pcelinje leglo Архиве - Medpcelarskimagazin

Knjiga Z.Petrovića PČELINJI KLUBE ŽIVA PEĆ

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više PREDSTAVLJAMO KNJIGU ! Knjiga Z.Petrovića „PČELINJE KLUBE ŽIVA PEĆ“ Knjiga Z.Petrovića PČELINJE KLUBE ŽIVA PEĆ Poštovane koleginice i kolege,Nedavno se navršilo punih pola veka od kako su davnih 70-ih godina prošlog veka prve košnice ušle u dvorište moje porodice. U početku je to bilo pravo hobi pčelarstvo, i pitanju je bilo svega nekoliko pčelinjih dru- štava. Bilo je i uspeha, ali je bilo i zimskih gubitaka, pa smo povremeno ostajali i bez pčelinjih zajednica. Iskustvo je skup, ali naj- bolji učitelj u životu. Kad ti jednom objasni, razumeš. Zato nije bilo razočarenja, već se išlo dalje.U početku nismo selili pčelinje zajednice, a onda smo, unazad dve dece nije, daleko ozbiljnije zaplovili u pčelarske vode. Do relativno skoro, moj otac je radio sa AZ košnicama, dok su moj izbor bile Langstrot-Rutove i Da- dan-Blatove košnice, odnosno nastavljače. PIŠE ZORAN PETROVIĆ Dakle, sledeći porodičnu pčelarsku tradiciju, sa sve više zanosa sam ulazio u praktično pčelarstvo i postepeno uvećavao pčelinjak. Odlučno sam krenuo napred i već 2012. godine oformio pčelinjak sa oko 200 pčelinjih zajednica.Rođen sam 9. septembra 1969. godine u Kraljevu, a živim i radim u Laj- kovcu. Diplomirao sam na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, a zatim i menadžment na Univerzitetu u Novom Sadu. Dugogodišnji sam član SPOS-a, kao i više pčelarskih udruženja, a tokom jednog perioda bio sam i predsednik Društva pčelara Lajkovac. VOLEO BIH DA UKRATKO PREDSTAVIM SVOJU KNJIGU „PČELINJI KLUBE ŽIVA PEĆ“! Na početku, kroz temu,,Upravljanje pčelinjim zajednicama i apiekonomi- ja“, u najkraćim crtama su predstavljeni pčelinjaci, gde su ujedno date smer- nice i konkretno opisani načini dobijanja odredenih pčelinjih proizvoda, s ob zirom da praktično pčelarstvo nudi mnogo više od proizvodnje meda. Cilj je, svakako, da i druge kolege koje do sada nisu bile podstaknute niti motivisane da svoju pčelarsku proizvodnju upotpune proizvodnjom i prodajom svih do- stupnih pčelinjih proizvoda, da to učine. Potom se predstavlja, a zatim sistematizovano i stilizovano po naslovima sagledava, gotovo do detalja, plod višegodišnjeg rada, istraživanja i mnogih gotovo misterioznih podataka koji su se tokom praćenja zimovanja pčelinjih zajednica na otvorenom nametnuli, a potom ušli u režim višegodišnjeg po- smatranja. Sva zapažanja i iskustva su prenošena na papir, u vidu vođenja dnevnika, i posle nekoliko godina i više desetina održanih predavanja u zemlji i inostranstvu najveći deo autentičnih tekstova je prezentovan upravo ovde, u ovoj knjizi, čime se pruža mogućnost čitaocu da na jednom mestu dođe do ko- risnih saznanja podataka, neretko i sa samih linija koje idu granicom izmedu pčelarske nauke i prakse. Nikako ne smemo zaboraviti da je naš najbolji saradnik i naš najveći pri- jatelj na pčelinjaku upravo naše znanje, te je ulaganje u edukaciju i sticanje novih znanja svakako najisplativija investicija, jer se koristi do kraja života.Praćenje dostignuća u oblasti pčelarstva, te sprovodenje u praksi nekih za- ključaka i saveta iskusnih pčelara i istraživača, osnov je savremenog i racio- nalnog pčelarenja. Prema tome, nikako ne smemo eliminisati znanje da bismo dobili prostor za verovanje. Pčelarske knjige su stub stručnog usavršavanja pčelara svih profila, a ide- alne su i za uočavanje i analizu svih nedostataka u našoj pčelarskoj praksi. Ja još nisam pročitao pčelarsku literaturu iz koje se nešto nije moglo naučiti, niti sreo pčelara od koga nisam čuo nešto korisno. Upoznavanjem sa rezultatima rada, kao i tehnikama pčelarenja različitih pčelara, možemo objektivnije da sagledamo svoje angažovanje i ostvarene rezultate. Knjiga pred vama je moj pokušaj da doprinesem proširenju vaših znanja i vidika. Predgovor knjige iz pera Dr med. Milana S. Matejića Ne morate da pročitate sve pčelarske knjige da biste postali pčelar. Ali, da biste postali dobar pčelar, ovu Zoranovu knjigu, jednostavno, morate pročitati. U mojoj porodici svi su pčelari. I svi budući članovi porodice će biti, ako Bog da. Veliki broj mojih prijatelja su pčelari. I autor ove knjige je moj prijatelj, na koga sam ponosan. Zbog njegove dobrote, mudrosti, pogleda na svet, zbog njegovog pogleda na pčelarsku nauku i praksu. Autor ove knjige je obrazovan pčelar. Ne samo zato što je završio fakultet, obrazovan je jer ima obraza. Autor ove knjige je i intelektualac. Još kao mlad stekao je prave pčelarske uzore, pa je u njemu odavno izrastao intelektualni pogled i na jedan drugi svet, onaj pčelinji. Odavno sam stekao utisak da on bistrije, dalje dublje vidi dešavanja u pčelinjoj zajednici, i da je, za razliku od mnogih, na vreme shvatio koliko ne zna. A koliko Zoran Petrović zapravo zna, shvatićete kad pročitate ovu izuzetno vrednu knjigu. Svojevremeno, dok sam uređivao časopis Pčelar, potom i Srpski pčelar, upoznao sam Zorana Petrovića iz Lajkovca. Odmah sam uvideo da je to čovek koji ume, citiraću Andrića,,,u dvije brazde da ore“. Za njega je tada pisana reč bila iskušenje kome na kraju, nije odoleo. Na nagovor mnogih kolega, pa i mene, rešio je da svoje majstorsko pčelarsko znanje polako pretače u pismeno kazivanje. Tada je, naravno, shvatio da pisana reč sa sobom nosi brojne rizike, teškoće, kojima je on završetkom ove knjige uspešno odoleo. Sumirajući sopstvene utiske nakon što sam pročitao i recenzirao ovu knji- gu, uvideo sam da se autor nebrojeno puta suočio sa problemom kako da objasni neka nova saznanja, da ne ponavlja nešto što je u drugoj pčelarskoj literaturi mnogo puta rečeno, da suviše ne naglašava naučne detalje koji nisu od interesa za prosečnog pčelara, da istovremeno utiče na starije i iskusnije pčelare, a da bude od koristi i onima koji su tek uplovili u svet pčelarstva. Ja mislim da se uspešno izborio sa svim pomenutim problemima. Otići ću malo dalje, pa ću reći da je knjiga pred vama pravi poduhvat, a da autor zavreduje istinska i trajna priznanja. Svestrano obrazovan zanesen u budućnost moder- nog pčelarstva, Zoran Petrović je uložio velike napore da ova knjiga doprinese unapređenju pčelarstva u Srbiji. Velikim naporima, kroz godine rada i ne gu- beći entuzijazam, Zoran je otključao svoje mogućnosti da nam pokaže koliko je prodreo u srž problema pčelinjeg klubeta u toku najosetljivijeg perioda za pčelinju zajednicu – u toku zime. Uprkos brojnim životnim problemima velikoj verovatnoći da

