prelazak sa farrar na lr kosnicu

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Jurica Manestar Moj nacin rada sa FR kosnicom!-Premijera teksta! Moj nacin pcelarenja sa Fr kosnicom Farar košnica – budućnost pčelarstva?? Kompletna tehnika rada sa FR U doba kada više ne postoje klasična godišnja doba, kada zimi budu temperature na kopnuoko 15-20 C, kada neke zime napada i 2 metra snjega ili kada ljeta gore na 35-40 C,neminovno se postavlja pitanje kako se pčelari mogu prilagoditi svemu tome. Pomalo dolazi novo vrijeme u pčelarstvu koje se manifestira generacijskom promjenom pčelara, promjenomtehnika modernog pčelarenja, promjenom tretiranja pčela ali i neminovno promjenom tipakošnice. Piše Jurica Manestar Kada gledamo kroz povijest, tip košnice se kontinuirano mjenjao od kamenih, prekopanjeva, pa pletara, do današnjih “modernih košnica” koje uglavnom najčešće predstavljaju DB, LR te Farar košnice. DB košnica zbog svoje veličine i nepraktičnosti pomalo odlazi iz pčelarstva, pogotovo onog profesionalnog. Veći dio svijeta upotrebljava danas LR košnicu, u nekim svojim lokalniminačicama. LR košnica se pokazala kao dobar kompromis težine rada, te zbog svoje asimetričnosti(dužina nije jednaka širini) pruža mogućnost hobi i profesionalnim pčelarima da manipulacijomnastavcima I okvirima ubrzavaju razvoj pčele u odnosu na prirodni tok razvoja. Kako je nastala Farar košnica 30tih godina prošlog stoljeća, američki profesor entomologije C.L Farrar uvidio je glavnu manu klasične DB 12 košnice i prepolovio je DB12 nastavak na dva nastavka visine 17 cm. Novo nastala košnica je imala 12 malih okvira u jednom nastavku. U moderrno doba FR se smanjio na 10, pa čak i 8 okvira, zbog spoznaje da pčele ipak bolje djeluju po vertikali. Danas je FR u LR gabaritima. Najveća mana DB12 nastavka prema Farrar-u, bila je nemogućnost manipulacije plodištem košnice. Kod DB-a smo mogli u proljeće jedino čekati da se pčele same razviju. Nismo moglimanipulacijom nastavcima plodišta (DB samo jedan nastavak u plodištu) utjecati na brži razvojpčele. Isto tako problem rojenja kod DB košnice je bio teško rješiv, dok se kod FR jednostavnim prebacivanjem nastavka, plodište “destabiliziralo” za rojenje ili preveniralo rotacijama nastavaka u plodištu. FR plodište ima oko 95.000 ćelija i time je oko 35% veće odLR plodišta, šta odmah asocira na problem rojenja kod LR-a. Isto tako Farrar je osmislio sada moguće dvomatičarenje. Otkrio je da jedno dvomatično društvo daje prosječno 30-50% više meda nego dva posebna društva, sa istim brojem pčela. Naravno takva konfiguracija košnice bila je moguća samo sa plitkim nastavcima tipa FR.Danas FR košnica dobiva na popularnosti sve više. Razlozi leže u mnogim prednostima košnice niskog nastavka koja ima dvodjelno plodište. U današnje vrijeme klimatskih promjena, imati košnicu u više manjih dijelova predstavlja prednost, jednako kao i smanjenje rizika kod nesigurnih prirodnih paša. Sve više profesionalnih pčelara prelazi na FR košnice zbog njenih evidentnih prednosti. U Europi postoje danas profesionalni pčelari sa po 9000 FR košnica.Industrijske paše još uvijek više koriste LR košnice zbog velikog dnevnog prinosa, mada se FRpokazao još boljim zbog lakšeg kontroliranja rojenja i mogućnosti skupljanja sortnog meda.Odnos LR i FR je 6 FR nastavaka = 4 LR nastavka (35% razlike) Prednosti FR košniceEvo liste nekih prednosti FR košnice:– manja težina nastavka (sa medom oko 20kg)– rad sa nastavcima– ozbiljno smanjeno i kontrolirano rojenje !!!