pcelinja larva Архиве - Medpcelarskimagazin

Spermoteka matice Apis melífera

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više DRAGAN RADANOVIĆ Spermoteka matice Apis melífera Seksualni život matice 8 deo Spermoteka matice Apis melífera Seksualni život matice 8 deo Spermoteka matice Apis melífera je organ zadužen za reprodukciju. Proces reprodukcije počinje oplodnjom, kako bi matice primile spermu različitih trutova , zbog njihovog poliandričnog ponašanja (parenje sa više mužjaka). Završava se kada se vrati u košnicu koju više neće nikada napustiti osim u slučaju rojenja (neki autori tvrde da matica više puta izlazi iz košnice na parenje). Polno zrela MATICA postaje 21. dan, a na oplodnju s trutovima izleće 22.-24. dana. Oplodnja sezbiva u vazduhu na visini od 10 do 30 metara. Spermu trutova matica sprema u spermoteku i iznje matica oplođuje jajašca prilikom nošenja. Reprodukcija zahteva direktnu interakciju između sperme i jajašca, te između molekula koji čine mušku semenu tekućinu i žlezdanih i epitelnih stanica u ženskim reproduktivnim organima. Reroduktivni trakt matice medonosne pčele ( Apis mellifera ) podeljen je na gornji i donji deo. Gornji deo sadrži jajnike i jajovode, dok donji deo sadrži organ za skladištenje sperme (spermatheca), pomoćne žlezde i genitalije. Upravljanje spermom (čuvanje, održavanje i oslobađanje iz skladištenja) i oplodnja se dešavaju u donjem reproduktivnom traktu matice . Uprkos važnoj ulozi koju skladištenje sperme igra u reprodukciji, molekularni mehanizmi pomoću kojih se spermatozoidi održavaju u održivom stanju unutar ženskih spermateka ostaju nepoznati. Matica mora pohraniti dovoljno sperme da oplodi jajašca koje proizvodi u jajnicima. Osim toga, mora STALNO održavati visoku stopu proizvodnje jaja, jer MORA položiti i do 1.500-2.000 jaja dnevno u sezoni snažne opskrbe hranom. Zdrava i kondiciono spremna, matica je sposobna da skladišti i održava spermatozoide trutova u životu i dobrom stanju u njenoj spermoteci skoro do kraja života. Spermoteka Apis mellifera Spermoteka je organ za skladištenje sperme, uobičajen u reproduktivnom sistemu mnogih insekata i drugih beskičmenjaka. Isto tako, kod Apis melífera samo su matice opremljene ovim organom, budući da su funkcionalne. S druge strane, kod pčela radilica je vestigijalan, odnosno imaju ga u nefunkcionalnom, rudimentalnom obliku, iako se može razvijati prema potrebi. Nalazi se u abdomenu, u obliku je kugle, spojen je sa jajovodom. Ima više od jednog milimetra u prečniku, a zid se sastoji od sloja epitelnih ćelija okruženih gustom mrežom finih traheja podržanih površinom zida na kojoj se nalaze žlezde. Posebni fiziološki uslovi omogućavaju da se spermatozoid sačuva godinama u stanju mirovanja, sa vrlo niskim metabolizmom, održavajući svoju sposobnost oplodnje. Spermatozoidi trutova dobijaju potreban kiseonik i hranljive materije u spermoteci tako da su uvek spremi za aktiviranje i migraciju sperme. Spermoteka se satoji od velikog broja različitih proteina i drugih elemenata odgovornih za održavanje vitalnosti sperme, koji djeluju na različite načine. Kao antioksidativni enzimi, uključeni u energetski metabolizam, supstance sposobne da smanje brzinu metabolizma ili zaštite spermu od potencijalnih hemijskih ili infektivnih oštećenja. Kako matica stari, ona će početi da polaže manje oplođenih jaja, proizvodeći više trutova i manje pčela radilica .Zbog degeneracije ćelija zida spermoteke koja može negativno uticati na spermatozoide, tada pčelinje društvo odlučuje da je došlo vreme za zamenu stare matice. Ekološki stresori, kao što su široko korišteni pesticidi, snažno utiču na reproduktivni potencijal kao i na genetsku raznolikost . Izloženost ovim hemikalijama može dovesti do zdravstvenih problema u pčelinjem društvu čak i na subletalnim nivoima Na primjer, izlaganje fipronilu od 0,1 μg/L narušava plodnost trutova i ima štetne posledice po reproduktivni potencijal matica ( Kairo et al., 2016. ). Temperatura takođe može biti ekološki stresor koji utiče na reproduktivni potencijal. Na primer, tokom otpreme matica pčelarima, kada su matice izložene ekstremnim temperaturama (<8°C i >40°C), smrtnost sperme pohranjene u spermateci je 50% ili više ( Pettis et al., 2016 ).e i na kraju da zaključimo, od stanja spermoteke zavisi da li je veliki dnevni učinak matice unesenju jaja znači zapravo veliki broj pčela radilica, koje će doneti veliku količinu meda. Uticaj amitraza na sparivanje matica DRAGAN RADANOVIĆ Autor teksta Urednik sajta Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Sajt je počeo sa radom 2016 god i najčitaniji je pčelarski sajt u regionu. Marketing je način da i dalje postoji sajt i pomaže pčelarstvu . Dragan Radanović-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

