Pcelinje sace Архиве - Medpcelarskimagazin

Dražen Špančić- SATNE OSNOVE KAO NOVO PLODIŠTE

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Dražen špančić SATNE OSNOVE KAO NOVO PLODIŠTE SATNE OSNOVE KAO NOVO PLODIŠTE“ Davno sam napisao ovaj tekst i tehnologiju koju sam usvojio na svom pčelinjaku. Nekim mojim novim prijateljima dobro će doći da ga pročitaju….Pišući razne tekstove po forumima, neki prijatelji pčelari su se zainteresovali za način rada koji sam usvojio u svojoj praksi i želji da ga primjene na svom pčelinjaku. S obzirom da je teško svakom pojedinačno opisati tehnologiju rada satnim osnovama, odlučio sam napisati tekst i da ga podijelim sa svima vama, kao plod dobre suradnje i odnosa među prijateljima.PIŠE D.ŠPANČIĆTEKST JE PRVOBITNO OBJAVLJEN U ČASOPISU HRVATSKA PČELA 2017g Ubijeđen sam, složiti ćete se samnom kako je zdravo saće u plodištu pluća košnice, koja u svakom momentu moraju da dišu punim kapacitetom, bez dodatnog opterećenja, kako u zimskom periodu, tako i za vrijeme aktivne sezone naših ljubimica. Iako pišem sa kontinentalnog dijela Hrvatske, gdje se klima znatno razlikuje od ostatka dijelova na Balkanu, ipak moram napomenuti kako su nam paše svima manje-više podjednake, sa napomenom kako neke paše dođu ranije a neke kasnije. KOMPLETNA ZAMJENA SAĆA U PLODIŠTUPčelarim LR košnicom i pokušati ću vam predstaviti svoj način izmjene kompletnog saća u plodištu do završetka bagremove paše, na način da se buduće plodište sastoji od deset satnih osnova. Da bi pčelari bili uspješni u ovom postupku moraju imati satne osnove od čistog voska (bez primjesa parafina, loja i sl..) uzimljene snažne zajednice, velike zimske zalihe hrane i solidnu proljetnu pašu. Ako ispunjavate ova četiri uvjeta, onda imate šanse promijeniti kompletno saće u plodištu, bez gubitaka snage pčelinjih zajednica i smanjenih prinosa do kraja bagremove paše, a nekada i ranije. Kvalitetno uzimljene zajednice na početku listopada zimuju na minimalno 18kg hrane (najbolje meda), kroz zimu troše rijetko kada više od 6kg da bi na kraju veljače imale u zalihi odokativnih 12kg hrane. Pomenute zajednice ako su zdrave ne trebaju pomoć pčelara nego se samostalno razvijaju u super jake pčele spremne da iskoriste sve nadolazeće paše, naravno u skladu sa mogućnostima koje joj nude vremenski uvjeti. Nakon dodavanja oksalne kiseline ne uznemiravam zajednice sve do početka veljače kada vršim kratki brzi peglad kako bi utvrdio zdravlje pčela i količinu hrane dostupne pčelama u klupku. Uglavnom tako kvalitetno uzimljene pčele ne mogu da probiju mednu kapu ali iz sigurnosti izvršim pregled i dodajem po potrebi prve pogače, kako se ne bi dogodilo da nam zajednica ugine od gladi na centralnim okvirima i nemogucnosti da si prinese hranu sa bočnih okvira meda usljed hladnoće. Sljedeći brzi pregled radim krajem veljače kada dodajem svim zajednicama prve pogače ili kristalni med 1kg po zajednici. Postavljam utopljavajući materijal (foliju) i ne poduzimam više ništa sve do perioda sedam dana pred cvatnju divlje trešnje. Kako mi se plodište u tom periodu godine još uvijek nalazi u gornjem nastavku, postavljam matičnu rešetku sa pomoćnim letom izmedu dva nastavka i vraćam košnicu u prvobitan položaj (dolje prazno saće dok se gore I dalje nalazi