Oksalna kiselina

Z.Horvat Oksalna kiselina(poboljšana receptura)

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više ZLATKO HORVAT OKSALNA KISELINA Zimski tretman protiv varoe ( izmjenjena – poboljšana receptura i ispravak tumačenja oko aplikacije) OKSALNA KISELINA Zimski tretman protiv varoe, nakapavanje sirupa sa dihidratom oksalne kiseline, je opisan bezbroj puta, u literaturi, na video-klipovima na net-u, na pčelarskim forumima, FB grupama itd. PIŠE  Z.HORVAT Nema potrebe nešto posebno opisivati, niti mi je to namjera u ovom tekstu.Samo najosnovnije podatke i postupke ću navesti, te dodati dvije stvari.Jednu novu, te jednu koja prolazi „ispod radara“, kako se to nekada kaže.Nova stvar se odnosi na dodatke i nove sastojke koje se mogu stavljati u sirup sa oksalnom, te je to poboljšanje u svakom slučaju.Drugi osvrt i ovo što prolazi neopaženo i gdje pčelari griješe vrlo često, odnosi se na samu aplikaciju i tretman, vezano za onih 5ml, koji se nakapavaju po ulici ispunjenoj pčelom.Zimska oksalna, radi se kada u košnicama nema legla, matice su prestale nositi, pčele su u klupku, čvrščem ili labavijem. Sva varoa se nalazi na pčeli i ne može se sakriti u leglu.Kod nas na kontinentu to je obično vrijeme od 15.11. – 15.12. i u tom periodu bi trebalo raditi tretman.Temperature bi trebale biti 5 – 10 °C, vlaga, što veća to bolje.Nakapavaju se, poljevaju pčele između okvira, u ulicama između okvira.Nakapava se po pčelama.Efikasnost tretmana je veća od 90%, pa i 95% i više.Ovim tretmanom, mi čistimo zaostalu varou i u novu sezonu startamo sa vrlo malim brojem tog nametnika. Receptura uobičajena je:1.šećer kristal 600 grvoda destilirana 0.6 loksalna dihidrat 35 gr 2.šećer kristal 1 kgvoda destilirana 1 loksalna dihidrat 58 gr Spomenuh jedan dodatak ovom navedenom i poboljšanje, vezano za recepturu.Ja dodajem još 2 stvari.Propolis tinkturu i et. ulje limunske trave.Kako dodajem?Osnova je ista, šećer-voda-oksalna, to se zamješa u jednoj posudi.U bocu praznu, coca-cole ili sl., usipam 20 ml propolisa tinkture.Pa u tu bocu onda 20 kapi et. ulja limunske trave. Nakon toga u bocu ide ona osnova, šećer-voda-oksalna.U vezi dodane količine propolisa, ne može se pogriješiti, što više to bolje. Poljaci npr., na 1 l sirupa stavljaju od 50-70 ml. Zašto to dodajem!Dodavanjem propolisa, stvara se fina emulzija, mikro-emulzija i propolis se rasprši u sitne čestice.Smjesa zbog dodanog propolisa pobjeli i to je trajno stanje.Smjesa je trajno bijela.Smatra se da na ovaj način, tijelo pčele bude zaštićeno i obloženo tankim zaštitnim filmom.Bude zaštičeno bar malo.Osim zaštite tijela pčele, pčele se bolje čiste, higijensko ponašanje je bolje. Drugi dodatak, et. ulje limunske trave, dodajem iz razloga, jer pčele vole miris limunske trave i to ih umiruje.To je za dodatke i poboljšanja, a sada o razjašnjenju oko aplikacije.Svagdje u literaturi se kaže, 5 ml nakapati po ulici pčele.Također se kaže (ali ne svagdje, negdje se zaboravi ili ne zna), 5 ml po punoj ulici pčele.To bi značilo, kada pčele zauzimaju ulicu od početka do kraja satonoše.I to često prođe „ispod radara“ i vrlo vrlo često to je uzrok za prijavljivanje pčelara, kako su pčele nakon zimske oksalne stradale ili oslabile.Jednostavna matematika je ovakva.Pčelar otvori košnicu, pogleda odozgo, izbroji i kaže npr. 6 ulica.Pa 6 ulica x 5 ml = 30 ml. U špricu navuče 30 ml i to po pčelama.I što je napravio?Okupao pčele i predozirao, apsolutno. Da se gledalo pažljivije ispalo bi ovako: – 6 ulica– 2 centralne ulice pune– 2 iduće ulice, jedna ljevo, jedna desno 2/3 pune s pčelom– krajnje ulice, ljevo i desno, 1/3 sa pčelom. Pa onda matematika kaže:– za 2 centralne, 10 ml– 2 ulice sa 2/3, 7 ml– 2 krajnje sa 1/3, 3.5 ml Ukupno je trebalo koristiti 20.5 ml, a pčelar je zalio sa 30 ml.Samo 50 % više od potrebnog.Mogu li onda stradati pčele i da li stradaju?Odgovor je i više nego jasan.Zaključak moj je da oksalnu po zimi treba raditi.Tko je još nije radio, neka počne, jednom se mora probati.Pčele zimsku oksalnu dobro podnose.Nemojte predozirati, bolje je staviti malo manje, nego malo više. Srdačan pozdrav i da nam svima pčele dobro prezime i krenu sa dobrim proljetnim razvojem. POGLEDAJTE MOJ KRATKI VIDEO ZLATKO HORVAT Autor teksta Hobi-pčelar i uzgajivač ljekovitog bilja(Osijek/Hrvatska).Pčelarim stacionarno sa 50-tak košnica i selim na paše, u bližoj okolici Osijeka. Na 10-20% košnica uvijek eksperimentiram i pokušavam dokazati da nešto valja-ne valja,vezano za pčelarsku tehnologiju, djelovanje protiv varoe, nozemoze itd.o Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Sajt je počeo sa radom 2016 god i najčitaniji je pčelarski sajt u regionu. Marketing je način da i dalje postoji sajt i pomaže pčelarstvu . Dragan Radanović-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