Sulejman Alijagić-SMJENA GENERACIJA – LJETNE I ZIMSKE PČELE

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više sulejman alijagić SMJENA GENERACIJA – LJETNE I ZIMSKE PČELE SMJENA GENERACIJA – LJETNE I ZIMSKE PČELE Ovim tekstom se oko određenih radnji ograđujem jer je pisan za brdsko planinski teren a na mom pčelinjaku je nadmorska visina oko 450 m/n/v, ali se isto dešava u drugim krajevima samo možda malo kasnije ili ranije ili duže i kraće traje zimovanje pčelinjih društava. PIŠE SULEMAN ALIJAGIĆPoznata je činjenica skoro svim pčelarima da krajem ljeta i početkom jeseni dolazi do smjene generacija ljetnih i zimskih pčela. No, da li baš svi pčelari vode računa o nekim možda sitnim ali važnim detaljima, koji mogu značiti lakše prezimljavanje ili gubitak pčelinje zajednice tokom zime. Kod pčela koje ulaze u zimu dešavaju se određeni fiziološki procesi koji im olakšavaju lakše zimovanje ali i da njihov životni vijek traje duže i koje su sposobne da u proljeće odhrane prvu generaciju pčela, što je jako važno za pčelinju zajednicu. Pčele u jesen sakupljaju hranu koja im služi kao zimnica i zaštita (nektar, polen, propolis) ali isto tako pčele sakupljaju određene rezerve u svom tijelu. Te rezerve su u vidu bjelančevinasto-masnog tkiva koje se sastoji od masnih stanica i nakupina bjelančevina, naziva se VITELOGENIN. O ovoj temi ima poseban tekst koji mi je ustupila prof. dr. Jevrosima Stevanović sa Veterinarskog fakulteta Univerzitet u Beogradu. Ovo masno-bjelančevinasto tkivo je jako važno za lakše prezimljavanje i pčelar može olakšati svojim pčelama ako na vrijeme odradi određene radnje. Također valja napomenuti da i kod ljetnih pčela postoje ove naslage bjelančevinastog tkiva ali u manjem obimu u vidu bjelančevinastih nakupina i masnih kapljica. Upravo ovo bjelančevinasto-masno tkivo VITELOGENIN omogućava pčelama da u nekim krajevima sa većom nadmorskom visinom žive i 5-6 mjeseci, a u nekim tokom cijele zime skoro da i ne prekidaju sa leglom. Pčelari koji imaju postavljene pčelinjake na mjestima gdje nema dovoljno polena, trebaju voditi računa da pomognu pčelinjim zajednicama da im na neki način dodaju polen od kojeg zavisi razvoj masnih bjelančevinastih rezervi u ždrijelnim žlijezdama i masnog tkiva, ili u jesen da sele pčele na mjesta gdje ima biljaka polenarnica. Posebno je važno da pčelinje zajednice uđu u zimu sa dovoljnim količinama perge i da se na vrijeme izvrši smjena generacija pčela, da pčelinja zajednica bude zdrava i sa dovoljnom količinom kvalitetne i pravilno raspoređene hrane. Pčelari trebaju nastojati da im pčelinje zajednice uđu u zimu sa optimalnim brojem pčela. U literaturi stoji da oko 10.000 zimskih pčela može svojim vlastitim bjelančevinama odhraniti oko 1000-1500 larvi. Također je poznata činjenica posebno u brdsko planinskim područjima (osim primorja i Dalmacije) da su pčele koje su izležene krajem avgusta mjeseca pa do polovine septembra najvitalnije i najlakše podnose zimovanje i koje su najsposobnije da u proljeće uzgoje leglo i obnove pčelinju zajednicu (Institut u Harkovu). Kada znamo ovu činjenicu da su pčele koje se izlegu krajem avgusta, čija su jaja položena krajem jula ili polovinom avgusta mjeseca, jednostavno ovo saznanje pretvorimo u djelo DOBRE PČELARSKE PRAKSE. To se misli na forsiranje matice da u periodu jula i početkom avgusta polaže što veći broj jaja. Kako forsirati maticu? U mjestima gdje je ovo bespašni period treba pčele prihranjivati. Neki pčelari na žalost izvrcaju sav med i nastoje dodavanjem ogromnih količina sirupa da nadomjeste tu količinu. Svakako da pčele mogu prezimjeti na šećernom sirupu, lakše nego na medljikovcu, ali se javlja onaj problem s početka ovog teksta a to je masno bjelančevinasto tkivo VITELOGENIN kojeg i ako ima to je jako malo i u proljeće još ako su vremenske prilike promjenjive kao zadnjih godina javlja se veliki problem oko odgoja nove generacije pčela i većina takvih zajednica na žalost ili umire u proljeće ili cjelu godinu ne može ni za svoje potrebe da sakupi dovoljnu količinu hrane. Još jedna opasnost koja se u posljednje vrijeme javlja kod nekih pčelara jeste prihranjivanje zajednica sa visokofruktoznim kukuruznim sirupom posebno ako kupuju gotovo pripremljeno u kojem se nalaze tvari koje su nepoželjne za pčele i takva zajednica nema dobro razvijene pčele.Dakle, treba voditi računa o jesenskoj prihrani pčelinjih zajednica. Svakako treba oni pčelari koji daju sirup da to odrade na vrijeme. Ovdje se misli da se „iskoriste“ one ljetne pčele koje će ionako umrijeti većina njih do zime. Treba da one prerade taj sirup ili neku drugu hranu kako bi ove pčele koje se izlegu krajem avgusta i početkom septembra koje će zimovati, bile što manje izrađene pretvaranjem sirupa u med. Najbolje je da pčelinja zajednica zimuje na prirodnim pčelinjim medovima koji nisu problem tokom zime. Izbjegavati zimovanje na medovima od medljike. Uz sve gore pomenuto istovremeno moramo voditi računa o varoi koja je baš u ovo vrijeme u usponu svog razvoja i koja uz direktnu štetu na pčelama nanosi mnogo veću štetu kao prenosilac virusa. Varoa je također jako važan faktor za zimovanje pčelinjih zajednica. Nije toliko bitno kojim preparatom će ko tretirati, koliko je važno da se tretiranje odradi na vrijeme.Poznato je da većina pčelara to radi godinama istim hemijskim sredstvima i mi na taj način vršimo „selekciju varoe“. Neki će pitati kako? Varoa već postaje rezistentna ili imuna na neka sredstva i pčelari povećavajući dozu sredstava utiču na to da se i varoa prilagođava povećanoj dozi i na taj način opstaju one nejotpornije jedinke koje dalje rađaju mlade varoe otporne na to sredstvo i tu dozu. Trebalo bi da se mijenjaju sredstva i preparati i zasigurno se može pčelariti sa varoom bez neprovjerenih i neregistrovanih preparata. Problem se javlja i od strane raznih poljoprivrednika koji rade razna prihranjivanja i tretiranja svojih ratarskih i voćarskih kultura pa nam pčele umiru tokom sezone ili čak unesu med i polen sa tih kultura i to je dodatni problem za nas pčelare.Po meni varoa je problem prostora i njena štetnost bi se mogla svesti na minimum ako bi svi pčelari jednog prostora, bili članovi lokalnog udruženja ili ako nisu članovi, svaki tretman na tom prostoru odradili u što kraćem vremenu. Bilo bi naravno dobro da to sve ide planski