plodište).Od početka marta pa do početka cvjetanja trešnje pčele pojedu jednu pogaču.Nije potrebno zajednice dodatno prihranjivati jer preostala zimnica sasvim je dovoljna da razvija snažne jedinke. Ako pomenutom društvu pridodamo i eventualne proljećne unose svhatiti ćemo kako naše pčele žive u obilju nektara, meda i cvjetnoga praha. Početak cvjetanja divlje trešnje jasan je pokazatelj kako je proljeće već uzelo maha, dnevne temperature nerijetko su i iznad 20c, pčele užurbano rade i unose razne boje cvjetnoga praha što je dokaz da se priroda opasno probudila i daje svoj maksimum. Veliki broj pčelara tada rotira svoje nastavke, prevješava leglo i slične mukotrpne poslove kako bi natjerali svoje pčele na brzi razvoj u svrhu ostvarivanja visokih prinosa na bagremu. Ja osobno ne mučim se toliko nego otvorim košnicu i na postojeće plodište postavim nastavak sa 10 satnih osnova, na novododani nastavak postavim novu pogaču, preko pogače postavim foliju i poklopim košnicu. Stavim prst u uho i ne uznemiravam pčele narednih dvadesetak dana. Uopće me ne brine situacija da li će biti hladnoće, kiše, snijega i ostalih vremenskih nepogoda. Koliko god u ovom vremenskom periodu padala kiša i bilo hladno za toliko će se i razvoj biljaka zaustaviti, bagrem će kasnije cvjetati i opet sve dođe na svoje. Pčele iz plodišta stvarale su temperaturu koja se zadržavala pod foliom gornjeg nastavka i grijala je pogaču. Pogača mami pčele koje rade tzv lanac i spajaju se sa plodištem. Kako konzumiraju pogaču tako mlade pčele grade satnu osnovu i preslaguju med iz starog plodišta u novo. Dakle, nisam otvarao košnice od početka cvjetanja trešnje pa sve do kraja cvijetanja jabuke. Pri završavanju cvjetanja jabuke otvaram svoje zajednice i u većini slučajeva pronalazim staro plodište zaleženo u potpunosti ali i izgradenih 5-8 satnih osnova u koje je prešla matica i zasnovala svoje novo leglo u novom nastavku. Ovisno o godini nekada pčele u potpunosti izgrade svih 10 satnih osnova a nekada 5 osnova, što ovisi o pašnim prilikama i općenito medonosnom proljeću. Važno za napomenuti kako mi se nikada nije dogodilo da mi pčele ne izgrade minimalno 5 satnih osnova bez obzira na proljetnu hladnocu, mrazove i sl. Otvorivši naše košnice na kraju cvjetanja jabuke vršimo sljedeće radove. Naše novo i staro plodište privremeno sklanjamo u stranu kako bi došli do donjeg nastavka. Donji nastavak također uklanjamo i na njegovo mjesto stavljamo naše novo plodiše djelomično izgradeno, preko novog plodišta stavljamo nazad matičnu rešetku, na matičnu rešetku vracamo staro plodište, da bi na staro plodište postavili prazan nastavak koji se do sada nalazio na podnici. Ovim načinom zapravo smo zamjenili prvi i treći nastavak dok je staro plodište ostalo na mjestu gdje je i prije bilo.Spuštanjem novog plodišta na podnicu u većini slučajeva spustili smo i maticu jer matica se u proljeće uglavnom nalazi na djevičanskom sacu. Kako bi bili sigurni gdje vam se nalazi matica dođite na vaš pčelinjak nakod tri dana i provjerite ima li u starom plodištu friških jaja. Ako jaja nema možemo biti sigurni da je matica dolje ali ako u starom plodištu

SAMIR OMEROVIĆ-ŽIVOT PČELA BRDSKOPLANINSKIH PODRUČJA BiH (FEBRUAR-APRIL)

