Nukleus

Moj nacin formiranja nukleusa

S.Livadic Moj nacin formiranja nukleusa

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više s.livadIć Moj način formiranja nukleusa Moj način formiranja nukleusa Finalni izgled.Moj nacin proizvodnje nukleusa od rojevnih maticnjaka.vise volim da idem u visinu nego u sirinu, zauzima manje prostora a i  treba manje opreme.Kad izvadim pregradu ,tijela mogu koristiti kao pune nastavke.Pise Senad LivadicEvo Dragane da krenemo i da objasnim citaocima sajta „medpcelarski magazin“ kako ja to radim! Dobra pcelarska praksa je da svaki pcelinjak bi trebao da ima na tri kosnice po jedan nukleus.Nukleusi se mogu koristiti za vise namjena, i korisni su na pcelinjaku.Ja ih koristim za razrojavanje ili pojacavanje slabijh drustava ili za prodaju.U poslednje vrijeme radim tako sto sastavim nekoliko nukleusa i napravim jako drustvo pred glavnu pasu , jer je veoma tesko kontrolisati jake zajednice da ne udju u rojevni nagon.Ja sam u prilici ovdje u Americi da nabavim sparene mlade matice sest sedmica prije pocetka cvjetanja bagrema. To je sredina Aprila.Ako cu da prodam ,onda napravim pet okvira  i prodajem a ako rastavljam drustvo , onda na kosnici (koristim Farrara)stavim razdjelnu dasku i postavim mladu maticu gore.Sedmicu dana prije cvjetanja bagrema sklonim gornju maticu i sve pcele idu u donje drustvo i tako ga pojacavaju.Ako nadjem drustvo koje je uslo u rojevni nagon i vec ima zrele maticnjake , onda staru maticu izdvojim u drugi sanduk sa nesto pcela a od maticnjaka formiram sto vise mogu nukleusa kako bi dobio vise mladih matica.Od tog drustva svakako nema prinosa, jer pcele kad udju u rojevni nagon smanjuju aktivnost i do 70%.Tokom cijele godine proizvodim matice od maticnjaka koje nadjem u drustvima,pa sta se izleze….ne bavim se proizvodnjom matica,presadjivanjem larvi ili kojom drugom metodom jer za to nemam vremena .Pogledajte video Senada Livadica „Moj nacin formiranja nukleusa“ YouTube kanal medpcelarskimagazin Senad je inace iz Bosne i Hercegovine a zivi u USA(Warren-Michigan) i tamo se bavi pcelarstvom.Ovde smo objavili fotografije kao divan primer kako nas covek i u inostranstvo moze da prenese deo svog sna iz zavicaja i da zivi te iste snove negde daleko od rodnog kraja i zavicajnog neba..Njegovo bavljenje pcelama je delic rodne grude koja se nikad ne zaboravlja a veselo zujanje pcela ga podseca na Bosanske behare,miomirisna i opojna proleca i zivopisna vrela leta na brdovitom Balkanu. s.livadIć Autor teksta Pčelar Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Sajt je počeo sa radom 2016 god i najčitaniji je pčelarski sajt u regionu. Marketing je način da i dalje postoji sajt i pomaže pčelarstvu . Dragan Radanović-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

S.Tatomirov"Moja tehnika rada na pcelinjaku"

