pcelarstvo Архиве - Medpcelarskimagazin

Knjiga Z.Petrovića PČELINJI KLUBE ŽIVA PEĆ

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više PREDSTAVLJAMO KNJIGU ! Knjiga Z.Petrovića „PČELINJE KLUBE ŽIVA PEĆ“ Knjiga Z.Petrovića PČELINJE KLUBE ŽIVA PEĆ Poštovane koleginice i kolege,Nedavno se navršilo punih pola veka od kako su davnih 70-ih godina prošlog veka prve košnice ušle u dvorište moje porodice. U početku je to bilo pravo hobi pčelarstvo, i pitanju je bilo svega nekoliko pčelinjih dru- štava. Bilo je i uspeha, ali je bilo i zimskih gubitaka, pa smo povremeno ostajali i bez pčelinjih zajednica. Iskustvo je skup, ali naj- bolji učitelj u životu. Kad ti jednom objasni, razumeš. Zato nije bilo razočarenja, već se išlo dalje.U početku nismo selili pčelinje zajednice, a onda smo, unazad dve dece nije, daleko ozbiljnije zaplovili u pčelarske vode. Do relativno skoro, moj otac je radio sa AZ košnicama, dok su moj izbor bile Langstrot-Rutove i Da- dan-Blatove košnice, odnosno nastavljače. PIŠE ZORAN PETROVIĆ Dakle, sledeći porodičnu pčelarsku tradiciju, sa sve više zanosa sam ulazio u praktično pčelarstvo i postepeno uvećavao pčelinjak. Odlučno sam krenuo napred i već 2012. godine oformio pčelinjak sa oko 200 pčelinjih zajednica.Rođen sam 9. septembra 1969. godine u Kraljevu, a živim i radim u Laj- kovcu. Diplomirao sam na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, a zatim i menadžment na Univerzitetu u Novom Sadu. Dugogodišnji sam član SPOS-a, kao i više pčelarskih udruženja, a tokom jednog perioda bio sam i predsednik Društva pčelara Lajkovac. VOLEO BIH DA UKRATKO PREDSTAVIM SVOJU KNJIGU „PČELINJI KLUBE ŽIVA PEĆ“! Na početku, kroz temu,,Upravljanje pčelinjim zajednicama i apiekonomi- ja“, u najkraćim crtama su predstavljeni pčelinjaci, gde su ujedno date smer- nice i konkretno opisani načini dobijanja odredenih pčelinjih proizvoda, s ob zirom da praktično pčelarstvo nudi mnogo više od proizvodnje meda. Cilj je, svakako, da i druge kolege koje do sada nisu bile podstaknute niti motivisane da svoju pčelarsku proizvodnju upotpune proizvodnjom i prodajom svih do- stupnih pčelinjih proizvoda, da to učine. Potom se predstavlja, a zatim sistematizovano i stilizovano po naslovima sagledava, gotovo do detalja, plod višegodišnjeg rada, istraživanja i mnogih gotovo misterioznih podataka koji su se tokom praćenja zimovanja pčelinjih zajednica na otvorenom nametnuli, a potom ušli u režim višegodišnjeg po- smatranja. Sva zapažanja i iskustva su prenošena na papir, u vidu vođenja dnevnika, i posle nekoliko godina i više desetina održanih predavanja u zemlji i inostranstvu najveći deo autentičnih tekstova je prezentovan upravo ovde, u ovoj knjizi, čime se pruža mogućnost čitaocu da na jednom mestu dođe do ko- risnih saznanja podataka, neretko i sa samih linija koje idu granicom izmedu pčelarske nauke i prakse. Nikako ne smemo zaboraviti da je naš najbolji saradnik i naš najveći pri- jatelj na pčelinjaku upravo naše znanje, te je ulaganje u edukaciju i sticanje novih znanja svakako najisplativija investicija, jer se koristi do kraja života.Praćenje dostignuća u oblasti pčelarstva, te sprovodenje u praksi nekih za- ključaka i saveta iskusnih pčelara i istraživača, osnov je savremenog i racio- nalnog pčelarenja. Prema tome, nikako ne smemo eliminisati znanje da bismo dobili prostor za verovanje. Pčelarske knjige su stub stručnog usavršavanja pčelara svih profila, a ide- alne su i za uočavanje i analizu svih nedostataka u našoj pčelarskoj praksi. Ja još nisam pročitao pčelarsku literaturu iz koje se nešto nije moglo naučiti, niti sreo pčelara od koga nisam čuo nešto korisno. Upoznavanjem sa rezultatima rada, kao i tehnikama pčelarenja različitih pčelara, možemo objektivnije da sagledamo svoje angažovanje i ostvarene rezultate. Knjiga pred vama je moj pokušaj da doprinesem proširenju vaših znanja i vidika. Predgovor knjige iz pera Dr med. Milana S. Matejića Ne morate da pročitate sve pčelarske knjige da biste postali pčelar. Ali, da biste postali dobar pčelar, ovu Zoranovu knjigu, jednostavno, morate pročitati. U mojoj porodici svi su pčelari. I svi budući članovi porodice će biti, ako Bog da. Veliki broj mojih prijatelja su pčelari. I autor ove knjige je moj prijatelj, na koga sam ponosan. Zbog njegove dobrote, mudrosti, pogleda na svet, zbog njegovog pogleda na pčelarsku nauku i praksu. Autor ove knjige je obrazovan pčelar. Ne samo zato što je završio fakultet, obrazovan je jer ima obraza. Autor ove knjige je i intelektualac. Još kao mlad stekao je prave pčelarske uzore, pa je u njemu odavno izrastao intelektualni pogled i na jedan drugi svet, onaj pčelinji. Odavno sam stekao utisak da on bistrije, dalje dublje vidi dešavanja u pčelinjoj zajednici, i da je, za razliku od mnogih, na vreme shvatio koliko ne zna. A koliko Zoran Petrović zapravo zna, shvatićete kad pročitate ovu izuzetno vrednu knjigu. Svojevremeno, dok sam uređivao časopis Pčelar, potom i Srpski pčelar, upoznao sam Zorana Petrovića iz Lajkovca. Odmah sam uvideo da je to čovek koji ume, citiraću Andrića,,,u dvije brazde da ore“. Za njega je tada pisana reč bila iskušenje kome na kraju, nije odoleo. Na nagovor mnogih kolega, pa i mene, rešio je da svoje majstorsko pčelarsko znanje polako pretače u pismeno kazivanje. Tada je, naravno, shvatio da pisana reč sa sobom nosi brojne rizike, teškoće, kojima je on završetkom ove knjige uspešno odoleo. Sumirajući sopstvene utiske nakon što sam pročitao i recenzirao ovu knji- gu, uvideo sam da se autor nebrojeno puta suočio sa problemom kako da objasni neka nova saznanja, da ne ponavlja nešto što je u drugoj pčelarskoj literaturi mnogo puta rečeno, da suviše ne naglašava naučne detalje koji nisu od interesa za prosečnog pčelara, da istovremeno utiče na starije i iskusnije pčelare, a da bude od koristi i onima koji su tek uplovili u svet pčelarstva. Ja mislim da se uspešno izborio sa svim pomenutim problemima. Otići ću malo dalje, pa ću reći da je knjiga pred vama pravi poduhvat, a da autor zavreduje istinska i trajna priznanja. Svestrano obrazovan zanesen u budućnost moder- nog pčelarstva, Zoran Petrović je uložio velike napore da ova knjiga doprinese unapređenju pčelarstva u Srbiji. Velikim naporima, kroz godine rada i ne gu- beći entuzijazam, Zoran je otključao svoje mogućnosti da nam pokaže koliko je prodreo u srž problema pčelinjeg klubeta u toku najosetljivijeg perioda za pčelinju zajednicu – u toku zime. Uprkos brojnim životnim problemima velikoj verovatnoći da