Upotreba oksalne kiseline tokom leta

Z.Horvat Upotreba oksalne kiseline tokom leta!

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Zlatko horvat Upotreba oksalne tokom leta Oksalna kao pomoćno sredstvo Upotreba oksalne tokom leta OKSALNA KISELINA i njezina upotreba nakapavanjem, u toku ljeta protiv varoe. Oksalna kiselina je vrlo močno sredstvo u borbi protiv pčelinjeg nametnika varoe. Djelotvorna je i efikasna, jeftina i lako dostupna.Metodom nakapavanja, koristi se zimi, kada nema legla i kada se varoa ne može sakriti u pčelinjem leglu, nego je sva varoa vani na pčeli. Pise Zlatko HorvatOnda je efikasnost tretmana 90% i više i u novu sezonu startamo sa vrlo malim brojem preživjelih varoa. Međutim postoje mnoge zablude i kriva shvaćanja, vezano za upotrebu oksalne kiseline, metodom nakapavanja.  Jedna od zabluda je upravo gore navedeno, kako se oksalna kiselina smije koristiti samo jednom godišnje.Jednom i to samo u zimi  Da je to netočno, govori već sama činjenica da postoji bezbroj preparata na bazi oksalne kiseline, gdje se nakapava-(poljeva po pčelama) više puta u toku sezone, a oksalna je glavna djelatna tvar. Najvažnije je znati da se oksalna kiselina, metodom nakapavanja, može koristiti na JEDNU GENERACIJU PČELE. Znači ne jednom godišnje, nego na JEDNU GENERACIJU PČELA!!!!!!!!!!!!! Ako znamo da ljetna pčela živi oko 45 dana, (jedan i pol mjesec) a zimska pčela od 6-7 mjeseci ( od 15.8. – 1.4.), sve bi trebalo biti jasnije.Teoretski, tretmane oksalnom sa nakapavanjem, bi mogli raditi (ali ovo je samo teoretski),1.4., 15.5., 1.7., 15.8., 1.12.To je onda, jedna generacija pčele – jedno nakapavanje.Dotaknimo se prakse i evo kako ja radim nakapavanje sa oksalnom.Zimski tretman mi je obavezan, između 1.12. i 15.12., legla više nema, kada je pogodan dan, temperatura oko 5 st. C, koji stupanj manje-više, nebitno.Ljetno nakapavanje, jednom isto obavezno. Nakapava se uobičajeno, 5 ml po ulici pčele u plodištu.  Ako je plodište na 2 nastavka, poljevaju se ulice gdje je leglo. Najčešće je to 5 centralnih ulica u prvom i 5 centralnih ulica u drugom nastavku. Po ljeti, znači u toku sezone, pravim prekid legla. Dva su trenutka kada imam prekid legla. Kod izrojenih i nakon vrcanja bagrema, vađenje zatvorenog legla i formiranje nukleusa. 1.Kada izleti roj, pospremim ga u košnicu, nakon 7-8 dana polijem 1x i varoa je počiščena u procentu koji omogucava da se roj ubrzano razvija neopterecen ovim parazitom!Stara košnica koja se izrojila, pričekam 15-tak dana, pa i nju polijem-nakapam 1x.I tu je onda varoa počiščena toliko da ne razmisljamo o njenoj velikoj ekspanziji u jesen! 2.Nakon bagrema, vrcam med i vadim sve zatvoreno leglo i formiram nukleuse. Staru, polijem 1x.Za nukleuse, pričekam da izađe zatvoreno leglo, a prije nego se leglo nove-mlade matice zatvori, polijem 1x.I u ovim slučajevima, varoa je počiščena u procentu koji nam do jeseni daje zdravo,vitalno i agilno drustvo koje je manje podlezno drugim pcelinjim bolestima! Do kraja vrcanja suncokreta, kraj 7. mj. ili početak 8.mj., ja sam miran sa varoom,varoa je zauzdana. Ostaje još pitanje izrade oksalne kiseline za ljetni tretman.  Zimi je lako, sirup 600 gr šećera – 0.6 l vode, 35 gr oksalne. Nakapa se jednom, što je višak, baci se. Pošto se u sezoni, po ljetu, ne možemo raditi samo jednom… jer neke nakapamo prvi dan, neke 8-mi, neke 15-ti.., u toku sezone se izrada sredstva/pripravak, radi malo drugačije.Za 1 litru sredstva ide:– šećer 600 gr– voda destilirana 0.6 l– 20 ml alkohola 70% ili 15 ml 96%– 35 gr oksalne dihidrat.Zbog dodanog alkohola, pripravak se neće pokvariti i možemo ga koristiti i čuvati jedan mjesec, efikasnost je nepromjenjena. Ja bih još preporučio, na 1 litar ovog pripravka, dodati 20 kapi eteričnog ulja LIMUNSKE TRAVE. Limunska trava, et. ulje, se koristi kod privlačenja odbjeglih rojeva i pčele je jako vole i umiruje ih miris limunske trave. Evo ovo je jedan dodatni način, kako da varou držimo pod kontrolom i ovo je samo jedno pomoćno sredstvo, ljetni tretman nakapavanjem oksalnom.Ni u kom slučaju, ne može se ostati samo na ovome i protiv varoe se mora djelovati, nekim drugim sredstvom, u 7 i 8 mjesecu. Medno Napomena urednika sajta- mnogi ce komentarisati ovaj tekst i pitati a sta je sa maticom??!!A ja pitam ,a zar ako matica je stara 3godine,zar ona nije vec imala 3 tretmana sa okslanom u prethodne tri godine??!!?    Zlatko horvat Autor teksta Hobi-pčelar i uzgajivač ljekovitog bilja(Osijek/Hrvatska).Pčelarim stacionarno sa 50-tak košnica i selim na paše, u bližoj okolici Osijeka. Na 10-20% košnica uvijek eksperimentiram i pokušavam dokazati da nešto valja-ne valja,vezano za pčelarsku tehnologiju, djelovanje protiv varoe, nozemoze itd. Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Sajt je počeo sa radom 2016 god i najčitaniji je pčelarski sajt u regionu. Marketing je način da i dalje postoji sajt i pomaže pčelarstvu . Dragan Radanović-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

"Sublimacija oksalnom kiselinom,da ili ne?

J.Balint“Sublimacija oksalnom kiselinom,da ili ne?