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više SAMIR OMEROVIĆ ŽIVOT PČELA BRDSKOPLANINSKIH PODRUČJA BiH (FEBRUAR-APRIL) ŽIVOT PČELA BRDSKOPLANINSKIH PODRUČJA BiH (FEBRUAR-APRIL)“ Obzirom na česte upite mlađih kolega , šta i kako raditi tokom februara mjeseca a shodno svim mojim mnogobrojnim objavama , probaću da u ovom postu opišem svoja zapažanja i svoju pčelarsku praksu koja se prije svega odnosi na iskustva u brdskoplaninskim područjima iznad 800 mnv u kojima pčelarim . To je pojas šuma Bukve i jele sa ili bez smrče , padinski položaj okrenut jugu i jugoistoku iznad kojeg se uzdiže jedna od najvećih planina Vranica 2107 mnv . Kao temelj objašnjenja šta i kako a obzirom na praktični smisao objave vezaću se na objašnjenja razvoja pčela i uporednog cvjetanja medonosnog bilja kao glavnog pokretača sveukupnog života pčelinjih društava . A neću ni pominjati sta smo to trebali uraditi još u avgustu prošle godine pa sve do sad , uradili smo što smo uradili , sad trebamo raditi dalje, podržavati , sanirati posljedice , unapređivati itd … Piše Samir Omerović Za pčele kontinentalnih područja , brdsko-planinskih regiona BiH, februar mjesec ujedno predstavlja kraj prve polovine pčelinjeg zimskog perioda ( ne kalendarskog) , kada se iz dana u dan sve više i više počinje buditi instinkt obnove pčelinjeg društva. Pčele uglavnom obave prve velike pročisne izlete u drugoj polovini januara, a već se tokom februara pojavljuju i prve biljke šumske-proljetnice ( nerijetko su tu Erica carnea – crnjuša, Galanthus nivalis – visibaba, Leucojum vernum – drijemovac, Crocus neapolitanus – šafran, Corylus avellana – lijeska, Cornus mas – drijen, Viscum album – imela, Helleborus odorus – kukurijek, Primula vulgaris – jagorčevina, Eranthis hyemalis – ozimica, …) koje na osunčanim i kamenitijim položajima počinju stidljivo otvarati cvjetove i obezbjeđivati prve količine prijeko potrebnog polena i nektara za pčelinja društva. Karakteristično za sve rane proljetnice , rane medonosne biljne vrste jeste da su uglavnom zastupljene na nezaklonjenim položajima svijetlih i toplijih pojasa hrastovo grabovih i bukovih šuma kontinentalnog područja i naročito svih njihovih degradacionih oblika, uz rubove šuma, šumskim čistinama i slično gdje im okolna vegetacija visočijeg drveća pruža adekvatnu zaštitu od mrazeva. U takvim uslovima koristeći sunčevu inslocaiju i dobre uslove zemljišta ove biljke vrlo rano počinju sa cvjetanjem i obezbjeđuju pčelama prvu prijeko potrebnu pčelinju pašu. Idući iz dana u dan u februaru mjesecu dani su sve duži, sunce visočije a sve češći su naleti toplijih južnih strujanja zraka koji nadvladavaju hladne struje sjevera. Sunce je svakim danom visočije i pod oštrijim uglom obasjava naš pčelinjak pri čemu se i toplotni i svjetlosni efekti na pčelinjak značajno pojačajavaju. Kada su pčelinjaci još smješteni na toplijim osunčanim ekspozicijama bez zasjena prirodnog ili vještačkog porijekla, pčele značajno iskoriste podnevni dio dana u korištenju prve februarske-polenske paše.Pozicija pčelinjaka u odnosu na osunčanost u zimskom periodu je od vitalnog značaja za razvoj pčelinjih društava i iskorišćenje rane februarske polenske paše. Naime februar mjesec je vrlo kolebljiv po temperaturama pa čak i kad imamo toplija južna strujanja zraka ili lijep i sunčan dan