Dražen Špančić- SATNE OSNOVE KAO NOVO PLODIŠTE

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Dražen špančić SATNE OSNOVE KAO NOVO PLODIŠTE SATNE OSNOVE KAO NOVO PLODIŠTE“ Davno sam napisao ovaj tekst i tehnologiju koju sam usvojio na svom pčelinjaku. Nekim mojim novim prijateljima dobro će doći da ga pročitaju….Pišući razne tekstove po forumima, neki prijatelji pčelari su se zainteresovali za način rada koji sam usvojio u svojoj praksi i želji da ga primjene na svom pčelinjaku. S obzirom da je teško svakom pojedinačno opisati tehnologiju rada satnim osnovama, odlučio sam napisati tekst i da ga podijelim sa svima vama, kao plod dobre suradnje i odnosa među prijateljima.PIŠE D.ŠPANČIĆTEKST JE PRVOBITNO OBJAVLJEN U ČASOPISU HRVATSKA PČELA 2017g Ubijeđen sam, složiti ćete se samnom kako je zdravo saće u plodištu pluća košnice, koja u svakom momentu moraju da dišu punim kapacitetom, bez dodatnog opterećenja, kako u zimskom periodu, tako i za vrijeme aktivne sezone naših ljubimica. Iako pišem sa kontinentalnog dijela Hrvatske, gdje se klima znatno razlikuje od ostatka dijelova na Balkanu, ipak moram napomenuti kako su nam paše svima manje-više podjednake, sa napomenom kako neke paše dođu ranije a neke kasnije. KOMPLETNA ZAMJENA SAĆA U PLODIŠTUPčelarim LR košnicom i pokušati ću vam predstaviti svoj način izmjene kompletnog saća u plodištu do završetka bagremove paše, na način da se buduće plodište sastoji od deset satnih osnova. Da bi pčelari bili uspješni u ovom postupku moraju imati satne osnove od čistog voska (bez primjesa parafina, loja i sl..) uzimljene snažne zajednice, velike zimske zalihe hrane i solidnu proljetnu pašu. Ako ispunjavate ova četiri uvjeta, onda imate šanse promijeniti kompletno saće u plodištu, bez gubitaka snage pčelinjih zajednica i smanjenih prinosa do kraja bagremove paše, a nekada i ranije. Kvalitetno uzimljene zajednice na početku listopada zimuju na minimalno 18kg hrane (najbolje meda), kroz zimu troše rijetko kada više od 6kg da bi na kraju veljače imale u zalihi odokativnih 12kg hrane. Pomenute zajednice ako su zdrave ne trebaju pomoć pčelara nego se samostalno razvijaju u super jake pčele spremne da iskoriste sve nadolazeće paše, naravno u skladu sa mogućnostima koje joj nude vremenski uvjeti. Nakon dodavanja oksalne kiseline ne uznemiravam zajednice sve do početka veljače kada vršim kratki brzi peglad kako bi utvrdio zdravlje pčela i količinu hrane dostupne pčelama u klupku. Uglavnom tako kvalitetno uzimljene pčele ne mogu da probiju mednu kapu ali iz sigurnosti izvršim pregled i dodajem po potrebi prve pogače, kako se ne bi dogodilo da nam zajednica ugine od gladi na centralnim okvirima i nemogucnosti da si prinese hranu sa bočnih okvira meda usljed hladnoće. Sljedeći brzi pregled radim krajem veljače kada dodajem svim zajednicama prve pogače ili kristalni med 1kg po zajednici. Postavljam utopljavajući materijal (foliju) i ne poduzimam više ništa sve do perioda sedam dana pred cvatnju divlje trešnje. Kako mi se plodište u tom periodu godine još uvijek nalazi u gornjem nastavku, postavljam matičnu rešetku sa pomoćnim letom izmedu dva nastavka i vraćam košnicu u prvobitan položaj (dolje prazno saće dok se gore I dalje nalazi plodište).Od početka marta pa do početka cvjetanja trešnje pčele pojedu jednu pogaču.Nije potrebno zajednice dodatno prihranjivati jer preostala zimnica sasvim je dovoljna da razvija snažne jedinke. Ako pomenutom društvu pridodamo i eventualne proljećne unose svhatiti ćemo kako naše pčele žive u obilju nektara, meda i cvjetnoga praha. Početak cvjetanja divlje trešnje jasan je pokazatelj kako je proljeće već uzelo maha, dnevne temperature nerijetko su i iznad 20c, pčele užurbano rade i unose razne boje cvjetnoga praha što je dokaz da se priroda opasno probudila i daje svoj maksimum. Veliki broj pčelara tada rotira svoje nastavke, prevješava leglo i slične mukotrpne poslove kako bi natjerali svoje pčele na brzi razvoj u svrhu ostvarivanja visokih prinosa na bagremu. Ja osobno ne mučim se toliko nego otvorim košnicu i na postojeće plodište postavim nastavak sa 10 satnih osnova, na novododani nastavak postavim novu pogaču, preko pogače postavim foliju i poklopim košnicu. Stavim prst u uho i ne uznemiravam pčele narednih dvadesetak dana. Uopće me ne brine situacija da li će biti hladnoće, kiše, snijega i ostalih vremenskih nepogoda. Koliko god u ovom vremenskom periodu padala kiša i bilo hladno za toliko će se i razvoj biljaka zaustaviti, bagrem će kasnije cvjetati i opet sve dođe na svoje. Pčele iz plodišta stvarale su temperaturu koja se zadržavala pod foliom gornjeg nastavka i grijala je pogaču. Pogača mami pčele koje rade tzv lanac i spajaju se sa plodištem. Kako konzumiraju pogaču tako mlade pčele grade satnu osnovu i preslaguju med iz starog plodišta u novo. Dakle, nisam otvarao košnice od početka cvjetanja trešnje pa sve do kraja cvijetanja jabuke. Pri završavanju cvjetanja jabuke otvaram svoje zajednice i u većini slučajeva pronalazim staro plodište zaleženo u potpunosti ali i izgradenih 5-8 satnih osnova u koje je prešla matica i zasnovala svoje novo leglo u novom nastavku. Ovisno o godini nekada pčele u potpunosti izgrade svih 10 satnih osnova a nekada 5 osnova, što ovisi o pašnim prilikama i općenito medonosnom proljeću. Važno za napomenuti kako mi se nikada nije dogodilo da mi pčele ne izgrade minimalno 5 satnih osnova bez obzira na proljetnu hladnocu, mrazove i sl. Otvorivši naše košnice na kraju cvjetanja jabuke vršimo sljedeće radove. Naše novo i staro plodište privremeno sklanjamo u stranu kako bi došli do donjeg nastavka. Donji nastavak također uklanjamo i na njegovo mjesto stavljamo naše novo plodiše djelomično izgradeno, preko novog plodišta stavljamo nazad matičnu rešetku, na matičnu rešetku vracamo staro plodište, da bi na staro plodište postavili prazan nastavak koji se do sada nalazio na podnici. Ovim načinom zapravo smo zamjenili prvi i treći nastavak dok je staro plodište ostalo na mjestu gdje je i prije bilo.Spuštanjem novog plodišta na podnicu u većini slučajeva spustili smo i maticu jer matica se u proljeće uglavnom nalazi na djevičanskom sacu. Kako bi bili sigurni gdje vam se nalazi matica dođite na vaš pčelinjak nakod tri dana i provjerite ima li u starom plodištu friških jaja. Ako jaja nema možemo biti sigurni da je matica dolje ali ako u starom plodištu

SAMIR OMEROVIĆ-ŽIVOT PČELA BRDSKOPLANINSKIH PODRUČJA BiH (FEBRUAR-APRIL)