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Janoš Balint Oksalna kiselina-Sublimacija-da ili ne?!        Oksalna kiselina!Dileme! Puno se priča danas o sublimaciji, jedni su za,drugi su protiv i upravo je to razlog koji me naveo da pokušam u kratkim crtama potkrepljeno argumentima,da napisem razlog ,zašto smo mi krenuli u sublimaciju sa oksalnom kiselinom. Pise Janos Balint Na našu sreću do dan-danas Varoa se nije u potpunostiadaptirala na ove uslove življenja gde su hladne zime i  ona se ne sprema se za zimu kao pčela,ne stvara lipoproteinske naslage u svom telu slično pčeli kako bi lakše pregurala hladne zimske dane.Iztog razloga kada su hladne i duge zime,odnosno kada je vremenski period kada nema legla upčelinjoj zajednici duži od šesdeset dana,prirodnom smrću ugine oko 85 % varoe koja je ušlazajedno sa pčelama u zimu. Preostali mali broj preživelih ženki varoe nakon tog perioda postaje sterilno, zato će prvo polagati neoplođena jaja iz kojih se ležu mužjaci sa kojima se oplođuje.Nakon oplodnje polaže oplođena jaja iz kojih se izležu varoe ženke i tek nakon togakreće jedan dinamičniji razvoj broja varoe u pčelinjoj zajednici.U međuvremenu prođevremenski period od 13-14 dana čime je zakočen nagli porast broja varoe u zajednici.Uglavnomje to razlog da naredne godine nakon takve duge i hladne zime obično nemamo velikihproblema sa varoom. Slična je bila zima 2016/2017,zato 2017-te nismo imali naročitih problemasa varoom. Međutim nakon blage zime kao što je bila 2015/2016.varoa odlično zimuje,nećepostati sterilna, nesmetano brzo se umnožava i već nakon bagremove paše prelazi kritičan brojvaroe u zajednici i ako ne preduzmemo ništa u cilju uništavanja varoe u letnjem periodu,većnakon suncokretove paše odnosno početkom avgusta kada obično krećemo sa tretiranjimaprotiv varoe toliko će se umnožiti da ćemo biti u velikom problemu.Nakon takve godine zimskigubici mogu biti i preko 50% kao što se i desilo zime 2016-2017 . Poslednjih godina se kaže da je kritičan broj varoe u zajednici oko 2000,uzroci tome su slab imunološki sistem pčela, neadekvatna ishrana praćena raznim bolestima, virusima i ko zna još čime.Poznavajući ciklus razvoja varoe taj broj se veoma brzo dostiže,daleko pre završetka suncokretove paše,kada bismo već debelo zakasnili sa tretiranjem. Na kraju paše imali bi oslabljene zajednice sa oštećenim-oslabljenim jedinkama a od takvih zajednica iluzorno je očekivati da nam odneguju kvalitetne zimske pčele.   Zaključak. Letnje tretiranje pčelinjih zajednica protiv varoe u današnjim uslovima je preko potrebno i neizostavno .Kada posedujete pčelinjak sa velikim brojem košnica to baš nije tako jednostavan zadatak.Postavlja se pitanje,cime i kako tretirati a da  suviše ne  zagadimo košnicu i da se vremenski nekako uklopimo.Nakon prikupljenih more informacija i dugog razmišljanja došli smo do zaključka da bi nama najviše odgovarala sublimacija oksalnomkiselinom.Razlog je ednostavan,organska je kiselina,ne zagađuje košnicu i vremenski je moguće uklopiti se.Nabavili smo sublimator SUBLIMOX iz Italije,zatim nabavili paronepropusno zaštitnoodelo,masku sa adekvatnim filterom i oksalnu kiselinu u kristalu 99,4 % čistoće.I tako pre