koji stvara povoljnu temperaturu za cvjetanje prvih biljaka proljetnica vrlo je bitno gdje se pčelinjak nalazi. Ukoliko je pčelinjak smješten na toplijim ekspozicijama (prisojne strane ekspozicija S, SE, E i SW) i ako su leta košnica okrenuta jugu, u i oko pčelinjaka vladaće povoljni temperaturni efekti koji će dozvoliti pčelama izlazak i korištenje pčelinje paše. Suprotno uslovi temperature na pčelinjacima hladnijih ekspozicija biće lošiji do te mjere da će pčele ili vrlo malo izlaziti i koristiti ranu polensku pašu ili neće nikako izlaziti. Ovo je vrlo bitna činjenica koja se prilikom osnivanja pčelinjaka mora obavezno uzeti u obzir. Ukoliko se pčelinjak nalazi ne samo na hladnijim ekspozicijama slabije osunčanosti već i na toplijim ekspozicijama ali u zasjeni bilo kakvog prirodnog ili vještačkog objekta značajno će manje biti u uslovima povoljne temperature i osunčanosti da iskoristi pčelinju polensku pašu. Temperatura zraka na osunčanim pčelinjacima može i po nekoliko Cº biti visočija od temperature zasjenjenih pčelinjaka. Tih nekoliko stepeni u i onako minimalnim temeparaturama koje vladaju u februaru mjesecu i obezbjeđuju cvjetanje prvih proljetnica značajno utiče na vrijeme provedeno u korištenju polenske paše od strane pčela . Taj vremenski raspon u toku dana korištenja rane polenske paše je vrlo bitan za sveukupni razvoj pčelinjih društava. Pčelinja društva na pčelinjku koji je na toplijim ekspozicijama, nezasjenjen, značajan dio dana iskoriste na skupljanju polena i nektara sa prvih biljaka proljetnica. ( Pri tome morate imati u vidu činjenicu da rana polenska pčelinja paša uglavnom u najvećem dijelu pčelama obezbjeđuje polen i vrlo skromne količine nektara ). To je tako i to ne možete izmjeniti , izuzev slučaja kada se pčelinjaci nalaze u području gdje imamo veliku zastupljenost Erica carnea – zimocvijeta i uz povoljne uslove mogu sakupiti i lijepe količine nektara . Ova biljka je blagodat za pčelinja društva u neposrednoj blizini gdje je već ima tokom ranog proljetnog aspekta i pruža velike mogućnosti dobrog razvoja pčelinjih društava . Erica carnea – crnjuša je zimzeleni grm do 50-tak cm visine uspravnih ili puzavih stabljika i lakhko lomljivih grana. Ima vrlo dobro razvijen korijenov sistem i odlično veže zemljište. Jednodoma je entomofilna i izrazito kalcifilna vrsta. Razmnožava se dobro sjemenom ali i vegetivnim putem. Jedna je od najranijih vrsta po cvjetanju naših krajeva, nerijetko u nešto toplijim periodima nekih zima počinje sa cvjetanjem već krajem januara mjeseca. Najviše je rsprostranjena u bazifilnim šumama crnog i bijelog bora, bora krivulja i često u crnograbovim šumama unutar pojasa hrastovih šuma. Izrazita je kalcifilna vrsta ali se sem na krečnjaku i dolomitu javlja i na serpentinu, gdje prekriva velike površine. Što se tiče visinskog dijapazona rasprostranjenja ide i do 2000 m.n.v. Prema našim autorima (Šimić.,Momirovski.,Ćerimagić., i Sitarić.,) u povoljnim uslovima toplote i vlažnosti zemljišta može da izluči značajnu količinu nektara ( skala 1 do 4) u grupi 3 i polena 1 grupa (skali od 1 do 3).Obzirom da počinje vrlo rano da cvjeta već početkom februara mjeseca i da je široko rasprostranjena u brdsko-planinskim područjima BiH

H.Zlatic Ose-neprijatelji pcela i pcelara!