Laboratorijski test brzo otkriva Tropilaelaps grinje

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Preveo i obradio D.Radanović Laboratorijski test brzo otkriva Tropilaelaps grinje Laboratorijski test brzo otkriva Tropilaelaps grinje Pčele na gotovo svim kontinentima suočavaju se s pretnjama od parazita. U Severnoj Americi i Evropi, grinja Varroa destructor dobro je proučena kao problem za evropsku pčelu ( Apis mellifera ). U poslednjih nekoliko decenija,druga vrsta grinja, one iz roda Tropilaelaps , mučile su pčele u tropskoj i suptropskoj Aziji i iselile su se iz svog domaćeg područja. Četiri poznate vrste Tropilaelaps – clareae, koenigerum, mercedesae i thaii – opisane su već 1961. godine, kao paraziti pčela Apis dorsata i Apis Laboriosa , uglavnom na Filipinima, Tajlandu, Vijetnamu, Kini, kao i u Indiji, Šri Lanki, Afganistanu i Pakistanu. Grinja je takođe napala evropske pčele gde se njihova staništa preklapaju, hraneći se pčelama u razvoju i ubijajući ih. Smatraju se velikom ekonomskom pretnjom za pčelarsku industriju, a evropske i američke vlasti također se pripremaju za eventualnu invazivnu prijetnju od ovih štetočina. Grinje Tropilaelaps su poreklom iz Azije i prirodno parazitiziraju leglo divovskih medonosnih pčela Azije, poput Apis dorsata . Dve vrste grinja Tropilaelaps ( Tropilaelaps clareae i T. mercedesae ) takođe mogu parazitirati na evropskim medonosnim pčelama ( Apis mellifera ). Grinje Tropilaelaps su parazitske grinje koje se hrane hemolimfom (krvlju) trutova i larvi pčela radilica, a razmnožavaju se i na pčelinjem leglu. Najezda grinja Tropilaelaps uzrokuje ozbiljna oštećenja u pčelinjim društvima poput deformiranih lutki i odraslih (zakržljalost, oštećena krila/noge/stomak), sindrom parazitskih grinja (PMS) i propadanje zajednica. Pčele se takođe možu rojiti ili pobeći, dalje šireći grinje na nova mjesta. Grinje Tropilaelaps mogu takođe širiti viruse koji dodatno utiču na zdravlje kolonije i osjetljivost na bolesti. Životni ciklus grinja Tropilaelaps na mnogo je načina sličan je Varroi . Međutim, grinje Tropilaelaps imaju mnogo kraći životni ciklus i zbog toga imaju mnogo veću reproduktivnu stopu od Varroa. Ggrinje Tropilaelaps mogu živeti samo oko 3 dana na odrasloj pčeli radilci. Ženka grinje Tropilaelaps ući će u ćelije legla radnika i trutova koje su u procesu zatvaranja i polažu 1–4 jaja. Razvoj od jaja do odrasle jedinke traje otprilike jednu sedmicu, a odrasle grinje (obično oko 2-3) pojavit će se iz ćelije legla zajedno s mladom odraslom pčelom. Od četiri vrste grinja, dvije – T. clareae i T. mercedesae inficiraju košnice Apis mellifera . Druga dva su samo viđena kako napadaju A. dorsata i A. Laboriosa . Stoga je potreban precizan način za identifikaciju grinja koje su posebno odgovorne za invaziju košnica A. mellifera . Trenutne metode identifikacije sastoje se od grubih tehnika poput metode „udarca“, koja može otkriti prisutnost grinja (ali ne i vrsta), ili morfološkog pregleda, koji je precizniji za identifikaciju vrsta, ali je naporan i zahteva stručnost u ispitivanju grinja. Preciznija identifikacija važna je jer se pokazalo da samo dve vrste štete A. mellifera , dok su azijske medonosne pčele razvile relativno efikasnu obranu za smanjenje ozbiljnih zaraza sa Tropilaelapsa , a ts odbrana je faktor koji nedostaje evropskim pčelama. Grinje iz roda Tropilaelaps) mogle bi krenuti stopama varoa grinja kao značajna pretnja pčelama ako bi proširile svoj raspon. Novi test koji koristi analizu „krivulja taline“ uzoraka DNK može razaznati četiri poznate vrste Tropilaelaps i mogao bi biti važan alat u nadzoru ovih štetočina u pčelarstvu. Kako bi pronašli ovu brzu i preciznu metodu identifikacije, naučnici iz jedinice za patologiju medonosnih pčela pri ANSES -u, Francuskoj agenciji za hranu, okolinu i zdravlje i sigurnost na radu, okrenuli su se lančanoj reakciji polimeraze (PCR), pouzdanoj metodi za preciznu identifikaciju organizama na osnovu njihove DNK sekvence. Istraživači su koristili analizu topljenja visoke rezolucije (HRM) na DNK pojačanoj PCR-om kako bi pronašli jedinstveni molekularni potpis za svaku vrstu grinja. Istraživači su otkrili da bi PCR/HRM test mogao brzo i lako identifikovati svaku od četiri vrste grinja, uvodeći novu metodu za njihovu identifikaciju. Njihovi rezultati – prvi koji su pokazali PCR/HRM test za genom pčelinje grinje – objavljeni su u januaru u Journal of Economic Entomology . PCR testiranje u stvarnom vremenu proizvodi „krivulju taline“, grafikon koji meri temperaturu na kojoj se dve niti dvolančane DNK denaturiraju ili „rastope“ tokom testa. Vrlo često su ove „krivulje taline“ specifične za vrstu i mogu razlikovati male varijacije između blisko povezanih organizama, poput Tropilaelapsa . Grinje iz roda Tropilaelaps mogle bi krenuti stopama varoa grinja kao značajna pretnja pčelama ako bi proširile svoj raspon. Novi test koji koristi analizu „krivulja taline“ uzoraka DNK može razaznati četiri poznate vrste Tropilaelaps i mogao bi biti važan alat u nadzoru štetočina grinja u pčelarstvu. Na uzorcima DNK pojačanim lančanom reakcijom polimeraze može se koristiti tehnika poznata kao analiza topljenja visoke rezolucije. Analizom se mjeri temperatura na kojoj se dva lanca dvolančane DNK denaturiraju ili „rastapaju“ tokom testa. Ovdje prikazani grafikoni prikazuju krivulje taline za četiri tropilaelapsavrste analizirane u novoj studiji istraživača iz ANSES -a, Francuske agencije za hranu, okoliš i zdravlje i sigurnost na radu. (Slika je prvobitno objavljena u Del Cont et al 2021, Journal of Economic Entomology ) Istraživači su se usredotočili na regije gena koji kodira enzim uobičajen kod životinja, podjedinicu citokrom c oksidaze I (COI), koja se često koristi za amplifikaciju DNA u PCR testovima i klasifikaciji životinjskih vrsta. Njihovo istraživanje pokazalo je da se za četiri vrste grinja mogu odrediti četiri različite krivulje taline. Takođe se pokazalo da je metoda osetljiva u malim uzorcima i specifična za četiri grinje. Specifični test nije dao rezultate kada se koristi protiv drugih vrsta grinja, uključujući Varroa destructor . „Brzo otkrivanje i identifikacija grinje Tropilaelaps može doprinijeti poboljšanom nadzoru i praćenju u zemljama bez ovog parazita, poput Evrope“, pišu autori u svom izvještaju. „Kao i grinja Varroa destructor , Tropilaelaps bi također mogla postati velika pretnja pčelarstvu i našoj A. mellifera u Evropi i naneti još veću štetu.“ “Studija distribucije ovog parazita pokazuje da je T. mercedesae rasprostranjena i da bi u narednim godinama mogla postati važna štetočina. Međutim, unatoč manjoj rasprostranjenosti tri druge vrste, važnost njihovog nadzora nad A. mellifera ostaje od suštinskog značaja ”, dodaju istraživači, napominjući da je T. koenigerum pronadjen u košnici A. mellifera na Tajlandu. „Potencijalna adaptacija zajedno s klimatskim promenama i uvozom objašnjava zašto se grinje Tropilaelaps smatraju važnom pretnjom u nastajanju u zemljama koje su trenutno bez ovih parazita.“https://entomologytoday.org/2021/02/25/lab-test-rapidly-identifies-potential-mite-pest-honey-bees-tropilaelaps/ entomologytoday.org Autor teksta Preveo D.Radanović Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I