pargodina,usred sezone,u periodu nakon bagremove do početka suncokretove paše krenuli smo sasublimacijom. Oksalna kiselina-Sublimacija-da ili ne? Kaže se da para oksalne kiseline štetno deluje na ljude,navodno razara pluća,udisanjem veće količine pare za nekoliko dana može nastupiti smrt.Treba verovati u to i potrebna je adekvatna zaštita.Iako smo adekvatno zaštićeni,pre samog tretiranja,prvi mlazispuštamo u vazduh da bi ocenili pravac vetra ili pravac strujanja vazduha i sa tretiranjem uvek krećemo u kontra smeru da ne bi slučajno udisali paru.Sada ću opisati kako mi to radimo.Sublimator ima dva keramička suda u koje se naizmeničnodozira kiselina. Dozira se prvi sud,stavlja se u sublimator i kreće se sa sublimacijom.Za to vremedok se sublimiše prva košnica dozira se drugi sud i nakon završetka sublimacije prvog suda vadi se prazan sud iz koje je potrošena kiselina,stavlja se drugi napunjeni i tako naizmenično skoro bez zastoja, radi se u kontinuitetu.Sublimacija jedne košnice traje 18 sekundi. Zajedno sa pripremnim radovima (stavljanje agregata u funkciju razvlačenja produžnog kabla, vreme postizanja temperature sublimatoraod 170 stepeni c.) za tretiranje jedne košnice prosečno se utroši oko 40 sekundi,što znači da za nepunih sat vremena glatko se može uraditi pčelinjak od 100 košnica.  Dva sata nakon tretiranja varoa počinje opadati i opada narednih 14 dana.Ureklami se kaže da je efikasnost sublimacije oksalnom kiselinom oko 85 % međutim reklame sureklame a stvarnost je stvarnost.Po nekom našem viđenju ,efikasnost je nešto ispod 80 %,recimoda je 75% i sa ovim procentom oborenih varoa smo više nego zadovoljni.Primera radi,ako je uzajednici pre tretiranja bilo 1000 jedinki varoe,oborili smo 75% odnosno 750, ostalo je svega250 jedinki.U ovom periodu pre početka suncokretove paše sa brojem od 250 varoa koji jeupola manji od tolerantnog broja,mirno možemo sačekati kraj paše i nakon oduzimanjamedišnih nastavaka što pre krenuti sa tretiranjem nekim drugim efikasnijim sredstvom. Prvegodine zbog bojazni od trovanja nikom nisam dozvolio da radi sa sublimatorom i sam samradio,međutim kada smo uvideli da to nije baš tako opasno kao što se priča danas već radi i sin pa i radnici.Ove godine došli smo do nezvaničnih podataka da tretiranjem oksalnom kiselinomnačinom nakapavanja pčeli se skraćuje život za nekoliko dana.Ovaj podatak nas je naveo na razmišljanje da odsad zimsko tretiranje sa nakapavanjem  zamenimo sa sublimacijom. Fofografije/tekst J.Balint Kontakt pcelarbalint@ptt.rs 064/1645756 Kozaračka 5 Zrenjanin Janoš Balint Hvala za ovaj divan tekst!🏆  Janoš Balint Autor teksta Profesionalni pcelar iz Zrenjanina,pcelari sa svojom porodicom sa preko 800-to proizvodnih drustava u zaokruzenom sistemu proizvodnje pcelinjih proizvoda.Strucni predavac,autor tekstova i pre svega veliki covek kome mozete uvek da se obratite za podrsku i strucan savet Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Pet godine od postojanja sajta (2016 god)- i preko 233.456  poseta sajtu,doslo je vreme za korak napred.Novi dizajn,koncept…Uveli smo i marketing (jedini nacin da i dalje postojimo) Dragan Radanovic-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

O primeni oksalne kiseline

R.Radivojac“O primeni oksalne kiseline“

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Rajko Radivojac O primeni oksalne kiseline PRIMJENA OKSALNE KISELINE ZA UNIŠTAVANJE VAROE U kasnu jesen, kad potpuno nestane pčelinjeg legla, pravo je vrijeme za tretman varoe oksalnom kiselinom metodom nakapavanja.Pise R.Radivojac Sva varoa se nalazi na pčelama i dostupna je dejstvu oksalne kiseline. Mehanizam kojim oksalna kiselina djeluje na varou nije još uvjek potpuno razjašnjen. Smatra se da  šećereni rastvor oksalne kiseline oštećuje tkiva sistema za varenje varoe, tako da ona ne može da se hrani i zato umire od gladi. Za pčelare praktičare važno je samo da oksalna kiselina  ubija varou u visokom procentu (do 99 %) ako se primjeni pravilno i u pravo vrijeme. Upotreba oksalne kiseline je dozvoljena u organskoj proizvodnji meda po propisima Savjeta Evropske Unije br. 1804/1999 ali je koriste i pčelari koji se bave klasičnom proizvodnjom. Inače, oksalnu kiselinu je otkrio Scheele, 1776. god. Ona se prirodno nalazi u velikom broju biljaka i njihovim plodovima.  Nalazi se prirodno i u ljudskom organizmu i u medu. U SSSR-u je uvedena u široku primjenu u pčelarstvo početkom osamdesetih godina prošlog vijeka, a u zemljama EU masovnija primjena je počela 1995. god. Glavna veterinarska uprava SSSR-a je 1983. god. je donijela upustvo o suzbijanju varoe sa 2 % rastvorom oksalne kiseline. Većina pčelarskih instituta EU je nakon temeljitih ispitivanja preporučila koncentraciju od 2 – 3 %. Centar za istraživanje u pčelarstvu, Bern, Švajcarska, izdao je preporuku za korištenje oksalne kiseline za centralnu Evropu (Pčelar 09/04) koja kaže da se rastvor pravi mješanjem 35 g dihidrata oksalne kiseline i 1 litra šećernog sirupa 1:1. Količina rastvora po ulici pčela je 5-6 ml ili 30ml za malo društvo, 40 ml za društvo srednje veličine i 50 ml za veliko društvo.  Tretman se provodi u jesen kada nema pčelijeg legla (novembar-decembar) na temperaturi od 0 do 4º C. Na 37 Kongresu Apimondije u Durbanu Roberto Piro iz Italije je iznio rezultate istraživanja o načinu čuvanja rastvora oksalne kiseline. Istraživanjem je došao do zaključka je da je najbolje upotrijebiti svjež rastvor oksalne kiseline,  a ako ga već moramo čuvati to treba činiti na 4ºC i to samo kraće vrijeme. U našem pčelarstvu se najviše koristi metod koji je preporučio Centar za istraživanje u pčelartvu iz Berna, jer je praksa pokazala da najviše odgovara našim uslovima pčelarenja.  U kristalnom dihidratnom obliku samo je 71,4% čista kiselina, a ostalo je voda, tako da 35g dihidrata oksalne kiseline pomješano sa 1 litrom šećernog sirupa daje koncentraciju od oko 2,5% kiseline. Naši pčelari najčešće griješe upotrebom rastvora veće koncentracije i primjenom veće doze po ulici pčela.   Srednje ulice imaju više pčela, a krajnje mnogo manje, pa oksalnu kiselinu treba nakapati tako da srednje ulice dobiju više od 5ml rastvora, a bočne manje shodno njihovoj brojnosti.  U našem pčelarstvu se upotreba oksalne kiseline preporučuje kao idealno rješenje. Pčelari koji je koriste smatraju se naprednim. Oni pčelari koji je ne koriste smatraju se  nazadnim i lošim pčelarima. Ali, da li je baš tako?   