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Hamid Zlatić Pritisni i saznaj više Ose- neprijatelji pčela i pčelara! Opasnost za koju mnogi pčelari nisu znali !!! Pise Hamid Zlatic Ose u pčelarskoj literaturi spominju se samo površno, slabo ili gotovo nikako, kao štetočine pčela,ili kao o prenosiocima, raznih bolesti odraslih pčela kao i bolesti legla.U pojedinim godinama ose se mogu izravnati sa Varozom ili Nozemozom po oposnosti koje mogu nanijeti u pčelarstvu,pčelama i pčelaru. Mnogi se neće složiti sa mnom čak bi se neki mogli i slatko nasmijati ovom mom tekstu koji se po prvi put pojavljuje u javnosti kada se ose upoređuju sa Varozom ili Nozemozom(Cerane) .Ose su insekti iz roda Vespula poznatija kao(Vespula germanica) i (Vespula vulgaris) teško ih međusobno razlikovati,ne želim mnogo pisati o njima nego o šteti koju ose mogu prouzrokovati. Struktura osinje zajednice Ose imaju Maticu dužine oko 20mm,Radilicu 11-14mm, i trutove 13-17mm. Struktura zajednice osa slična je je strukturi pčelinje zajednice,samo što se kod osa unutrašnja organizacija uvelokom razlikuje od pčelinje zajednice.U rano proljeće počinju sa izgradnjom gnijezda. Ose svoje gnijezdo grade od sažvakanog drveta,tvari koja je nalik na papir. Svoja gnijezda grade na tamnim mjestma,napušenim rupama u zemlji,krtočnjacima,u šupama zemlje,šupljinama blokova,a omiljena mjesta su im u krovovima ispod crjepova. Ose grade svoja gnijezda u blizini naselja gdje se mogu snabdijevati vodom sa česama raznih odvoda i dr. U početku su to mala gnijezda tako da se matica stara o kompletnom leglu a nakon izlijeganja prvih radilica,radilice preuzimaju daljnju izgradnju gnijezda također se brinu oko ishrane larvi. Osinja gnijezda u toku ljeta mogu dostići brojku od 3000 do 7000 hiljada jedinki unutar osinjaka. U jesen se iz jaja razvijaju plodne ženke koje polažu jeja iz kojih se izlegu trutovi,nakon njihovog izlijeganja oni kreću u potragu za ženkama iz drugih zajednica. U kasnu jesen stara matica ugiba i društva se raspadaju a preživljavaju mlade ženke koje će u proljeće formirati nova osinja društva i gnijezda . Ishrana osa Ose se hrane biljnim sokovima a velika poslastica im je nektar i med unutar košnice,kao i šećerna otopina kojom pčelar prihranjuje pčele. Ose radilice osim što hrane larve biljnim sokovima hrane ih i raskomadanim kukcima a često su u tu ishranu uključeni i raskomadani i sažvakani dijelovi pčela. Ose su značajne u eko sustavu za smanjivanje pojedinih kukaca koji nanose štetu u vinogradarstvu,voćarstvu ali iste nanaose i štete nagrizajući plodove i sisajući njihove sokove,tako da plodovi nakon nagrizanja propadaju i nisu iskoristljivi. Štete za pčele i pčelare od osa Ose najviše ugrožavaju stacionare i pčelinjake koji se nalaze u neposrednoj blizini naselja u drugoj polovini ljeta i kasne jeseni. Ose se kreću u radijusu od 500 do 1500m od osinjaka pčelinjaci koji se nalaze u ovom radiusu su potencijalno ugroženi a pogotovo oni koji su u njihovoj neposrednoj blizini. Ose po potrebi prvo za ishranu larvi koriste uginule pčele koje često raskomadaju sažvaču i sa njima hrane svoje leglo ali kako osinja zajednica jača one imaju sve veću potrebu za ishranu legla tako da pčele bivaju sve ugroženije.Nakon što se oberu voćni plodovi u jesen osama ne preostaje ništa drugo nego