Hamid Zlatić-Nestanak pčela-Super varroa 1deo

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više hamid zlatić Nestanak pčela- 1deo Nestanak pčela- 1deo Napisat ću mali uvod i svoje mišljenje o nestanku pčela ili o drastičnom padu snage pčelinjih zajednica kod mnogih pčelara. Piše Hamid Zlatić Dobio sam mnogo poruka pčelara iz regiona vezanih za problem sa nestankom pčela ili vidljivim slabljenjem pčelinjih zajednica. Da krenem od mog pčelinjaka u BiH. Za sad imam gubitaka koji nisu značajni ali je očit i vidljiv pad snage pčelinjih zajednica na mom pčelinjaku u Rašljanima kod Brčkog.Pokušat ću kroz nekoliko objava iznijeti svoje mišljenje i svoj stav o problemu nestanka pčela i njihovom slabljenju. Kada budem dobio rezultate uzoraka koje sam poslao na Laboratorijsku obradu objavit ću ih i podijeliti sa vama. Realnost. Pčelari su pčelarstvo shvatili olahko. Iskusni, su svoje zanimanje ili hobi očito podcijenili. Realnost-u pčelarskoj 2020 godini dokazala je, i pokazala iskusnim pčelarima kako nam praksa i teorija i nisu neka baš jača strana. Protekle sezone u pčelarstvu dokazale su nam, da nema, i ne smije biti, ležernog (opuštenog) ponašanja pčelara u radu sa pčelama. Niti visokog mišljenja o sebi, i o svom praktičnom i teoretskom znanju iz ove oblasti. Iskusni su svjesni da nešto moraju mijenjati u svom sistemu rada sa pčelama. Manje iskusni svjesni su da moraju još učiti i još više raditi. Početnici znaju da moraju raditi na svom znanju, na sebi i sa pčelama, kako bi upotpunili svoje znanje. I jedni i drugi pa i treći su na velikom iskušenju. Smatram da smo svi u istom loncu, da moramo biti iskreni, samokritični, kako bi pomogli sebi i drugima.Ja ću krenuti od sebe , svoga znanja, iskustva, pročitanog i lično istraženog. Vi kroz vaše komentare ispravite moje krive navode, zaključke itd. Iskreno, iznesite svoje mišljenje na ovu temu. Rođeni smo da griješimo, ali i da se popravljamo u svakom smislu. Prvo ću krenuti sa parazitom pčela Varroa Destruktor. Varroa Destruktor. Zašto krećemo sa Varoom Destruktor prvo? Varroa nije jedini krivac za nestanak i slabljenje pčela. Ali je jedan od glavnih uzročnika pada imuniteta pčela, jačanja pčelinjih Virusa, Nozemoze Cerane i dr. Varroa Destruktor svoj razvojni ciklus i životni vijek je idealno prilagodila razvoju pčelinjeg i trutovskog legla. Razvoju pčelinje zajednice i životnom vijeku pčele i truta.varroa Destruktor se jednostavno srodila, sa svim okolnostima kroz koje prolazi pčelinja zajednica tokom cijele godine. Varroa Destruktor, je uvijek prisutna u pčelinjoj zajednici, u svakom godišnjem dobu u većem ili manjem broju. Kada je u manjem broju Varroa Destruktor čini manje vidljivu štetu pčelinjoj zajednici. Tako mi bar pčelari zaključujemo. Dali je to tako? Ostaje nam da nagađamo. Moje mišljenje je da taj mali broj Varroa Destruktor unutar pčelinje zajednice neće dovesti pčelinju zajednicu u kolaps. Ali taj mali broj preostalih Varroa je ite kako opasan. Svi znamo da u prirodi opstaju samo naj izdržljiviji i najjači! Ako uzmemo u obzir brzu prilagodbu Varroe na razne situacije pa i na preparate kojima se pčelar bori protiv nametnika. Shvatit ćemo da je i ako u malom broju preostala Varroa ite kako opasna. Ne zbog brojnosti, nego zbog otpornosti! Jednostavno njen evolucijski put je toliko dug da već sada imamo Varrou koju možemo nazvati (Super Varroa). Za Super Varrou, potreban je i (Super Pčelar). Uticaj klimatskih promjena na razvoj Varroe Destruktor. Topla jesen, zima i proljeće pogoduju razvoju legla a samim tim i razvoju Varroe.Varroa Destruktor se u potpunosti prilagodila životu i razvoju pčelinje zajednice. Dužina života Varroe odlično je prilagođena dužini života radilice. Taj odnos se mijenja u toku toplih zima u korist Varroe. Kod razvoja legla tokom zimovanja pčela, životni vijek pčele radilice se smanjuje. Dok životni vijek Varroe ostaje ne promijenjen. Jednostavno Varroa u toplim zimama i bez prekida legla živi duže. Još je Varroa u prednosti u odnosu na pčelu. Pčelinje leglo omogućava brz razvoj Varroe unutar legla. Ako u obzir uzmemo da još u prvoj polovini zime imamo leglom iznurenu dugoživeću pčelu. A da se nasuprot tome, u poklopljenom leglu krije dugoživeća na mnoge antivarozne preparate rezistentna Varroa. Razlog za brigu pčelara o zdravlju pčela je ite kako Alarmantna. Pčelar je svjestan svoje nemoći u ovakvim situacijama. Svjestan je da Oksalna kiselina u toku blage zime kada je u pčelinjoj zajednici prisutno leglo nema odgovarajuće dejstvo.Nemoć, vremenom prelazi u zaborav, a zaborav se na kraju skupo plaća! Varroa Destruktor pratiti od Aprila. Greška pčelara regiona, pa i moja greška, počinje u Aprilu mjesecu. Od Aprila mjeseca pčelar treba da kontroliše prirodni pad Varroe. Mali broj pčelara regiona vodi računa o prirodnom padu Varroe. Mnogi pčelari već u Aprilu kreću sa ramom građevnjakom. Ram građevnjak je prvi biološki način u borbi protiv Varroe. Ramom građevnjakom pčelar nema uvid u stepen zaraženosi pčelinje zajednice nametnikom Varroa Destruktor. Od Aprila mjeseca uz ram građevnjak pčelar bi trebao da prati i prirodni pad Varroe. Koji je jako bitan u ocjenjivanju stepena zaraženosti pčelinje zajednice nametnikom. Na osnovu prirodnog pada Varroe pčelar će donijeti odluku na koji način i u koje vrijeme treba krenuti u suzbijanju nametnika. Na žalost u Aprilu pčelari su opterećeni drugim mislima i obavezama, a mnogi nemaju ni adekvatne podnice kako bi pratili prirodni pad Varroe . Kako pratiti prirodni pad Varroe. Ukoliko imamo prirodni pad Varroe krajem Aprila od oko 2 do 2,5 na dan.Onda možemo računati da ćemo krajem Juna ili Jula imati već 1000 Varroa unutar pčelinje zajednice! Primjer: ako u Junu ili Julu imamo prirodni pad od 10 Varroa na dan. Onda u košnici imamo oko 1000 Varroa. Ista ta zajednica koja u momentu broji 1000 Varroa na kraju svog životnog puta može brojiti i do 5000 Varroa što znači da je mogućnost da ista preživi ili uđe u zimu 0%. Kako pčelinja zajednica doživi kolaps?! Ako u toku ovih mjeseci imamo invadiranost pčelinjeg legla u ovim dole procentima koje ću navesti. Možemo računati na propadanje proizvodnih pčelinjih zajednica već u Septembru mjesecu.Zaraženost legla u procenitima Varoom. Juni: 5%Juli 10%August 20% Uvedite u praksu paraćenje prirodnog pada Varroe i na spram prirodnog pada poduzimajte mjere već nakon prvog medobranja. Ili možda i prije da bi izbjegli ovo o čemu ću

PRIPREMA PCČLINJIH DRUSTAVA ZA PAŠE NA BRDSKO PLANINSKOM PODRUČJU

SAMIR OMEROVIĆ-PRIPREMA PČELINJIH DRUSTAVA ZA PAŠE NA BRDSKO PLANINSKOM PODRUČJU

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više SAMIR OMEROVIĆ PRIPREMA PČELINJIH DRUŠTAVA ZA PREDSTOJEĆU ŠUMSKU RAZVOJNU I VOĆNU PAŠU NA BRDSKO PLANINSKOM PODRUČJU PRIPREMA PČELINJIH DRUŠTAVA ZA PREDSTOJEĆU ŠUMSKU RAZVOJNU I VOĆNU PAŠU Nakon prethodnog izrazito hladnog i nepovoljnog vremena tokom zadnje dvije trecine marta mjeseca i dolaskom toplijih dana pcele ulaze o novu fazu proljetnog razvoja . Obicno za brdskoplaninska podrucja ovo je period kada se treba uraditi prvi proljetni pregled pcelinjih zajednica . U tom pregledu iako je potrebno zabiljeziti opce stanje svake zajednice ne treba ni previse tumbati drustvo . Jos uvijek su pcelinja drustva prilicno ranjiva i onu veliku energiju koju ulazu u zagrijavanje gnijezda ne treba olako trositi .PIŠE SAMIR OMEROVIĆDrugim rijecima MORAMO nastojati da taj pregled zavrsimo u sto kracem vremenu . Da bi to postigli treba odabrati najtopliji dio suncanog dana bez nekog jakog i hladnog vjetra , spremiti opremu , teku i olovku i sa pozitivnom energijom krenuti u pcelinjak . Kosnicu otvoriti bez puno dima , laganim podizanjem poklopca , odmah zabiljeziti stanje pokrivenosti ulica i broja okvira sa pcelama . Izvaditi poslednji ram sa lijeve ili desne strane , snimiti stanje hrane na njemu i staviti ga na stranu pored kosnice .Zatim laganim primicanjem slijedeceg okvira i izvlacenjem do pola , ne dalje ,jer nema potrebe sbimiti stanje na njemu hrane , pcela , eventualno legla . Cim dospijemo do prvog okvira sa leglom , preci na suprotnu stranu i izvrsiti pregled do prvog krajnjeg okvira sa leglom sa druge strane . Nema potrebe za kopanjem i vadjenjem svakog okvira iz kosnice kompletno . Na ovaj nacin vec sticemo kompletnu sliku stanja pcelinjeg drustva . Znamo koliko ima hrane , koliko ima legla , u kakvom je stanju leglo , ima li sumnji na neke bolesti .. u samom pregledu vazno je da snimite ukupan broj i narocito snimite pokrivenost okvira i hranom i leglom . Jer sada je situacija da su rijetki okviri gdje je sve med ili sve leglo . Znaci morate u glavi odmah malo racunati . Tri okvira na kojima su 1/3 med a 2/3 leglo u sustini znaci da imamo jedan puni okvir meda i dva puna okvira legla . Takodjer je bitno i da li je vecina legla zatvoreno ili otvoreno leglo . Obzirom da su nam ovo vazne stvari za dalje operacije u razvoju tokom samog pregleda moramo odmah steci sliku o brojnosti , stanju hrane , stanju legla i narocito mogucnostima daljeg razvoja . Ukoliko unutar kosnice kada sve sagledamo imamo bar 8 ulica pcela, minimum 4 puna okvira hrane , 4 puna okvira legla i ako je vecina tog legla zatvoreno leglo onda se radi o odlicnim drustvima za brdskoplaninske uslove pcelarenja .Takvim drustvima odmah mozemo uraditi i malo prosirenje plodista dodavanjem po jednog praznog okvira do krajnjeg okvira sa leglom sa toplije strane kosnice . Izrazito jakim drustvima moze se dodati i sa obije strane legla . Istovremeno spustamo neki okvir sa hranom u donji korpus i time izazivamo automatsku stimulaciju razvoja . Sada vec pred pojavu dzanarike , mrtve koorive , itd i povecan unos nektara napravili smo odlican prostor da pcele krenu u intenzivniji razvoj u horizintalnom smislu . Cilj nam je da uz dobre uslove u kosnici, sve veci broj pcela koje ce izaci u narednih desetak dana , zato je mjera zat. leglo – da pcele osvoje leglom u potpunosti citavo plodiste . Nakon ovako odradjenog PPP i izvrsenog prosirenja plodista narednih desetak do 15 dana treba podstaci dalji razvoj prihranom , kako ko vec praktikuje ali bez preterivanja . Slijedeca operacija je eventualno jos jedno prosirenje ili za jaca drustva mozda cak i rotacija plodisnih nastavaka . Ona obicno nastupa sa cvjetanjem divlje tresnje , kruske itd .. I poslednja koja obicno nastupa u jeku vocne pase sa jabukom i u kojoj dolazi do transformacije drustva u tri tijela ..ali otom potom dok stigne jsbuka , kod nas brdjana to je krajem aprila mjeseca . FOTOGRAFIJE I GRAFIKONI S. OMEROVIĆ SAMIR OMEROVIĆ Autor teksta Pčelar praktičar sa iskustvom od 20 tak godina u Hadzićima (BiH) . Inače sam dip.ing.šumarstva. Bavim se uzgojem matica i istraživanjima medonosnog i ljekovitog bilja . Aktivni sam predavač po temama: Život i razvoj pčela i medonosnog bilja brdskoplaninskih područja. ProIzvodim alkoholne tinkture kas 81 , nozevoj Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Sajt je počeo sa radom 2016 god i najčitaniji je pčelarski sajt u regionu. Marketing je način da i dalje postoji sajt i pomaže pčelarstvu . Dragan Radanović-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

Analiza Balinove metode

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više zlatko horvat Analiza Balinove metode Rezultati eksperimenta PRITISKOM OVDE POGLEDAJTE PRVI DEO TEKSTA Metoda BLINOV – Blinovljeva metoda Metoda ubrzanog proljetnog razvoja i pripreme pčelinjih društava za glavnu pašu, bagrem. II DIO Na portalu/sajtu, Med pčelarski magazin, nalazi se tekst i članak sa opisom metode Blinov, te je navedeno da je metoda rađena, probno-eksperimentalno, a razultati svega toga da će se spomenuti kasnije, nakon bagremove paše.Pa evo o rezultatima, dojmovima i analizi.Metodu Blinov, primjenio sam na svim košnicama. Prvo sam mislio i uradio na 6 košnica, a nedugo nakon toga, kada sam vidio što je to i što bi se moglo dobiti, cijeli pčelinjak je napravljen po metodi Blinov. ANALIZA-rezultati-dojmovi. Ovo zadnje, DOJMOVI, već na prvu je OK i jako dobro. Metoda je jednostavna, lako primjenjiva, ne iziskuje pretjerani rad i ništa posebno od dodatne opreme nije potrebno.Od „dodatne opreme“, potrebni su -najlon, 1-2 pogače i pregradna daska. Pregradne daske ja imam od štamparskog lima, stirodura i punog drveta. Najbolje su od punog drveta. Ali kao pregradna daska, može se koristiti bilo što.. npr. karton malo deblji.REZULTATI, za bagrem, početkom 5.mj., košnice su bile spremne za iskorištenje paše i za dobar unos. Vrijeme je podbacilo ove 2019., ali svejedno, vrcao sam bagrem. Nadalje za rezultate, pred sam bagrem, većinu košnica sam odrojavao. Od 2 košnice, radio 1 nukleus sa 3-4 okvira legla. Jel treba još nešto reći, vezano za rezultate? Znači rezultati, sasvim zadovoljavajući.ANALIZA mogu potvrditi sve što je napisano u I dijelu o metodi Blinov, uz jednu ispravku i nadopunu. Mišljenja sam i tako ću ubuduće raditi, na PPP (prvi proljetni pregled) kada se počinje sa metodom Blinov, košnicu koja je zimovala na 2 nastavka, potrebno je svesti na 1 nastavak. Pošto u LR košnicama na 2 nastavka, kada izlazimo iz zime, donji nastavak bude prazan, a pčele su gore u drugom nastavku, donji prazni, treba ukloniti.I još dodatna napomena: za metodu Blinov, često se u literaturi ili na internetu, može naći tvrdnja da je ona primjenjiva i poželjna za rad sa slabim i srednje jakim društvima, a da za jake ne treba. Ja bih ovako rekao! Metoda Blinov, dobra je za sva društva, slaba-srednja-jaka, sve dok se ne napuni 1 LR nastavak sa leglom, tj. sve dok imamo mjesta za pomicanje pregradne daske.Također, osim LR košnica, može se raditi na DB košnicama. Za Farar, RV, AŽ.. nisam siguran. Srdačan pozdrav kolegicama i kolegama pčelarima i medno! ZLATKO HORVAT Autor teksta Hobi-pčelar i uzgajivač ljekovitog bilja(Osijek/Hrvatska).Pčelarim stacionarno sa 50-tak košnica i selim na paše, u bližoj okolici Osijeka. Na 10-20% košnica uvijek eksperimentiram i pokušavam dokazati da nešto valja-ne valja,vezano za pčelarsku tehnologiju, djelovanje protiv varoe, nozemoze itd. Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Pet godine od postojanja sajta (2016 god)- i preko 233.456 poseta sajtu,doslo je vreme za korak napred.Novi dizajn,koncept…Uveli smo i marketing (jedini nacin da i dalje postojimo) Dragan Radanovic-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

