oplodnja matica

Uticaj amitraza na sparivanje matica

Uticaj amitraza na sparivanje matica

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više DRAGAN RADANOVIĆ Uticaj amitraza na sparivanje matica Uticaj amitraza na sparivanje matica Jedan od najvećih izazova s kojima se susreću medonosne pčele širom sveta je Varroa destructor . Grinje varoe sitna su osmonoga bića koja ne samo da napadaju i hrane se odraslim pčelama i medonosnim pčelama u razvoju ( Apis mellifera ), već i prenose smrtonosne viruse. Preveo i obradio D.Radanović Za borbu protiv grinje Varroa , pčelari koriste pesticide ili miticide. Iako to drži grinje na odstojanju, miticidi ipak imaju neželjeni učinak na matice,najviše u njihovim navikama parenja, prema novoj studiji objavljenoj   u Annals of Entomological Society of America . Srećom, pčelari mogu preduzeti nekoliko mera predostrožnosti kako bi zaštitili košnice od varoe istovremeno održavajući matice zdravima.   „ Napad  Varoe najveći je problem u pčelarstvu  a ako broj tih grinja u  pčelinjem društvu pređe određeni procenat  a pčelar ništa ne preduzme,vrlo verovatno da će se pčelinje društvo srušiti i umreti u roku od godinu dana ili možda najviše dve “, kaže koautor studije dr. Juliana Rangel, vanredni profesor entomologije na Texas A&M University u College Station. Većina pčelara drži Varrou na odstojanju koristeći hemikalije za borbu protiv ovog parazita koje se zajednički nazivaju miticidi. „Međutim, tokom proteklih nekoliko godina, mi u našoj laboratoriji, kao i ljudi u drugim laboratorijama, primetili smo da postoje neke smrtonosne,  posledice upotrebe ovih hemikalija na same medonosne pčele koje zapravo želimo zaštititi,“ ona kaze. Problem parenja Većina kolonija medonosnih pčela  u Sjedinjenim Državama izložene su  primenjenim miticidima amitraz, coumaphos i tau-fluvalinat. Košnice su takođe često izložene agrohemikalijama, s kojima se pčele susreću na pašama. Ovi i drugi lipofilni pesticidi vezuju se za matricu pčelinjeg voska, kontaminirajući pčele u razvoju. Istražili smo utiče li pčelinji vosak u kojem ima miticida i pesticida i  na kojem  se  uzgajaju  matice na  na reproduktivno zdravlje uparenih matica. Istraživače, koje je predvodila doktorandica Elizabeth Walsh (sada je diplomirala), posebno je zanimalo koliko se trutova pari s pojedinom maticom. Kod medonosnih pčela matica se pari s više trutova tokom niza letova parenja koji se događaju ubrzo nakon što postane odrasla. Zatim prikupljenu spermu čuva u unutrašnjem spremniku (spermatheca) i koristi je  kako bi oplodila svoja jajašca i stvorila nove potomke za koloniju. Da bi utvrdili broj  trutova sa kojima se pari matica ( učestalost parenja matice)  istraživači su proveli test očinstva.  Iznenadili su se kad su otkrili da su matice uzgajane u prisustvu   amitraza pokazale „čak 40 posto veću efektivnu učestalost parenja u odnosu na matice bez pesticida i druge matice uzgajane s pesticidima“, kaže Walsh, koja je danas postdoktorska istraživačica u laboratoriji. Povećana učestalost parenja može zvučati kao korist, ali najverovatnije  nije, kaže Rangel. „Postoji prosečna učestalost parenja koja je verovatno evolucijski stabilna strategija, što znači da su medonosne pčele razvile ovu standardnu učestalost parenja koja im omogućava da se dobro nose s bolestima, budu produktivne i još uvijek održavaju koheziju kolonija. Ova veća učestalost nije normalna, pa nam govori da je nešto u njihovoj reproduktivnoj fiziologiji verovatno nekako ugroženo „, kaže ona, dodajući:“ Ovo je vrlo zabrinjavajuće jer je amitraz miticid broj 1 koji trenutno koriste pčelari. „ Walsh dodaje: „Ovi rezultati pokazuju važnost ograničavanja upotrebe pesticida za suzbijanje grinja varoe u pčelarstvu , jer vidimo da miticidi koje pčelar primjenjuje mogu negativno utecati na zdravlje matice.