da do tadašnji voćni nektar zamijene hranom iz košnice,friško unešenom šećernom otopinom,nektarom i medom. Ose u jesen gotovo nesmetano ulaze u košnice tako da prvo odnose med sa perifernih a nakon što se pčele povuku u klupko i sa centralnih okvira. Ose lete i pri nižim temperaturama u kasnu jesen pčelar može zapaziti da na nekih plus četiri stepena ose nesmetano ulaze u košnicu i nesmetano iznose med dok pčele u veliko miruju. Pčelarev zaključak!!! U jesen pčelar često zaključi kako su pojedine zajednice naglo ostale bez rezervnih zaliha ili su potpuno opljačkane .Prva pomisao je da se radi o grabeži nije rijetkost da su satine unutar košnice sasječene kao da je miš ulazio u košnicu,na podnici se nalaze velike količine voštine. Misteriozan je nestanak i pčela u takvim košnicama često pčele znaju napustiti takvu košnicu u strahu i nemoći da se odupru najezdi osa.Pčelar je često u dilemi,preispituje svoje greške u radu sa pčelama,ima sumnju na razne stvari poput Nozemoze ili Varoze u stvari uzročnik su ose i njihov atak na pčelinje zajednice. Često se ose ne mogu spriječiti ni sužavanjem leta niti postavljanjem klopki za ose i stršljenove. Boje i mirisi Boje koje privlače ose su Žuta i Bijela ovim bojama trebalo bi izbjegavati farbanje košnica u velikom broju,mirisi poput Lanenog ulja, Timola sa kojima se pčele tretiraju pčele jako privlače ose. Na pčelinjaku i oko pčelinjaka treba izbjegavati postavljati bilo šta sa žutim bojama pogotovo u većim razmjerima. Kada su boje u pitanju dobro je napomenuti da crvena boja dobija ose i da joj se ose slabo približavaju. Bolesti koje ose prenose Ose mogu biti prenosioci svih bolesti legla a posebno ATL-a kao i bolesti odraslih pčela razlog je jesnostavan,ose se gotovo nesmetano kreću iz košnice u košnicu, ose također posjećuju i susjedne pčelinjake tako da se zaraza legla može jako brzo proširiti na širu okolinu. Borba protiv osa Ose su jako korisne u eko sustavu,ali ako njihov broj priraste i pčelar osjeti najezdu prvo na voće oko pčelinjaka koje je često nagriženo a zatim i ulaskom osa u košnicu neophodno je postaviti klopke kako bi se ose dovela u odgovarajuću ravnotežu. Pčelari često postavljaju klopke u flaše tako što šećernu otopinu pomiješaju sa pivom i postave na odgovarajuće mjesto a nakon što se klopke napune iste se isprazne i ponovo postave.Pčelari su sigurno u toku ljeta zapazili mjesta odakle ose izlijeću ali zbog njihove brojnosti nisu im u mogućnosti prići zato sad kada zahladni pčelari trebaju uklonuti osinjake ispod crjepova i drugih mjesta kako bi se naredne godine smanjio njihov broj.Napominjem ose imaju svoju ulogu u eko sustavu ali mogu nanijeti značajne štete pčelama i pčelaru. Hvala H.Zlaticu za odlican tekst! Takodje pogledajte i ovo⬇ Razlike izmedju pcele i ose Pogledaj video! https://youtu.be/GMyo6z5nEO Hamid Zlatić Autor teksta Zivim na dvije adrese Rašljani Brčko Dc BiH i Arnoldstein u Austriji. Kako

D.Radanovic Aprilski radovi na pcelinjaku (prvi deo)