H.Zlatic Moj nacin pcelarenja 2deo

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Hamid Zlatić Moj način pčelarenja- 2 deo Loša iskustva ili pčelareva zabluda. Zimovanje pčela na više Lr tijela ili nastavaka. Mnogi su u prethodnim mojim tekstovima očekivali da napišem nešto baš o košnici,na koliko Lr tijela je najbolje zazimljavati pčelinje zajednice. Pise H.Zlatic Broj nastavaka na košnici nije taj koji će utjecati na kvalitetno izimljavanje zajednica,čak što više pčele će u jednom Lr tijelu bolje zimovati nego na dva ili tri Lr tijela ukoliko se nije dovoljno na vrijeme vodilo računa o pravilnom rasporedu hrane unutar košnice. Ista je situacija i sa manipulisanjem unutar košnice sa leglom i maticom tako da zimsko pčelinje klube zahvati dva Lr tijela i to tako da sa gornjim dijelom bude u kontaktu sa hranom dok bi svojim donjim dijelom kao i sredinom omogućilo matici nesmetan prolaz kroz gusto sabijeno klube u gornji nastavak. Mnogi pčelari su počinjali sa rojem da pčelare,a sam roj nije uspio izgraditi više od 10 okvira saća pa samim tim pčelar je prisiljen da takvu zajednicu zazimi na jednom Lr tijelu. To i jeste najbolji način uzimljavanja za pčelare početnike pa mogao bih reći i za one koji imaju dovoljno prostora za odlaganje višak Lr tijela ili samog saća. Da se razumijemo,ja pčele zazimljavam na jednom,dva,ili dva i pol Lr tijela i to zazimljavanje jako dobro funkcioniše ali tu postoje i određeni problemi.Smrtni prostor jedan je od većih problema kod uzimljavanja pčelinjih zajednica na više Lr tijela. Šta je smrtni prostor?Smrtni prostor je rastojanje između donje letvice okvira gornjeg tijela,i gornje letvice donjeg tijela okvira takozvane satonoše. Često pčele kod pretrpanog gornjeg tijela sa medom ne očiste matici prostor za zalijeganja a zbog tople jeseni matica zaliježe u donjem Lr tijelu. Međutim kada dođe do naglog zahlađenja pčele se povuku u donje Lr tijelo kako bi zaštitile zaostalo leglo i maticu i iste izgube kontakt sa hranom. Zato je pčelarima početnicima dobro zazimljavati pčele na jednom Lr tijelu sa dubokim mednim vijencima sve dotle dok ne ovladajau tehnikom rada i manipulacijom sa okvirima na način da pčelinje klupko zauzme donje ali i gornje Lr tijelo. Perfektan pčelar ne postoji tako da uvijek poneka zajednica i ako pčelar sve odradi kako treba ostane u donjem Lr tijelu. Što znači da je sigurnije zazimiti pčele na jednom Lr tijelu ukoliko nismo dobri poznavaoci pojedinih caka za uzimljavanje na više Lr tijela. O ovome ću pisati posebno kod priprema za zimovanje. Pčelinje pogače Na nagovor jednog mog kolege prije nekih 10-tak godina pred novu godinu dao sam svim pčelinjim zajednicama pčelinje pogače,naravno kupljene. I ako svjestan da pčele ne trpe otvorenu hranu te da čim su sa njom u kontaktu odmah je počinju prinositi u unutrašnjost pčelinjeg klupka,nasio sam na jeftinu foru i imao sam posle problema sa svim pčelinjim zajednicama na pčelinjaku. Nakon dodavanja pčelinje pogače došlo je do naglog zahlađenja,pčele su uveliko trošile otvorenu pogaču a nisu mogle vani na pročistni let. Nakon prvog pročistnog izleta pčela imao sam šta i da vidim sve košnice bile su uflekane pčelinjim izmetom a kod pojedinih zajednica i unutrašnjost je bila uflekana. Isti mi se takav slučaj desio u Februaru kad je minus držao jako dugo. U Februaru mi se desila i veća tragedija gdje je se par pčelinjih pogača otopilo unutar košnice i pogušilo pčele. Nisam zagovornik dodavanja pogače pčelama dok pčele ne mogu svakodnevno ili u par dana općiti sa prirodom i tako se riješiti izmeta koji se mnogo brže gomila u crijevu pčele koristeći otvorenu hranu. Kada je hrana zatvorena voštanim poklopcem pčele ćeliju otvore po potrebi,isti med dobije vlažnost kako bi ga pčele mogle lakše konzumirati,tako da one takav med troše postepeno u odnosu na ono kad im mi damo 1-2 kg otvorene pogače na jedan put. Prvi pregled pčelinjih zajednica i pomoć koju pčelar treba pružiti zajednicama kojima je pomoć potrebna. Mnogi pisci knjiga i pčelarske literature kao i pojedini predavači napravili su čitavu nauku oko tih prvih proljetnih pregleda.Mnogi su da bi bili auhtentični tim pregledima dali i odgovarajuće nazive kao na primjer:prvi proljećni pregled,drugi proljećni pregled, prvi osnovni proljećni pregled i dr.Pčelarstvo se mora pojednostaviti, kako bi olakšali sebi, da se vremenom ne bi razočarali pa čak nedaj bože i napustili ovo plemenito zanimanje ili hobi. Pregledi pčelinjih zajednica trebaju biti planski sa ciljem.Ako planiramo pregled pčelinjih zajednica trebali bi znati šta nam je cilj tog pregleda. Pregledi trebaju biti detaljni,brz a posledica tih pregleda treba biti odklanjanje nedostataka i usmjeravanje pčelinje zajednice onome čemu pčelar teži,proizvodnji meda,cvijetnog praha,matične mliječi,propolisa,apitoxina,matica,rojeva i dr. U ranom proljeću kada su dnevne temperature još uvijek niske,pčele ne treba držati dugo otvorene,rane proljetne preglede ne treba odgađati nego ih treba obaviti odmah čim temperatura i vremenski uslovi dozvole pregled pčelinjih zajednica. Zašto ne treba odgađati prvi pregled? Razlog je jednostavan: prvo u proljeće što može zafaliti pčelama je hrana,drugo su saniranja zajednica koje su obezmatičile,treće saniranje matica trutuša,četvrto je saniranje zajednica sa lažnim maticama. Nedostatak hrane Može se desiti da neke pčelinje zajednice u Martu ostanu potpuno ili sa minimalnim zalihama hrane. Pčelar na vrijeme treba da dopuni hranu,hrana se može dopuniti na način da se gladnoj zajednici doda ram ili više ramova meda od neke druge zajednice,dodavanje šećerne otopine ili sirupa u srazmeru 1:1 ili 3:2 u korist šećera, mnogi će reći kako su noći početkom proljeća hladne i kako pčele slabije prenose šećernu otopinu. Tačno je to,da će pčele slabo ili gotovo nikako prenositi šećernu otopinu kada su noći hladne zato bi pčelar morao imati par ram hranilica kako bi toplu šećernu otopinu sa ram hranilicom mogao smjestiti odmah do pčelinjeg gnijezda gdje je toplo ta ram hranilica je u direktnom kontaktu sa pčelama. Pčele preko satonoša gdje je toplo jako brzo i organizovano dolaze do ram hranilice i prenose šećernu otopinu tamo gdje im to najbolje odgovara. Ram hranilica je odlična za ovakve situacije iz razloga što su pčele u direktnom kontaktu sa njom dok je hranilica