MIROSLAV STOJANOVIĆ-„SATNE OSNOVE SAMO OD VOSKA!“

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više DRAGAN RADANOVIĆ MIROSLAV STOJANOVIĆ-„SATNE OSNOVE SAMO OD VOSKA!“ MIROSLAV STOJANOVIĆ-„SATNE OSNOVE SAMO OD VOSKA!“ Pčelar iz Vlasotinca Miroslav Stojanović i njegova firma za proizvodnju satnih osnova “ Satne osnove Stojanović“ su iskreni prijatelji ovog sajta i na obostrano zadovoljstvo smo napravili ovaj mali tekst u nameri da bolje prezentujemo rad i planove za budućnost ovog našeg pčelarskog prijtelja . Piše D .Radanović Na početku smo pitali našeg sagovornika kakva mu je bila ova pčelarska sezona: „Ovogodišnja pčelarska sezona iz mog ugla po prinosu bagremovog meda (jedina paša) bila je iznad proseka! Problema je bilo u otkupu meda jer u jednom trenutku otkup je stao, cena meda na tržištu nije adekvatna uloženom radu ,ne prati rast drugih cena. Po mom ubeđenju med je najbolje sačuvati za narednu sezonu i nadati se boljoj otkupnoj ceni, takođe problema je bilo i prilikom nabavke šećera za jesenju prihranu pčela,svako se za šećer snalazio kako je znao i umeo.“-kaže Miroslav pa nastavlja priču . Pčelarstvom smo počeli da se bavimo 2003 godine i pčelarimo sa DB košnicama,učestvovali smo na raznim manifestacijama i ocenjivanju kvaliteta meda sa kojih svedoče priznanja koja su nam dodeljena za kvalitet. Sa ponosom ističemo da smo dobili nagrade za kvalitet satnih osnova 2021 godine:“Šampion kvaliteta grupe Novosadski sajam“, „Velika zlatna medalja novosadski sajam“ i „Zlatna medalja za kvalitet osnova Tetovo Makedonija“. Ove 2022 godine smo dobili : „Velika zlatna medalja za kvalitet Novosadski sajam“, „Šampion u grupi proizvoda Novosadski sajam“ i „Zlatna medalja za kvalitet Tetovo Makedonija“. Osim za proizvodnju kvalitetnih satnih osnova dobijali smo priznanja i za med. Na Novosadskom sajmu poljoprivrede naš bagremov med berba 2017 dobitnik je srebrne medalje za kvalitet. Na međunarodnom takmičenju u Sloveniji, gde je učestvovalo 102 proizvođača iz pet zemalja, naš suncokretov med ocenjen je zlatnom medaljom za kvalitet. Supruga je učestvovala takođe na prestižnom međunarodnom takmičenju meda u Novom Sadu, koje je organizovao inovativni klaster ‘Panonska pčela’, te je na ovom takmičenju dobila dve zlatne medalje za kvalitet.“ Naša zemlja je bogom dana za pčelarstvo. Naš med je visokokotiran i cenjen u svetu. Trebalo bi to da iskoristimo. priča nam dalje Miroslav. Inače sredinom 2020. godine počeli smo sa izgradnjom najsavremenijeg pogona za izradu satnih osnova i sakupljanje i preradu voska. Dodeljen nam je RS broj RS470139. Objekat je odlukom komisije svrstan u KLASU 1 u skladu sa propisima Evropske Unije. Vrhunac našeg poslovanja i rezultat poštenog našeg rada je dobijanje izvoznog broja na teritoriji Evropske Unije. Sagradili smo pogon po evropskim merilima te pčelarima Srbije i Evropske Unije možemo da ponudimo proizvod po vodećim svetskim standardima. Svojim poštenim radom želimo da obezbedimo poverenje i osnovu za dugoročne odnose sa našim klijentima. Što se planova za budućnost tiče dobili smo odobrenje za izvoz na teritoriji EU i zemalja CEFTE porasli su nam apetiti i očekivanja u pregovorima smo sa budućim kooperantima koji bi nas zastupali širom EU- Pri proizvodnji satnih osnova uvek se držimo dva osnovna pravila- „Prvo pravilo je da osnove budu izrađene od najkvalitetnijeg materijala bez ikakvih dodatnih drugih primesa, bilo veštačkog ili prirodnog porekla ističući da satna osnova može biti izrađena samo od pčelinjeg voska.“Drugi zahtev koji se mora ispuniti je, pre izlivanja je sterilizacija koja je i po zakonu obavezna, a radi se zagrevanjem voska na temperaturi od 125 do 130 stepeni Celzijusa u trajanju od 40 minuta, koji se zatim hladi dok ne dostigne radnu temperaturu od 80 stepeni. Postoji toplo valjani i hladno valjani postupak izrade osnova. Osnovna razlika jeste u tome da se kod hladnog valjanja na već formiranu traku od voska utiskuju ćelije saća, a kod toplog valjanja vruć se sipa direktno na valjke i, pod pritiskom, izlivaju trake sa utisnutim ćelijama saća. Na pitanje šta misli o plastičnim satnim osnovana, Miroslav nam je iskreno odgovorio“Do sada ih nisam koristio i smatram ih lošim rešenjem kako po pčelarstvo tako i po prirodu i čitav biljni i životinjski svet,reke jezera i šume su pune plastičnog otpada moramo menjati svest o tome.“ Kolegama bih poručio za kraj ovog kratkog razgovora da u teškim vremenima po pčelarstvo ne odustaju od držanja pčela već da pčelinjim zajednicama pruze maksimalnu negu i pažnju ,a pčela će to znati da nam uzvrati punim burićima meda. Svaki iskusni pčelar poželjno je da u toku svog pčelarskog staža makar jednom neiskusnom pčelaru prenese svoja znanja kako bi pčelarstvo nastavilo da se razvija i napreduje. Naše satne osnove najjednostavnije kupiti putem naše internet stranicewww.satneosnovestojanovic.rs DRAGAN RADANOVIĆ Autor teksta Urednik sajta Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Sajt je počeo sa radom 2016 god i najčitaniji je pčelarski sajt u regionu. Marketing je način da i dalje postoji sajt i pomaže pčelarstvu . Dragan Radanović-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

Dražen Špančić- SATNE OSNOVE KAO NOVO PLODIŠTE

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Dražen špančić SATNE OSNOVE KAO NOVO PLODIŠTE SATNE OSNOVE KAO NOVO PLODIŠTE“ Davno sam napisao ovaj tekst i tehnologiju koju sam usvojio na svom pčelinjaku. Nekim mojim novim prijateljima dobro će doći da ga pročitaju….Pišući razne tekstove po forumima, neki prijatelji pčelari su se zainteresovali za način rada koji sam usvojio u svojoj praksi i želji da ga primjene na svom pčelinjaku. S obzirom da je teško svakom pojedinačno opisati tehnologiju rada satnim osnovama, odlučio sam napisati tekst i da ga podijelim sa svima vama, kao plod dobre suradnje i odnosa među prijateljima.PIŠE D.ŠPANČIĆTEKST JE PRVOBITNO OBJAVLJEN U ČASOPISU HRVATSKA PČELA 2017g Ubijeđen sam, složiti ćete se samnom kako je zdravo saće u plodištu pluća košnice, koja u svakom momentu moraju da dišu punim kapacitetom, bez dodatnog opterećenja, kako u zimskom periodu, tako i za vrijeme aktivne sezone naših ljubimica. Iako pišem sa kontinentalnog dijela Hrvatske, gdje se klima znatno razlikuje od ostatka dijelova na Balkanu, ipak moram napomenuti kako su nam paše svima manje-više podjednake, sa napomenom kako neke paše dođu ranije a neke kasnije. KOMPLETNA ZAMJENA SAĆA U PLODIŠTUPčelarim LR košnicom i pokušati ću vam predstaviti svoj način izmjene kompletnog saća u plodištu do završetka bagremove paše, na način da se buduće plodište sastoji od deset satnih osnova. Da bi pčelari bili uspješni u ovom postupku moraju imati satne osnove od čistog voska (bez primjesa parafina, loja i sl..) uzimljene snažne zajednice, velike zimske zalihe hrane i solidnu proljetnu pašu. Ako ispunjavate ova četiri uvjeta, onda imate šanse promijeniti kompletno saće u plodištu, bez gubitaka snage pčelinjih zajednica i smanjenih prinosa do kraja bagremove paše, a nekada i ranije. Kvalitetno uzimljene zajednice na početku listopada zimuju na minimalno 18kg hrane (najbolje meda), kroz zimu troše rijetko kada više od 6kg da bi na kraju veljače imale u zalihi odokativnih 12kg hrane. Pomenute zajednice ako su zdrave ne trebaju pomoć pčelara nego se samostalno razvijaju u super jake pčele spremne da iskoriste sve nadolazeće paše, naravno u skladu sa mogućnostima koje joj nude vremenski uvjeti. Nakon dodavanja oksalne kiseline ne uznemiravam zajednice sve do početka veljače kada vršim kratki brzi peglad kako bi utvrdio zdravlje pčela i količinu hrane dostupne pčelama u klupku. Uglavnom tako kvalitetno uzimljene pčele ne mogu da probiju mednu kapu ali iz sigurnosti izvršim pregled i dodajem po potrebi prve pogače, kako se ne bi dogodilo da nam zajednica ugine od gladi na centralnim okvirima i nemogucnosti da si prinese hranu sa bočnih okvira meda usljed hladnoće. Sljedeći brzi pregled radim krajem veljače kada dodajem svim zajednicama prve pogače ili kristalni med 1kg po zajednici. Postavljam utopljavajući materijal (foliju) i ne poduzimam više ništa sve do perioda sedam dana pred cvatnju divlje trešnje. Kako mi se plodište u tom periodu godine još uvijek nalazi u gornjem nastavku, postavljam matičnu rešetku sa pomoćnim letom izmedu dva nastavka i vraćam košnicu u prvobitan položaj (dolje prazno saće dok se gore I dalje nalazi plodište).Od početka marta pa do početka cvjetanja trešnje pčele pojedu jednu pogaču.Nije potrebno zajednice dodatno prihranjivati jer preostala zimnica sasvim je dovoljna da razvija snažne jedinke. Ako pomenutom društvu pridodamo i eventualne proljećne unose svhatiti ćemo kako naše pčele žive u obilju nektara, meda i cvjetnoga praha. Početak cvjetanja divlje trešnje jasan je pokazatelj kako je proljeće već uzelo maha, dnevne temperature nerijetko su i iznad 20c, pčele užurbano rade i unose razne boje cvjetnoga praha što je dokaz da se priroda opasno probudila i daje svoj maksimum. Veliki broj pčelara tada rotira svoje nastavke, prevješava leglo i slične mukotrpne poslove kako bi natjerali svoje pčele na brzi razvoj u svrhu ostvarivanja visokih prinosa na bagremu. Ja osobno ne mučim se toliko nego otvorim košnicu i na postojeće plodište postavim nastavak sa 10 satnih osnova, na novododani nastavak postavim novu pogaču, preko pogače postavim foliju i poklopim košnicu. Stavim prst u uho i ne uznemiravam pčele narednih dvadesetak dana. Uopće me ne brine situacija da li će biti hladnoće, kiše, snijega i ostalih vremenskih nepogoda. Koliko god u ovom vremenskom periodu padala kiša i bilo hladno za toliko će se i razvoj biljaka zaustaviti, bagrem će kasnije cvjetati i opet sve dođe na svoje. Pčele iz plodišta stvarale su temperaturu koja se zadržavala pod foliom gornjeg nastavka i grijala je pogaču. Pogača mami pčele koje rade tzv lanac i spajaju se sa plodištem. Kako konzumiraju pogaču tako mlade pčele grade satnu osnovu i preslaguju med iz starog plodišta u novo. Dakle, nisam otvarao košnice od početka cvjetanja trešnje pa sve do kraja cvijetanja jabuke. Pri završavanju cvjetanja jabuke otvaram svoje zajednice i u većini slučajeva pronalazim staro plodište zaleženo u potpunosti ali i izgradenih 5-8 satnih osnova u koje je prešla matica i zasnovala svoje novo leglo u novom nastavku. Ovisno o godini nekada pčele u potpunosti izgrade svih 10 satnih osnova a nekada 5 osnova, što ovisi o pašnim prilikama i općenito medonosnom proljeću. Važno za napomenuti kako mi se nikada nije dogodilo da mi pčele ne izgrade minimalno 5 satnih osnova bez obzira na proljetnu hladnocu, mrazove i sl. Otvorivši naše košnice na kraju cvjetanja jabuke vršimo sljedeće radove. Naše novo i staro plodište privremeno sklanjamo u stranu kako bi došli do donjeg nastavka. Donji nastavak također uklanjamo i na njegovo mjesto stavljamo naše novo plodiše djelomično izgradeno, preko novog plodišta stavljamo nazad matičnu rešetku, na matičnu rešetku vracamo staro plodište, da bi na staro plodište postavili prazan nastavak koji se do sada nalazio na podnici. Ovim načinom zapravo smo zamjenili prvi i treći nastavak dok je staro plodište ostalo na mjestu gdje je i prije bilo.Spuštanjem novog plodišta na podnicu u većini slučajeva spustili smo i maticu jer matica se u proljeće uglavnom nalazi na djevičanskom sacu. Kako bi bili sigurni gdje vam se nalazi matica dođite na vaš pčelinjak nakod tri dana i provjerite ima li u starom plodištu friških jaja. Ako jaja nema možemo biti sigurni da je matica dolje ali ako u starom plodištu

SAMIR OMEROVIĆ-ŽIVOT PČELA BRDSKOPLANINSKIH PODRUČJA BiH (FEBRUAR-APRIL)

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više SAMIR OMEROVIĆ ŽIVOT PČELA BRDSKOPLANINSKIH PODRUČJA BiH (FEBRUAR-APRIL) ŽIVOT PČELA BRDSKOPLANINSKIH PODRUČJA BiH (FEBRUAR-APRIL)“ Obzirom na česte upite mlađih kolega , šta i kako raditi tokom februara mjeseca a shodno svim mojim mnogobrojnim objavama , probaću da u ovom postu opišem svoja zapažanja i svoju pčelarsku praksu koja se prije svega odnosi na iskustva u brdskoplaninskim područjima iznad 800 mnv u kojima pčelarim . To je pojas šuma Bukve i jele sa ili bez smrče , padinski položaj okrenut jugu i jugoistoku iznad kojeg se uzdiže jedna od najvećih planina Vranica 2107 mnv . Kao temelj objašnjenja šta i kako a obzirom na praktični smisao objave vezaću se na objašnjenja razvoja pčela i uporednog cvjetanja medonosnog bilja kao glavnog pokretača sveukupnog života pčelinjih društava . A neću ni pominjati sta smo to trebali uraditi još u avgustu prošle godine pa sve do sad , uradili smo što smo uradili , sad trebamo raditi dalje, podržavati , sanirati posljedice , unapređivati itd … Piše Samir Omerović Za pčele kontinentalnih područja , brdsko-planinskih regiona BiH, februar mjesec ujedno predstavlja kraj prve polovine pčelinjeg zimskog perioda ( ne kalendarskog) , kada se iz dana u dan sve više i više počinje buditi instinkt obnove pčelinjeg društva. Pčele uglavnom obave prve velike pročisne izlete u drugoj polovini januara, a već se tokom februara pojavljuju i prve biljke šumske-proljetnice ( nerijetko su tu Erica carnea – crnjuša, Galanthus nivalis – visibaba, Leucojum vernum – drijemovac, Crocus neapolitanus – šafran, Corylus avellana – lijeska, Cornus mas – drijen, Viscum album – imela, Helleborus odorus – kukurijek, Primula vulgaris – jagorčevina, Eranthis hyemalis – ozimica, …) koje na osunčanim i kamenitijim položajima počinju stidljivo otvarati cvjetove i obezbjeđivati prve količine prijeko potrebnog polena i nektara za pčelinja društva. Karakteristično za sve rane proljetnice , rane medonosne biljne vrste jeste da su uglavnom zastupljene na nezaklonjenim položajima svijetlih i toplijih pojasa hrastovo grabovih i bukovih šuma kontinentalnog područja i naročito svih njihovih degradacionih oblika, uz rubove šuma, šumskim čistinama i slično gdje im okolna vegetacija visočijeg drveća pruža adekvatnu zaštitu od mrazeva. U takvim uslovima koristeći sunčevu inslocaiju i dobre uslove zemljišta ove biljke vrlo rano počinju sa cvjetanjem i obezbjeđuju pčelama prvu prijeko potrebnu pčelinju pašu. Idući iz dana u dan u februaru mjesecu dani su sve duži, sunce visočije a sve češći su naleti toplijih južnih strujanja zraka koji nadvladavaju hladne struje sjevera. Sunce je svakim danom visočije i pod oštrijim uglom obasjava naš pčelinjak pri čemu se i toplotni i svjetlosni efekti na pčelinjak značajno pojačajavaju. Kada su pčelinjaci još smješteni na toplijim osunčanim ekspozicijama bez zasjena prirodnog ili vještačkog porijekla, pčele značajno iskoriste podnevni dio dana u korištenju prve februarske-polenske paše.Pozicija pčelinjaka u odnosu na osunčanost u zimskom periodu je od vitalnog značaja za razvoj pčelinjih društava i iskorišćenje rane februarske polenske paše. Naime februar mjesec je vrlo kolebljiv po temperaturama pa čak i kad imamo toplija južna strujanja zraka ili lijep i sunčan dan koji stvara povoljnu temperaturu za cvjetanje prvih biljaka proljetnica vrlo je bitno gdje se pčelinjak nalazi. Ukoliko je pčelinjak smješten na toplijim ekspozicijama (prisojne strane ekspozicija S, SE, E i SW) i ako su leta košnica okrenuta jugu, u i oko pčelinjaka vladaće povoljni temperaturni efekti koji će dozvoliti pčelama izlazak i korištenje pčelinje paše. Suprotno uslovi temperature na pčelinjacima hladnijih ekspozicija biće lošiji do te mjere da će pčele ili vrlo malo izlaziti i koristiti ranu polensku pašu ili neće nikako izlaziti. Ovo je vrlo bitna činjenica koja se prilikom osnivanja pčelinjaka mora obavezno uzeti u obzir. Ukoliko se pčelinjak nalazi ne samo na hladnijim ekspozicijama slabije osunčanosti već i na toplijim ekspozicijama ali u zasjeni bilo kakvog prirodnog ili vještačkog objekta značajno će manje biti u uslovima povoljne temperature i osunčanosti da iskoristi pčelinju polensku pašu. Temperatura zraka na osunčanim pčelinjacima može i po nekoliko Cº biti visočija od temperature zasjenjenih pčelinjaka. Tih nekoliko stepeni u i onako minimalnim temeparaturama koje vladaju u februaru mjesecu i obezbjeđuju cvjetanje prvih proljetnica značajno utiče na vrijeme provedeno u korištenju polenske paše od strane pčela . Taj vremenski raspon u toku dana korištenja rane polenske paše je vrlo bitan za sveukupni razvoj pčelinjih društava. Pčelinja društva na pčelinjku koji je na toplijim ekspozicijama, nezasjenjen, značajan dio dana iskoriste na skupljanju polena i nektara sa prvih biljaka proljetnica. ( Pri tome morate imati u vidu činjenicu da rana polenska pčelinja paša uglavnom u najvećem dijelu pčelama obezbjeđuje polen i vrlo skromne količine nektara ). To je tako i to ne možete izmjeniti , izuzev slučaja kada se pčelinjaci nalaze u području gdje imamo veliku zastupljenost Erica carnea – zimocvijeta i uz povoljne uslove mogu sakupiti i lijepe količine nektara . Ova biljka je blagodat za pčelinja društva u neposrednoj blizini gdje je već ima tokom ranog proljetnog aspekta i pruža velike mogućnosti dobrog razvoja pčelinjih društava . Erica carnea – crnjuša je zimzeleni grm do 50-tak cm visine uspravnih ili puzavih stabljika i lakhko lomljivih grana. Ima vrlo dobro razvijen korijenov sistem i odlično veže zemljište. Jednodoma je entomofilna i izrazito kalcifilna vrsta. Razmnožava se dobro sjemenom ali i vegetivnim putem. Jedna je od najranijih vrsta po cvjetanju naših krajeva, nerijetko u nešto toplijim periodima nekih zima počinje sa cvjetanjem već krajem januara mjeseca. Najviše je rsprostranjena u bazifilnim šumama crnog i bijelog bora, bora krivulja i često u crnograbovim šumama unutar pojasa hrastovih šuma. Izrazita je kalcifilna vrsta ali se sem na krečnjaku i dolomitu javlja i na serpentinu, gdje prekriva velike površine. Što se tiče visinskog dijapazona rasprostranjenja ide i do 2000 m.n.v. Prema našim autorima (Šimić.,Momirovski.,Ćerimagić., i Sitarić.,) u povoljnim uslovima toplote i vlažnosti zemljišta može da izluči značajnu količinu nektara ( skala 1 do 4) u grupi 3 i polena 1 grupa (skali od 1 do 3).Obzirom da počinje vrlo rano da cvjeta već početkom februara mjeseca i da je široko rasprostranjena u brdsko-planinskim područjima BiH

Laboratorijski test brzo otkriva Tropilaelaps grinje

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Preveo i obradio D.Radanović Laboratorijski test brzo otkriva Tropilaelaps grinje Laboratorijski test brzo otkriva Tropilaelaps grinje Pčele na gotovo svim kontinentima suočavaju se s pretnjama od parazita. U Severnoj Americi i Evropi, grinja Varroa destructor dobro je proučena kao problem za evropsku pčelu ( Apis mellifera ). U poslednjih nekoliko decenija,druga vrsta grinja, one iz roda Tropilaelaps , mučile su pčele u tropskoj i suptropskoj Aziji i iselile su se iz svog domaćeg područja. Četiri poznate vrste Tropilaelaps – clareae, koenigerum, mercedesae i thaii – opisane su već 1961. godine, kao paraziti pčela Apis dorsata i Apis Laboriosa , uglavnom na Filipinima, Tajlandu, Vijetnamu, Kini, kao i u Indiji, Šri Lanki, Afganistanu i Pakistanu. Grinja je takođe napala evropske pčele gde se njihova staništa preklapaju, hraneći se pčelama u razvoju i ubijajući ih. Smatraju se velikom ekonomskom pretnjom za pčelarsku industriju, a evropske i američke vlasti također se pripremaju za eventualnu invazivnu prijetnju od ovih štetočina. Grinje Tropilaelaps su poreklom iz Azije i prirodno parazitiziraju leglo divovskih medonosnih pčela Azije, poput Apis dorsata . Dve vrste grinja Tropilaelaps ( Tropilaelaps clareae i T. mercedesae ) takođe mogu parazitirati na evropskim medonosnim pčelama ( Apis mellifera ). Grinje Tropilaelaps su parazitske grinje koje se hrane hemolimfom (krvlju) trutova i larvi pčela radilica, a razmnožavaju se i na pčelinjem leglu. Najezda grinja Tropilaelaps uzrokuje ozbiljna oštećenja u pčelinjim društvima poput deformiranih lutki i odraslih (zakržljalost, oštećena krila/noge/stomak), sindrom parazitskih grinja (PMS) i propadanje zajednica. Pčele se takođe možu rojiti ili pobeći, dalje šireći grinje na nova mjesta. Grinje Tropilaelaps mogu takođe širiti viruse koji dodatno utiču na zdravlje kolonije i osjetljivost na bolesti. Životni ciklus grinja Tropilaelaps na mnogo je načina sličan je Varroi . Međutim, grinje Tropilaelaps imaju mnogo kraći životni ciklus i zbog toga imaju mnogo veću reproduktivnu stopu od Varroa. Ggrinje Tropilaelaps mogu živeti samo oko 3 dana na odrasloj pčeli radilci. Ženka grinje Tropilaelaps ući će u ćelije legla radnika i trutova koje su u procesu zatvaranja i polažu 1–4 jaja. Razvoj od jaja do odrasle jedinke traje otprilike jednu sedmicu, a odrasle grinje (obično oko 2-3) pojavit će se iz ćelije legla zajedno s mladom odraslom pčelom. Od četiri vrste grinja, dvije – T. clareae i T. mercedesae inficiraju košnice Apis mellifera . Druga dva su samo viđena kako napadaju A. dorsata i A. Laboriosa . Stoga je potreban precizan način za identifikaciju grinja koje su posebno odgovorne za invaziju košnica A. mellifera . Trenutne metode identifikacije sastoje se od grubih tehnika poput metode „udarca“, koja može otkriti prisutnost grinja (ali ne i vrsta), ili morfološkog pregleda, koji je precizniji za identifikaciju vrsta, ali je naporan i zahteva stručnost u ispitivanju grinja. Preciznija identifikacija važna je jer se pokazalo da samo dve vrste štete A. mellifera , dok su azijske medonosne pčele razvile relativno efikasnu obranu za smanjenje ozbiljnih zaraza sa Tropilaelapsa , a ts odbrana je faktor koji nedostaje evropskim pčelama. Grinje iz roda Tropilaelaps) mogle bi krenuti stopama varoa grinja kao značajna pretnja pčelama ako bi proširile svoj raspon. Novi test koji koristi analizu „krivulja taline“ uzoraka DNK može razaznati četiri poznate vrste Tropilaelaps i mogao bi biti važan alat u nadzoru ovih štetočina u pčelarstvu. Kako bi pronašli ovu brzu i preciznu metodu identifikacije, naučnici iz jedinice za patologiju medonosnih pčela pri ANSES -u, Francuskoj agenciji za hranu, okolinu i zdravlje i sigurnost na radu, okrenuli su se lančanoj reakciji polimeraze (PCR), pouzdanoj metodi za preciznu identifikaciju organizama na osnovu njihove DNK sekvence. Istraživači su koristili analizu topljenja visoke rezolucije (HRM) na DNK pojačanoj PCR-om kako bi pronašli jedinstveni molekularni potpis za svaku vrstu grinja. Istraživači su otkrili da bi PCR/HRM test mogao brzo i lako identifikovati svaku od četiri vrste grinja, uvodeći novu metodu za njihovu identifikaciju. Njihovi rezultati – prvi koji su pokazali PCR/HRM test za genom pčelinje grinje – objavljeni su u januaru u Journal of Economic Entomology . PCR testiranje u stvarnom vremenu proizvodi „krivulju taline“, grafikon koji meri temperaturu na kojoj se dve niti dvolančane DNK denaturiraju ili „rastope“ tokom testa. Vrlo često su ove „krivulje taline“ specifične za vrstu i mogu razlikovati male varijacije između blisko povezanih organizama, poput Tropilaelapsa . Grinje iz roda Tropilaelaps mogle bi krenuti stopama varoa grinja kao značajna pretnja pčelama ako bi proširile svoj raspon. Novi test koji koristi analizu „krivulja taline“ uzoraka DNK može razaznati četiri poznate vrste Tropilaelaps i mogao bi biti važan alat u nadzoru štetočina grinja u pčelarstvu. Na uzorcima DNK pojačanim lančanom reakcijom polimeraze može se koristiti tehnika poznata kao analiza topljenja visoke rezolucije. Analizom se mjeri temperatura na kojoj se dva lanca dvolančane DNK denaturiraju ili „rastapaju“ tokom testa. Ovdje prikazani grafikoni prikazuju krivulje taline za četiri tropilaelapsavrste analizirane u novoj studiji istraživača iz ANSES -a, Francuske agencije za hranu, okoliš i zdravlje i sigurnost na radu. (Slika je prvobitno objavljena u Del Cont et al 2021, Journal of Economic Entomology ) Istraživači su se usredotočili na regije gena koji kodira enzim uobičajen kod životinja, podjedinicu citokrom c oksidaze I (COI), koja se često koristi za amplifikaciju DNA u PCR testovima i klasifikaciji životinjskih vrsta. Njihovo istraživanje pokazalo je da se za četiri vrste grinja mogu odrediti četiri različite krivulje taline. Takođe se pokazalo da je metoda osetljiva u malim uzorcima i specifična za četiri grinje. Specifični test nije dao rezultate kada se koristi protiv drugih vrsta grinja, uključujući Varroa destructor . „Brzo otkrivanje i identifikacija grinje Tropilaelaps može doprinijeti poboljšanom nadzoru i praćenju u zemljama bez ovog parazita, poput Evrope“, pišu autori u svom izvještaju. „Kao i grinja Varroa destructor , Tropilaelaps bi također mogla postati velika pretnja pčelarstvu i našoj A. mellifera u Evropi i naneti još veću štetu.“ “Studija distribucije ovog parazita pokazuje da je T. mercedesae rasprostranjena i da bi u narednim godinama mogla postati važna štetočina. Međutim, unatoč manjoj rasprostranjenosti tri druge vrste, važnost njihovog nadzora nad A. mellifera ostaje od suštinskog značaja ”, dodaju istraživači, napominjući da je T. koenigerum pronadjen u košnici A. mellifera na Tajlandu. „Potencijalna adaptacija zajedno s klimatskim promenama i uvozom objašnjava zašto se grinje Tropilaelaps smatraju važnom pretnjom u nastajanju u zemljama koje su trenutno bez ovih parazita.“https://entomologytoday.org/2021/02/25/lab-test-rapidly-identifies-potential-mite-pest-honey-bees-tropilaelaps/ entomologytoday.org Autor teksta Preveo D.Radanović Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I