Da bi našli odgovor na ovo pitanje moramo iznijeti i loše strane upotrebe oksalne kiseline što je predmet istraživanja  ozbiljnih pčelarskih istraživačkih instituta u svijetu. Najprije da vidimo kako oksalna kiselina djeluje na organizam čovjeka. Povećana količina oksalne kiseline u organizmu čovjeka djeluje otrovno. Ona reaguje sa kalcijem, kalijem, željezom i magnezijumom pri čemu nastaju nerastvorljive soli, oksalati. Povećan sadržaj oksalata u organizmu iritira digestivni sistem, može prouzrokovati oboljenje bubrega i kamenac, kao i reumatski artritis. Ekstremno visoke doze mogu biti fatalne po čovjeka. Budimo iskreni i recimo da je zanemarljiv broj pčelara koji koriste adekvatnu zaštitu prilikom rada sa oksalnom kiselinom. Mnogi, koje poznajem, ne koriste čak ni rukavice, a o zaštitnoj maski da i ne govorimo.  Dalje, moramo se zapitati šta se dešava sa reziduama oksalne kiseline u saću i pčelinjim proizvodima. Istraživanja su pokazala da nivo rezidua oksalne kiseline u pčelinjim proizvodima nije veliki, pa se smatra da nije potrebno određivati njihov maksimalno dozvoljeni limit. U ove rezultate istraživanja ne treba sumnjati, ali se moramo zapitati šta se dešava kad rezidue oksalne kiseline reaguju sa reziduama drugih hemikalija koje se nalaze u saću i medu? Kakva nova jedinjenja nastaju i kako ona utiču na pčelinju zajednicu ili čovjeka? Malo je poznato da je još 1985. god. Kurmanalijev u SSSR-u dokazao da je primjena oksalne kiseline štetna kod odgajivanja matica. U odnosu na kontrolnu grupu i tri grupe gdje su korišteni drugi akaricidi iz grupe gdje je korištena oksalna kiselina izvedeno je 28,1% matica manje. Od 41 izvedene matice 3 matice su bile defektne, a 14 sitne i male.  Slična istraživanja su radili Tanaka i Hartfelder, 2004.i Slessor 2005. (American Bee Journal, 6/08) i došli do zaključka da oksalna kiselina ima negativan uticaj na odgajivanje i kvalitet matica. Dodajmo još da je primjena oksalne kiseline metodom prskanja u Rusiji napuštena zbog velikog rizika za pčelara i uništavanja zaliha polena (Pčelar 12/06). Svi znamo da oksalna kiselina skraćuje život pčelama, da slaba društva ne smijemo tretirati, a da se jedna generacija pčela smije tretirati samo jednom. Ako maticu ne mijenjamo svake godine pitanje je kako ona podnosi ponovljeni tretman. Dobro bi bilo da počnemo učiti na tuđim iskustvima.  Ne bi trebali ništa slijepo prihvatati, ali ni odbacivati.  Moramo naučiti sagledavati stvari u cjelini i kritički se odnositi prema svemu što nam se nudi. Ovdje se postavlja logično pitanje, šta je alternativa oksalnoj kiselini? Dok nauka ne da svoj odgovor moraćemo je koristiti, ali uz sve mjere lične zaštite i poštujući doslovno pravila upotrebe. Na kraju, valjda je svima jasno, da su napredni pčelari oni kojima pčele ostanu žive, a koji proizvedu sigurne i higijenski ispravne pčelinje proizvode, bez obzira da li koriste oksalnu kiselinu ili ne. Nazadni su, a može se reći i opasni, oni pčelari kojima svake godine umiru pčele. Oni svoje „znanje“ nastoje prenijeti i nametnuti drugim pčelarima, a za mrtve pčele je uvijek kriv neko drugi. CCD je savršen alibi za neznalice. Hvala Rajko za ovaj originalni tekst.