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više SAMIR OMEROVIĆ ŽIVOT PČELA BRDSKOPLANINSKIH PODRUČJA BiH (FEBRUAR-APRIL) ŽIVOT PČELA BRDSKOPLANINSKIH PODRUČJA BiH (FEBRUAR-APRIL)“ Obzirom na česte upite mlađih kolega , šta i kako raditi tokom februara mjeseca a shodno svim mojim mnogobrojnim objavama , probaću da u ovom postu opišem svoja zapažanja i svoju pčelarsku praksu koja se prije svega odnosi na iskustva u brdskoplaninskim područjima iznad 800 mnv u kojima pčelarim . To je pojas šuma Bukve i jele sa ili bez smrče , padinski položaj okrenut jugu i jugoistoku iznad kojeg se uzdiže jedna od najvećih planina Vranica 2107 mnv . Kao temelj objašnjenja šta i kako a obzirom na praktični smisao objave vezaću se na objašnjenja razvoja pčela i uporednog cvjetanja medonosnog bilja kao glavnog pokretača sveukupnog života pčelinjih društava . A neću ni pominjati sta smo to trebali uraditi još u avgustu prošle godine pa sve do sad , uradili smo što smo uradili , sad trebamo raditi dalje, podržavati , sanirati posljedice , unapređivati itd … Piše Samir Omerović Za pčele kontinentalnih područja , brdsko-planinskih regiona BiH, februar mjesec ujedno predstavlja kraj prve polovine pčelinjeg zimskog perioda ( ne kalendarskog) , kada se iz dana u dan sve više i više počinje buditi instinkt obnove pčelinjeg društva. Pčele uglavnom obave prve velike pročisne izlete u drugoj polovini januara, a već se tokom februara pojavljuju i prve biljke šumske-proljetnice ( nerijetko su tu Erica carnea – crnjuša, Galanthus nivalis – visibaba, Leucojum vernum – drijemovac, Crocus neapolitanus – šafran, Corylus avellana – lijeska, Cornus mas – drijen, Viscum album – imela, Helleborus odorus – kukurijek, Primula vulgaris – jagorčevina, Eranthis hyemalis – ozimica, …) koje na osunčanim i kamenitijim položajima počinju stidljivo otvarati cvjetove i obezbjeđivati prve količine prijeko potrebnog polena i nektara za pčelinja društva. Karakteristično za sve rane proljetnice , rane medonosne biljne vrste jeste da su uglavnom zastupljene na nezaklonjenim položajima svijetlih i toplijih pojasa hrastovo grabovih i bukovih šuma kontinentalnog područja i naročito svih njihovih degradacionih oblika, uz rubove šuma, šumskim čistinama i slično gdje im okolna vegetacija visočijeg drveća pruža adekvatnu zaštitu od mrazeva. U takvim uslovima koristeći sunčevu inslocaiju i dobre uslove zemljišta ove biljke vrlo rano počinju sa cvjetanjem i obezbjeđuju pčelama prvu prijeko potrebnu pčelinju pašu. Idući iz dana u dan u februaru mjesecu dani su sve duži, sunce visočije a sve češći su naleti toplijih južnih strujanja zraka koji nadvladavaju hladne struje sjevera. Sunce je svakim danom visočije i pod oštrijim uglom obasjava naš pčelinjak pri čemu se i toplotni i svjetlosni efekti na pčelinjak značajno pojačajavaju. Kada su pčelinjaci još smješteni na toplijim osunčanim ekspozicijama bez zasjena prirodnog ili vještačkog porijekla, pčele značajno iskoriste podnevni dio dana u korištenju prve februarske-polenske paše.Pozicija pčelinjaka u odnosu na osunčanost u zimskom periodu je od vitalnog značaja za razvoj pčelinjih društava i iskorišćenje rane februarske polenske paše. Naime februar mjesec je vrlo kolebljiv po temperaturama pa čak i kad imamo toplija južna strujanja zraka ili lijep i sunčan dan koji stvara povoljnu temperaturu za cvjetanje prvih biljaka proljetnica vrlo je bitno gdje se pčelinjak nalazi. Ukoliko je pčelinjak smješten na toplijim ekspozicijama (prisojne strane ekspozicija S, SE, E i SW) i ako su leta košnica okrenuta jugu, u i oko pčelinjaka vladaće povoljni temperaturni efekti koji će dozvoliti pčelama izlazak i korištenje pčelinje paše. Suprotno uslovi temperature na pčelinjacima hladnijih ekspozicija biće lošiji do te mjere da će pčele ili vrlo malo izlaziti i koristiti ranu polensku pašu ili neće nikako izlaziti. Ovo je vrlo bitna činjenica koja se prilikom osnivanja pčelinjaka mora obavezno uzeti u obzir. Ukoliko se pčelinjak nalazi ne samo na hladnijim ekspozicijama slabije osunčanosti već i na toplijim ekspozicijama ali u zasjeni bilo kakvog prirodnog ili vještačkog objekta značajno će manje biti u uslovima povoljne temperature i osunčanosti da iskoristi pčelinju polensku pašu. Temperatura zraka na osunčanim pčelinjacima može i po nekoliko Cº biti visočija od temperature zasjenjenih pčelinjaka. Tih nekoliko stepeni u i onako minimalnim temeparaturama koje vladaju u februaru mjesecu i obezbjeđuju cvjetanje prvih proljetnica značajno utiče na vrijeme provedeno u korištenju polenske paše od strane pčela . Taj vremenski raspon u toku dana korištenja rane polenske paše je vrlo bitan za sveukupni razvoj pčelinjih društava. Pčelinja društva na pčelinjku koji je na toplijim ekspozicijama, nezasjenjen, značajan dio dana iskoriste na skupljanju polena i nektara sa prvih biljaka proljetnica. ( Pri tome morate imati u vidu činjenicu da rana polenska pčelinja paša uglavnom u najvećem dijelu pčelama obezbjeđuje polen i vrlo skromne količine nektara ). To je tako i to ne možete izmjeniti , izuzev slučaja kada se pčelinjaci nalaze u području gdje imamo veliku zastupljenost Erica carnea – zimocvijeta i uz povoljne uslove mogu sakupiti i lijepe količine nektara . Ova biljka je blagodat za pčelinja društva u neposrednoj blizini gdje je već ima tokom ranog proljetnog aspekta i pruža velike mogućnosti dobrog razvoja pčelinjih društava . Erica carnea – crnjuša je zimzeleni grm do 50-tak cm visine uspravnih ili puzavih stabljika i lakhko lomljivih grana. Ima vrlo dobro razvijen korijenov sistem i odlično veže zemljište. Jednodoma je entomofilna i izrazito kalcifilna vrsta. Razmnožava se dobro sjemenom ali i vegetivnim putem. Jedna je od najranijih vrsta po cvjetanju naših krajeva, nerijetko u nešto toplijim periodima nekih zima počinje sa cvjetanjem već krajem januara mjeseca. Najviše je rsprostranjena u bazifilnim šumama crnog i bijelog bora, bora krivulja i često u crnograbovim šumama unutar pojasa hrastovih šuma. Izrazita je kalcifilna vrsta ali se sem na krečnjaku i dolomitu javlja i na serpentinu, gdje prekriva velike površine. Što se tiče visinskog dijapazona rasprostranjenja ide i do 2000 m.n.v. Prema našim autorima (Šimić.,Momirovski.,Ćerimagić., i Sitarić.,) u povoljnim uslovima toplote i vlažnosti zemljišta može da izluči značajnu količinu nektara ( skala 1 do 4) u grupi 3 i polena 1 grupa (skali od 1 do 3).Obzirom da počinje vrlo rano da cvjeta već početkom februara mjeseca i da je široko rasprostranjena u brdsko-planinskim područjima BiH

