prihrana pcela

medpcelarskimagazin/honeybeekeeping magazine

G.Mirjanić Upotreba veštačke proteinske pčelinje hrane

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više goran mirjanić Upotreba veštačke proteinske hrane Preuzeto iz nove knjige G.Mirjanića Pritisni ovde i idi na kontakt stranu da naručiš novu knjigu od G.Mirjanića Upotreba veštačke proteinske hrane Polen kao glavna proteinska komponenta u obroku pčela, ima svoje zamjene koje se koriste uglavnom u prvom dijelu pčelarske sezone, uproljeće, a sve sa ciljem intenzivnog razvojalegla .Rezultati istraživanja Sahinler et al. (2003) su pokazali da je ishrana pčela sa zamjenom polena + sirup više povećao broj okvira sa pripadajućim pčelama, površinu pčelinjeg legla i prosječnu masu drustva u odnosu na ostale dodatke ishrani. S druge strane, prema istraživanju Crailsheim (2012), rezultati vještačke ishrane pokazuju povećanu potrošnju hranjivih materija u organizmu pčela. To znači da obrok za pćele mora biti jasno definisan zavisno od godišnjeg doba i kvalitetnoizbalansiran za potrebe istih. Najčešća zamjena cvjetnom prahu sastojise od sojinog brašna, sušenog pivskog kvasca i obranog mlijeka (Ilaydak, 1970). Prema istom autoru, suvi pivski kvasac možezamijeniti polen za 50%. Pivski kvasac predstavlja sporedni proizvod industrije piva koji se koristi u ishrani domacih životinja. Suhi pivski kvasac dobiva se sterilizacijom svježeg kvasca u pari, a zatim sušenjem. Sadrži oko 50% sirovih proteina dobre biološke vrijednosti. Osim pivskog kvasca, sporedni proizvodi industrije piva su i pivskitrop, hmeljni trop, topli talog i ugljen-dioksid. Kemijski sastav pivskogkvasca zavisi od vrste kvasca, sastava hranjive podloge, uslova proizvodnje, kao i fiziološkog stanja i starosti ćelije.Osim pivskog u pčelarskoj praksi se koristi i pekarski svježem i suhom obliku. Najčešće se koristi receptura po kojoj se 250 gr.svežeg  pekarskog kvasca rastvori u 0,5-l šećernog sirupa (odnos 1 :1). Toj smjesi se doda  5l. šećernog sirupa i  isti se potom prokuva. Time se u svakoj litri sirupa dobije 50 g. kvasca- idealna kolicina zapodsticajni proljećni razvoj poelinjeg društva. U odnosu na svježi pekarski kvasac, suvi se dodaje u količini 4 puta manjoj od svjezeg,istu recepturu pripreme hrane za pčele. Takođe, pozitivno dejstvo na prinos meda i polena imaju i bevipleks (vitamini B kompleksa) i limunov sok (Konstantinović i sar., 1987)Kao zamjena polenu, u pčelarskoj praksi se koristi kravlje mlijeko i sojino brašno. Naime, poznato je da u mlijeku ima daleko višebjelančevina nego u medu i da pčele lako usvajaju kravlje mlijeko (oko76,5%). Ako se 10-20% vode u šećernom sirupu zamijeni sa kravljim mlijekom, dolazi do povećanja sadrzaja bjelančevina u tijelu pčele za 4,5-6,6%. Uočeno je da je najveći utjecaj na povećanje broja celija sa  leglom bio pri zamjeni 10% vode sa obranim kravljim mlekom  i da se zamjenom vode i sa 20% mlijeka postižu bolji rezultati  u odnosu na ishranu medom, kao osnovnim pčelinjimproizvodom. Nedostatak ovakve ishrane pčela u praksi predstavlja činienica da ovakvu hranu (mliječnog sastava) pčela ne pronalazi u prirodi i veoma se teško prilagođava na istu. Iz tog razloga je . neophodno ishranu započeti postepeno sa manjim porcijama popčelinjem društvu. Prvog dana se dodaje čisti šećerni sirup u količinama 