D.Spancic Moderan nacin u borbi sa Varroa destructor

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Dražen Špančić Moderan način u borbi sa Varroa destructor Novi pristup u borbi protiv ovog parazita! Moderan način u borbi sa Varroa destructor Desetinama godina unazad, složiti ćemo se svi, kako je nametnik varoa najveća muka svakog pčelara današnjice, bilo da se radi o pčelarima hobistima, profesionalnim pčelarima ili teška patnja samih pčela koje žive u svojim prirodnim staništima. Kud god krenuli u pčelarstvu, varoa nas koči svojim izravno štetnim djelovanjem na pčelinje zajednice. Tekst i fotografije:D.Spancic Dakle, varooza je nametnička bolest odraslih pčela i pčelinjeg legla uzrokovana grinjom Varroa destructor. Oplođene ženke parazitiraju na pčelama i hrane se hemolimfom, dok jaja polažu u radiličke i trutovske stanice poklopljenog pčelinjeg legla. Bolest dugo traje, a kada se razvije veliki broj parazita, zajednica brzo slabi i na kraju propada u potpunosti.Pored toga što same varoe pčelama ugrožavaju život, problem je jer prenosi i više od dvadeset virusa, koji u ovom slučaju djeluju kobno po pčelinje zajednice. Poznato je kako je glavnina virusa oduvijek prisutna među pčelama, ali nisu bili tolika opasnost po pčele dok varoa svojim djelovanjem nije srušia imunitet pčelama. Nekada smo mogli u jesen tretiranjem srušiti na tisuće varoa i zajednica bi uredno prezimila. Danas tretmanom srušimo petsto varoa i zajednica preko zime propadne uz prisustvo virusa. Pošto su pčele bile ugrožene od strane varoe, čovjek je pronašao kemijska sredstva kojima je tretirao pčelinje zajednice kako bi se oslobodio nametnika. Čovjek je odnio pobjedu nad varom na ovaj način, ali dugoročno gledano čovjek je samo pčelama produbio muke, varoe se nije riješio, već je istu pretvorio u još opasnijeg protivnika! Usudio bih se reći kako je amitraz selektirao varou. Godinama su pčelari dimili svoje zajednice spomenutim kemijeskim preparatom u razmacima od 4-5 dana. Kako se varoa razmnožavala upravo u tih 3-5 dana, amitrazom smo je rušili, ali rušili smo kako da ih nazovem „normalne varoe“, dok varoe koje su se razmnožavale nešto brže nismo hvatali istim tretmanom. Što smo zapravo uradili? Omogućili smo ekstremnim varoama, koje se brzo razmnožavaju, priliku da prežive i produže vrstu. Danas imamo novi problem; varoa se izleže i već nakon dan ili dva ponovo uđe u leglo i sakrije se. Da, smatram kako smo selektirali varou i dobili još težeg neprijatelja koji se danas brže razvija nego je to bio slučaj prije deset i više godina. Amitraz je možda i bio dobar preparat, ali smatram kako ga se nije smjelo koristiti dok je u košnici bilo pčelinjeg legla. Jedan dim amitraza možda i ne bi bio toliko štetan po pčelarstvo da ga se koristilo nakon što je leglo u zajednicama u jesen prestalo, jer bi sve varoe bile vidljive i ranjive na pčelama, a amitraz ubojit po nametnika, bez da je ostavljao prevelike nakupine rizidua u vosku ili tragova u medu .Kada sam već spomenuo rizidue, onda moram spomenuti i druge kemijske preparate koji su u košnicama stajali nerijetko i više od četrdeset dana. Djelovali su kontaktno na nametnike i bili ubojiti, ali posljedice su trajne i štetne po pčele. Naime, većina takvih preparata trajno ostaju u vosku i nije ih moguće nikako izbaciti, čak niti pretapanjem saća. Ako uzmemo za primjer kako smo prije deset godina prvi put upotrijebili jedan takav kemijski preparat, a zatim iste te godine pretopili to saće i u proljeće iduće godine vratili ga u svoje košnice u obliku satnih osnova, tada postajemo svjesni kako ponovljeni tretman uduplava količinu otrova u zajednicama. Uzmemo li za primjer da smo takav postupak ponavljali deset godina za redom tada će vam biti jasno gdje vam pčele danas borave, kakav med vrcate i što nudite svojim kupcima na tržištu. Da li je to naš zdrav med? Čisto sumnjam!Danas i ptičice na granama znaju kako nam je vosak upitne kvalitete, kako kemikalije doslovno isijavaju iz saća, rušeći pčelama imunitet, koje uz varou i viruse teško da imaju budućnost! IDEJE SMO PRETVORILI U DJELA Danas imamo sve više pčelara koji su prepoznali kako razno-razni preparati za suzbijanje varoe zapravo nisu prijatelji pčela. Jedan od njih svakako je i umirovljeni profesor Nikola Kezić koji mi je pustio bubu u uho kako rješenja ipak postoje i kako se varoe možemo osloboditi i bez navedenih preparata.Najveći problem predstavljalo je pčelinje leglo za vrijeme aktivne sezone lipnja i srpnja (juna i jula), kada je varoa zapravo najveći neprijatelj pčela. Smanjivanjem trutovskog legla varoe se počinju razmnožavati u radiličkim stanicama, ugrožavajući izravno zimske pčele kojima tada prenosi viruse i otežava zimovanje pčela. Kako bi izbjegli štetne posljedice varoe na zimske pčele, zamislili smo tri načina i podjelili se kao timovi pčelara gdje je svaki tim odrađivao svoju tehnologiju. Zadane tehnologije nazvali smo:1. Izolacija matice2. Vađenje poklopljenog legla3. Upotreba blokatora Izolacija matice Iako nisam sudjelovao u timu pčelara koji su radili izolaciju matice, ipak mogu napisati kako mi je poznat postupak rada, kao i pozitivni učinci istog. Zapravo, postupak je posve jednostavan, pronaći maticu u košnici i zatvoriti je u kavez (mini izolator) na dvadeset i sedam dana. Kavez je veličine 60mm dužine, 40mm visine i 36mm širine, koji je bočno obložen tankom plastičnom matičnom rešetkom, kako bi pčele imale kontakt sa maticom. Izolator je ugrađen u plodišni okvir, gdje se prije izrezalo saće i pripremila potrebna praznina kako bi se izolator mogao postaviti. Iako djeluje surovo zatvoriti maticu u jedan tako mali kavez na punih dvadeset i sedam dana, nus posljedice nisu poznate. Talijani su navodno radili na sličan način i pisali kako su pčele za vrijeme boravka matice u izolatoru izvlačile prisilne matičnjake, ali naši pčelari nisu naišli na takve probleme. Možda je greška Talijana bila u tome što su maticu blokirali za vrijeme bespašnog perioda, dok su naši pčelari ovaj postupak izveli na početku kestenove paše. Pretpostavljam kako su pčele bile okupirane unosom i nisu se zamarale blokadom matice. Kako je leglo u paši kestena polako izlazilo, tako je sve više pčela bilo besposleno, orijentirajući se na bogate unose i nisu odgajale leglo. Ovim načinom dobiveni su veći prinosi, dok je

goran mirjanić-Upotreba veštačke proteinske hrane

Kako pcele biraju jaje za maticnjak?!