Hamid Zlatić-Nestanak pčela-Super varroa 2deo

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više hamid zlatić Nestanak pčela-Super varroa 2deo Nestanak pčela-Super varroa 2deo Svi znamo da u prirodi opstaju samo naj izdržljiviji i najjači! Ako uzmemo u obzir brzu prilagodbu Varroe na razne situacije pa i na preparate kojima se pčelar bori protiv nametnika. Shvatit ćemo da je i ako u malom broju preostala Varroa ite kako opasna. Ne zbog brojnosti, nego zbog otpornosti! Jednostavno njen evolucijski put je toliko dug da već sada imamo Varrou koju možemo nazvati (Super Varroa). Za Super Varrou, potreban je i (Super Pčelar). Borba protiv Varroe Ramom građevnjakom. Piše Hamid Zlatić Od Aprila mjeseca stvaraju se uslovi za početak Biološke borbe protiv Varroe. Ram građevnjak grade jake zajednice uz povoljne pašne uslove. Mnogi pčelari zanemaruju ram građevnjak. Ako u Aprilu i Maju mjesecu preko rama građevnjaka odstranimo 500 Varroa. To je onda krajem Juna 1000 Varroa manje u pčelinjoj zajednici u odnosu na to da nismo koristili ram građevnjak. Primjera radi; 1000 Varroa krajem Juna unutar pčelinjeg poklopljenog legla polovinom Jula dostić će brojku od 2000. Ovo su primjeri samo ako nismo imali isijecanja rama građevnjaka na vrijeme. Nikada sva Varroa neće ući u ram građevnjak. Veliki broj Varroe ostat će u trutovskim ćelijama. Koje se nalaze na ostalom trutovskom leglu unutar košnice. Kao i na pčelama radilicama i trutovima. Uzet ćemo za primjer da se izvan rama građevnjaka i na pčelama nalazi oko 50% Varroe a to je ponovo velika opasnost za pčelinju zajednicu. Razmislimo o ramu građevnjaku, razmišljajući o ramu građevnjaku vidjet ćemo sebe. Vidjet ćemo koliko smo aktivni, koliki su nam interesi u nastojanju da očuvamo pčele. Utjeha pčelaru. Upotreba bilo kakvih Antivaroznih preparata kada imamo poklopljeno pčelinje leglo unutar pčelinje zajednice. Više je utjeha za pčelara nego li riješenje za kvalitetno odstranjivanje Varroe.Isto se odnosi i na razno razne pripravke koji se dodaju u hranu u borbi protiv Varroe. VARROA DESTRUKTOR. Čitajući moje dosadašnje objave o „Nestanku pčela“ može se steći dojam da je Varroa glavni i jedini uzročnik nestanka pčela. Što nije tačno! Varroa je jedan, od „Okidača u interakciji sa Virusima i Nozemom koja se usko dovodi u sumnju sa nestankom pčela. Tako da se kroz smanjenje Varroa populacije u pčelinjoj koloniji, smanjuje i procenat oboljenja od Pčelinjih Virusa i Nozeme Cerane. Znam da se mnogi neće složiti sa mnom ali za ovu moju tvrdnju postoje naučni dokazi. Naime, utvrđeno je da tamo gdje u današnje vrijeme pčelari, pčelare bez prisustva Varroe manje je prisustvo pčelinjih Virusa pa i Nozeme Cerane.Kroz, moje objave i pisanje o „nestanku pčela“ želio sam mojim prijateljima približiti skrivenu opasnost. Koja je sve prisutna u našim pčelinjim zajednicama a zove se Varroa. Pokušao sam objasniti kojom brzinom od malog broja preživjelih Varroa tokom zime ista doživi svoju ekspanziju u razvoju u kratkom vremenu. Tačnije, koju štetu može prouzrokovati Varroa za samo nekoliko mjeseci. Da bi populacija Varroa doživjela tako brz razvoj potrebno joj je leglo, bez legla njen razvoj je nemoguć. Proljetni intenzivni razvoj legla idealno pogoduje razvoju Varroe. I u tom proljetnom razvoju broj pčela i legla poklapa se sa brojem Varroe. Međutim kada dođe do kraćanja obdanice, a to je tamo oko 20 Juna taj odnos se mijenja. Kraćanjem obdanice matica smanji zalijeganje, tako da već tada nastaje taj prelomni moment kada populacija Varroe postaje dominantija i brojnija u odnosnu na leglo unutar pčelinje kolonije. Već krajem Jula unutar pčelinje zajednice ukoliko je ista bila opterećena Varoom. Imat ćemo negativne rezultate, koji su u početku pčelaru tako reći ne vidljivi. Tada je pčelaru nevidljivo, koliko su pčele inficirane pčelinjim virusima, koliko je kraći životni vijek izleženih pčela radilica itd. A kratko posle već početkom Augusta pčelaru je vidljiv pad snage pčelinje zajednice kao i tkz pčele puzačice. Puzanje pčela ispred košnica pčelar često povezuje sa Nozemom. Dok slabljenje pčelinje kolonije usko povezuje sa nedostatkom cvijetnog praha, trovanjm, ili smanjenim unosom nektara. Međutim realnost je nešto sasvim drugo. Tačno je da pčele oboljele od Nozeme Cerane pužu, i o ovome ću pisti u drugim objavama. Ako u Julu poranimo i dođemo na pčelinjak prije izlaska suca na letima košnica vidjet ćemo defektne pčele. Pčele sa zakržljalim krilima, zakržljalim abdomenom. Jednostavno defekte pčele oboljele od (VZK) Virus Zakržljalog Krilca i za ovu vrstu virusa ne postoji nikakav lijek.Uzročnik (Virusa zakržljalog krilca) jeste direktno Varroa. Za ovu vrstu Virusa ne postoji lijek, a njegovo širenje nama je sve vidljivije. Ubalžavanje štete koje nosi ovaj virus jeste (blagovremena i ustrajna borba protiv nametnika, ne jednom metodom i jednim sredstvom). U borbi protiv Varroe pčelar mora primijeniti više metoda i načina borbe da bi postigao željeni rezultat. Kada je ( VZK) u pitanju nauka je došla do saznanja. Da je Virus zakržljalog krilca mutirao te da je isti pronađen skoro na svim pčelinjacima svijeta. Osim u zemljama u kojima nema Varroe!Ove moje tekstove pokušao sam pojednostaviti, sažeti, mnoge stvari ostanu u ovakvim slučajevima pisanja ne dorečene. Ja sebe ne smatram stručnjakom, nego samo pčelarom praktičarom. Zato i pišem na ovaj način. Ako neko ima neku sugestiju na ovo moje pisanje neka to napiše kroz komentar i diskusiju. Ja ću nastojati da odgovorim na vaš komentar. O “ Nestanku pčela “ nastavit ću pisati, onako, spram svog znanja, i svojih mogućnosti.HVALA HAMIDE ZA OVAJ ODLIČAN TEKST !Pročitajte i prvi deo tekstahttps://medpcelarskimagazin.mvbyte.com/2021/06/08/hamid-zlatic-nestanak-pcela-super-varroa-1deo/ hamid zlatić Autor teksta Živim na dvije adrese Rašljani Brčko Dc BiH i Arnoldstein u Austriji. Kako živim tako i pčelarim u Bosni oplsužujem preko 80-tak košnica, u Austriji je to nešto manje. Pčelarstvom sam se počeo baviti sa 14 godina tačnije 1984 godine. Počeo sam sa DB košnicama a pčelario sam i sa Gerstung,Zander, a trenutno pčelarim sa LR u kombinaciji sa Farrarom.1 Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Sajt je počeo sa radom 2016 god i najčitaniji je pčelarski sajt u regionu. Marketing je način da i dalje postoji sajt i pomaže pčelarstvu . Dragan Radanović-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni

Hamid Zlatić-Nestanak pčela-Super varroa 1deo

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više hamid zlatić Nestanak pčela- 1deo Nestanak pčela- 1deo Napisat ću mali uvod i svoje mišljenje o nestanku pčela ili o drastičnom padu snage pčelinjih zajednica kod mnogih pčelara. Piše Hamid Zlatić Dobio sam mnogo poruka pčelara iz regiona vezanih za problem sa nestankom pčela ili vidljivim slabljenjem pčelinjih zajednica. Da krenem od mog pčelinjaka u BiH. Za sad imam gubitaka koji nisu značajni ali je očit i vidljiv pad snage pčelinjih zajednica na mom pčelinjaku u Rašljanima kod Brčkog.Pokušat ću kroz nekoliko objava iznijeti svoje mišljenje i svoj stav o problemu nestanka pčela i njihovom slabljenju. Kada budem dobio rezultate uzoraka koje sam poslao na Laboratorijsku obradu objavit ću ih i podijeliti sa vama. Realnost. Pčelari su pčelarstvo shvatili olahko. Iskusni, su svoje zanimanje ili hobi očito podcijenili. Realnost-u pčelarskoj 2020 godini dokazala je, i pokazala iskusnim pčelarima kako nam praksa i teorija i nisu neka baš jača strana. Protekle sezone u pčelarstvu dokazale su nam, da nema, i ne smije biti, ležernog (opuštenog) ponašanja pčelara u radu sa pčelama. Niti visokog mišljenja o sebi, i o svom praktičnom i teoretskom znanju iz ove oblasti. Iskusni su svjesni da nešto moraju mijenjati u svom sistemu rada sa pčelama. Manje iskusni svjesni su da moraju još učiti i još više raditi. Početnici znaju da moraju raditi na svom znanju, na sebi i sa pčelama, kako bi upotpunili svoje znanje. I jedni i drugi pa i treći su na velikom iskušenju. Smatram da smo svi u istom loncu, da moramo biti iskreni, samokritični, kako bi pomogli sebi i drugima.Ja ću krenuti od sebe , svoga znanja, iskustva, pročitanog i lično istraženog. Vi kroz vaše komentare ispravite moje krive navode, zaključke itd. Iskreno, iznesite svoje mišljenje na ovu temu. Rođeni smo da griješimo, ali i da se popravljamo u svakom smislu. Prvo ću krenuti sa parazitom pčela Varroa Destruktor. Varroa Destruktor. Zašto krećemo sa Varoom Destruktor prvo? Varroa nije jedini krivac za nestanak i slabljenje pčela. Ali je jedan od glavnih uzročnika pada imuniteta pčela, jačanja pčelinjih Virusa, Nozemoze Cerane i dr. Varroa Destruktor svoj razvojni ciklus i životni vijek je idealno prilagodila razvoju pčelinjeg i trutovskog legla. Razvoju pčelinje zajednice i životnom vijeku pčele i truta.varroa Destruktor se jednostavno srodila, sa svim okolnostima kroz koje prolazi pčelinja zajednica tokom cijele godine. Varroa Destruktor, je uvijek prisutna u pčelinjoj zajednici, u svakom godišnjem dobu u većem ili manjem broju. Kada je u manjem broju Varroa Destruktor čini manje vidljivu štetu pčelinjoj zajednici. Tako mi bar pčelari zaključujemo. Dali je to tako? Ostaje nam da nagađamo. Moje mišljenje je da taj mali broj Varroa Destruktor unutar pčelinje zajednice neće dovesti pčelinju zajednicu u kolaps. Ali taj mali broj preostalih Varroa je ite kako opasan. Svi znamo da u prirodi opstaju samo naj izdržljiviji i najjači! Ako uzmemo u obzir brzu prilagodbu Varroe na razne situacije pa i na preparate kojima se pčelar bori protiv nametnika. Shvatit ćemo da je i ako u malom broju preostala Varroa ite kako opasna. Ne zbog brojnosti, nego zbog otpornosti! Jednostavno njen evolucijski put je toliko dug da već sada imamo Varrou koju možemo nazvati (Super Varroa). Za Super Varrou, potreban je i (Super Pčelar). Uticaj klimatskih promjena na razvoj Varroe Destruktor. Topla jesen, zima i proljeće pogoduju razvoju legla a samim tim i razvoju Varroe.Varroa Destruktor se u potpunosti prilagodila životu i razvoju pčelinje zajednice. Dužina života Varroe odlično je prilagođena dužini života radilice. Taj odnos se mijenja u toku toplih zima u korist Varroe. Kod razvoja legla tokom zimovanja pčela, životni vijek pčele radilice se smanjuje. Dok životni vijek Varroe ostaje ne promijenjen. Jednostavno Varroa u toplim zimama i bez prekida legla živi duže. Još je Varroa u prednosti u odnosu na pčelu. Pčelinje leglo omogućava brz razvoj Varroe unutar legla. Ako u obzir uzmemo da još u prvoj polovini zime imamo leglom iznurenu dugoživeću pčelu. A da se nasuprot tome, u poklopljenom leglu krije dugoživeća na mnoge antivarozne preparate rezistentna Varroa. Razlog za brigu pčelara o zdravlju pčela je ite kako Alarmantna. Pčelar je svjestan svoje nemoći u ovakvim situacijama. Svjestan je da Oksalna kiselina u toku blage zime kada je u pčelinjoj zajednici prisutno leglo nema odgovarajuće dejstvo.Nemoć, vremenom prelazi u zaborav, a zaborav se na kraju skupo plaća! Varroa Destruktor pratiti od Aprila. Greška pčelara regiona, pa i moja greška, počinje u Aprilu mjesecu. Od Aprila mjeseca pčelar treba da kontroliše prirodni pad Varroe. Mali broj pčelara regiona vodi računa o prirodnom padu Varroe. Mnogi pčelari već u Aprilu kreću sa ramom građevnjakom. Ram građevnjak je prvi biološki način u borbi protiv Varroe. Ramom građevnjakom pčelar nema uvid u stepen zaraženosi pčelinje zajednice nametnikom Varroa Destruktor. Od Aprila mjeseca uz ram građevnjak pčelar bi trebao da prati i prirodni pad Varroe. Koji je jako bitan u ocjenjivanju stepena zaraženosti pčelinje zajednice nametnikom. Na osnovu prirodnog pada Varroe pčelar će donijeti odluku na koji način i u koje vrijeme treba krenuti u suzbijanju nametnika. Na žalost u Aprilu pčelari su opterećeni drugim mislima i obavezama, a mnogi nemaju ni adekvatne podnice kako bi pratili prirodni pad Varroe . Kako pratiti prirodni pad Varroe. Ukoliko imamo prirodni pad Varroe krajem Aprila od oko 2 do 2,5 na dan.Onda možemo računati da ćemo krajem Juna ili Jula imati već 1000 Varroa unutar pčelinje zajednice! Primjer: ako u Junu ili Julu imamo prirodni pad od 10 Varroa na dan. Onda u košnici imamo oko 1000 Varroa. Ista ta zajednica koja u momentu broji 1000 Varroa na kraju svog životnog puta može brojiti i do 5000 Varroa što znači da je mogućnost da ista preživi ili uđe u zimu 0%. Kako pčelinja zajednica doživi kolaps?! Ako u toku ovih mjeseci imamo invadiranost pčelinjeg legla u ovim dole procentima koje ću navesti. Možemo računati na propadanje proizvodnih pčelinjih zajednica već u Septembru mjesecu.Zaraženost legla u procenitima Varoom. Juni: 5%Juli 10%August 20% Uvedite u praksu paraćenje prirodnog pada Varroe i na spram prirodnog pada poduzimajte mjere već nakon prvog medobranja. Ili možda i prije da bi izbjegli ovo o čemu ću

