Prolecni pregled

R.Kostadinovic Pcelarska 2018god. u Sumadiji

J.Balint Priprema za pašu VIDEO

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više JANOŠ BALINT PRIPREMA ZA PAŠU PRIPREMA ZA PAŠU Pogledajte odličan video! Youtube kanal Pčelarstvo Balint JANOŠ BALINT Autor teksta Profesionalni pčelar iz Zrenjanina,pčelari sa svojom porodicom sa preko 800-to proizvodnih društava u zaokruzenom sistemu proizvodnje pcčlinjih proizvoda.Stručni predavač,autor tekstova i pre svega veliki cčvek kome mozete uvek da se obratite za podršku i strucčn savet. Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Sajt je počeo sa radom 2016 god i najčitaniji je pčelarski sajt u regionu. Marketing je način da i dalje postoji sajt i pomaže pčelarstvu . Dragan Radanović-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

Moj način pčelarenja 4 deo

H.Zlatic Moj nacin pcelarenja4deo(Pcelari su cudna sorta)

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Hamid Zlatić Moj način pčelarenja 4 deo Pise Hamid Zlatic Pčelar sa nastrpljenjem očekuje proljeće kako bi virnuo u unutrašnjost košnice. Kod prvog unosa cvijetnog praha otvara se sezona kako za pčele tako i za pčelara,u direktnom radu sa pčelama.Nije greška, ako se i u rano proljeće pojavi neki lijep dan,bez vjetra, da pčelar virne u košnicu,pogotovo onu za koju postoji sumnja da ima staru maticu,da je uzimljena sa malom količinom hrane,malom količinom pčele,takve košnice treba otvoriti onda kada se pčelar osjeća komotno,kada mu nije potrebna veća količina odjeće poput bunde,dzempera i kada je košnica lijepo osunčana a pčele nesmetano izlaze i ulaze u košnicu sa korpicama cvjetnog praha. Pčelari su čudna sorta!  Temperatura zraka ne mora biti visoka ako je košnica prije otvaranja na dva tri ili više sati bila osunčana,unutrašnjost košnice bit će zagrijana sunčevom svjetlošću tako da će se pčele po cijeloj unutrašnjosti košnice nesmetano kretati,iznosit će mrtve pčele izbacivati će ostatke utopljavajućeg materijala ako ga je bilo na podnici i to je znak da se pčele nesmetano kreću po podnici gdje je temperatura najniža,još ako pčele uspostave stražu na letu,to je dodatni signal da pčelar može malo virnuti u takvu košnicu i izvršiti uvid u stanje pčelinje zajednice kako bi blagovremeno mogao poduzeti i otkloniti moguće nedostatke. Vađenje okvira po okvir i njegovo detaljno pregledanje sa svih strana je zabranjeno u ovo vrijeme. Isti slučaj je i sa traženjem matice kako bi se pčelarevo zadovoljstvo upotpunilo sa otvaranjem košnice.  Ako u toj ranoj fazi pčelinja zajednica ima 6-8 kg hrane bez obzira kako je hrana razmještena unutar košnice,pčelar nema potrebe da pretura i prebira okvire sa medom ili pergom i tako bezpotrebno rashlađuje košnicu. Isto je i sa traženjem matice,leglo u to vrijeme nalazi se pretežno na središnjim okvirima ako nađemo leglo,bilo zatvoreno ili otvoreno odma ga vraćamo na njegovo mjesto, do okvira sa leglom se vraćaju okviri po redoslijedu oni koji su bili do legla i to je to. Ako nema legla treba sačekati toplije i pogodnije vrijeme pa izvršiti detaljan pregled, a poneka matica u rano proljeće počne zalijegati i kasnije. Ako imamo leglo i hrane 6-8 kg košnicu treba zatvoriti i ne otvarati do dodavanja prvih satnih osnova.  