200-300 ml.  po pčelinjem društvu, drugog dana  se 10% zamijeni sa mlijekom, a treceg dana 20% vode. Takodje  potrebno je voditi računa i o mogućnosti kvarenja hrane za pčele (rjedak sirup za  pčele sa dodatkom mlijeka). Zato je potrebno u hranilicu  dodavati samo onu količinu  hrane koju će pčelinje duštvo brzo i  bez ostatka u hranilici potrošiti za svoje potrebe. Pčelama mlijekododavati u hranilicu samo u toku pčelarske sezone. Ako bi se ovakav vid hrane za pčele našao u zimskom periodu, doveo bi do opterećenja  zadnjeg crijeva pčela, lošijeg prezimljavanja pcela i njihove većesmrtnosti (nemogućnost pročisnog leta). Pčele uzimaju sojino brašno, koje sadrzi sitna skrobna zrnca. Razlog za to leži u činjenici da samo sitna granulacija sojinog, pšeničnog i zobenog brašna se u potpunosti razgradi u crevu pčele dok krupnija zrnca samo prodju kroz probavni trakt pčele te se  u  izvornom oblikuobliku izbacuje u spoljnu sredinu. Inače, pčela konzumira čvrstu hranugranulacije do 0,08 mm. U protivnom, hrana veće krupnoće će bti izbačena na podnjaču košnice i predstavljaće dodatni trošak za pčelara (hrana u potpunosti neiskorišćena). Samo na ovaj način sojino brašno ima pozitivan efekat na odgajivanje pčelinjeg legla i proizvodnjuvoska. Takode,obezmaščeno sojino brašno pozitivno utice i na dužini  života pčela tako da pčelama hranjenim sojinim brašnom ili kvasca omogućava 47.4 dana života, a čistim šećerom samo 22.5 dana.Pčele uzimaju polen i njegove zamjene i skladište ga u neposrednoj blizinipčelinjeg legla. Sa pojavom prirodnog polena prestaju da posećuju hranilice, sve dok ponovo ne prestane unos prirodnog polena.Smatra se  da se najveći efekat ishranom sa zamjenom polena postiže ako se  jedan dio tih zamjena 15-20% zamijeni prirodnim polenom.Efekat se vidi u kolicini pčelinjeg legla i ukupnoj masi pčela u tretiranoj košnici.Osim sojinog, pčelama je veoma interesantno i pšenično brašno na šta ukazuju u i istrazivanja Taranova (1986).Najveći  efekat na pčelinje društvo lučenje voska) imala je ishrana pčela  hranom u kojoj se nalazi  psenično brašno, ali  uz dodatak prirodnog  polena. To znači da sve hranjive materije, kojima je brašno siromašno (prvenstveno vitamini, osim B), pčele kompenzuju sa  polenom, koji je izdašan ovim materijama.——————————————————- Dragi prijatelji, pčelarke i pčelari, sa zadovoljstvom Vam predstavljamo prvu knjigu, autora, doc. dr Gorana Mirjanića, pod nazivom „Ishrana pčela“.  Cijena knjige je 15 KM i možete je naručiti porukom u inbox ili kupiti direktno u našoj radnji u Gradišci.  Knjiga je ispunjena praktičnim savjetima i tajnama uspješne ishrane pčela. Nauka, struka i iskustvo u službi očuvanja pčelinjih društava.  Cena za Srbiju je 990 din+postanski troskovi! Za naružbe iz Srbije, možete se obratiti našem distributeru: (posaljite poruku preko messenger-a na ovoj stranici)www.facebook.com/medpcelarskimagazin/ Ili posaljite poruku preko sajta ovde na „kontakt“ stranici !Ili direktno na mail: medpcelarskimagazin@yahoo.com Vaša Košnica Gradiška!  goran mirjanić Autor teksta Autor  je Doc.Dr.G.Mirjanic sa poljoprivrednog fakulteta u Banjaluci(BiH-Republika Srpska).Naucni radnik,pcelar prakticar,uspesni predavac i plodni pcelarski autor.   Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Sajt je počeo sa radom 2016 god i najčitaniji je pčelarski sajt u regionu. Marketing je način da i dalje postoji sajt i pomaže pčelarstvu . Dragan Radanović-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav

Pčelinjak u rujnu (septembar)

D.Spancic Pcelinjak u rujnu(septembar)

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Dražen Špančić Pčelinjak u rujnu (septembar) Pise Drazen Spancic  Tekst je prvobitno objavljen u Hrvatska pcela (Dole imate link) http://www.pcela.hr/index.php?searchword=Drazen+spancic+rujan&option=com_search&Itemid= Eto,nakon kraće pauze i nešto ljetnih odmora opet smo se vratili pisanju o pčelama. Iskreno se nadam kako smo svi napunili baterije i zaboravili na još jednu, slobodno mogu napisati, lošu pčelarsku godinu. Malo koja grana u pčelarstvu je uspješna ako nemamo pašu, a paša je u većini krajeva izostala. Nektar (med) je pčelinja hrana i ako je u prirodi nema ili je svedena na minimum sve su radnje nepotpune i remete dobru pčelarsku sezonu. Sada smo u rujnu i ako nam je kolovoz bio donekud vlažan, tada se u rujnu još može očekivati ponešto sitno od pčelinje paše i to uglavnom od djetelina, vodopija ili od vrijeska u primorskim krajevima. Ne smijemo zaboraviti kako se i u ovom mjesecu može pojaviti medljika i kao takva može naštetiti nespremnim zajednicama svojom lošom zimnicom. Zato pčelari trebaju provjeriti kvalitet zimnice kod svojih zajednica i po potrebi medljiku razblažiti šećernim sirupom ili cvjetnim medom iz pričuve. Rujan je u pčelarskim krugovima ujedno i početak nove pčelarske sezone i pčele u ovom periodu počinju osjećati potrebu za mirovanjem, ponašaju se nešto drugačije u odnosu na prethodne mjesece: postepeno se smanjuje broj radilica uslijed smjene ljetno-zimskih pčela, pčele sužavaju obim legla u košnici, produbljuju medne vijence na centralnim okvirima i slično.Kako bi u potpunosti uspjeli kvalitetno pripremiti pčele za period zimovanja, predlažem sljedeće radove: -ZADNJA DOPUNA ZIMNICE AKO TO NIJE RANIJE URAĐENO -OBRATITI PAŽNJU NA RE-INVAZIJU VAROOE -SKLADIŠTENJE MEDIŠTA I BORBA SA VOSKOVIM MOLJCEM -REGULIRANJE VENTILACIJE U KOŠNICI -BORBA SA ŠTETOČINAMA I POSTAVLJANJE ČEŠLJEVA NA KOŠNICE -ZADNJA DOPUNA ZIMNICE AKO TO NIJE RANIJE URAĐENO Često puta do sada sam spominjao prihranjivanje pčela, ali postoje pčelari koji su se na takve riječi oglušili i nisu na vrijeme prihranili svoje pčele. Zajednice koje u ovom vremenskom razdoblju gladuju sada mogu imati problema oko prerađivanja i skladištenja zimnice. Pčele je trebalo prihranjivati u srpnju i kolovozu, te je trebalo izrabljivati ljetne kratkovječne pčele koje bi svejedno uskoro uginule od starosti.Svi mi dobro znamo kako su paše u ovoj godini bile oskudne i kako su pčelari primorani svoje zajednice prihranjivati šećerom, ali taj posao je trebalo odrađivati dugoročno i postepeno, kako bi se održala radna atmosfera u košnici u kojoj bi matica postepeno širila svoje zimske dugovječne pčele.Ipak, ako niste do sada prihranili zajednice,[su_animate type=“flip“ duration=“3″][/su_animate] savjetujem vas da to ipak učinite i osigurate pčelama miran zimski san. Istina, kasna prihrana izrabljuje zimske dugovječne pčele i skraćuje im životni vijek, ali sada ide ona stara poslovica koja kaže: daj šta daš i budi zadovoljan s onim što imaš! U ovom vremenskom periodu uglavnom se vrši prihrana gustom otopinom šećera i vode (2:1 u korist šećera), kako bi se što prije nadoknadila zimnica i kako bi se pčelama olakšalo da se oslobode viška vlage iz sirupa. Pčelari koji su do sada uredno izvršili prihranjivanje neće imati prevelikih poteškoća oko zimnice svojih pčela, već će neznatne količine zimnice koje nedostaju lako dopuniti u prvoj dekadi mjeseca rujna, bez da pretjerano opterete zimske dugovječne pčele.Htio bih se još osvrnuti na jedan bitan detalj oko preuranjene zimnice na pojedinim lokacijama.  