PRIPREMA PCČLINJIH DRUSTAVA ZA PAŠE NA BRDSKO PLANINSKOM PODRUČJU

SAMIR OMEROVIĆ-PRIPREMA PČELINJIH DRUSTAVA ZA PAŠE NA BRDSKO PLANINSKOM PODRUČJU

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više SAMIR OMEROVIĆ PRIPREMA PČELINJIH DRUŠTAVA ZA PREDSTOJEĆU ŠUMSKU RAZVOJNU I VOĆNU PAŠU NA BRDSKO PLANINSKOM PODRUČJU PRIPREMA PČELINJIH DRUŠTAVA ZA PREDSTOJEĆU ŠUMSKU RAZVOJNU I VOĆNU PAŠU Nakon prethodnog izrazito hladnog i nepovoljnog vremena tokom zadnje dvije trecine marta mjeseca i dolaskom toplijih dana pcele ulaze o novu fazu proljetnog razvoja . Obicno za brdskoplaninska podrucja ovo je period kada se treba uraditi prvi proljetni pregled pcelinjih zajednica . U tom pregledu iako je potrebno zabiljeziti opce stanje svake zajednice ne treba ni previse tumbati drustvo . Jos uvijek su pcelinja drustva prilicno ranjiva i onu veliku energiju koju ulazu u zagrijavanje gnijezda ne treba olako trositi .PIŠE SAMIR OMEROVIĆDrugim rijecima MORAMO nastojati da taj pregled zavrsimo u sto kracem vremenu . Da bi to postigli treba odabrati najtopliji dio suncanog dana bez nekog jakog i hladnog vjetra , spremiti opremu , teku i olovku i sa pozitivnom energijom krenuti u pcelinjak . Kosnicu otvoriti bez puno dima , laganim podizanjem poklopca , odmah zabiljeziti stanje pokrivenosti ulica i broja okvira sa pcelama . Izvaditi poslednji ram sa lijeve ili desne strane , snimiti stanje hrane na njemu i staviti ga na stranu pored kosnice .Zatim laganim primicanjem slijedeceg okvira i izvlacenjem do pola , ne dalje ,jer nema potrebe sbimiti stanje na njemu hrane , pcela , eventualno legla . Cim dospijemo do prvog okvira sa leglom , preci na suprotnu stranu i izvrsiti pregled do prvog krajnjeg okvira sa leglom sa druge strane . Nema potrebe za kopanjem i vadjenjem svakog okvira iz kosnice kompletno . Na ovaj nacin vec sticemo kompletnu sliku stanja pcelinjeg drustva . Znamo koliko ima hrane , koliko ima legla , u kakvom je stanju leglo , ima li sumnji na neke bolesti .. u samom pregledu vazno je da snimite ukupan broj i narocito snimite pokrivenost okvira i hranom i leglom . Jer sada je situacija da su rijetki okviri gdje je sve med ili sve leglo . Znaci morate u glavi odmah malo racunati . Tri okvira na kojima su 1/3 med a 2/3 leglo u sustini znaci da imamo jedan puni okvir meda i dva puna okvira legla . Takodjer je bitno i da li je vecina legla zatvoreno ili otvoreno leglo . Obzirom da su nam ovo vazne stvari za dalje operacije u razvoju tokom samog pregleda moramo odmah steci sliku o brojnosti , stanju hrane , stanju legla i narocito mogucnostima daljeg razvoja . Ukoliko unutar kosnice kada sve sagledamo imamo bar 8 ulica pcela, minimum 4 puna okvira hrane , 4 puna okvira legla i ako je vecina tog legla zatvoreno leglo onda se radi o odlicnim drustvima za brdskoplaninske uslove pcelarenja .Takvim drustvima odmah mozemo uraditi i malo prosirenje plodista dodavanjem po jednog praznog okvira do krajnjeg okvira sa leglom sa toplije strane kosnice . Izrazito jakim drustvima moze se dodati i sa obije strane legla . Istovremeno spustamo neki okvir sa hranom u donji korpus i time izazivamo automatsku stimulaciju razvoja . Sada vec pred pojavu dzanarike , mrtve koorive , itd i povecan unos nektara napravili smo odlican prostor da pcele krenu u intenzivniji razvoj u horizintalnom smislu . Cilj nam je da uz dobre uslove u kosnici, sve veci broj pcela koje ce izaci u narednih desetak dana , zato je mjera zat. leglo – da pcele osvoje leglom u potpunosti citavo plodiste . Nakon ovako odradjenog PPP i izvrsenog prosirenja plodista narednih desetak do 15 dana treba podstaci dalji razvoj prihranom , kako ko vec praktikuje ali bez preterivanja . Slijedeca operacija je eventualno jos jedno prosirenje ili za jaca drustva mozda cak i rotacija plodisnih nastavaka . Ona obicno nastupa sa cvjetanjem divlje tresnje , kruske itd .. I poslednja koja obicno nastupa u jeku vocne pase sa jabukom i u kojoj dolazi do transformacije drustva u tri tijela ..ali otom potom dok stigne jsbuka , kod nas brdjana to je krajem aprila mjeseca . FOTOGRAFIJE I GRAFIKONI S. OMEROVIĆ SAMIR OMEROVIĆ Autor teksta Pčelar praktičar sa iskustvom od 20 tak godina u Hadzićima (BiH) . Inače sam dip.ing.šumarstva. Bavim se uzgojem matica i istraživanjima medonosnog i ljekovitog bilja . Aktivni sam predavač po temama: Život i razvoj pčela i medonosnog bilja brdskoplaninskih područja. ProIzvodim alkoholne tinkture kas 81 , nozevoj Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Sajt je počeo sa radom 2016 god i najčitaniji je pčelarski sajt u regionu. Marketing je način da i dalje postoji sajt i pomaže pčelarstvu . Dragan Radanović-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

goran mirjanić-Upotreba veštačke proteinske hrane

W.Wright Drugačiji pristup prevenciji rojenja!