Usputno se mogu odraditi i neki dodatni radovi,ko želi može suziti pčelinju zajednicu unutar košnice nekom pregradnom,stirodurom itd. Ima svrhe ovo raditi,pustite vi kraju one koji pričaju da pčele samo griju unutrašnjost gnijezda gdje se nalazi leglo. Jeste to je tačno da pčele griju unutrašnjost ali se odvaja i dio toplote izvan pčelinjeg gnijezda,ta toplota olakšava pčelama zagrijavanje unutrašnjosti pčelinjeg gnijezda tako da pčele troše manje energije na podizanju temperature u predjelu legla a odvajanjem toplote ka perifernim dijelovima košnice pčelama se omogućava lakši pristup hrani i ako su noći i dani još uvijek hladni. Isti je slučaj i sa utopljavajućim materijalom ispod krova košnice.  Utoplite gornji dio košnice sa stirodurom ili nekim drugim materijalom,ali na način da pčele nisu u direktnom kontaktu sa tim materijalom kojega bi pčele grizle i na taj način one bi stvarale mini deponiju unutar košnice. Ako ne utoplite košnicu i ne suzite njenu unutrašnjost opet ništa niste propustili, 90% pa i više pčelara to ne čini pa opet su jako uspiješni u pčelarstvu. Moja preporuka pčelarima sa manjim brojem košnica je da svojim pčelama posvete više pažnje i njege,poklonjena pažnja i njega pčelinjim zajednicama od strane pčelara bit će pčelaru sigurno vraćena od strane pčela. Svi oni koji žele da postave pvc foliju neka je tada postave,ako je već nisu postavili.  Oni koji se plaše vlage neka sa zadnje strane košnice presaviju pvc foliju tako da na zadnjem dijelu košnice od 2-3 cm nemaju foliju neće napraviti nikakvu grešku,ali je bolje da je folija preko cijele košnice. Sa folijom ili bez folije kod svih jakih zajednica pojavit će se vlaga na perifernim ramovima kao i zidovima košnice. Svi oni koji imaju dobra iskustva sa dosadašnjim radom na svome pčelinjaku neka ništa ne mijenjaju,jer nemaju potrebu za promjenama .Ako prilikom pregleda ustanovimo da neke od zajednica nemaju dovoljno hrane tada je idealno vrijeme da se zajednicama sa nedostatkom hrane da pogača,tada pogača nema velike štete po pčelinju zajednicu. Znam neki će reći nema nikakve štete,ja odgovorno tvrdim da ima štete iz razloga što još nije u potpunosti došlo do smjene dugoživećih sa kratko živećim pčelama. Ali ako neko tvrdi da ima odlične rezultate sa dodavanjem pogače zašto ne nastaviti sa takvom praksom. Svi oni koji dodaju pogaču kao dopunsku hranu trebaju da imaju u vidu, da jaka zajednica u rano proljeće utroši ili prenese za nekih 10-tak dana 1 kg pogače, a kod nekih zajednica zna se desiti i do 2 kg za 15-tak dana.  Zato ako dodamo pogaču pčelinjoj zajednici za 10 ili 15 dana treba istu zajednicu ponovo otvoriti i po potrebi dodati joj pogaču a da se pri tome stari dio pogače pomjeri u stranu bez njenog odstranjivanja kako bi je pčele u cjelosti iskoristile. Ima pčelara koji su razvili razne sisteme tako da na jednom dodaju veće količine pogače tako da svoje zajednice mogu rjeđe otvarati nakon prvog dodavanja pogače.Što znači da, zajednicama kojima ne dodajemo pogaču,koje imaju maticu i zalihe hrane od 6-8 kg ne vršimo pregled do dodavanja prvih satnih osnova. Zajednice kojima dodamo pogaču, potrebno je otvarati svakih 10-15 dana kako bi im dodali narednu pogaču,kada dodajemo pogaču svaki puta rashladimo pčelinju zajednicu a dodatno i opteretimo dugoživeću pčelu preradom pogače koja se još neko vrijeme nalazi u košnici i koja ima izuzetan značaj za rani i brzi razvoj pčelinje zajednice. To nije moj stav nego je to stav većine kolega, mada taj stav nema naučno utemeljenje tako da svi oni koji smatraju ovaj stav ne utemeljenim, imaju pravo na to.  Ono što pčelar ne bi smio dozvoliti u rano proljeće je da mu pčele budu gladne i da umru od gladi,ako nema hrane u košnici a nemamo zalihe meda u okvirima