S.Tatomirov“Moja tehnika rada na pcelinjaku“

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Saša Tatomirov Moja tehnika rada na pčelinjaku Pčelarenje sa Rodna Voja   košnicama  Pise Sasa Tatomirov Svi znamo da sezona pčelarska počinje u avgustu mesecu.Čim izvrcamo suncokretov med odmah krećemo sa udarnim tretmanom protiv varoe (koja je trenutno najveća opasnost u pčelarstvu). Varoa izaziva definitivno najveće štete i gubitke pčelinjih društava.Ubacujemo trake proverenog kvaliteta koje stoje u društvima oko 3 nedelje do mesec ipo dana, zatim radimo kontrolno dimljenje sa amitrazom i kontrolišemo konstantno opadanje varoe na AV podnjači. Početkom avgusta ubacujemo polensku pogaču da bi smo podstakli maticu na povećano zaleganje. Takođe tokom celog avgusta dajemo stimulativnu prihranu u količini od 2,5-3dl na dan ređeg sirupa 2:1 (voda-šećer) ili 1:1 sve u zavisnosti od količine hrane u košnici. Sve ovo činimo da bi smo dobili što više legla, automatski i više zimskih pčela tako da nam društva ulaze jaka u zimu. Takodje u avgustu mesecu spajamo sve oplodnjake u jedno društvo vađenjem svaka 3 dana po jedne pregrade tj. spajanjem jednog po jednog boksa dok ne spojimo ceo oplodnjak. U oplodnjaku tada ostaje samo jedna mlada matica. Obično bude 1 nastavak pun pčela (10 ramova) i najčešće bude 8 ramova legla. Spajanjem svih ovih oplodnjaka ja dobijam na pčelinjaku po svakom oplodnjaku novo društvo tj. oko 250 novih društava sa mladim maticama koje će u proleće imati izuzetno eksplozivan razvoj. Početkom septembra vršimo zazimljavanje svih pčelinjih društava.     – skidamo matičnu rešetku iznad prvog nastavka tj. plodišta       – vršimo delokaciju legla iz prvog donjeg nastavka u treći najviši-gornji nastavak.      – stavljamo u sredinu nastavka leglo i to gledamo da centralni ramovi budu što „crnji”, tj. da su što više bili zalegani i idemo ka svetlijim i svetlijim. Do ramova sa leglom stavljamo ramove sa pergom, a po krajevima nastavka dolaze ramovi sa medom.Kontrolišemo zdravstveno stanje pčelinjih društava. Kontrolišemo da li svako društvo ima maticu koja kvalitetno nosi. Polovinom septembra tj. od 10-15. vršimo obilnu zimsku prihranu koju dajemo u 2 navrata u plastičnim kesama dimenzija 360x360mm debljine 100 mikrona.  U jednu kesu stane 5l gustog šećernog sirupa (2:1 šećer-voda). To ujedno znači da svako društvo dobije 10l šećernog sirupa. Na svakoj kesi bušimo 25-30 rupa da bi pčele što pre povukle dodati sirup. Obično jako društvo za par dana povuče svih 5l i tada dodajemo drugih 5l. Prihrana na ovaj način je izuzetno brza, bezbedna od grabeži, nema bojazni da će se sirup pokvariti u kesama. Ja na svome pčelinjaku dodajem sirup sa lekovitim preparatima u plastičnim kesama od 5l debljina 100 mikrona i dimenzije 360x360mm. Zavisno od potrebe bušimo od 3 do  25 rupa (pravimo trougao). Od broja rupa  zavisi koliko će pčele povlačiti sirupa na dan. Krajem februara ili početkom marta svakom društvu dodajemo polensku pogaču da bi obezbedili društva sa polenom što ujedno znači da ćemo time podstaći maticu na ubrzano zaleganje. Ujedno vršimo dodatno utopljavanje koje se sastoji od sužavanja leta i stavljanja gore na zbeg 2 do 3 lista novinske hartije. Kada se ukaže u dužem vremenskom periodu lepše vreme a obično je to u vreme cvetanja džanarike počinjemo sa stimulativnom prolećnom prihranom koja ide isto u plastičnim kesama od 5l, 2,5 do 3dl na dan tj. bušimo oko 3 rupe na kesi. Dajemo ređi sirup 1:1 ili ako ima puno meda u košnici 2:1 (voda-šećer).   Od toga momenta počinje KONSTANTNA prihrana koja ne prestaje do 10 dana pred našu suncokretovu pašu (zbog toga što ja početkom maja vadim veliku količinu legla iz košnice, te stoga moram da prihranjujem tako oslabljena društva da bi bila spremna za suncokretovu pašu). U toku meseca marta obično pri kraju krećemo sa prvim detaljnim prolećnim pregledom pri kome konstantujemo da li društva imaju maticu, broj ramova legla, broj ulica pčela, zdravstveno stanje pčela. U toku pregleda ubacimo ram zatvorenog meda koji smo predhodno otklopili sa obe strane u veličini šake između centralnih ramova sa leglom. U aprilu nastavljamo sa intenzivnim poslovima na povećanju količina legla:  Vršimo rotiranje svakog drugog rama za 180 stepeni. Spuštamo jedan do dva rama legla u drugi nastavak i rotiramo nastavke.Svi ovi postupci rada, uz neprestani dotok hrane – sirupa, dovode do toga da košnica krajem aprila ima u proseku 13-14 ramova legla.Takođe polovinom aprila počinjemo sa pripremama za proizvodnju matica. Od već unapred izabrane rodonačelnice počinjemo proizvodnju matičnjaka. Obično to biva negde od 14 do 18. aprila, što znači da će nam prve matice izaći negde oko polovine maja. Krajem aprila počinjemo sa najtežim poslom na pčelinjaku u toku cele godine a to je formiranje oplodnjaka.  U toku jednog dana formiramo izmedju 250-375 oplodnjaka sa jednim ramom zatvorenog legla, jednim ramom meda i jednim ramom sa satnom osnovom ako je u pitanju trodelni oplodnjak. Trudimo se da na pčelinjaku„Tijana“ budu proizvedene visoko kvalitetne matice. Garantujemo da je svaka prodata matica oplođena i da redovno i kompaktno zaleže. Pčelinjak Tijana prvenstveno se bavi proizvodnjom velike količine visokokvalitetnih matica.Iz godine u godinu poboljšavamo kvalitet (genetiku) matica kao i broj oplodnjaka, a samim tim i količinu proizvedenih matica. Trenutno Pčelinjak Tijana raspolaže sa 1000 velikih trodelnih i dvodelnih oplodnjaka i kapacitet proizvodnje matica u toku jedne godine je preko 4000 komada visokokvalitetnih mladih oplođenih matica Formiranje Oplodnjaka Devetog dana od presađivanja pristupamo formiranju oplodnjaka.Koristimo isključivo velike trodelne ili dvodelne oplodnjake sa po tri standardna RV rama. Trenutno Pčelinjak Tijana raspolaže sa 1000 velikih trodelnih i dvodelnih oplodnjaka i kapacitet proizvodnje matica u toku jedne godine je preko 4000 komada visokokvalitetnih mladih oplođenih matica. Oplodnjake punimo tako što iz proizvodnih društava prebacimo po jedan pun okvir meda sa nešto perge zajedno sa pčelama,zatim po jedan okvir sa zrelim leglom i pčelama,sa po jednog okvira sa otvorenim leglom otresemo pčele u oplodnjak i dodajemo po jedan okvir sa satnom osnovom.Napunjene oplodnjake prevezemo na oplodnu stanicu,poređamo i otvorimo im leta. DODAVANJE MATIČNJAKA Narednog prepodneva nakon formiranja oplodnjaka,odnosno desetog dana od presađivanja,podelimo već zrele matičnjake u oplodnjake.Iz odgajivačkih društava povadimo okvire sa matičnjacima i složimo ih u sanduk za prenos.Iz sanduka izvadimo letvicu sa matičnjacima,sa bočnih strana letvice odvojimo vosak, zatim između matičnjaka zasečemo vosak i sa kvadratićem voska sa letvice