H.Zlatic Ose-neprijatelji pcela i pcelara!
HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Hamid Zlatić Pritisni i saznaj više Ose- neprijatelji pčela i pčelara! Opasnost za koju mnogi pčelari nisu znali !!! Pise Hamid Zlatic Ose u pčelarskoj literaturi spominju se samo površno, slabo ili gotovo nikako, kao štetočine pčela,ili kao o prenosiocima, raznih bolesti odraslih pčela kao i bolesti legla.U pojedinim godinama ose se mogu izravnati sa Varozom ili Nozemozom po oposnosti koje mogu nanijeti u pčelarstvu,pčelama i pčelaru. Mnogi se neće složiti sa mnom čak bi se neki mogli i slatko nasmijati ovom mom tekstu koji se po prvi put pojavljuje u javnosti kada se ose upoređuju sa Varozom ili Nozemozom(Cerane) .Ose su insekti iz roda Vespula poznatija kao(Vespula germanica) i (Vespula vulgaris) teško ih međusobno razlikovati,ne želim mnogo pisati o njima nego o šteti koju ose mogu prouzrokovati. Struktura osinje zajednice Ose imaju Maticu dužine oko 20mm,Radilicu 11-14mm, i trutove 13-17mm. Struktura zajednice osa slična je je strukturi pčelinje zajednice,samo što se kod osa unutrašnja organizacija uvelokom razlikuje od pčelinje zajednice.U rano proljeće počinju sa izgradnjom gnijezda. Ose svoje gnijezdo grade od sažvakanog drveta,tvari koja je nalik na papir. Svoja gnijezda grade na tamnim mjestma,napušenim rupama u zemlji,krtočnjacima,u šupama zemlje,šupljinama blokova,a omiljena mjesta su im u krovovima ispod crjepova. Ose grade svoja gnijezda u blizini naselja gdje se mogu snabdijevati vodom sa česama raznih odvoda i dr. U početku su to mala gnijezda tako da se matica stara o kompletnom leglu a nakon izlijeganja prvih radilica,radilice preuzimaju daljnju izgradnju gnijezda također se brinu oko ishrane larvi. Osinja gnijezda u toku ljeta mogu dostići brojku od 3000 do 7000 hiljada jedinki unutar osinjaka. U jesen se iz jaja razvijaju plodne ženke koje polažu jeja iz kojih se izlegu trutovi,nakon njihovog izlijeganja oni kreću u potragu za ženkama iz drugih zajednica. U kasnu jesen stara matica ugiba i društva se raspadaju a preživljavaju mlade ženke koje će u proljeće formirati nova osinja društva i gnijezda . Ishrana osa Ose se hrane biljnim sokovima a velika poslastica im je nektar i med unutar košnice,kao i šećerna otopina kojom pčelar prihranjuje pčele. Ose radilice osim što hrane larve biljnim sokovima hrane ih i raskomadanim kukcima a često su u tu ishranu uključeni i raskomadani i sažvakani dijelovi pčela. Ose su značajne u eko sustavu za smanjivanje pojedinih kukaca koji nanose štetu u vinogradarstvu,voćarstvu ali iste nanaose i štete nagrizajući plodove i sisajući njihove sokove,tako da plodovi nakon nagrizanja propadaju i nisu iskoristljivi. Štete za pčele i pčelare od osa Ose najviše ugrožavaju stacionare i pčelinjake koji se nalaze u neposrednoj blizini naselja u drugoj polovini ljeta i kasne jeseni. Ose se kreću u radijusu od 500 do 1500m od osinjaka pčelinjaci koji se nalaze u ovom radiusu su potencijalno ugroženi a pogotovo oni koji su u njihovoj neposrednoj blizini. Ose po potrebi prvo za ishranu larvi koriste uginule pčele koje često raskomadaju sažvaču i sa njima hrane svoje leglo ali kako osinja zajednica jača one imaju sve veću potrebu za ishranu legla tako da pčele bivaju sve ugroženije.Nakon što se oberu voćni plodovi u jesen osama ne preostaje ništa drugo nego da do tadašnji voćni nektar zamijene hranom iz košnice,friško unešenom šećernom otopinom,nektarom i medom. Ose u jesen gotovo nesmetano ulaze u košnice tako da prvo odnose med sa perifernih a nakon što se pčele povuku u klupko i sa centralnih okvira. Ose lete i pri nižim temperaturama u kasnu jesen pčelar može zapaziti da na nekih plus četiri stepena ose nesmetano ulaze u košnicu i nesmetano iznose med dok pčele u veliko miruju. Pčelarev zaključak!!! U jesen pčelar često zaključi kako su pojedine zajednice naglo ostale bez rezervnih zaliha ili su potpuno opljačkane .Prva pomisao je da se radi o grabeži nije rijetkost da su satine unutar košnice sasječene kao da je miš ulazio u košnicu,na podnici se nalaze velike količine voštine. Misteriozan je nestanak i pčela u takvim košnicama često pčele znaju napustiti takvu košnicu u strahu i nemoći da se odupru najezdi osa.Pčelar je često u dilemi,preispituje svoje greške u radu sa pčelama,ima sumnju na razne stvari poput Nozemoze ili Varoze u stvari uzročnik su ose i njihov atak na pčelinje zajednice. Često se ose ne mogu spriječiti ni sužavanjem leta niti postavljanjem klopki za ose i stršljenove. Boje i mirisi Boje koje privlače ose su Žuta i Bijela ovim bojama trebalo bi izbjegavati farbanje košnica u velikom broju,mirisi poput Lanenog ulja, Timola sa kojima se pčele tretiraju pčele jako privlače ose. Na pčelinjaku i oko pčelinjaka treba izbjegavati postavljati bilo šta sa žutim bojama pogotovo u većim razmjerima. Kada su boje u pitanju dobro je napomenuti da crvena boja dobija ose i da joj se ose slabo približavaju. Bolesti koje ose prenose Ose mogu biti prenosioci svih bolesti legla a posebno ATL-a kao i bolesti odraslih pčela razlog je jesnostavan,ose se gotovo nesmetano kreću iz košnice u košnicu, ose također posjećuju i susjedne pčelinjake tako da se zaraza legla može jako brzo proširiti na širu okolinu. Borba protiv osa Ose su jako korisne u eko sustavu,ali ako njihov broj priraste i pčelar osjeti najezdu prvo na voće oko pčelinjaka koje je često nagriženo a zatim i ulaskom osa u košnicu neophodno je postaviti klopke kako bi se ose dovela u odgovarajuću ravnotežu. Pčelari često postavljaju klopke u flaše tako što šećernu otopinu pomiješaju sa pivom i postave na odgovarajuće mjesto a nakon što se klopke napune iste se isprazne i ponovo postave.Pčelari su sigurno u toku ljeta zapazili mjesta odakle ose izlijeću ali zbog njihove brojnosti nisu im u mogućnosti prići zato sad kada zahladni pčelari trebaju uklonuti osinjake ispod crjepova i drugih mjesta kako bi se naredne godine smanjio njihov broj.Napominjem ose imaju svoju ulogu u eko sustavu ali mogu nanijeti značajne štete pčelama i pčelaru. Hvala H.Zlaticu za odlican tekst! Takodje pogledajte i ovo⬇ Razlike izmedju pcele i ose Pogledaj video! https://youtu.be/GMyo6z5nEO Hamid Zlatić Autor teksta Zivim na dvije adrese Rašljani Brčko Dc BiH i Arnoldstein u Austriji. Kako