Hamid Zlatić-Nestanak pčela-Super varroa 2deo

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više hamid zlatić Nestanak pčela-Super varroa 2deo Nestanak pčela-Super varroa 2deo Svi znamo da u prirodi opstaju samo naj izdržljiviji i najjači! Ako uzmemo u obzir brzu prilagodbu Varroe na razne situacije pa i na preparate kojima se pčelar bori protiv nametnika. Shvatit ćemo da je i ako u malom broju preostala Varroa ite kako opasna. Ne zbog brojnosti, nego zbog otpornosti! Jednostavno njen evolucijski put je toliko dug da već sada imamo Varrou koju možemo nazvati (Super Varroa). Za Super Varrou, potreban je i (Super Pčelar). Borba protiv Varroe Ramom građevnjakom. Piše Hamid Zlatić Od Aprila mjeseca stvaraju se uslovi za početak Biološke borbe protiv Varroe. Ram građevnjak grade jake zajednice uz povoljne pašne uslove. Mnogi pčelari zanemaruju ram građevnjak. Ako u Aprilu i Maju mjesecu preko rama građevnjaka odstranimo 500 Varroa. To je onda krajem Juna 1000 Varroa manje u pčelinjoj zajednici u odnosu na to da nismo koristili ram građevnjak. Primjera radi; 1000 Varroa krajem Juna unutar pčelinjeg poklopljenog legla polovinom Jula dostić će brojku od 2000. Ovo su primjeri samo ako nismo imali isijecanja rama građevnjaka na vrijeme. Nikada sva Varroa neće ući u ram građevnjak. Veliki broj Varroe ostat će u trutovskim ćelijama. Koje se nalaze na ostalom trutovskom leglu unutar košnice. Kao i na pčelama radilicama i trutovima. Uzet ćemo za primjer da se izvan rama građevnjaka i na pčelama nalazi oko 50% Varroe a to je ponovo velika opasnost za pčelinju zajednicu. Razmislimo o ramu građevnjaku, razmišljajući o ramu građevnjaku vidjet ćemo sebe. Vidjet ćemo koliko smo aktivni, koliki su nam interesi u nastojanju da očuvamo pčele. Utjeha pčelaru. Upotreba bilo kakvih Antivaroznih preparata kada imamo poklopljeno pčelinje leglo unutar pčelinje zajednice. Više je utjeha za pčelara nego li riješenje za kvalitetno odstranjivanje Varroe.Isto se odnosi i na razno razne pripravke koji se dodaju u hranu u borbi protiv Varroe. VARROA DESTRUKTOR. Čitajući moje dosadašnje objave o „Nestanku pčela“ može se steći dojam da je Varroa glavni i jedini uzročnik nestanka pčela. Što nije tačno! Varroa je jedan, od „Okidača u interakciji sa Virusima i Nozemom koja se usko dovodi u sumnju sa nestankom pčela. Tako da se kroz smanjenje Varroa populacije u pčelinjoj koloniji, smanjuje i procenat oboljenja od Pčelinjih Virusa i Nozeme Cerane. Znam da se mnogi neće složiti sa mnom ali za ovu moju tvrdnju postoje naučni dokazi. Naime, utvrđeno je da tamo gdje u današnje vrijeme pčelari, pčelare bez prisustva Varroe manje je prisustvo pčelinjih Virusa pa i Nozeme Cerane.Kroz, moje objave i pisanje o „nestanku pčela“ želio sam mojim prijateljima približiti skrivenu opasnost. Koja je sve prisutna u našim pčelinjim zajednicama a zove se Varroa. Pokušao sam objasniti kojom brzinom od malog broja preživjelih Varroa tokom zime ista doživi svoju ekspanziju u razvoju u kratkom vremenu. Tačnije, koju štetu može prouzrokovati Varroa za samo nekoliko mjeseci. Da bi populacija Varroa doživjela tako brz razvoj potrebno joj je leglo, bez legla njen razvoj je nemoguć. Proljetni intenzivni razvoj legla idealno pogoduje razvoju Varroe. I u tom proljetnom razvoju broj pčela i legla poklapa se sa brojem Varroe. Međutim kada dođe do kraćanja obdanice, a to je tamo oko 20 Juna taj odnos se mijenja. Kraćanjem obdanice matica smanji zalijeganje, tako da već tada nastaje taj prelomni moment kada populacija Varroe postaje dominantija i brojnija u odnosnu na leglo unutar pčelinje kolonije. Već krajem Jula unutar pčelinje zajednice ukoliko je ista bila opterećena Varoom. Imat ćemo negativne rezultate, koji su u početku pčelaru tako reći ne vidljivi. Tada je pčelaru nevidljivo, koliko su pčele inficirane pčelinjim virusima, koliko je kraći životni vijek izleženih pčela radilica itd. A kratko posle već početkom Augusta pčelaru je vidljiv pad snage pčelinje zajednice kao i tkz pčele puzačice. Puzanje pčela ispred košnica pčelar često povezuje sa Nozemom. Dok slabljenje pčelinje kolonije usko povezuje sa nedostatkom cvijetnog praha, trovanjm, ili smanjenim unosom nektara. Međutim realnost je nešto sasvim drugo. Tačno je da pčele oboljele od Nozeme Cerane pužu, i o ovome ću pisti u drugim objavama. Ako u Julu poranimo i dođemo na pčelinjak prije izlaska suca na letima košnica vidjet ćemo defektne pčele. Pčele sa zakržljalim krilima, zakržljalim abdomenom. Jednostavno defekte pčele oboljele od (VZK) Virus Zakržljalog Krilca i za ovu vrstu virusa ne postoji nikakav lijek.Uzročnik (Virusa zakržljalog krilca) jeste direktno Varroa. Za ovu vrstu Virusa ne postoji lijek, a njegovo širenje nama je sve vidljivije. Ubalžavanje štete koje nosi ovaj virus jeste (blagovremena i ustrajna borba protiv nametnika, ne jednom metodom i jednim sredstvom). U borbi protiv Varroe pčelar mora primijeniti više metoda i načina borbe da bi postigao željeni rezultat. Kada je ( VZK) u pitanju nauka je došla do saznanja. Da je Virus zakržljalog krilca mutirao te da je isti pronađen skoro na svim pčelinjacima svijeta. Osim u zemljama u kojima nema Varroe!Ove moje tekstove pokušao sam pojednostaviti, sažeti, mnoge stvari ostanu u ovakvim slučajevima pisanja ne dorečene. Ja sebe ne smatram stručnjakom, nego samo pčelarom praktičarom. Zato i pišem na ovaj način. Ako neko ima neku sugestiju na ovo moje pisanje neka to napiše kroz komentar i diskusiju. Ja ću nastojati da odgovorim na vaš komentar. O “ Nestanku pčela “ nastavit ću pisati, onako, spram svog znanja, i svojih mogućnosti.HVALA HAMIDE ZA OVAJ ODLIČAN TEKST !Pročitajte i prvi deo tekstahttps://medpcelarskimagazin.mvbyte.com/2021/06/08/hamid-zlatic-nestanak-pcela-super-varroa-1deo/ hamid zlatić Autor teksta Živim na dvije adrese Rašljani Brčko Dc BiH i Arnoldstein u Austriji. Kako živim tako i pčelarim u Bosni oplsužujem preko 80-tak košnica, u Austriji je to nešto manje. Pčelarstvom sam se počeo baviti sa 14 godina tačnije 1984 godine. Počeo sam sa DB košnicama a pčelario sam i sa Gerstung,Zander, a trenutno pčelarim sa LR u kombinaciji sa Farrarom.1 Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Sajt je počeo sa radom 2016 god i najčitaniji je pčelarski sajt u regionu. Marketing je način da i dalje postoji sajt i pomaže pčelarstvu . Dragan Radanović-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni

Hamid Zlatić-Nestanak pčela-Super varroa 1deo

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više hamid zlatić Nestanak pčela- 1deo Nestanak pčela- 1deo Napisat ću mali uvod i svoje mišljenje o nestanku pčela ili o drastičnom padu snage pčelinjih zajednica kod mnogih pčelara. Piše Hamid Zlatić Dobio sam mnogo poruka pčelara iz regiona vezanih za problem sa nestankom pčela ili vidljivim slabljenjem pčelinjih zajednica. Da krenem od mog pčelinjaka u BiH. Za sad imam gubitaka koji nisu značajni ali je očit i vidljiv pad snage pčelinjih zajednica na mom pčelinjaku u Rašljanima kod Brčkog.Pokušat ću kroz nekoliko objava iznijeti svoje mišljenje i svoj stav o problemu nestanka pčela i njihovom slabljenju. Kada budem dobio rezultate uzoraka koje sam poslao na Laboratorijsku obradu objavit ću ih i podijeliti sa vama. Realnost. Pčelari su pčelarstvo shvatili olahko. Iskusni, su svoje zanimanje ili hobi očito podcijenili. Realnost-u pčelarskoj 2020 godini dokazala je, i pokazala iskusnim pčelarima kako nam praksa i teorija i nisu neka baš jača strana. Protekle sezone u pčelarstvu dokazale su nam, da nema, i ne smije biti, ležernog (opuštenog) ponašanja pčelara u radu sa pčelama. Niti visokog mišljenja o sebi, i o svom praktičnom i teoretskom znanju iz ove oblasti. Iskusni su svjesni da nešto moraju mijenjati u svom sistemu rada sa pčelama. Manje iskusni svjesni su da moraju još učiti i još više raditi. Početnici znaju da moraju raditi na svom znanju, na sebi i sa pčelama, kako bi upotpunili svoje znanje. I jedni i drugi pa i treći su na velikom iskušenju. Smatram da smo svi u istom loncu, da moramo biti iskreni, samokritični, kako bi pomogli sebi i drugima.Ja ću krenuti od sebe , svoga znanja, iskustva, pročitanog i lično istraženog. Vi kroz vaše komentare ispravite moje krive navode, zaključke itd. Iskreno, iznesite svoje mišljenje na ovu temu. Rođeni smo da griješimo, ali i da se popravljamo u svakom smislu. Prvo ću krenuti sa parazitom pčela Varroa Destruktor. Varroa Destruktor. Zašto krećemo sa Varoom Destruktor prvo? Varroa nije jedini krivac za nestanak i slabljenje pčela. Ali je jedan od glavnih uzročnika pada imuniteta pčela, jačanja pčelinjih Virusa, Nozemoze Cerane i dr. Varroa Destruktor svoj razvojni ciklus i životni vijek je idealno prilagodila razvoju pčelinjeg i trutovskog legla. Razvoju pčelinje zajednice i životnom vijeku pčele i truta.varroa Destruktor se jednostavno srodila, sa svim okolnostima kroz koje prolazi pčelinja zajednica tokom cijele godine. Varroa Destruktor, je uvijek prisutna u pčelinjoj zajednici, u svakom godišnjem dobu u većem ili manjem broju. Kada je u manjem broju Varroa Destruktor čini manje vidljivu štetu pčelinjoj zajednici. Tako mi bar pčelari zaključujemo. Dali je to tako? Ostaje nam da nagađamo. Moje mišljenje je da taj mali broj Varroa Destruktor unutar pčelinje zajednice neće dovesti pčelinju zajednicu u kolaps. Ali taj mali broj preostalih Varroa je ite kako opasan. Svi znamo da u prirodi opstaju samo naj izdržljiviji i najjači! Ako uzmemo u obzir brzu prilagodbu Varroe na razne situacije pa i na preparate kojima se pčelar bori protiv nametnika. Shvatit ćemo da je i ako u malom broju preostala Varroa ite kako opasna. Ne zbog brojnosti, nego zbog otpornosti! Jednostavno njen evolucijski put je toliko dug da već sada imamo Varrou koju možemo nazvati (Super Varroa). Za Super Varrou, potreban je i (Super Pčelar). Uticaj klimatskih promjena na razvoj Varroe Destruktor. Topla jesen, zima i proljeće pogoduju razvoju legla a samim tim i razvoju Varroe.Varroa Destruktor se u potpunosti prilagodila životu i razvoju pčelinje zajednice. Dužina života Varroe odlično je prilagođena dužini života radilice. Taj odnos se mijenja u toku toplih zima u korist Varroe. Kod razvoja legla tokom zimovanja pčela, životni vijek pčele radilice se smanjuje. Dok životni vijek Varroe ostaje ne promijenjen. Jednostavno Varroa u toplim zimama i bez prekida legla živi duže. Još je Varroa u prednosti u odnosu na pčelu. Pčelinje leglo omogućava brz razvoj Varroe unutar legla. Ako u obzir uzmemo da još u prvoj polovini zime imamo leglom iznurenu dugoživeću pčelu. A da se nasuprot tome, u poklopljenom leglu krije dugoživeća na mnoge antivarozne preparate rezistentna Varroa. Razlog za brigu pčelara o zdravlju pčela je ite kako Alarmantna. Pčelar je svjestan svoje nemoći u ovakvim situacijama. Svjestan je da Oksalna kiselina u toku blage zime kada je u pčelinjoj zajednici prisutno leglo nema odgovarajuće dejstvo.Nemoć, vremenom prelazi u zaborav, a zaborav se na kraju skupo plaća! Varroa Destruktor pratiti od Aprila. Greška pčelara regiona, pa i moja greška, počinje u Aprilu mjesecu. Od Aprila mjeseca pčelar treba da kontroliše prirodni pad Varroe. Mali broj pčelara regiona vodi računa o prirodnom padu Varroe. Mnogi pčelari već u Aprilu kreću sa ramom građevnjakom. Ram građevnjak je prvi biološki način u borbi protiv Varroe. Ramom građevnjakom pčelar nema uvid u stepen zaraženosi pčelinje zajednice nametnikom Varroa Destruktor. Od Aprila mjeseca uz ram građevnjak pčelar bi trebao da prati i prirodni pad Varroe. Koji je jako bitan u ocjenjivanju stepena zaraženosti pčelinje zajednice nametnikom. Na osnovu prirodnog pada Varroe pčelar će donijeti odluku na koji način i u koje vrijeme treba krenuti u suzbijanju nametnika. Na žalost u Aprilu pčelari su opterećeni drugim mislima i obavezama, a mnogi nemaju ni adekvatne podnice kako bi pratili prirodni pad Varroe . Kako pratiti prirodni pad Varroe. Ukoliko imamo prirodni pad Varroe krajem Aprila od oko 2 do 2,5 na dan.Onda možemo računati da ćemo krajem Juna ili Jula imati već 1000 Varroa unutar pčelinje zajednice! Primjer: ako u Junu ili Julu imamo prirodni pad od 10 Varroa na dan. Onda u košnici imamo oko 1000 Varroa. Ista ta zajednica koja u momentu broji 1000 Varroa na kraju svog životnog puta može brojiti i do 5000 Varroa što znači da je mogućnost da ista preživi ili uđe u zimu 0%. Kako pčelinja zajednica doživi kolaps?! Ako u toku ovih mjeseci imamo invadiranost pčelinjeg legla u ovim dole procentima koje ću navesti. Možemo računati na propadanje proizvodnih pčelinjih zajednica već u Septembru mjesecu.Zaraženost legla u procenitima Varoom. Juni: 5%Juli 10%August 20% Uvedite u praksu paraćenje prirodnog pada Varroe i na spram prirodnog pada poduzimajte mjere već nakon prvog medobranja. Ili možda i prije da bi izbjegli ovo o čemu ću