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više DRAGAN RADANOVIĆ Kako pčele biraju jaja za matičnjake! U dobroj paši su najbolji matičnjaci,znali smo to svi odavno! Preveo i obradio D.Radanovic Kako pcele biraju jaje za maticnjak Socijalna struktura pčelinjih drustava je takva da se reprodukcija i opstanak svode na jednu jedinku“maticu“. Jedina je članica u kosnici sposobna da polaze oplođena jaja koja se razvijaju u ženke (radnici i nove kraljice). Osim toga, ona najduze zivi,s životnim vekom (1 do 8 godina) koji daleko nadmasuje ostale kaste u kosnici.Matica ide jednom na parenje u zivotu i tom prilikom će se pariti sa vise muzjaka.Nakon nekoliko dana od sparivanja,matica pocinje da nosi jaja.Jedno pčelinje drustvo zahteva nove matice pri ( zamena mrtve, nestale kraljice, matice koje više ne polagaju jaja,zamena ostecene, stare ili obolele kraljice koje nisu produktivne i u pripremi za rojenje).Pcelinje drustvo koje je neuspešno u svojim pokušajima da stvori maticu u svakom kontekstu uzgoja kraljice, na kraju će propasti bez ljudske intervencije. Ako je sadašnja kraljica umrla ili je prestala polagati jaja, mora se uzgajati matica za hitne slučajeve.Dakle, radilice odabiru jaja od kojih ce uzgojiti matice.. Selekcija se obično označava izmenom te radilicke ćelije u vertikalnu celiju (maticnjak). Jednom odabrana, larva je osigurana s matičnom mleči. Hitan uzgoj matica (prinudni maticnjaci) kao što i ime sugerise je od velike hitnosti jer drustvo ima ogranicen rok da zapocne proizvodnju novih matica. Iz ranijih istrazivanja znamo da pčele prepoznaju larve i razlikuju kaste i razvojne faze jaja.Ranija istrazivanja sugerisu da je feromon glavni signal prepoznavanja larvi kod medonosnih pčela a radilice mogu razlikovati gladne larve od dobro nahranjenih larvi putem detekcije feromona E-β-ocimena proizvedenog od strane gladnih larvi. Ipak postoji znatan nedostatak u znanju o kriterijumu koje pčela koriste u odabiru larvi za uzgoj matica u nuždi. Većina literature o ovoj temi usmjerena je na testove nepotizma i diskriminacije.Pretpostavili smo da je zato sto je ishrana larvi važna odrednica da li se larva razvija u kraljicu, prehrambeno stanje(koliko su hranjene) larvi može isto tako uticati na njihov izbor za uzgoj matice. Ovdje smo testirali pretpostavku da će dobro nahranjene larve biti preferirane i odabrane za uzgoj matice.Da bismo testirali tu hipotezu, sproveli smo niz eksperimenata koji manipulisu prehrambenim statusom jednodnevnih jaja uskraćujući im hranu. Da bismo testirali ovu hipotezu, sproveli smo niz eksperimenata koji su manipulisali hranjivim statusom jednodnevnih larvi tako što smo im lišavali hranu u trajanju od četiri sata, a zatim dozvoljavali pcelama da izaberu larve za uzgoj matica od nutricijski lišenih (nehranjenih larvi). Istovremeno smo istraživali ulogu genetske povezanosti pri izboru larve za uzgoj matice. U svim eksperimentima, značajno veći broj ne-lišenih l(redovno hranjenih) larvi nego lišenih(nehranjenih) larvi izabrani su za uzgoj matice bez obzira na genetičku vezu. Naši rezultati pokazuju da medonosne pčele doživljavaju nutricijsko stanje larvi i koriste te informacije prilikom izbora larve za uzgoj matica u prirodnom procesu zamene kraljice u hitnim slučajevima. Autori Ramesh R. Sagili,Bradley N. Metz,Carolyn R. Breece Link izvora gde mozete detaljno i opsirno procitati ceo clanak! https://www.nature.com/articles/s41598-018-25976-7 http://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ DRAGAN RADANOVIĆ Autor teksta UREDNIK SAJTA Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Pet godine od postojanja sajta (2016 god)- i preko 233.456 poseta sajtu,doslo je vreme za korak napred.Novi dizajn,koncept…Uveli smo i marketing (jedini nacin da i dalje postojimo) Dragan Radanovic-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

Smanjene reproduktivne sposobnosti trutova(Seksualni zivot matice 6 deo)

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više DRAGAN RADANOVIĆ Trutovi i hemija-Seksualni život matica 6 deo Istraživanje je provedeno u Bernu -Svajcarska 2015 god. Preveo i obradio D.Radanovic Postoji jasan dokaz za subletalne efekte neonikotinoidnih insekticida na insekte. Ovdje pokazujemo da dva neonikotinoida (4,5 ppb tiametoksama i 1,5 ppb klotianidina) značajno smanjuju reproduktivnu sposobnost muških pčela (trutovi) kod Apis mellifere. Trutovi su dobijeni iz drustava izloženih neonikotinoidnim insekticidima a potom su drzani u laboratorijskim kavezima sve dok nisu postigli polnu zrelost. Iako nisu zabelezeni značajni efekti za mušku teneralnu (nedavno nastalu odraslu osobu) telesnu masu i količinu sperme, podaci jasno pokazuju smanjenje zivotnog veka trutova kao i smanjenu životnu sposobnost spermija (procenat zivih u odnosu na mrtve spermatozoide) za 39%. Ovi rezultati pokazuju po prvi put da neonikotinoidni insekticidi mogu negativno utecati na sposobnost reprodukcije trutova. Vec smo pisali u prethodnim nastavcima ovog serijala na ovom sajtu o poliandriji (Seksualni zivot matice 1do 5) da matice obavljaju parenje ubrzo nakon izletanja kako bi sakupile i skladistile dovoljne količine sperme iz više razlicitih trutova. Ova visoko poliandrijska strategija ima vise prednosti, uključujući povećanu funkcionalnost pcelinje kolonije i otpornost na bolesti. Uspešan prenos sperme je primarni cilj kopulacije , te stoga je uspesnost parenje matice vezana za veliku količinu sperme koja mora ostati u izvrsnom stanju tokom produženog razdoblja unutar organa za cuvanje sperme (spermoteka). Iako su uslovi skladištenja kod matica primarni za osiguranje dugoročnog preživljavanja sperme(zdravlje matice i kvalitet spermoteke) i sperma dobijena iz truta mora ipak biti visokog kvaliteta. Iako se čini da neonikotinoidi ne utiču na količinu ukupnih spermija koje su proizveli mužjaci, vidjeli smo značajan negativan učinak na održivost(prezivljavljavanje) sperme. Moguće je da je ovo uzrokovano reaktivnim oksidativnim stresom koji utiče na spermu. Svakom pcelaru je jasno da bilo kakvo smanjenje kvalitete sperme moze imati negativne posljedice po celo pcelinje drustvo. Inace,pomoću mišićnih kontrakcija u ženskom reproduktivnom traktu, prenesena sperma aktivno pliva od jajovoda do maticine spermoteke i to moze trajati do približno 40 sati . Zakljucak! Ovaj serijal (Seksualni zivot matice) ima za cilj da nam pojasni i priblizi zivot jednog pcelinjeg drustva i ovaj 6-ti deo je veoma vazan jer nam pojasnjava mnoge stvari.Posle ovog teksta je naprimer jasno da bi trebalo izbegavati useve tretirane ovim preparatima sto mi uostalom i sami znamo odavno ali poenta je da radimo svi zajedno protiv njihove upotrebe jer oni ne samo da direktno( naprimer -smrtnost pcela na suncokretu) vec i indirektno uticu negativno na zivot pcela jer kvalitet trutovskog semena direktno utice na stanje jednog pcelinjeg drustva! Pritiskom na donje linkove moze procitati i ostale tekstove ovog odlicnog serijala: Dosije:Seksualni zivot matice(prvi deo) Dosije:Seksualni zivot matice! (drugi deo) Seksualni zivot matice( 3 deo)Pogledajte„Long-horned Bee Mating Behavior“ Seksualni zivot matice(Dosije 4deo) Trutovi iz oplodjenih jaja!Seksualni zivot matice (5deo) Autori: Lars Straub, Laura Villamar-Bouza, Selina Bruckner, Panuwan Chantawannakul, Laurent Gauthier, Kitiphong Khongphinitbunjong, Gina Retschnig, Aline Troxler, Beatriz Vidondo, Peter Neumann, Geoffrey R. Williams Link izvora http://rspb.royalsocietypublishing.org/content/283/1835/20160506 License http://creativecommons.org/licenses/by/4.0/, DRAGAN RADANOVIĆ Autor teksta UREDNIK SAJTA Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Pet godine od postojanja sajta (2016 god)- i preko 233.456 poseta sajtu,doslo je vreme za korak napred.Novi dizajn,koncept…Uveli smo i marketing (jedini nacin da i dalje postojimo) Dragan Radanovic-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016