Što zapravo želim reći? Postoje manje iskusni pčelari koji smatraju kako su svoje zajednice dovoljno prihranili još u kolovozu, ali ne zaboravite na sljedeće! Pčele su ovog ljeta ostale nešto snažnije nego je to inače običaj za ovo doba godine i odgajale su veće količine legla nego je to uobičajeno. Takve zajednice u bespašnom periodu mogu potrošiti nešto više hrane iz zaliha i zapravo su u stanju stanjiti medne vijence.  Zbog toga predlažem da se svi još jednom uvjerimo u postojanost dovoljnih količina hrane za zimu i ako ista nedostaje moramo je nadoknaditi u narednom periodu. Obično se ne radi o velikim razlikama, već o nekoliko kilograma hrane koja se uvijek može dodati pčelama u preradu i na taj način možemo reći kako smo upotpunili zimnicu.OBRATITI PAŽNJU NA RE-INVAZIJU VAROOE Varooa je nametnička bolest odraslih pčela ali i pčelinjeg legla, uzrokovana grinjom varroa destructor. Varooa je vjerojatno najveći neprijatelj pčela koja se razmnožava u poklopljenom pčelinjem leglu. Bolest je duga toka, a kada se razvije veliki broj parazita, zajednica brzo slabi i na posljetku u potpunosti propada. Ovaj pčelinj krpelj prenosi preko dvadest virusa koji su izuzetno opasni po opstanak pčela i teško se liječe. Poznato je kako pčele imaju svoje viruse koji jesu opasni, ali od istih virusa boluje i varooa. Nije isto ako zajednica unutar sebe prenosi virus i kada taj isti virus prenosi varooa sišući pčelama limfu .Zašto sam ovo ukratko napisao? Jednostavno kako bi pčelari shvatili koliko je varooa opasna po pčelinje zajednice i kako se pored nje nikada ne smijemo opustiti.Istina, ove godine varooa nije dosegla svoj vrhunac i teško da će nanijeti ozbiljne štete pčelama tokom zime, ali budite uvjereni kako ista nije nestala i kako se zasigurno krije u poklopljenom leglu. Mnogi od nas su tretirali svoje pčele ili su izvršili kratke provjere kako bi se uvjerili u postojanost nametnika i ubrzo zaključili kako varooe nema.  Da li je baš tako? Ja odgovorno tvrdim kako varooe ima, ali pitanje je u kojim količinama. Pčele su kroz kolovoz imale jako puno legla i varooa se skrivala u poklopljenom leglu i kako se leglo bude smanjivalo tako će nametnik svakodnevno dolaziti na vidjelo. Nemojte se iznenaditi zbog RE-invazije varooe u rujnu i pojavu virusa.Često pčelari kupuju kojekakve preparate za suzbijanje varooe na crnom tržištu, bez da znaju tko ih proizvodi, što je sastav preparata,[su_animate type=“flip“ duration=“3″][/su_animate] koliki mu je rok trajanja i kolike su mu rizidue u medu i vosku.  Često takvi preparati nisu učinkoviti i mogu dati pčelarima potpuno krivu sliku o stvarnom stanju nametnika na vašim pčelama. Tako krive procjene mogu dovesti do RE-invazije varooe u rujnu, gdje je brojno stanje nametnika preveliko u odnosu na brojno stanje pčela radilica. Tada nastupa slabljenje pčelinjih zajednica