– lakše, bolje i suše zazimljavanje. Nema smrtnog prostora jer je u sredini klupka– bolji toplotni režim u zimi i u proljeće kod manipulacija podišta- 3 nastavka– osjetno brži proljetni razvoj zbog mogućnosti manipulacije plodištem– manji okviri pa nema razbijanja u vrcalici, mogućnost samoizvlačenja saća bez SO – univerzalnost nastavka za potrebe oplodnjaka ili nukleusa– lakše proširivanje košnice za cijeli nastavak SO (6,6 LR okvira)– NEMA POTREBE TRAŽENJA MATICE- dovoljno je zadimiti nastavak da matica pređe– lagana izmjena matice ili formiranja novog društva– brže poklapanje meda– pogodniji okviri za med u saću– nije nužno ožičavati okvire zbog male visine– mali medni vjenci pa med ide u medište,umjesto u plodište– svaka manipulacija je PUNO MANJI stres zajednici– više nastavaka = više mogućnosti i kombinacija– ekstremno brzo širenje pčelinjaka– veća mogućnost skupljanja sortnog meda.– svi nastavci su jednaki pa nema potrebe za polunastavcima u medištu i različitim okvirima. Evo jedne moje jednostavne tehnike rada sa FR košnicom. Kako FR košnica pruža nebrojnoraznih kombinacija zavisno od onoga šta nam treba, teško je odrediti se za jednu tehniku. Uželji da napravim tehniku koja bi trebala zadovoljiti potrebe svakog prosječnog pčelara, smislio sam hibridnu i jednostavnu tkz MSM (matica-satna osnova-med) tehniku rada sa FR. Ovom tehnikom možemo dobiti u sezoni barem 10 izvučenih novih SO, novu maticu ili novo društvo, te veću količinu meda,,,a ujedno riješiti rojenje i uzimljavanje. Priznat ćete da je slično teško ilinikako izvedivo na LR ili DB košnici radeći samo sa nastavcima. Ova tehnika upotrebljiva jehobi i profi pčelarima. Pokušat ću tehniku objasniti kroz njene faze koristeći se univerzalnimterminskim planom paša… Objašnjenje po fazama..1. fazaZimi držimo zajednice na 3 nastavka zbog riješavanja problema vlage u košnici. Volumenkošnice je veći pa nema toliko vlage u košnici. Klupko je OBAVEZNO pozicionirano u 3. i 2. nastavku, a ponegdje dira 1. nastavak. Slabija društva znaju prezimiti samo u 3. nastavku pase to korigira u ranoproljećnom izjednačavanju tj spajanju društava. 2. fazaObavezno izjednačavanje društava nastavcima radi pozicioniranja klupka u 2. i 3. nastavku.Nastavak 1. postaje novo medište i ujedno se odmah stavlja matična rešetka bez leta na nastavak 3, koji je sad na poziciji 2. Kreće i prva horizontalna rotacija ne bi li im se med stavio iznad leta te time isprovociralo seljenje meda po košnici, te samim time veća aktivnost matice.Nakon toga ne treba ništa dirati dok pčele ne napune plodište pčelama, medom i peludom. Po želji se može prihranjivati radi ubrzanja razvoja. Na kraju tog perioda moguće su i vertikalne rotacije ako ima puno pčela u košnici, nebi li se zbunilo pčelu glede rojenja. 3. fazaU prvim većim pašama kada imamo u dva nastavka plodišta puna pčela (9 do 14 okvira ZL),odvajamo gornji nastavak plodišta sa svim fazama legla, ali bez matice. Dobro zadimeći taj nastavak otjerali smo maticu u donji nastavak plodišta. Taj nastavak stavljamo na vrh kosnice a u sredini ostaju potrebita medišta. Time