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Preveo i obradio Lazar Rajčić- In memoriam W.Wright- Drugačiji pristup prevenciji rojenja! Drugačiji pristup prevenciji rojenja! Preveo i obradio Lazar Rajčić- In memoriam 1961- 2020 Volt Rajt (Walt Wright) je rođen u Bartonsvilu (Burtonsville) država Merilend (Maryland), gde je proveo i svoje detinjsvo. Bartonsvil je mestašce na periferiji Baltimora i nalazi se na istoj geografskoj širini, ali na drugoj strani Apalačkih planina, kao pčelinjaci na kojima su svojevremeno pčelarili Dadan i Langstrot. On sada živi na periferiji glavnog grada Sjedinjenih Američkih Država Vašingtonu DC a pčelinjak mu je u Tenesiju. Po obrazovanju elektoničar koji je svoju karijeru započeo u američkoj vojsci na održavanju radarskih sistema a kasnije se početkom šezdesetih prebacio u NASA tim gde je radio na razvoju raketnih sistema Saturn V i Šatl programu. Pčelarstvom se krenuo baviti početkom devedesetih iz hobija u svojim pedesetim godinama. Na neki način je iskoristio svoje tehničko obrazovanje i usresredio se na rešavanje suštinskog problema u pčelarstvu rojenju. Njegovi pogledi na pčelarske tehnike se često kose sa dobro utvrđenim normama koje su etablirane u pčelarskoj literaturi. Tokom vikenda koliko mi je slobodno vreme dozvoljavalo sam iščitao par tekstova koje je Volt Rajt objavio u Američkom pčelarskom žurnalu (American Bee Jurnal) i Pčelarskom svetu (Bee Culture). Engleski jezik kojim se ovaj Amerikanac služi nije lak za prevođenje. Ja ću pokušati da prevedem par tekstova o pčelarskoj tehnici koju on primenjuje na svom pčelinjaku. Usled velike zauzetosti na poslu to će uzeti malo više vremena ali bolje ikada nego nikada. POZDRAV IZ KANADE-VAŠ LAZAR RAJČIĆ Different Twist on Swarm Prevention Part I of Two Partshttp://www.beesource.com/point-of-view/walt-wright/a-different-twist-on-swarm-prevention-part-i-oftwo-parts/ PREVEO LAZAR RAJČIĆ Drugačiji pristup u pogledu prevencije rojenja I deoNagonTežnja pčela ka rojenju je osnovni nagon reprodukcije koji je evoluirao u kompleksan rojevi mehanizamspecifičan za ovu vrstu insekata. U biti poseduje neodoljivu snagu seksualne želje kakva postoji kodsisara. Eksperimentalnim putem je dokazano da seksualni nagon jejači od svih drugih nagona jer je u službi samoodržanja vrste.Celokupno pčelinje društvo je usmereno ka jutilizaciji reprodukcionog nagona rojenja. Cela pričapočinje sa odabirom budućeg staništa. Eksperimentalno je utvrđeno da pčele izvidnice biraju staništa čijaveličina je nešto manja od jednog bušela (mera kojom se u Americi mere žitarice i iznosi oko 35 litarahttps://en.wikipedia.org/wiki/Bushel ), ukoliko imaju izbora. Ta zapremina je dovoljno velika da u njustane dovoljna količina zimskih zaliha hrane i dovoljno mala da dovodi do zakrčenosti prostora u vreme prolećnog razvoja. Rani roj koji nastaje kao posledica zakrčenosti prostora u takvim prirodnim šupljinamaima najbolje šanse za održanjem. Ovo je zaista jedan veliki primer dalekosežnog odlučivanja od strane pčela izvidnica.“Plan igre“ rojenjaU Tenesiju to je jedan veliki kompromis u kome valja uskladiti različita biološka vremena za tri različitevrste pčela koje su zastupljene na tom područiju. Trutovi i matice obezbeđuju opstanak pčelinje vrste.Radilice su neophodne kako za formiranje rojeva tako i za održavanje društva nakon odlaska roja ilirojeva. Veliki broj pčela radilica je potreban za formiranje roja kako se ne bi podelom ugrozilo matično društvo.Većini iskusnih pčelara ovo su krajnje poznate činjenice.Pčelinje društvo odgaja nove radilice vrlo uspešno. Od trenutka kada se izlegu, pčele prolaze kroz serijuposlova i dužnosti (počevši od čišćenja ćelija, preko hranjenja legla, ventilacije, spremanja hrane, čuvanjastaništa pa do skupljanja polena i nektara). Redosled ovih dužnosti nije slučajan i upravo je on neophodanda bi se sa uspehom odgajio svaki novi ciklus pčela. Njihov fiziološki razvoj odgovara svakom novomstadijumu kroz koje pčele prolaze radeći na različitim poslovima u košnici ili van nje. Drugim rečimanjihovo telo se prolagođava svakom novom poslu u tom tačno utvrđenom nizu od časa kad se pčelaizlegne dok ne postane izletnica. Brojčani odnos između različitih generacija pčela nije nimalojednostavan i povezan je sa konzumiranjem hrane i povećavanjem slobodnog prostora na saću koji setime ostvaruje. Broj slobodnih ćelija se povećava na račun ćelija u kojima su bili smešteni med i perga.Toopet dovodi do povećavanja obima poslova za postojeće pčele. Znači da razvoj pčelinje zajednice nijelinearnog već skokovitog karaktera .Društvo kreće sa uzgojem trutova nakon drugog ili trećeg ciklusa. Kako trutovi zahtevaju neko vreme da postanu polno zreli neophodno je da zajednica krene sa uzgajanjem trutova na vreme- pre sezone parenja.Tokom razvojnog perioda postojeća matica mora polagati jaja u velikom broju i to nakon višemesečnepauze. Ukoliko pčele iz bilo kog razloga posumnjaju da ona nije sposobna da polaže dovoljan broj jajaone će pokrenuti proces tihe smene.Kada su u društvu prisutni polno zreli trutovi, ili su na vidiku, i kad košnica postaje pretesna za sve pčelepostignuta su dva od tri preduslova za rojenje. Zalihe hrane su treći važan element ove slagalice. Nektar ipolen moraju biti dostupni da bi se donela na nivou društva odluka o rojenju. Kada su svi predusloviispunjeni donosi se odluka o rojenju i kreće se sa gradnjom matičnjaka. Gradnja matičnjaka je takotempirana da ukoliko se desi da prva matica strada prilikom svadbenog leta tu su spremne rezervne maticeiz kasnijih matičnjaka.Roj prvenac napušta košnicu pre pojave prve nove matice. Vremenski prozor za dovođenje u stanje starematice da ponovo leti je relativno kratko. Ona mora da položi jaja u pripremljene matičnjake a isto vremetreba da se priremi za let i to sve za nešto više od 16 dana.Plan igre rojenja se da sumirati u par reči: odgajiti što god više pčela je moguće. Cilj je duplirati matično društvo. Matica i pčele treba zajednički da odrade taj posao.Druga pitanjaVećinu gore pomenutih činjenica su dobro poznate većini pčelara ali postoji par obzervacija koje valjanapomenuti u kontekstu rojenja a odnose se na uzroke i posledice rojenja. Pregled liste ovih obzervacijaje prikazan u II delu. Ove obzervacije su napravljene na stotinama košnica u kojima su bile pčelerazličitog porekla odnosno rasa. Većina tih društava su divlji rojevi koji su sakupljeni tokom vremena sa raznih strana i usled takvog porekla predstavljaju širok genetski spektar pčelinje populacije u Tenesiju.1) Dobra matica može da položi dovoljan broj jaja i da rotira cikluse u leglu koje zauzima dva i po LRnastavka. Ukoliko je ona ograničena na manju zapreminu plodišta, od gore pomenutog, u odnosu na njenemaksimalne sposobnosi ona će

R.Kostadinovic Pcelarska 2018god. u Sumadiji

J.Balint Priprema za pašu VIDEO

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više JANOŠ BALINT PRIPREMA ZA PAŠU PRIPREMA ZA PAŠU Pogledajte odličan video! Youtube kanal Pčelarstvo Balint JANOŠ BALINT Autor teksta Profesionalni pčelar iz Zrenjanina,pčelari sa svojom porodicom sa preko 800-to proizvodnih društava u zaokruzenom sistemu proizvodnje pcčlinjih proizvoda.Stručni predavač,autor tekstova i pre svega veliki cčvek kome mozete uvek da se obratite za podršku i strucčn savet. Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Sajt je počeo sa radom 2016 god i najčitaniji je pčelarski sajt u regionu. Marketing je način da i dalje postoji sajt i pomaže pčelarstvu . Dragan Radanović-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