H.Zlatic Moj nacin pcelarenja 2deo

H.Zlatic Moj nacin pcelarenja 2deo

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Hamid Zlatić Moj način pčelarenja- 2 deo   Loša iskustva ili pčelareva zabluda. Zimovanje pčela na više Lr tijela ili nastavaka. Mnogi su u prethodnim mojim tekstovima očekivali da napišem nešto baš o košnici,na koliko Lr tijela je najbolje zazimljavati pčelinje zajednice. Pise H.Zlatic Broj nastavaka na košnici nije taj koji će utjecati na kvalitetno izimljavanje zajednica,čak što više pčele će u jednom Lr tijelu bolje zimovati nego na dva ili tri Lr tijela ukoliko se nije dovoljno na vrijeme vodilo računa o pravilnom rasporedu hrane unutar košnice. Ista je situacija i sa manipulisanjem unutar košnice sa leglom i maticom tako da zimsko pčelinje klube zahvati dva Lr tijela i to tako da sa gornjim dijelom bude u kontaktu sa hranom dok bi svojim donjim dijelom kao i sredinom omogućilo matici nesmetan prolaz kroz gusto sabijeno klube u gornji nastavak. Mnogi pčelari su počinjali sa rojem da pčelare,a sam roj nije uspio izgraditi više od 10 okvira saća pa samim tim pčelar je prisiljen da takvu zajednicu zazimi na jednom Lr tijelu.  To i jeste najbolji način uzimljavanja za pčelare početnike pa mogao bih reći i za one koji imaju dovoljno prostora za odlaganje višak Lr tijela ili samog saća. Da se razumijemo,ja pčele zazimljavam na jednom,dva,ili dva i pol Lr tijela i to zazimljavanje jako dobro funkcioniše ali tu postoje i određeni problemi.Smrtni prostor jedan je od većih problema kod uzimljavanja pčelinjih zajednica na više Lr tijela.  Šta je smrtni prostor?Smrtni prostor je rastojanje između donje letvice okvira gornjeg tijela,i gornje letvice donjeg tijela okvira takozvane satonoše. Često pčele kod pretrpanog gornjeg tijela sa medom ne očiste matici prostor za zalijeganja a zbog tople jeseni matica zaliježe u donjem Lr tijelu. Međutim kada dođe do naglog zahlađenja pčele se povuku u donje Lr tijelo kako bi zaštitile zaostalo leglo i maticu i iste izgube kontakt sa hranom.  Zato je pčelarima početnicima dobro zazimljavati pčele na jednom Lr tijelu sa dubokim mednim vijencima sve dotle dok ne ovladajau tehnikom rada i manipulacijom sa okvirima na način da pčelinje klupko zauzme donje ali i gornje Lr tijelo. Perfektan pčelar ne postoji tako da uvijek poneka zajednica i ako pčelar sve odradi kako treba ostane u donjem Lr tijelu. Što znači da je sigurnije zazimiti pčele na jednom Lr tijelu ukoliko nismo dobri poznavaoci pojedinih caka za uzimljavanje na više Lr tijela. O ovome ću pisati posebno kod priprema za zimovanje. Pčelinje pogače Na nagovor jednog mog kolege prije nekih 10-tak godina pred novu godinu dao sam svim pčelinjim zajednicama pčelinje pogače,naravno kupljene. I ako svjestan da pčele ne trpe otvorenu hranu te da čim su sa njom u kontaktu odmah je počinju prinositi u unutrašnjost pčelinjeg klupka,nasio sam na jeftinu foru i imao sam posle problema sa svim pčelinjim zajednicama na pčelinjaku. Nakon dodavanja pčelinje pogače došlo je do naglog zahlađenja,pčele su uveliko trošile otvorenu pogaču a nisu mogle vani na pročistni let.  