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više DRAGAN RADANOVIĆ Aprilski radovi na pčelinjaku (prvi deo) Aprilski radovi na pčelinjaku (prvi deo) U ovom tekstu bavicemo se vise principima a manje prakticnim metodama uspesnog vodjenja pcelinjeg drustva ka pocetku „ubrzanog prolecnog razvoja“ koji je jeda od kljucnih momenata u aprilu. Pocetak aprila osim prvoaprilskih sala i zezanja moze da donese i kasne mrazeve (8 april 2012god) koji mogu znatno da ostete vegetaciju i smanje ili skroz uniste nadolazecu vocarsko-pcelarsku sezonu.Te 2012-te kasni mraz je unistio bagrem te ga nije ni bilo…Ovih dana na pojedinim lokacijama je bilo poznih mrazeva te u zavisnosti od mnogih faktora( vegetativne faze u kojem je bagrem bio,jacine mraza i njegovih svojstava,da li je bio pri tlu,na metar od tla,itd) to ce uticati na majsko medobranje. Jesenjske atmosferske prilike,martovske ide,aprilske sale koje priroda na nas racun sprema,vremenske prilike u maju za vreme kratke bagremove pase su cinioci koji odredjuju mednost bagrema i na koje covek direktno ne moze da utice (indirektno moze jer on je uzrok promeni klime) i tu smo prepusteni cudima prirode koja se inace trudi da sve odrzi u ravnotezi (bar ja verujem u to) tako da sve dodje na svoje… Pise D.Radanovic Sta je nama ciniti? Jesenjske atmosferske prilike pratiti i uskladiti nasu pcelarsku praksu sa istim tim prilikama,martovske ide shvatiti ozbiljno i odrzavati kompaktnost legla u martu (egzibicije i proizvoljnosti u martovskoj pcelarskoj praksi stizu za naplatu u maju) a na prvoaprilske sale koje majka priroda priredjuje treba uvek racunati,te onda kad miomirisni i racvetali maj pokaze svoju pravu cud,pcelar nece imati problema…U prethodnom tekstu(radovi u martu) sam naglasio (po mom skromnom misljenu…) da osim otvaranja zatvorenog meda i eventualnog okretanja ramova sa leglom za 180 stepeni (ako je leglo na 70% povrsine rama) ne bi trebalo nista drugo ciniti vezano za leglo i da svaka druga radnja u martu koja narusava kompaktnost legla i kubeta je preuranjena. Mnogi su vec stavili satne osnove,prosirivali jaka drustva sto je legitimno jer ona su jaka,dok kod srednjih i slabih drustava i nije bas tako!!! Ja sam prvo u pcelarstvu naucio da „kod jakog drustva mozete raditi sta god hocete jer ce ono sve nase greske ispraviti,kod srednjih drustava cemo ih usporiti a kod slabih nase greske vode do kastrofe.“Vodjen tim pravilom ja se i ponasam tako u pcelarstvu. Satne osnove ja licno retko stavljam pre demariranja,osim ako ne zamedi glog ili ako ima uljane repice u blizini (mnogi pcelari ih stavljaju tek za vreme cvetanja jabuke sto smatram takodje ispravnim,uljanoj repici ili glogu ako ga imaju a mnogi to ostavljaju za kasnije tihe pase kad su satne osnove najkvalitetnije). Naravno ako se proceni sredinom ili krajem aprila da drustvo neumitno ide ka rojevom nagonu,nije lose dodati koju satnu da se zaposli mlada pcela.Uljanu repicu treba iskoristiti za izradu satnih osnova a pojedinih godina (2013god) kada glog zamedi drustva rade satne kao da su na repici. Moje misljenje je da prvo treba proizvesti „vojsku pcela koja je brojna“ a onda ce general (pcelar) izdati naredbu vojsci da sredjuje kasarnu (jer nova, sveze okrecena i sredjena kasarna bez vojske nista ne znaci i kad dodje dan bitke ratuje i dobija rat samo ona vojska koja je brojna,zdrava i odmorna a ne sveze okrecene spavaone u kasarni) a nasa bitka je kratka bagremova pasa. Naravno ovo ne treba uzeti zdravo za gotovo jer iskusni general kad uoci da mu je voska dokona,da nista ne radi i gubi radno raspolozenje (a vojnik cim nema radnu obavezu, on misli o glupostima