PRIPREMA PCČLINJIH DRUSTAVA ZA PAŠE NA BRDSKO PLANINSKOM PODRUČJU

SAMIR OMEROVIĆ-PRIPREMA PČELINJIH DRUSTAVA ZA PAŠE NA BRDSKO PLANINSKOM PODRUČJU

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više SAMIR OMEROVIĆ PRIPREMA PČELINJIH DRUŠTAVA ZA PREDSTOJEĆU ŠUMSKU RAZVOJNU I VOĆNU PAŠU NA BRDSKO PLANINSKOM PODRUČJU PRIPREMA PČELINJIH DRUŠTAVA ZA PREDSTOJEĆU ŠUMSKU RAZVOJNU I VOĆNU PAŠU Nakon prethodnog izrazito hladnog i nepovoljnog vremena tokom zadnje dvije trecine marta mjeseca i dolaskom toplijih dana pcele ulaze o novu fazu proljetnog razvoja . Obicno za brdskoplaninska podrucja ovo je period kada se treba uraditi prvi proljetni pregled pcelinjih zajednica . U tom pregledu iako je potrebno zabiljeziti opce stanje svake zajednice ne treba ni previse tumbati drustvo . Jos uvijek su pcelinja drustva prilicno ranjiva i onu veliku energiju koju ulazu u zagrijavanje gnijezda ne treba olako trositi .PIŠE SAMIR OMEROVIĆDrugim rijecima MORAMO nastojati da taj pregled zavrsimo u sto kracem vremenu . Da bi to postigli treba odabrati najtopliji dio suncanog dana bez nekog jakog i hladnog vjetra , spremiti opremu , teku i olovku i sa pozitivnom energijom krenuti u pcelinjak . Kosnicu otvoriti bez puno dima , laganim podizanjem poklopca , odmah zabiljeziti stanje pokrivenosti ulica i broja okvira sa pcelama . Izvaditi poslednji ram sa lijeve ili desne strane , snimiti stanje hrane na njemu i staviti ga na stranu pored kosnice .Zatim laganim primicanjem slijedeceg okvira i izvlacenjem do pola , ne dalje ,jer nema potrebe sbimiti stanje na njemu hrane , pcela , eventualno legla . Cim dospijemo do prvog okvira sa leglom , preci na suprotnu stranu i izvrsiti pregled do prvog krajnjeg okvira sa leglom sa druge strane . Nema potrebe za kopanjem i vadjenjem svakog okvira iz kosnice kompletno . Na ovaj nacin vec sticemo kompletnu sliku stanja pcelinjeg drustva . Znamo koliko ima hrane , koliko ima legla , u kakvom je stanju leglo , ima li sumnji na neke bolesti .. u samom pregledu vazno je da snimite ukupan broj i narocito snimite pokrivenost okvira i hranom i leglom . Jer sada je situacija da su rijetki okviri gdje je sve med ili sve leglo . Znaci morate u glavi odmah malo racunati . Tri okvira na kojima su 1/3 med a 2/3 leglo u sustini znaci da imamo jedan puni okvir meda i dva puna okvira legla . Takodjer je bitno i da li je vecina legla zatvoreno ili otvoreno leglo . Obzirom da su nam ovo vazne stvari za dalje operacije u razvoju tokom samog pregleda moramo odmah steci sliku o brojnosti , stanju hrane , stanju legla i narocito mogucnostima daljeg razvoja . Ukoliko unutar kosnice kada sve sagledamo imamo bar 8 ulica pcela, minimum 4 puna okvira hrane , 4 puna okvira legla i ako je vecina tog legla zatvoreno leglo onda se radi o odlicnim drustvima za brdskoplaninske uslove pcelarenja .Takvim drustvima odmah mozemo uraditi i malo prosirenje plodista dodavanjem po jednog praznog okvira do krajnjeg okvira sa leglom sa toplije strane kosnice . Izrazito jakim drustvima moze se dodati i sa obije strane legla . Istovremeno spustamo neki okvir sa hranom u donji korpus i time izazivamo automatsku stimulaciju razvoja . Sada vec pred pojavu dzanarike , mrtve koorive , itd i povecan unos nektara napravili smo odlican prostor da pcele krenu u intenzivniji razvoj u horizintalnom smislu . Cilj nam je da uz dobre uslove u kosnici, sve veci broj pcela koje ce izaci u narednih desetak dana , zato je mjera zat. leglo – da pcele osvoje leglom u potpunosti citavo plodiste . Nakon ovako odradjenog PPP i izvrsenog prosirenja plodista narednih desetak do 15 dana treba podstaci dalji razvoj prihranom , kako ko vec praktikuje ali bez preterivanja . Slijedeca operacija je eventualno jos jedno prosirenje ili za jaca drustva mozda cak i rotacija plodisnih nastavaka . Ona obicno nastupa sa cvjetanjem divlje tresnje , kruske itd .. I poslednja koja obicno nastupa u jeku vocne pase sa jabukom i u kojoj dolazi do transformacije drustva u tri tijela ..ali otom potom dok stigne jsbuka , kod nas brdjana to je krajem aprila mjeseca . FOTOGRAFIJE I GRAFIKONI S. OMEROVIĆ SAMIR OMEROVIĆ Autor teksta Pčelar praktičar sa iskustvom od 20 tak godina u Hadzićima (BiH) . Inače sam dip.ing.šumarstva. Bavim se uzgojem matica i istraživanjima medonosnog i ljekovitog bilja . Aktivni sam predavač po temama: Život i razvoj pčela i medonosnog bilja brdskoplaninskih područja. ProIzvodim alkoholne tinkture kas 81 , nozevoj Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Sajt je počeo sa radom 2016 god i najčitaniji je pčelarski sajt u regionu. Marketing je način da i dalje postoji sajt i pomaže pčelarstvu . Dragan Radanović-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

Saša Stojanović-Tehnika rada sa okruglim letima…

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Saša Stojanović Tehnika rada sa okruglim letima… Tehnika rada sa okruglim letima… Šta su to okrugla leta? To su izbušene rupe na prednjoj strani nastavaka. Prečnik izbušenih leta na nastavcima je različit a kod mene je 2,5 cm. Rupe na FR nastavcima bušim na sredini i to na 7,5 cm od dna nastavka a na LR nastavcima na 10 cm. Na tako izbušene nastavke postavljam plastične regulatore leta. Sa njima se može skroz zatvoriti ili širom otvoriti okruglo leto, može se namestiti da kroz njih prolazi samo pčela radilica, čime se onemogučava izlazak trutova i matice a u košnicu se onemogućava ulazak stršljenova i osa. Piše Saša Stojanović Kada se pčele jednom naviknu na njih njima se može regulisati intezitet izleta i uleta na jedno ili više leta. Njima se smanjuje gužva na osnovnom letu, pčelama je znatno kraći put do medišta a ako koristite matičnu rešetku kroz nju se pčele ne moraju provlačiti da bi došle do medišta.U nesnosim vrućinama njima se lakše reguliše ventilacija. Umesto da imate samo jedan klima uređaj na podnjači na osnovnom letu, vama obzirom na broj nastavaka sa kojima pčelarite svako otvoreno kružno leto na njemu predstavlja jedan klima uređaj. Regulatorima leta kako sam već rekao se reguliše intezitet ulaska i izlaska pcela, a u jesen je laksa odbrana od osa i strsljenova u slabijim zajednicama. Kako? Prosto, samo se zatvori leto gde nametnici ulaze a ostala kružna leta se otvaraju naizmenicno i po potrebi. Ose koje su navikle da ulaze na pojedinu rupu oklevaju, gube vreme i ne snalaze se najbolje dok pčele podstaknute feromonom matice ulaze u prvi otvor na koje naiđu formirajući bolju odbranu od napasnika. Zapravo time smo im dali vremena da se bolje organizuju i odbrane od neprijatelja. Slično je i kod grabezi. Pčele pljačkašice koje su savladale odbranu na pojedinom otvoru naviknu se na njega, Čim primetimo grabež jednostavno zatvorimo otvor. Pljačkašice se gomilaju oko zatvorenog leta u nameri da ponovo uđu u košnicu. Obzirom da je tada leto zatvoreno napadnute pčele imaju vremena da organizuju odbranu na drugom letu, a pčelar ima dovoljno vremena da se organizuje i da drugim metodama suzbije pomenuti grabež. Za pojavu grabeži gotovo uvek je kriv pčelar! Kada se iznenadno pregradi plodište i stavi matična rešetka na plodište zarobljeni trutovi mogu nesmetano izlaziti kroz kružna leta. Ne treba vam uokvirena matična rešetka sa letom da bi trutovi izašli u polje. Kada se nastavak zarotira za 180 stepeni kružno leto vam može poslužiti za više namena primera radi između ostalog i za razrojavanje ili za odlaganje rojevnog nagona. Ne treba vam Snelegrova daska dovoljno je samo mreža od komarnika matična rešetka parče kartona ili najlon folija koja se postavi preko plodišnog ili pak medišnog nastavka i problem je praktično rešen. Sva će se izletnica iz podignutog nastavka vratiti u plodište a mlada će pčela ostati u nastavku što je jedan od načina razrojavanja pčela. Dovoljno je zajednici dodati matičnjak, mladu maticu ili ostaviti novoformiranoj zajednici da povuće prisilni matičnjak. Kroz kružne otvore u proleće izlazi suvišna vlaga i C02 a kroz isti ulazi čisti kiseonik koji je potreban za razvoj mladog legla. Pošto kružni regulatori leta na sebi imaju rupičasti deo koji je zamrežen kroz njega ako je zatvoren prodire kiseonik a leglo je odmah tu nadomak otvora. U slučaju da ga otvorite u zavisnosti od inteziteta otvora leglo se pomera unazad. Kada se imaju okrugla leta (moja praksa) čak nema ni potrebe da se na podnjaci ima leto ukoliko je ona anti varozna podnjača. Probajte na par košnica, sigurno se nećete pokajati a košnica tj podnjača će vam u svako doba biti čista kao apoteka!!! U medobranju na medišnom nastavku nije preporučljivo imati otvoreno leto pre svega zbog oticanja toplote u prolećnim danima a koje utiće na brže poklapanje i sazrevanje meda a primetio sam da isto ima i uticaja na količinu legla u plodištu. Takođe, po sili prilike odvaja se deo pčela za posao pčela stražarica koje se dodatno upošljavaju i odvajaju zbog čuvanja otvora. Zbog pomenutih razloga su kod mene pomenuta kružna leta na medišnim nastavcima uvek u toku glavnih paša u potpunosti zatvorena. Nepotrebna su i nisu svrsishodna iz pomenutih razloga a ako se zatvore pčele med brze poklapaju i isti brže zri. Saša Stojanović Autor teksta Pčelarstvo je porodična tradicija porodice Stojanović (Petrovaradin). Prvi kontakt sa pčelama ostvario je vrlo rano još kao desetogodišnji dečak kada je svom dedi često pomagao na pčelinjaku. Od njega spoznaje pojedine tajne i sav taj čudesan i tajni svet pčelarstva. Zbog osnovnih i doktorskih studija a zatim i prirodom posla kojim se bavi nije se bavio aktivno pčelarstvom sve do 1995 godine. Saša je kako kaže pre svega hobi pčelar i pčelarstvo mu je dodatni izvor dohodka. Seleći je pčelar i stiže ma sve glavne paše. Pčelinjak drži na 3 lokacije. Na svom pčelinjaku kako sam kaže nije imao više od stotinu pčelinjih zajednica jer mu do sada veći broj ne dozvoljava stalni radni odnos. Većinom poseduje LR košnice, FR košnice a u poslednje vreme oformio je i nekoliko DB košnica. Oženjen je i otac je dvoje dece. Sa suprugom Minjom sve poslove obavlja na vreme i trudi se da na pčelinjaku bude sve u savršenom redu. Kad dobro zamedi u pomoć pristižu i deca. Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Sajt je počeo sa radom 2016 god i najčitaniji je pčelarski sajt u regionu. Marketing je način da i dalje postoji sajt i pomaže pčelarstvu . Dragan Radanović-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