“ U ovom istraživanju matice  u razvoju smo izložili  vosku koji sadrži ili kombinaciju miticida tau- fluvalinata i kumafosa, samo miticid amitraz ili kombinaciju agrokemikalija hlorotalonil i klorpirifos. Nakon što su te matice postale polno zrele, procenili smo njihovu učestalost parenja i održivost spermatozoida uskladištenih u njihovim spermatekama. Razlozi za naš neočekivani rezultat veće učestalosti parenja matica uzgajanih u amitraz-kontaminiranom vosku još uvek nisu poznati. Moguće je da se matice uzgajane u vosku kontaminiranom miticidima pare s više trutova jer su fiziološki ugrožene. Možda matice izložene amitrazu tokom razvoja ne mogu leteti velikom brzinom ili dovoljnom nadmorskom visinom ili su slabovidne ( Liberti i sur. 2019.), što oboje može omogućiti da više trutova uspešno presretne i pari se s tim  hendikepiranim matica u poredjenju s maticama uzgajanim u vosku bez pesticida. Alternativno, matice uzgajane u vosku koji sadrži miticide mogu biti fiziološki nesposobne otkriti da su sakupile dovoljno sjmena iz trutova, pa će im zato trebati više parenja sa trutovima. Iako su nepoznati mehanizmi kojima matice  regulišu količinu oplodnje, pretpostavlja se da matice koriste protege receptore u svojim jajovodima kako bi pružile negativne povratne stimuluse za daljnje pokušaje parenja, kao  što je kod drugih insekata  ( Ringo 1996 , Richard et al. 2007). U slučaju amitraza, ovaj miticid može ometati  puteve receptora  što  povećava njihovu učestalost parenja. Saveti za pčelare Na osnovu rezultata ove studije i drugog rada koji su Rangel i njena grupa objavili, ona nudi nekoliko saveta pčelarima  : Zaminite saće svake druge godine, jer se mnogi miticidi i agrokemikalije  iz poljoprivrede- koje se zadrže u vosku- mogu potencijalno  naštetiti medonosnim pčelama.   Kada nabavljate vosak  , odaberite dobavljače koji ili „ne upotrebljavaju nikakve hemijske tretmane ili barem ne vrlo štetne  miticide za suzbijanje varoe “, a koji također filtriraju njihov ponovno korišteni vosak kako bi bio što čišći . Primenite strategije integrisanog upravljanja štetočinama i oprašivačima (IPPM), uključujući redovno merenje nivoa Varroe i, ako je potrebno, primenite preporučenu dozu amitraza ili bilo kojeg drugog hemijskog tretmana ne više od jednom godišnje, ali ga kombinujte s drugim tretmanima Varroe tako da amitraz ostaje efikasan (a grinje ne razvijaju otpor prema njemu). Razgovarajte s lokalnom poljoprivrednom zajednicom o vremenu primene pesticida kao načinu ograničavanja izloženosti košnica agrohemikalijama, od kojih je poznato da mnoge imaju štetne učinke na medonosne pčele. Rangelova grupa planira više studija usredotočenih na uticaj miticida i agrohemikalija na medonosne pčele, a posebno na reproduktivne ženke(matice). https://academic.oup.com/aesa/advance-article/doi/10.1093/aesa/saaa041/5998622 https://medpcelarskimagazin.mvbyte.com/2018/08/03/trutovi-iz-oplodjenih-jajaseksualni-zivot-matice-5deo/ /https://medpcelarskimagazin.mvbyte.com/2018/08/03/dosijeseksualni-zivot-maticeprvi-deo/ https://medpcelarskimagazin.mvbyte.com/2018/08/03/dosijeseksualni-zivot-matice-drugi-deo/ https://medpcelarskimagazin.mvbyte.com/2018/09/24/smanjene-reproduktivne-sposobnosti-trutovaseksualni-zivot-matice-6-deo/ DRAGAN RADANOVIĆ Autor teksta Urednik sajta Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Sajt je počeo sa radom 2016 god i najčitaniji je pčelarski sajt u regionu. Marketing je način da i dalje postoji sajt i pomaže pčelarstvu .

Kako se trutovi nalaze na sparivalistima!?

Kako se trutovi nalaze na sparivalistima!?

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više DRAGAN RADANOVIĆ Kako se trutovi nalaze na sparivalištima!? Seksualni zivot matica 7 deo Oprašivanje pčela doprinosi produktivnosti poljoprivrede i biodiverzitetu.Pčela Apis mellifera je ekonomski važan polinator(oprasivac) u svetu .Zato se naucnici i trude da dokuce sve tajne pcelinjeg zivota. Preveo i obradio D.Radanovic U toplim i sunčanim popodnevima u sezoni parenja, seksualno zreli trutovi (drones)  izlaze iz gnezda i okupljaju se visoko u vazduhu na diskretnim područjima u kongregaciji(skup/zajednica) koja može sadržavati čak 11000 jedinki iz cak  240 različitih kosnica. Trutovski skupovi( kongregacije ) su između 30 i 200 m precnika a, visoko su 10-40 m iznad tla.Otprilike jedan sat nakon vrhunca izletanja trutova iz  košnica, matice takođe napuštaju košnicu i pridružuju se tom skupu (sparivalistu). Čim matica doleti,grupisu se trutovi koji su vec tu. Trutovi  prate maticu kao roj i učestvuju u takmičenju, svaki pojedinac se bori za najperspektivniju poziciju da se približi i upari s maticom. Obično se matica pari 15-30 minuta sa 10-20 trutova koji umiru neposredno nakon parenja. Odavno je poznato da pri reprodukciji  pčela posreduju feromoni .  Feromoni su isparljive hemikalije koje se koriste za komunikaciju između pojedinaca iste vrste. Medonosne pčele, kao i mnogi insekti upotrebljavaju bogat repertoar feromona.U kontekstu parenja, glavno jedinjenje kraljevskog mandibularnog feromona (QMP), 9-okso-2-decenojske kiseline (9-ODA), privlači trutove na dugim relacijama. Iako postojanje ovog feromona objašnjava kako trutovi pronalaze devičanske matice za parenje, to ne objašnjava formiranje sparivalista gde dolecu trutovi! Prisustvo matice nije neophodno za formiranje mesta za okupljanje trutova(kongreacije/sparivalista) jer, kao što je gore navedeno, matice se pridružuju skupu tek posle(prvo se skupe trutovi na tom mestu).  Iako su lokalni (vizuelni) znaci verovatno uključeni, pretpostavljalo se da  feromon agregacije(agregacija-nagomilavanje, nakupljanje, zbijanje; pridruživanje, primanje u neko društvo) stvoren u trutu moze da objasni formiranje sparivalista.. Međutim, zbog očiglednih ograničenja usled slabe dostupnosti  istrazivacima sparivalista koje se nalaze visoko u vazduhu, tačni faktori koji su uticali na pronalazak sparivalista ostali su nejasni.  Da bi se proučavala moguća uloga olfaktornih znakova u kontrolisanim laboratorijskim uslovima, nedavno smo razvili test simulacije hodanja koji omogućava istraživanje ponašanja mirisne orijentacije trutova.Hteli smo dokazati da trutove privlace feromoni(mirisi-mirisni buket) od drugih trutova. Zanimljivo je da ti mirisi privlace i matice.Rezultati  istrazivanja potvrđuju da trutovi proizvode atraktivnu mirisnu supstancu koja privlaci druge trutove. Jedina poznata uloga trutova  je reprodukcija, mada  povremeno mogu učestvovati u termoregulaciji tokom ekstremnih termičkih stresnih stanja.Ispitivane su dve glavne karakteristike polne zrelosti trutova: kvalitet sperme i kapacitet letenja, koji su neophodni za uspešno parenje. Mnoge studije utvrdile su seksualnu zrelost trutova na prvom letu van košnice, tj. Između 7 i 9 dana starosti .  Međutim, prvi letovi ttutova su higijenski (defekacija) i letovi za orijentaciju, a mnogo su kraći (1-6 min) od parenja (32 ± 22 min), tokom kojih trutovi  posećuju sparivalista(kongregacije) i pokušavaju da se pare s maticom. Prema poslednjim istrazivanjima, seksualna zrelost je verovatnije na početku stvarnih parenja, između 10 i 12 -tog dana starosti.Na fiziološkom nivou, sazrevanje sperme se odvija tokom prvih dana života. Počevši od tri dana života, spermatozoidi se prenose u seminalne vezikule i dostignu najveći broj u starosti 8 do 12 dana, zavisno od istrazivanja,žlezde, takođe su zrele, potpuno funkcionalne na 9-12 dana .Znaci podaci o sazrevanju sperme i letačkoj aktivnosti ukazuju na to da trutovi nisu potpuno seksualno operativni pre 10-12 dan. U ovom istrazivanju , smo se pitali da li je  medjusobna mirisna privlačnost trutova  specifična za uzrast. Dokazali smo da se trutovi medjusobno privlace kada su seksualno zreli (stariji od 12-15 dana), ali ne i kada su mlađi ( od 2-3 i 7-8 dana). Paralelno, naši podaci pokazuju da se hemijski profili trutova menjaju sa godinama. Ovi rezultati utiru put za identifikaciju samih hemikalija uključenih u uzajamnu privlacnost trutova. Izvor Article Source: Age-specific olfactory attraction between Western honey bee drones (Apis mellifera) and its chemical basis Bastin F, Savarit F, Lafon G, Sandoz JC (2017) Age-specific olfactory attraction between Western honey bee drones (Apis mellifera) and its chemical basis. PLOS ONE 12(10): e0185949.https://doi.org/10.1371/journal.p http://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Preporucujemo da procitate i ostale tekstove ovog serijala! Smanjene reproduktivne sposobnosti trutova(Seksualni zivot matice 6 deo) Dosije:Seksualni zivot matice(prvi deo) Dosije:Seksualni zivot matice! (drugi deo) Seksualni zivot matice(Dosije 4deo) Trutovi iz oplodjenih jaja!Seksualni zivot matice (5deo) Pogledaj video DRAGAN RADANOVIĆ Autor teksta UREDNIK SAJTA Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Pet godine od postojanja sajta (2016 god)- i preko 233.456  poseta sajtu,doslo je vreme za korak napred.Novi dizajn,koncept…Uveli smo i marketing (jedini nacin da i dalje postojimo) Dragan Radanovic-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016