AMITRAZ-NAJNOVIJA STUDIJA O NJEMU!

Semir Omerovic“Priprema i primena oksalne kiseline“

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Semir Omerović Priprema i primena oksalne kiseline-Pogledaj video!                     Oksalna kiselina Drage kolege, u prilogu vam predstavljam novi video na temu pripreme i primjene oksalne kiseline u pčelarstvu Pise S.Omerovic Oksalna kiselina je ekološki prihvatljivo sredstvo za borbu protiv varoe. Ne ostavlja nikakve negativne posljedice ni po pčele ni po maticu, jako je jeftina i lako primjenjiva. Odstranjuje 98-99% vaore ako nema lagla u košnici. Oksalna kiselina djeluje na probavni sistem varoe razarajući ga, zbog čega ona umire od gladi. Najbolje ju je primjenjivati na temperaturi od 8 do 10 stepeni. Pri radu sa oksalnom kiselinom, obavezne su rukavice, maska i zaštitne naočare koje ja nisam koristio ali idući put hoću. Svim pčelarima bih preporučio da obavezno rade tretman oksalnom kiselinom jednom u godini da bi zaštitili svoje pčele. Pogledajte video sa Youtube kanala Semir Omerovic pcelar Hvala Semire za tekst i video! Semir Omerović Autor teksta Brijesnice Male-BiH.Pčelarim desetak godina i ovaj hobi mi ponekad donese materijalno i duhovno zadovoljstvo. U želji da pomognem mladim pčelarima, pokrenuo sam Youtube kanal na kojem dijelim savjete i objavljujem video zapise sa svog pčelinjaka. Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Pet godine od postojanja sajta (2016 god)- i preko 233.456  poseta sajtu,doslo je vreme za korak napred.Novi dizajn,koncept…Uveli smo i marketing (jedini nacin da i dalje postojimo) Dragan Radanovic-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016