S.Stojanović Moj način rada sa FR košnicom na suncokretovoj paši…

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više saša stojanović Moj način rada sa FR košnicom na suncokretovoj paši… Moj način rada sa FR košnicom na suncokretovoj paši… Prvi deo teksta Moj način rada sa FR košnicom na suncokretovoj paši…Suncokretova paša predstavlja idealnu priliku da se zajednice obezbede sa potrebnom količinom kvalitetne hrane na kojoj će prezimeti. Moje pčelinje zajednice pretežno zimuju na suncokretovom medu pa zato s pravom mogu reči da od njega zavisi i uspešnost zimovanja mojih pčelinjih zajednica. U vreme medobranja suncokreta po prvi put razmišljam o kraju pčelarske sezone i o tome koliko ću ramova sa medom ostaviti u pčelinjim zajednicama. Ramove sa medom iz plodišta nikada ne vadim. To je njihova hrana. Ona je bogatija i po kvalitetu bolja od ramova sa medom iz medišta . Piše S.StojanovićPored hrane jedan od najbitnijih poslova nakon što sam oduzeo sav višak meda je i suzbijanje varoe na celom pčelinjaku.Za razliku od svih nama poznatih glavnih paša suncokret je uvek bio i ostao najpouzdanija paša. Iako to više nije ona paša od pre 20 g i više, kada su prinosi po košnici bili često preko 50 kg, još uvek je ostala najizdašnija paša. Uslovi su se promenili pa smo danas zadovoljni ako pčele sakupe i 15 do 20 kg čistog suncokretovog meda. Oni koji se malo duže bave pčelarstvom znaju da je u vreme suncokretove paše i kad ona prođe, nekada i bosiljak medio. Sada zbog sve veće upotrebe pesticida malo ko još ima bosiljkove paše a još manje bosiljkovog meda koji je uzgred izuzetnog kvaliteta.Suncokret medi u periodu jun – jul mesec a kako godine odmiču početak cvetanja suncokreta je sve raniji. Njegovo cvetanje se sve ćešće preklapa sa pašom lipe.Suncokretova paša je poznata ne samo po nektaru već i po izobilju polena. Na suncokretovu pašu selim bez izuzetka, ceo pčelinjak, bez bojazni da će nedovoljno dobro razvijena društva i rojevi oslabiti a time i propasti, kako se to neredko čuje u pčelarskim krugovima. Kada suncokret prestane da medi i ako nema livadske paše, često nastupa bezpašan period. U tom periodu pčelar treba pomoći zajednicama (sirup, pogača, ramovi sa medom preko satonoša) jer se tada neguju zimske pčele. Ako im se ne pomogne dolazi do stagniranja razvoja zajednica pa čak i do njihovog propadanja usled grabeža i sl.!Istina je da suncokret pčele ne štedi. Zbog izdašnosti suncokretove paše one se zbog pojačanog rada i naprezanja brže troše nego obično, pa im se srazmerno tome skraćuje životni vek. Sve ozbiljniji problem po pčelinje zajednice na suncokretovoj paši vidim u tretiranju njegovog semena raznim otrovima (neonikotidima…).Na pometnutoj paši je poslednji momenat kada se još uvek mogu izgrađivati kvalitetne satne osnove.Shodno snazi zajednice iste ubacujem u medište i tek poneku stavim u plodište ne bi li sačuvao prirodnu konfiguraciju plodišta tj položaj polena, perge, meda i legla, kakvu je zajednica sama sebi instiktivno sredila i prilagodila ne bi li im takav raspored omogučio uspešno odgajanje zimskih pčela a kasnije i zimovanje. Plodišne nastavke u ovo vreme ne pomeram tj ne rotiram ih za 180 ⁰ niti im menjam mesta po visini. Za tim nema potrebe.Na početku paše konfiguracija košnice je na 4 nastavaka. Donja dva su plodišna a gornja dva su medišna. Plodište i medište je odvojeno matičnom rešetkom. Ovde dolazi do potpunog izražaja prednosti pčelarenja FR kosnicom nad ostalim vrstama košnica. Pčelari se nastavcima.Kada se u jeku paše medište popuni nektarom sa oko 2/3 istog, onda 3. medišni nastavak koji se nalazi na plodištu iznad maticne rešetke podižemo (radi dopune i zrenja) a ispod njega ubacujemo prazan medišni nastavak koji se sve vreme nalazio na vrhu kao 4..Na svim nastavcima sem na 4., okrugla su leta širom otvorena.Na kraju medobranja tj nakon oduzimanja poslednje količine meda za vrcanje krajem jula i prvih dana avgusta meseca, zajednice svodim na 3 nastavka. Tada skidam matičnu rešetku a 3. najgornji nastavak koji je bio medišni, stavljam na podnjaču. U postavljenom nastavku na podnjači uvek namenski ostavim 3 do 4 rama meda. Pčele će med iz pomenutih ramova početi prenositi u medište što podstiče efekat stimulativnog dejstva na društvo koje nastavlja sa negovanjem zimskih pčela.Broj ramova sa leglom u avgustu mesecu gotovo je identičan sa brojem ulica koje će zaposedati zimsko klube u toku zimovanja. saša stojanović Autor teksta Pčelarstvo je porodična tradicija porodice Stojanović (Petrovaradin). Prvi kontakt sa pčelama ostvario je vrlo rano još kao desetogodišnji dečak kada je svom dedi često pomagao na pčelinjaku. Od njega spoznaje pojedine tajne i sav taj čudesan i tajni svet pčelarstva. Zbog osnovnih i doktorskih studija a zatim i prirodom posla kojim se bavi nije se bavio aktivno pčelarstvom sve do 1995 godine. Saša je kako kaže pre svega hobi pčelar i pčelarstvo mu je dodatni izvor dohodka. Seleći je pčelar i stiže ma sve glavne paše. Pčelinjak drži na 3 lokacije. Na svom pčelinjaku kako sam kaže nije imao više od stotinu pčelinjih zajednica jer mu do sada veći broj ne dozvoljava stalni radni odnos. Većinom poseduje LR košnice, FR košnice a u poslednje vreme oformio je i nekoliko DB košnica. Oženjen je i otac je dvoje dece. Sa suprugom Minjom sve poslove obavlja na vreme i trudi se da na pčelinjaku bude sve u savršenom redu. Kad dobro zamedi u pomoć pristižu i deca. Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Sajt je počeo sa radom 2016 god i najčitaniji je pčelarski sajt u regionu. Marketing je način da i dalje postoji sajt i pomaže pčelarstvu . Dragan Radanović-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016