Nakon prvog pročistnog izleta pčela imao sam šta i da vidim sve košnice bile su uflekane pčelinjim izmetom a kod pojedinih zajednica i unutrašnjost je bila uflekana. Isti mi se takav slučaj desio u Februaru kad je minus držao jako dugo. U Februaru mi se desila i veća tragedija gdje je se par pčelinjih pogača otopilo unutar košnice i pogušilo pčele. Nisam zagovornik dodavanja pogače pčelama dok pčele ne mogu svakodnevno ili u par dana općiti sa prirodom i tako se riješiti izmeta koji se mnogo brže gomila u crijevu pčele koristeći otvorenu hranu. Kada je hrana zatvorena voštanim poklopcem pčele ćeliju otvore po potrebi,isti med dobije vlažnost kako bi ga pčele mogle lakše konzumirati,tako da one takav med troše postepeno u odnosu na ono kad im mi damo 1-2 kg otvorene pogače na jedan put. Prvi pregled pčelinjih zajednica i pomoć koju pčelar treba pružiti zajednicama kojima je pomoć potrebna. Mnogi pisci knjiga i pčelarske literature kao i pojedini predavači napravili su čitavu nauku oko tih prvih proljetnih pregleda.Mnogi su da bi bili auhtentični tim pregledima dali i odgovarajuće nazive kao na primjer:prvi proljećni pregled,drugi proljećni pregled, prvi osnovni proljećni pregled i dr.Pčelarstvo se mora pojednostaviti, kako bi olakšali sebi, da se vremenom ne bi razočarali pa čak nedaj bože i napustili ovo plemenito zanimanje ili hobi. Pregledi pčelinjih zajednica trebaju biti planski sa ciljem.Ako planiramo pregled pčelinjih zajednica trebali bi znati šta nam je cilj tog pregleda. Pregledi trebaju biti detaljni,brz a posledica tih pregleda treba biti odklanjanje nedostataka i usmjeravanje pčelinje zajednice onome čemu pčelar teži,proizvodnji meda,cvijetnog praha,matične mliječi,propolisa,apitoxina,matica,rojeva i dr. U ranom proljeću kada su dnevne temperature još uvijek niske,pčele ne treba držati dugo otvorene,rane proljetne preglede ne treba odgađati nego ih treba obaviti odmah čim temperatura i vremenski uslovi dozvole pregled pčelinjih zajednica. Zašto ne treba odgađati prvi pregled? Razlog je jednostavan: prvo u proljeće što može zafaliti pčelama je hrana,drugo su saniranja zajednica koje su obezmatičile,treće saniranje matica trutuša,četvrto je saniranje zajednica sa lažnim maticama. Nedostatak hrane Može se desiti da neke pčelinje zajednice u Martu ostanu potpuno ili sa minimalnim zalihama hrane. Pčelar na vrijeme treba da dopuni hranu,hrana se može dopuniti na način da se gladnoj zajednici doda ram ili više ramova meda od neke druge zajednice,dodavanje šećerne otopine ili sirupa u srazmeru 1:1 ili 3:2 u korist šećera, mnogi će reći kako su noći početkom proljeća hladne i kako pčele slabije prenose šećernu otopinu. Tačno je to,da će pčele slabo ili gotovo nikako prenositi šećernu otopinu kada su noći hladne zato bi pčelar morao imati par ram hranilica kako bi toplu šećernu otopinu sa ram hranilicom mogao smjestiti odmah do pčelinjeg gnijezda gdje je toplo ta ram hranilica je u direktnom kontaktu sa pčelama. Pčele preko satonoša gdje je toplo jako brzo i organizovano dolaze do ram hranilice i prenose šećernu otopinu tamo gdje im to najbolje odgovara.   Ram hranilica je odlična za ovakve situacije iz razloga što su pčele u direktnom kontaktu sa njom dok je hranilica

E.Karahodzic "Pcelarski radovi u martu"

E.Karahodzic „Prepoznatljivi znakovi nozemoze izvan pcelinjeg stanista“

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Ekrem Karahodzić-preminuo 2019 god. „Prepoznatljivi znakovi nozemoze izvan pčelinjeg staništa“ Kako prepoznati znakove Nozemoze izvan kosnice U jutro, prije izletanja pčela, na letu oboljelih zajednica uočava se jedan broj mrtvih pčela (dvije, tri, pet, pa i znatno više) ovisno od zaraženosti pčelinje zajednice, oblika bolesti, godišnjeg doba i izlazaka pčela u predhodnom danu. Pise Ekrem Karahodzic Prve izletnice iz staništa iznose mrtve, ali i teško bolesne pčele. Većina bolesnih pčelinjih jedinki izleti iz staništa i umire daleko u prirodi, a jedan broj prizemlji svoj let, odmah po izletu, na par koraka od svog staništa. Jedan broj teško bolesnih jedinki i ne izleće, već izlazi iz svog staništa i ubrzanim hodom prelaze poletaljku i ne zadržavajući se na njoj padaju na zemlju. Ovako bolesne jedinke kada padnu na zemlju, mogu da nastavljaju da se po zemlji kreću žurnim hodom (ne u skokovima), a potom gmižu sve sporije udaljavajući se u pravcu istoka. Ovakvim ukupnim kretanjima za veoma kratko vrijeme većina jedinki (pcele pjesaci) udalji se od svog staništa gdje umiru. Mali broj, ovako teško bolesnih pčela iz svog staništa izlazi sporijim hodom zastajkujući neodlučno na kraju poletaljke.  Većina tako bolesnih pčela pada sa poletaljke na zemlju i tu, ispred staništa i umire, ali jedan broj umire na samoj poletaljci ili se u smrtnim grcevima zadrže na prednjoj strani poletaljke. Poslije dugotrajnih kiša na letu se nalazi veći broj mrtvih pčela a naravno i na podnici. Manji broj teško oboljelih radilica, a naročito starijih kućnih pčela, umire u svom staništu nakon čega ih druge pčele iznose van staništa u prirodu.Bolest kod pčelinjih jedinki u zadnjem stadiju razvoja znatno uznapreduje, ali bolesne radilice ljeti, uglavnom smognu snage da izlete iz svog staništa i umru u prirodi. U proljeće često se uočavaju bolesne ili umrle radilice na spoljnim stranama plodišta, obično prednjem. Ljeti pa i u vrijeme hladnijih dana ovakve pojave su rijetke.Na poletnoj daski i prednjoj vanjskoj strani staništa uočavaju se tragovi pčelinjeg izmeta kojeg pčele nisu dijerirale u svom letu već u mirovanju ili u hodu. Ljeti su ovakve pojave sasvim rijetke, naročito na prednjoj strani staništa, a u proljeće su česta pojava.  Ove pojave na poletnoj daskci treba razlikovati od tragova propolisa kojeg “pčele tuđice”, (obično u jesen) razgrađuju sa vanjske strane staništa. Različiti su uslovi življenja i aktivnosti pčelinje zajednice tokom jednog dana usljed čega su i uočavanja umiranja pčelinjih jedinki različita u različito doba dana. Najuočljivija umiranja pčelinjih jedinki su tokom jutra i prvih aktivnijih prijepodnevnih izletanja pčela, a naročito poslije dugotrajnih kiša. Sredinom i u drugoj polovini dana i kod teško oboljelih zajednica teže je uočiti umiranje pčelinjih jedinki. U popodnevnim satima bolesne pčele koje gmižu po zemlji uočavaju se od 20 do 30 metara ispred staništa gdje je i najveći areol njihovog umiranja.  Pčelar u praksi to područje uglavnom ne posmatra. On posmatra zemljište neposredno ispred staništa. Međutim, u popodnevnim satima i kod jako obolelih zajednica, na tom dijelu zemljišta nema bolesnih (živih) pčela. Bolesne pčele za samo dva, tri minuta odgmižu pa se udalje više od 5 metara od svog staništa, što je razlog da pčelar neposredno ispred staništa i ne zapaža bolesne pčele, a nuzda i potreba da pcelinjak mora biti uredan kako bi se ovi znakovi lako uocili. dakle, trava ispred pecelinjaka mora biti konstantno pokosena.Veći broj mrtvih pčela ispred leta pčelar lahko uoči . Sama ta pojava ozbiljan je znak da se radi o bolesti. Međutim, obično ni ova pojava pčelara ne upućuje na bolesno stanje njegove zajednice.  Pčelar ako i druge znakove nije zapazio, o uzroku smrti ovih pčela zaključuje na predpostavkama.Njegove predpostavke su najčešće pesimistične pa podcjenjuju moguće opasne uzroke smrti. Obično pčelar posumnja da je smrt pčela nastupila usljed starosti, odnosno ubrzane smjene zimskih i ljetnih ili ljetnih i zimskih pčela.  Ponekad sumnja da je do smrti došlo usljed grabeži ili zalijetanja tuđih pčela pa da je to samo rezultat njegovih dobrih, jakih neustrašivih pčela stražarica, te da njegove vrijedne radilice angažovane na važnijim poslovima nisu ih dalje odnijele već samo ubile i izbacile iz svog staništa. Kada pčelar i zapazi pojedine pčele kako izlaze na leto i padaju sa poletaljke sklon je sumnji da su i to tuđice koje su neslavno završile u njegovoj zajednici. Kada ovakve pojave pčelar učestalije zapaža njegove sumnje postaju ozbiljnije, a najčešće su usmjerene na prisustvo varoe. Međutim, tada je kasno da bi pomogao bolesnoj zajednici, nozemoza je uznapredovala i njoj se vjerovatno već pridružila i neka virusna bolest. U ovom stadiju bolesti, obično se pojavi i grabež i zajednica se raspada a bolest se prenosi u druge zajednice. Fotografije sa pcelinjaka Ekrema Karahodzica —————————— Dragi prijatelji, pčelarke i pčelari, sa zadovoljstvom Vam predstavljamo prvu knjigu, autora, doc. dr Gorana Mirjanića, pod nazivom „Ishrana pčela“.  Cijena knjige je 15 KM i možete je naručiti porukom u inbox ili kupiti direktno u našoj radnji u Gradišci. 📦👍 Knjiga je ispunjena praktičnim savjetima i tajnama uspješne ishrane pčela. Nauka, struka i iskustvo u službi očuvanja pčelinjih društava. 🔝 Cena za Srbiju je 990 din+postanski troskovi! Za naružbe iz Srbije, možete se obratiti našem distributeru: (posaljite poruku preko messenger-a na ovoj stranici)https://www.facebook.com/medpcelarskimagazin/ Ili posaljite poruku preko ovog istog sajta(pritisni dugme kontakt)ili direktno na mail: medpcelarskimagazin@yahoo.com Vaša Košnica Gradiška! Ekrem Karahodzić Autor teksta Pcelar iz BiH,pcelari vise decenija,strucni predavac,autor mnogih tekstova,proizvodjac maticne mleci,meda,polena,itd. Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Pet godine od postojanja sajta (2016 god)- i preko 233.456  poseta sajtu,doslo je vreme za korak napred.Novi dizajn,koncept…Uveli smo i marketing (jedini nacin da i dalje postojimo) Dragan Radanovic-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016