i pravi probleme) on izda novu naredbu i uposli i zatrpa dokonu vojsku novim mnogobrojnim obavezama(staviti koju satnu ako postoji opasnost od pokretanja rojevog nagona) .Kad pcela u aprilu ima sta da radi a prioritet je leglo(a leglo trazi nektar,polen i konstatan temperaturni rezim) onda joj to i omogucite i ne opterecujte je novim obavezama … Kad postane tesno,omogucite joj odmah (sa sto manje napora i truda za nju) da dalje siri leglo a za to joj trebaju nektar,polen i temperatura (a ne nova satna osnova)a to je lep izgraden plodisni ram od prosle godine.Kad postane tesno,ram sa viskom meda spustite u prvi nastavak i tako necete narusavati kompatnost legla i preko potreban konstantan temperaturni rezim za odgoj zdravog,pravog i visprenog podmlatka pcela koji ce moci da odgovori na sve zadatke koji ga ocekuju u bagremu!Med iz prvog nastavka pcele ce uzimati shodno svojim potrebama(automatska prihrana).. .Kad se ukaze potreba spustite i drugi ram sa hranom u plodiste i opet prosirite plodiste sa lepim izgradjenim plodisnim ramom.Kad dodjete do 7-8 lr ramova legla mozete prevesati ramove ili zameniti mesto nastavcima a ne da gledate kalendar i datum.Kada menjate mesto nastavcim(o tome vise za15-tak dana u novom tekstu) morate paziti na vremensku prognozu….Znaci generalno dok nemate 7-8 lr ramova legla (80 %popunjenih leglom) nemojte menjati mesto nastavcima.Ovaj sistem naravno nije crveno slovo ali vama pocetnicima je najlaksi jer ne mozete pogresiti.. Kako da prosirim leglo? Iskusni pcelari to znaju na prvi pogled a neiskusnim pcelarima preporucujem da uvece (kad temperatura dozvoli da pcele nisu u kubetu) otvore kosnicu i pogledaju koliko ulica zaposedaju pcele. Blokada? Blokada sa medom ne postoji ako cete med spustati u prvi nastavak prilikom svakog prosirenja legla a polen ja nikad ne diram jer pcela zna koliko joj polena treba i ram sa polenom je neka vrsta „repera“(odredista) i milion puta kad joj uzmete polen ona ce tu ponovo naneti polen tako da joj samo bespotrebno tovarite jos jedan posao i obavezu koja joj skrece paznju i oduzima vreme i radne resurse za odgoj legla (ovo ne vazi npr. za suncokretovu pasu)..Med koji stavite dole ona ce prenositi gore jer instiktivno ne trpi med ispod a polen ce retko prenositi vec ce lagerovati novi umesto da je orjentisana na podmladak. Gde prosiriti leglo? Svako ima svoj sistem i razmisljanje tako da je ovo nezahvalna tema.. a da pisem tekst sa tematikom koja je vec milion puta obradjena nije moj cilj i namera!Prvo

Pogledajte „Zašto pčele vole šestouglove? – Zek Peterson i Endi Piterson (Zack Patterson and Andy Peterson)“ YouTube(ima prevod na nas jezik)

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više pogledajte video Pogledajte „Zašto pčele vole šestouglove? – Zek Peterson i Endi Piterson (Zack Patterson and Andy Peterson)“ YouTube(ima prevod na naš jezik) Ima prevod na nas jezik! Zek Peterson i Endi Piterson (Zack Patterson and Andy Peterson) Autor teksta video-Produkcija TED-ed Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Pet godine od postojanja sajta (2016 god)- i preko 233.456 poseta sajtu,doslo je vreme za korak napred.Novi dizajn,koncept…Uveli smo i marketing (jedini nacin da i dalje postojimo) Dragan Radanovic-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016