Analiza Balinove metode

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više zlatko horvat Analiza Balinove metode Rezultati eksperimenta PRITISKOM OVDE POGLEDAJTE PRVI DEO TEKSTA Metoda BLINOV – Blinovljeva metoda Metoda ubrzanog proljetnog razvoja i pripreme pčelinjih društava za glavnu pašu, bagrem. II DIO Na portalu/sajtu, Med pčelarski magazin, nalazi se tekst i članak sa opisom metode Blinov, te je navedeno da je metoda rađena, probno-eksperimentalno, a razultati svega toga da će se spomenuti kasnije, nakon bagremove paše.Pa evo o rezultatima, dojmovima i analizi.Metodu Blinov, primjenio sam na svim košnicama. Prvo sam mislio i uradio na 6 košnica, a nedugo nakon toga, kada sam vidio što je to i što bi se moglo dobiti, cijeli pčelinjak je napravljen po metodi Blinov. ANALIZA-rezultati-dojmovi. Ovo zadnje, DOJMOVI, već na prvu je OK i jako dobro. Metoda je jednostavna, lako primjenjiva, ne iziskuje pretjerani rad i ništa posebno od dodatne opreme nije potrebno.Od „dodatne opreme“, potrebni su -najlon, 1-2 pogače i pregradna daska. Pregradne daske ja imam od štamparskog lima, stirodura i punog drveta. Najbolje su od punog drveta. Ali kao pregradna daska, može se koristiti bilo što.. npr. karton malo deblji.REZULTATI, za bagrem, početkom 5.mj., košnice su bile spremne za iskorištenje paše i za dobar unos. Vrijeme je podbacilo ove 2019., ali svejedno, vrcao sam bagrem. Nadalje za rezultate, pred sam bagrem, većinu košnica sam odrojavao. Od 2 košnice, radio 1 nukleus sa 3-4 okvira legla. Jel treba još nešto reći, vezano za rezultate? Znači rezultati, sasvim zadovoljavajući.ANALIZA mogu potvrditi sve što je napisano u I dijelu o metodi Blinov, uz jednu ispravku i nadopunu. Mišljenja sam i tako ću ubuduće raditi, na PPP (prvi proljetni pregled) kada se počinje sa metodom Blinov, košnicu koja je zimovala na 2 nastavka, potrebno je svesti na 1 nastavak. Pošto u LR košnicama na 2 nastavka, kada izlazimo iz zime, donji nastavak bude prazan, a pčele su gore u drugom nastavku, donji prazni, treba ukloniti.I još dodatna napomena: za metodu Blinov, često se u literaturi ili na internetu, može naći tvrdnja da je ona primjenjiva i poželjna za rad sa slabim i srednje jakim društvima, a da za jake ne treba. Ja bih ovako rekao! Metoda Blinov, dobra je za sva društva, slaba-srednja-jaka, sve dok se ne napuni 1 LR nastavak sa leglom, tj. sve dok imamo mjesta za pomicanje pregradne daske.Također, osim LR košnica, može se raditi na DB košnicama. Za Farar, RV, AŽ.. nisam siguran. Srdačan pozdrav kolegicama i kolegama pčelarima i medno! ZLATKO HORVAT Autor teksta Hobi-pčelar i uzgajivač ljekovitog bilja(Osijek/Hrvatska).Pčelarim stacionarno sa 50-tak košnica i selim na paše, u bližoj okolici Osijeka. Na 10-20% košnica uvijek eksperimentiram i pokušavam dokazati da nešto valja-ne valja,vezano za pčelarsku tehnologiju, djelovanje protiv varoe, nozemoze itd. Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Pet godine od postojanja sajta (2016 god)- i preko 233.456 poseta sajtu,doslo je vreme za korak napred.Novi dizajn,koncept…Uveli smo i marketing (jedini nacin da i dalje postojimo) Dragan Radanovic-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

Z.Banovic Trenutno stanje na pcelinjaku(kraj marta)

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Zoran Banovic Trenutno stanje na pcelinjaku! Kraj marta 2019god. Vratio sam se sa pcelinjaka. Ringlov (dzenarika) lepo cveta, na nekim stablima vec i prolazi, ide sve nekako polako, bas kako treba. Pcele rade, ima unosa i nektra i polena, ipak leglo nekako stagnira, ne povecava se. Pisem ovo zbog mladih kolega koje ce sada prvi put izvoditi drustva iz zime. Zima je bila idealna, nije bilo zaletanja sa lesnikom u prvom mesecu ali ni snega u ovo vreme kao predhodne zime. Sada je na delu vrlo rizican period u zivotu zajednica, smena generacija, izleganje mlade, kratkozivuce pcele. Rizik je pored nedostatka hrane za razvoj i sto je ovo period kada nozema cerana odnosi kosnice. Jos uvek nema brzog i masovnog pristizanja mlade pcele niti obilnog unosa polena. Idealni uslovi za gubitke od nozemoze.Neka se ne iznenade kolege koje su pozurile sa dodavanjem SO, neki i celih nastavaka sa SO, pcele je manje nego pre mesec dana. To je normalna pojava ali je ovo prolece izrazenija jer su drustva usla sa vecim brojem zimske pcele u mirovanje a i ranije krenula sa vecim brojem ramova sa leglom. U sustini drustva su ispratila prirodu, pred kraj cvetanja ringlova (dzenarike) trebalo bi da u kosnicama ima 5 ramova sa leglom (naravno ne skroz zalezenih) da bi imali izletnicu za bagrem. Pre mesec dana sam postavio snimke i rekao da je mnogo pcele u kosnicama za to doba godine.Tada je u kosnicama bila i zimska pcela koja polako nestaje. Odradila je svoju ulogu, izvela prva legla. Malo ranije ali tako je kako je. Pravi razvoj tek predstoji. Imamo nekih tridesetak dana do prvog bagrema. Pcele sam uzimio sa plodistem gore ili izmedju dva nastavka, na 9 ramova. Jedini posao oko pcela mi je bio vracanje desetog rama. Mislim da ne treba zuriti sa dodavanjem SO. Vreme za to tek dolazi. Treba obratiti paznju na kolicinu hrane jer ce potrosnja biti jednaka kao tokom celog zimovanja. Sada pogaca ne resava manjak hrane. Moze samo da nadomesti prestanak unosa u slucaju par uzastopnih kisnih dana. Treba povesti racuna da ne dolazi do zastoja ili prekida legla naredni mesec jer ce se za to „platiti“ manjim prinosima na bagremovoj pasi. Verujem da treba krenuti sa stimulativnom prihranom. Ne sirupa na litre, bice deponovan i poklopljen vec u manjim obrocima. Ovo sve se odnosi na nize predele. Veca NMV je druga prica. Fotografije Z.Banovic Hvala Zorane za tekst! Dragi prijatelji, pčelarke i pčelari, sa zadovoljstvom Vam predstavljamo prvu knjigu, autora, doc. dr Gorana Mirjanića, pod nazivom „Ishrana pčela“. 😊🐝📖👌 Cijena knjige je 15 KM i možete je naručiti porukom u inbox ili kupiti direktno u našoj radnji u Gradišci. 📦👍 Knjiga je ispunjena praktičnim savjetima i tajnama uspješne ishrane pčela. Nauka, struka i iskustvo u službi očuvanja pčelinjih društava. 🔝 Cena za Srbiju je 990 din+postanski troskovi! Za naružbe iz Srbije, možete se obratiti našem distributeru: (posaljite poruku preko messenger-a na ovoj stranici)https://www.facebook.com/medpcelarskimagazin/ Ili posaljite poruku preko sajta dugme kontakt)medpcelarskimagazin.mvbyte.comili direktno na mail: medpcelarskimagazin@yahoo.com Vaša Košnica Gradiška! ☺️ Zoran Banovic Pcelarim sa LR kosnicama. Iz Backe Palanke sam. Pcelinjak je stacionarnog tipa jer se nalazi u blizini Dunava i imam sve pase u okruzenju(Repicu, bagrem, amorfu, lipu, suncokret, livadu i medljiku).Imao sam srecu da najveci prakticari sa Balkana prenose mi svoja znanja. Imam uvek par kosnica koje otvaram i posmatram tokom cele godine (i sada). Mi smo najčitanij pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Pet godine od postojanja sajta (2016 god)- i preko 233.456 poseta sajtu,doslo je vreme za korak napred.Novi dizajn,koncept…Uveli smo i marketing (jedini nacin da i dalje postojimo) Dragan Radanovic-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

pcelinje leglo

Share this: