, a dani duži i topliji. U prvoj polovini marta rijetki su stabilni vremenski periodi. Veoma često u jednom danu smjenjuju se sva četiri godišnja doba. Muke su to velike. Zima se ne da, a proljeće mora da dođe.Pčele su se probudile još početkom januara, a po prvom produženju dana i matica je položila prva jaja svog života. Krajem februara polahko i veoma oprezno počela je da se budi priroda. Javili su se prvi vijesnici proljeća. Neki su i na par sedmica prije stidljivo provirivali iz snijega i svojim cvjetovima najavili dolazak proljeća (šafrani, visibabe, jagorčevina). Početkom marta cvjetaju i druge rane proljetne polenarnice, ali i nektarice – drijen, vrba iva, joha. A onda, kada prođu „babije huke“, priroda pčelama daruje izobilje polena i nektara. Požute naše livade od cvjetova maslačka, a bašče zamirišu bijele od behara. U njihovom mirisu začuje se cvrkut ptica i zujanje pčela. Došlo je proljeće. Ipak, mart mjesec je tako promjenljiv pa se gotovo svake godine čuje i naša bosanska sevdalinka „Snijeg pade na behar, na voće“. Mi pčelari volimo ovu lijepu sevdalinku, ali ne i snijeg kada padne na behar, prvu proljetnu intenzivniju pčelinju pašu. Naša medonosna pčela Apis mellifera carnica je svoj životni razvoj u potpunosti prilagodila našoj klimi pa i ćudima nestabilnog marta mjeseca. Pčele znaju kada i kako se budi priroda. Znaju kada i kako dolazi proljeće, znaju da im ono donosi izobilje cvijeta i mirisa. One znaju da ovi darovi prirode ovise o vremenskim prilikama. Pčele znaju prognozirati vrijeme, i to sasvim pouzdano za kraći period, a vjerovatno i za duže periode (o tome se vrše naučna istraživanja). Pčele precizno znaju koju količinu hrane imaju u svojim zalihama, ali samo one hrane koja je u sacu i pele znaju da pravilno a štedljivo s njom raspolažu. Pored toga pčele imaju jak nagon skupljanja sve većih rezervi hrane, a kada im vremenske prilike to omoguće one su neumorne. Sva ova „pčelinja pamet“ precizno određuje budući razvoj pčelinjih zajednica, njihovog legla, njihov rojevi nagon i vrijeme njihovog rojenja kao prirodnog nagona opstanka vrste. TURBULENTAN PERIOD U ŽIVOTU PČELA Pcelinje zajednice u ovom nestabilnom zimsko-proljetnom mjesecu prolaze kroz najturbulentniji period svoga života. U pčelinjoj zajednici je pčelinje leglo, a ono zahtijeva poseban toplotni i vlažni režim. Pojavom pčelinjeg legla pčele se vežu za njega, a ne za hranu. Smanjuje se broj pčelinjih jedinki, a povećava leglo. Natalitet pčela je manji od mortaliteta, umiru zimske pčele. U našim klimatskim uslovima mortalitet i natalitet pčela izjednačava se oko ravnodnevnice. To je jedan od kritičnijih momenata u njihovom životu. Što ranije do njega dođe, pčelama je povoljnije i obrnuto. Za to vrijeme pčelinja zajednica brojčano slabi i svoju životnu ravnotežu uspostavlja na sve nižem nivou. Nakon ovog kritičnog momenta nastupa suprotan, sada intenzivan razvoj pčelinje zajednice. U njoj se uvećava brojnost pčelinjih jedinki. Matica polaže sve veći i veći broj radiličnih, ali sada i trutovskih jaja. Iz radiličnih jaja, kao i jaja položenih u naredih 30 dana (okvirno do 20. aprila) razvit će se one pčele koje će učestvovati u bagremovoj paši, a neke na samom njenom kraju. U ovom periodu u pčelinjoj zajednici povećana je potrošnja hrane i rapidno se smanjuju njene zalihe. Pojavljuju se i trutovi, a mlade pčele luče vosak i grade saće. Pčele iz prirode unose polen, a potom i nektar. Ovaj period obilježava procentualno veći unos polena nego nektara i to pčelama veoma često otežava život. CILJEVI PČELARA U martu dok pčele prolaze kroz težak period svog života, mi pčelari imamo svoje velike zahtjeve. Oni se najčešće ne podudaraju sa mogućnostima pčela, njihovim prirodnim razvojem i životom, kao i vremenskim prilikama, a nekada su i u potpunoj suprotnosti. Naš cilj je da pčelinje zajednice maksimalno razvijemo do bagremove – naše glavne pčelinje paše. Pored toga, da pčele u glavnu pašu uvedemo zdrave i jake sa odgovarajućom strukturom pčela i pčelinjeg legla, a u dobrom radnom raspoloženju. Dakle, bez rojevnog nagona i sa što manjim zalihama hrane. PRIRODA IMA SVOJA PRAVILA, A PČELARI? Za ostvarivanje ovih ciljeva mnogo je različitih puteva odnosno pčelarskih (api) tehnologija, ali su ista prirodna pravila razvoja pčelinje zajednice kao jedinstvenog organizma. Ova prirodna pravila se ne smiju narušavati. Svako njihovo narušavanje, naročito u martu, pogrešno je i velika prepreka u ostvarivanju glavnog cilja, odnosno razvoja pčelinjih zajednica. Neke greške se naknadno ne mogu popraviti, a neke imaju strašne posljedice. Pčelar svoje radnje na pčelinjoj zajednici obavlja za vrijeme lijepog vremena. Tada su pčele veselije, izgledaju znatno snažnije i brojnije. Na osnovu takve slike pčelar često ima neobjektivnu procjenu pa donese stravično pogrešnu odluku – zima još traje! Pčelar svojim lošim aktivnostima otežava ovaj period života pčela. Svaka pčelarska greška načinjena u martu ima velike posljedice.Greške koje pčelari prave u martu najčešće su: 1.Preuranjen glavni pregled pčela2. Pogrešno, preuranjeno ili zakašnjelo manipulisanje ramovima3. Opasno – veliko proširenje pčelinjeg prostora4. Preuranjeno stimulativno prihranivanje sirupom5. Preuranjeno dodatno utopljavanje pčelinjih zajednica6. Nedovoljna ventilacija (vlaga u staništu)7. Pogrešna procjena zaliha hrane (glad)8. Pogrešna procjena zdravstvenog stanja pčela9. Pogrešno spajanje bolesnih i slabih pčelinjih zajednica10. Spašavanje slabića (pogrešna borba za svaku pčelinju zajednicu)11. Preuranjeno i pogrešno dodavanje satnih osnova12. Manipulisanje zaraženom opremom i alatom13. . Stvaranje uslova za pojavu grabeži14. Nepropisna dislokaciji pčelinjih zajednica na kraću udaljenost. Svaka od ovih grešaka u specifičnim okolnostima može uzrokovati jednake, a nenadoknadive posljedice po pčelinju zajednicu pa ih nije dobro dijeliti na manje ili veće. Zajednički imenitelji za većinu ovih grešaka jesu pčelareva pogrešna procjena jačine pčelinje zajednice i neobjektivna očekivanja dobrih vremenskih, ali i pašnih prilika – ipak je mart zimski mjesec. RADOVI NA PČELINJAKU Radove u prvoj polovini marta, odnosno sve dok se u pčelinjoj zajednici umanjuje broj pčelinjih jedinki, u osnovi imaju za cilj da uspore (kontrolirano ograniče) razvoj pčelinjih zajednica pa se do tada u pravilu ne manipuliše ramovima. U

E.Karahodzic Glavni proljecni pregled- 2deo

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Ekrem Karahodzić-preminuo 2019 god. Glavni proljećni pregled- 2 deo Pise Ekrem KarahodzicMi pčelari pod glavnim proljetnim pregledom pčela, pored samog pregleda,podrazumijevamo i izvođenje najodgovornijih i najko pleksnijih radnji u pčelarstvu.Kao što od pravovremenog i pravilnog uzimljavanja pčela zavisi kako će pčele zimovati, tako i od pravovremenog i pravilnog izimljavanja pčela, odnosno našeg glavnog proljetnog pregleda, zavisi kako će se one razvijati i u konačnici iskoristiti period medobranja. Vremenski termin glavnog proljetnog pregleda –proljetna ravnodnevnica Pčelarska praksa je potvrdila da na budući razvoj pčelinjih zajednica veliki utjecaj ima i sam trenutak izvođenja aktivnosti glavnog proljetnog pregleda. Negativne posljedice su veće kod preuranjenog nego zakašnjelog pregleda. Kada se počne uvećavati brojnost pčela u pčelinjoj zajednici, tada se obavlja glavni pregled pčela. Dakle, odmah nako izjednačavanja mortaliteta i nataliteta pčela. Jačina svake pčelinje zajednice, njihovo opće zdravstveno stanje i vremenske prilike samo su neki od razloga zašto se ovaj pregled ne može vezati za konkretan datum. Glavni pregled se uglavnom obavlja oko proljetne ravnodnevnice. U svojoj višedecenijskoj praksi glavni pregled pčela obavljao sam najčešće u periodu od 15. do 25. marta. U tim pregledima prosjek ramova na kojima je bilo legla varirao je na godišnjem nivou od 4,1 do 4,8 ramova (ne punih ramova, već ramova na kojima je leglo). Glavni proljetni pregled pčelari veoma često obave preuranjeno. Tada su moguće velike posljedice u razvoju pčelinjih zajednica, kao i negativan utjecaj na zdravlje pčela i njihovog legla. Pčelari uočene posljedice preuranjenog pregleda gotovo svake godine pripisuju „neočekivanim“ kraćim ili dužim zahlađenjima i drugim vremenskim i pašnim (ne)prilikama. Kako se ta greška kod pojedinaca svake godine ponavlja onda oni razlog vide i u globalnim klimatskim promjenama. Ipak, nekada samo jedan lijep februarski ili martovski dan izmami pčelara i on preuranjeno izvrši glavni pregled svojih pčela. Naravno, i ja sam često znao napraviti ove kapitalne greške, ali i još gore, kao što je preuranjeno veliko proširenje plodišnog prostora. Aktivnosti (radnje) glavnog pregleda Tokom glavnog proljetnog pregleda pčela, pčelar obavlja mnoge značajne radnje u samom plodištu, ali i druge na pčelinjem staništu i samom pčelinjaku.Neke radnje su karakteristične za ovaj vremenski period, odnosno ovaj životni period pčela, a druge se ponavljaju ili su sastavni dio svakog pregleda pčela. Pčelar ovim glavnim proljetnim pregledom, svojim aktivnostima tokom pregleda i neposredno po izvršenom pregledu:Provjerava zdravstveno stanje legla, pčela i matice,provjerava kvalitetu, položaj i količine raspoložive hrane,manipuliše ramovima sa leglom, ramovima s medom i ramovima sa leglom i medom, otvara medne poklopce na tačno određenom dijelu poklopljenog meda, procjenjuje jačinu pčelinje zajednice (količina legla),oduzima prazne ramove iz plodišta (dovodi plodišta slabih zajednica na „mjeru“), uklanja foliju od ranije datih pogača,daje pčelama pogače, ali sada samo u ram hranilicepriprema i uređuje pčelinje stanište za stimulativnu prihranu pčela sirupom,postavlja foliju na plodište po satonošama pčelinjih zajednica koje su razvile leglo na 5 i više ramova,postavlja utopljavajući materijal (platno) sa obje strane medišta preko satonoša sve do podnice – pčelinjim zajednicama razvijenim na 3 ili 4 rama legla, uklanja prvo tijelo zajedno sa ramovima,spaja obezmatičene pčelinje zajednice i zajednice koje se nisu razvile na 3 i više ramova legla, evidentira svoja zapažanja i izvršene radnje za svaku pčelinju zajednicu,provjerava utopljavajući materijal,razvrstava i topi staro i pogrešno izgrađeno saće,parama sirćetne kiseline dezinficira odstranjena tijela zajedno sa ramovima i saćem te drugom opremom, priborom i alatom.Manipulisanje ramovimaZa razliku od prvog zimsko-proljetnog vizualnog pregleda kada smo, pored ostalog, postavljali prve pogače na satonoše i zamijenili podnice ali nismo manipulisali ramovima u plodištu, ovim glavnim pregledom manipuliše se i njima, odnosno ramovima na kojima se nalazi med i pčelinje leglo. Pčelar svoju pažnju mora usmjeriti na pčelinje leglo i njegovo zdravstveno stanje, prvenstveno na kompaktnost zatvorenog legla. To mora biti imperativ svakog pregleda pčelinjeg plodišta. Pčelar mora da nauči i stvori naviku da, prilikom bilo kakvih radnji u plodištu, prvo i obavezno pregleda zdravstveno stanje pčelinjeg legla. Iskustvom, njegovi budući pregledi pčelinjeg plodišta bit će sigurni, pouzdani i brzi.Izgledat će kao usputni i instiktivni, ali su obavezna radnja tokom svakog pregleda. Dobrom pčelaru svako šareno pčelinje leglo ukazuje prvenstveno na moguće bolesti legla (na što on i usmjerava svoju pažnju), a slab pčelar uzroke traži u lošoj matici, prehlađenom ili pregrijanom leglu i drugim neživim uzročnicima.Na ramovima gdje se nalazi otvoreno leglo nekada je u stanicama saća potrebno provjeriti broj i položaj jaja. Na osnovu slike pčelinjeg legla pouzdano se utvrđuje njegovo zdravstveno stanje te ima li i kakav je kvalitet matice. Dakle, maticu nije potrebno uvijek tražiti.Cilj manipulisanja ramovima jeste da se pčelama omogući ubrzan razvoj. Manipulacija mednim ramovima ima za cilj da pčele uzimaju i dislociraju taj med. Otvaranjem poklopljenog meda ubrzat ćemo tu radnju. Prvenstveno otvaramo manju površinu i u dijelu saća gdje će med za kratko vrijeme smetati širenju pčelinjeg legla. Tako pčele stvaraju veći prostor leglu. Stvara se prividan osjećaj unosa meda, a matica intenzivira polaganje jaja. Prilikom rotiranja i manipulisanja mednim ramovima poklopljen med ne smijemo (p)ostaviti uz poklopljeno pčelinje leglo. Veoma često pčelari naprave veliku grešku prilikom manipulisanja i rotiranja ramova sa leglom, tako da (p)ostave pčelinje leglo između druga dva rama sa medom. Pravilo je da se ramovi na kojima je manje od 3/4 legla ne rotiraju pojedinačno.Kada u pčelinjoj zajednici legla ima na najmanje 6 ramova (ne 6, već na 6), a srednji ram je gotovo cijeli sa leglom, tada se pojedinačno u plodištu rotira polovina ramova sa leglom, i to samo s jedne strane plodišta. Na ovaj način pčelinje leglo dobije oblik nepravilne elipse. Položaj legla jeste nepravilan, ali je leglo kompaktno i nije preklopljeno ramovima s medom te u ovakvom redosljedu rotiranja ramova nije moguće njihovo preklapanje sa leglom i medom. Pčele ovakav položaj legla ne trpe, pa ga uređuju. Dislociraju med u cilju stvaranja novog prostora za leglo, pa tim radnjama veoma stimulišu svoj razvoj.Slabim pčelinjim zajednicama med dajemo mi pčelari, srednje donesu sebi, a jake donesu sebi i daju nama pčelarimaPčelinje zajednice na istom pčelinjaku mogu biti jedna drugoj slične, ali gotovo nikada nisu jednake, što je naša

D.Radanovic Aprilski radovi na pcelinjaku (prvi deo)

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više DRAGAN RADANOVIĆ Aprilski radovi na pčelinjaku (prvi deo) Aprilski radovi na pčelinjaku (prvi deo) U ovom tekstu bavicemo se vise principima a manje prakticnim metodama uspesnog vodjenja pcelinjeg drustva ka pocetku „ubrzanog prolecnog razvoja“ koji je jeda od kljucnih momenata u aprilu. Pocetak aprila osim prvoaprilskih sala i zezanja moze da donese i kasne mrazeve (8 april 2012god) koji mogu znatno da ostete vegetaciju i smanje ili skroz uniste nadolazecu vocarsko-pcelarsku sezonu.Te 2012-te kasni mraz je unistio bagrem te ga nije ni bilo…Ovih dana na pojedinim lokacijama je bilo poznih mrazeva te u zavisnosti od mnogih faktora( vegetativne faze u kojem je bagrem bio,jacine mraza i njegovih svojstava,da li je bio pri tlu,na metar od tla,itd) to ce uticati na majsko medobranje. Jesenjske atmosferske prilike,martovske ide,aprilske sale koje priroda na nas racun sprema,vremenske prilike u maju za vreme kratke bagremove pase su cinioci koji odredjuju mednost bagrema i na koje covek direktno ne moze da utice (indirektno moze jer on je uzrok promeni klime) i tu smo prepusteni cudima prirode koja se inace trudi da sve odrzi u ravnotezi (bar ja verujem u to) tako da sve dodje na svoje… Pise D.Radanovic Sta je nama ciniti? Jesenjske atmosferske prilike pratiti i uskladiti nasu pcelarsku praksu sa istim tim prilikama,martovske ide shvatiti ozbiljno i odrzavati kompaktnost legla u martu (egzibicije i proizvoljnosti u martovskoj pcelarskoj praksi stizu za naplatu u maju) a na prvoaprilske sale koje majka priroda priredjuje treba uvek racunati,te onda kad miomirisni i racvetali maj pokaze svoju pravu cud,pcelar nece imati problema…U prethodnom tekstu(radovi u martu) sam naglasio (po mom skromnom misljenu…) da osim otvaranja zatvorenog meda i eventualnog okretanja ramova sa leglom za 180 stepeni (ako je leglo na 70% povrsine rama) ne bi trebalo nista drugo ciniti vezano za leglo i da svaka druga radnja u martu koja narusava kompaktnost legla i kubeta je preuranjena. Mnogi su vec stavili satne osnove,prosirivali jaka drustva sto je legitimno jer ona su jaka,dok kod srednjih i slabih drustava i nije bas tako!!! Ja sam prvo u pcelarstvu naucio da „kod jakog drustva mozete raditi sta god hocete jer ce ono sve nase greske ispraviti,kod srednjih drustava cemo ih usporiti a kod slabih nase greske vode do kastrofe.“Vodjen tim pravilom ja se i ponasam tako u pcelarstvu. Satne osnove ja licno retko stavljam pre demariranja,osim ako ne zamedi glog ili ako ima uljane repice u blizini (mnogi pcelari ih stavljaju tek za vreme cvetanja jabuke sto smatram takodje ispravnim,uljanoj repici ili glogu ako ga imaju a mnogi to ostavljaju za kasnije tihe pase kad su satne osnove najkvalitetnije). Naravno ako se proceni sredinom ili krajem aprila da drustvo neumitno ide ka rojevom nagonu,nije lose dodati koju satnu da se zaposli mlada pcela.Uljanu repicu treba iskoristiti za izradu satnih osnova a pojedinih godina (2013god) kada glog zamedi drustva rade satne kao da su na repici. Moje misljenje je da prvo treba proizvesti „vojsku pcela koja je brojna“ a onda ce general (pcelar) izdati naredbu vojsci da sredjuje kasarnu (jer nova, sveze okrecena i sredjena kasarna bez vojske nista ne znaci i kad dodje dan bitke ratuje i dobija rat samo ona vojska koja je brojna,zdrava i odmorna a ne sveze okrecene spavaone u kasarni) a nasa bitka je kratka bagremova pasa. Naravno ovo ne treba uzeti zdravo za gotovo jer iskusni general kad uoci da mu je voska dokona,da nista ne radi i gubi radno raspolozenje (a vojnik cim nema radnu obavezu, on misli o glupostima i pravi probleme) on izda novu naredbu i uposli i zatrpa dokonu vojsku novim mnogobrojnim obavezama(staviti koju satnu ako postoji opasnost od pokretanja rojevog nagona) .Kad pcela u aprilu ima sta da radi a prioritet je leglo(a leglo trazi nektar,polen i konstatan temperaturni rezim) onda joj to i omogucite i ne opterecujte je novim obavezama … Kad postane tesno,omogucite joj odmah (sa sto manje napora i truda za nju) da dalje siri leglo a za to joj trebaju nektar,polen i temperatura (a ne nova satna osnova)a to je lep izgraden plodisni ram od prosle godine.Kad postane tesno,ram sa viskom meda spustite u prvi nastavak i tako necete narusavati kompatnost legla i preko potreban konstantan temperaturni rezim za odgoj zdravog,pravog i visprenog podmlatka pcela koji ce moci da odgovori na sve zadatke koji ga ocekuju u bagremu!Med iz prvog nastavka pcele ce uzimati shodno svojim potrebama(automatska prihrana).. .Kad se ukaze potreba spustite i drugi ram sa hranom u plodiste i opet prosirite plodiste sa lepim izgradjenim plodisnim ramom.Kad dodjete do 7-8 lr ramova legla mozete prevesati ramove ili zameniti mesto nastavcima a ne da gledate kalendar i datum.Kada menjate mesto nastavcim(o tome vise za15-tak dana u novom tekstu) morate paziti na vremensku prognozu….Znaci generalno dok nemate 7-8 lr ramova legla (80 %popunjenih leglom) nemojte menjati mesto nastavcima.Ovaj sistem naravno nije crveno slovo ali vama pocetnicima je najlaksi jer ne mozete pogresiti.. Kako da prosirim leglo? Iskusni pcelari to znaju na prvi pogled a neiskusnim pcelarima preporucujem da uvece (kad temperatura dozvoli da pcele nisu u kubetu) otvore kosnicu i pogledaju koliko ulica zaposedaju pcele. Blokada? Blokada sa medom ne postoji ako cete med spustati u prvi nastavak prilikom svakog prosirenja legla a polen ja nikad ne diram jer pcela zna koliko joj polena treba i ram sa polenom je neka vrsta „repera“(odredista) i milion puta kad joj uzmete polen ona ce tu ponovo naneti polen tako da joj samo bespotrebno tovarite jos jedan posao i obavezu koja joj skrece paznju i oduzima vreme i radne resurse za odgoj legla (ovo ne vazi npr. za suncokretovu pasu)..Med koji stavite dole ona ce prenositi gore jer instiktivno ne trpi med ispod a polen ce retko prenositi vec ce lagerovati novi umesto da je orjentisana na podmladak. Gde prosiriti leglo? Svako ima svoj sistem i razmisljanje tako da je ovo nezahvalna tema.. a da pisem tekst sa tematikom koja je vec milion puta obradjena nije moj cilj i namera!Prvo

Dragan Radanovic“Januarski radovi na pcelinjaku“

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više DRAGAN RADANOVIĆ Januarski radovi na pčelinjaku! U decembru je bila zimska kratkodnevnica(obicno pada oko 22decembra i to je dan kada je noc najduza a dan najkraci u godini).Od sledeceg dana,noc je sve kraca a dan se duza i to se vec sredinom januara i znatno primecuje.Pcelinje drustvo kao i sve u prirodi se oslanja,prati,oseca i deluje u skladu sa ovim univerzalnim kosmickim kalendarom.Takozvani „poceci,krajevi“ pcelarske kalendarske godine su samo ljudska zelja i neuspeli pokusaji nas pcelara da definisemo i uoblicimo u pcelarsku praksu i teoriju prirodne procese i tokove zivota jednog pcelinjeg drustva. PIŠE DRAGAN RADANOVIĆAvgust je pocetak nove pcelarske godine samo za pcelara a ne i za pcelu(pcelar ponovo prihranjuje,tretita i ide ponovo vec ustaljenom dugogodisnjom praksom“ utabanom stazom“ -ovaj termin je upotrebio Milan Matic u jednom starom tekstu i svaka mu cast!).Za pcelu „novogodisnji praznici“ pocinju posle zimske kratkodnevnice i tako je milionima godina i tako ce i ostati ma koliko se mi nazalost trudili da to promenimo. Pcele genetski,instiktivno sto joj je zapisano u DNK-a oseca i primecuje duzinu dana,elektromagnetska zracenja,jonisanost i elektricitet vazduha,vlaznost vazduha i atmosferski pritisak,promenu magnetnog polja,frenkvenciju svetla,odredjene boje,itd.Jos 1970 god. na Prinston Univezitetu(SAD) zoolog Kirshvink je utvrdio prisustvo magnetita u abdomenu(stomaku) pcela a kod jedne vrste Brazilskih solitarnih pcela je defitivno utvrdjena mogucnost magnetorecepcije(Magnetorecepcija omogucava zivim stvorenjima da detektuju magnetno polje i promene istog.Magnetorecepcija je otkrivena i kod bakterija,insekata,mekusaca,vecine kicmenjaka).Da se vratimo na temu,pcelinje drustvo pocinje svoj novi zivotni ciklus znaci posle kratkodnevnice (u zavisnosti od jacine drustva,kolicine hrane,vremenskih prilika,starosti matice,tj stanja u drustvu ,moguca su odstupanja ali generalno to je to). Perga nije nista drugo do „Novogodisnji poklon“ koji vredne pcele skupljaju i prave u jesen da bi s njom pocastile svoju zajednicu u vreme kad neizostavno treba krenuti s novim reproduktivnim ciklusom.Ako se u prirodi pojavi usled povoljnih vremenskih prilika svez polen jos bolje(visibaba,kukurek,itd) ako ne onda drustvo koristi pergu. Postoje godine kad leglo krene kasnije ili malo ranije ali pcele imaju svoj prirodni kalendar.Trebalo je ovo da bude mali podsetnik za januar al pero samo pise ali hajde kratko da se podsetimo radova u Januaru koji su u skladu sa gore napisanim… Povremeno treba prekontrolisati drustva ali treba naci meru jer svako suvisno uznemiravanje skodi kosnici. U slucaju nedostatka hrane treba intervenisati dodavanjem pogaca,kristalisanog meda u zenskoj carapi ili dodavanjem ramova sa medom u samu kosnicu.Takodje ramovi sa kvalitetnim medom mogu uz pomoc „prstena“ da se stave na same satonose a u nedostatku „prstena“ mozete iseci sace sa medom iz ramova i direktno staviti na satonose. U slucaju da je izolacioni materijal vlazan treba ga zameniti(novine,itd) Sneg ostaviti jer je dobar kao toplotni izolator a u slucaju ledene kise moramo skinuti led sa leta. Ako su otvori na cesljevima zakrceni mrtvim pcela treba ukloniti mrtve pcele. Po mom skromnom misljenu januar nije vreme za pogace sa polenom(vidim u zadnje vreme to mnogi pocetnici rade) a ja inace sam protivnik polenskih pogaca a sad cu navesti i zasto: 1.Redak je period u prirodi kad nema svezeg polena a da je tad potreban pcelama(zimi one koriste pergu) a u rano prolece i pri nizim temperaturama one unose svez polen pa i zimi kad se ukaze prilika usled povoljnih atmosferskih prilika.Perga je perga a ona ima visu biolosko-hranjivu vrednost od polena.Ako bas nema polena dodajte ram sa pergom ali o tome mislite jos u jesen. 2.Dodavanjem polenskih pogaca u januaru moze se naglo pokrenuti suvise legla sto je stetno. 3.Polen u pogacama je obicno iz tudjih kosnica(bolesti,itd) a to je mac sa dve ostrice… 4.Obicno se polen skuplja na suncokretu,uljanoj repici i u njemu moze da bude tragova hemijskih preparata kojima se tretiraju te biljne kulture a to vam nije pametno,pogotovo zimi. 5.To su monoflorni poleni(od jedne biljne kulture) a nijedan polen ne sadrzi sve esencijalne aminokiseline dok u pergi ima polena od vise cvetnica i dodavanjem samo jednog polena nista ne postizete(osim ako bas nema u kosnici perge ili svezeg polena) 6.Cesto je u pogacama soja umesto polena (GMO soja?) Ovo su moji licni stavovi ali iskreni i dobronamerni… D.Radanovic DRAGAN RADANOVIĆ Autor teksta UREDNIK SAJTA Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Pet godine od postojanja sajta (2016 god)- i preko 233.456 poseta sajtu,doslo je vreme za korak napred.Novi dizajn,koncept…Uveli smo i marketing (jedini nacin da i dalje postojimo) Dragan Radanovic-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016