med

Blinov-a metoda(priprema za bagrem)

Z.Horvat Blinov-a metoda(priprema za bagrem)

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Zlatko Horvat Blinov-a metoda(priprema za bagrem)-premijera teksta Blinov-a metoda(priprema za bagrem) Metoda Blinov – Blinovljeva metoda Metoda i tehnologija ubrzanog proljetnog razvoja. TESTIRANJE i eksperiment. Razmišljajući kako da radim sa košnicama i kako da pokušam najbolje razviti pčelinje zajednice do glavne paše, bagrema, slučajno sam naletio na opise o Blinovoj metodi. Pise Zlatko Horvat A.G.Blinov (1865. – 1937.), ruski pčelar, autor je ove metode.Kratko ću opisati ovu metodu, te što sam ja radio dosada, što trebam još napraviti i očekivanja moja od svega toga. Na PPP (prvi proljetni pregled), košnica se svodi-sabija, na polovicu okvira koji pčele zaposjedaju.  Uvjetno rečeno, košnica se podjeli na 2 dijela.  Podjela se radi u jednom tijelu/korpusu košnice u kojem se pčele nalaze.  Ako pčele zaposjedaju 8 okvira, 4 okvira ide u jednu stranu, 4 okvira u drugu.  Za 5 okvira npr., 2-3 okvira u jednu stranu, 3-2 okvira u drugu.Za 4 okvira zaposjednuta, 2 okvira u jednu stranu, 2 u drugu. Podjela se radi pregradnom daskom veličine okvira, tako da pčele mogu komunicirati između ta 2 dijela.Leglo uvijek ide u jednu stranu, može se dodati još 1 okvir sa hranom. Umetne se pregrada, poslije pregrade svi ostali okviri sa hranom, ako ih ima i svi ostali prazni okviri. U toj formaciji košnica ostaje idućih 15-20 dana i u tom vremenu se ne otvara.Nakon toga, kod svakog idućeg pregleda, pregradna daska se pomiču za 1-2 mjesta i na prazno mjesto dodaje se 1-2 okvira praznog saća. Sa širenjem se mora početi 6 tjedana pred očekivanu glavnu pašu (42 dana). To je opis metode Blinov po teoriji. Što se sa ovim dobije i zašto baš tako? Leglo uvijek ide zajedno u jednu stranu, sa leglom može ići 1okvir hrane.Ostali okviri sa hranom, ako je ima i ostali prazni okviri, idu s druge strane pregrade.  Leglo je zbijeno, pa se smatra da je bolje grijano i odgojeno, nove mlade pčele će biti zdravije i dugovječnije.  Pošto pčele mogu proći pored pregradne daske, hrana koja se nalazi na okvirima s druge strane pregrade, nije njihova uvjetno rečeno i pčele prenose tu hranu, med i pelud u zonu sa leglom. Dobije se privid unosa izvana, posebno u hladnijim danima kada pčele ne izljeću iz košnica. Matica redovito zanosi leglo, bilo izvana unosa ili ne, jer postoji konstantno prebacivanje te hrane sa okvira izvan pregrada.Znači postoje 2 momenta zašto se primjenjuje ova metoda: 1.bolje grijanje legla2.privid unosa izvana. Pa se onda smatra da se u proljetnom razvoju dobije više legla i samo leglo bude vitalnije. Kako bi to bilo u praksi i što sam ja radio dosada? Košnice su LR, zimovale su na 2nastavka.  Donji nastavak je prazno saće, pčele su u drugom, gornjem nastavku.4.3. sam počeo sa PPP (prvi prolecni prelgled) i odmah košnice pakirao po Blinov metodi. Na PPP, stanje sa leglom je bilo:– 50% košnica 2 okvira legla– 25% 3 okvira kegla– 25% 4 okvira leglaVeličina legla na okviru je bila od veličine šake do polovice okvira. Koristio sam 1 pregradnu dasku, na manjem broju košnica 5-6, išle su 2 pregradne daske.Okvire sam slagao na slijedeći način:– u stranu do zida košnice, prvi okvir je hrana-med i pelud– svi slijedeći okviri su okviri sa leglom, 2, 3 ili 4 okvira legla, kako je gdje zatečeno– poslije legla pregradna daska– poslije pregrade svi ostali okviri iz tog gornjeg nastavka, sa hranom i prazni– iznad zone legla, pogača– žičana mreža/zbjeg– najlon– krov Od 18.3. –  20.3., drugi put su otvorene sve košnice.Od PPP i prvog otvaranja košnica, prošlo je 14 dana na nekim košnicama, na nekima 12 dana, na nekima 10 dana.  U tom drugom otvaranju košnica, svagdje sam dodao po 1 okvir praznog saća u ovaj dio sa leglom.  Saće sam dodavao u leglo, između 2 okvira legla.  Ovo je jako bitno.Ako želimo proširiti zonu sa leglom, saće se mora dodavati između 2 okvira sa leglom, matica ga onda zalježe.  Ako saće dodamo između legla i okvira sa med-pelud, pčele će to natrpat sa hranom. PPP je sporiji, drugi pregled i svaki idući, idu brzo, radi se po šabloni.  Samo se pomakne pregrada za jedno mjesto, 1 okvir sa leglom i ubaci prazno saće, 2 minute posla po košnici. Što ću još raditi i što očekujem? Idući rad, svakih 10 dana otvoriti košnice i proširiti zonu legla za 1-2 okvira saća. Ovo sve dok se ne napuni drugi-gornji nastavak s leglom tj. dok god bude mjesta da se pregrada pomiče i ubacuje prazno saće.  Kad se napuni gornji nastavak s leglom, prestajem s ovim načinom i ide uobičajeno za LR, rotacija gore-dolje, 2-3 okvira mlađeg legla gore, satne osnove do legla itd. Očekivanja su da će mi košnice za bagrem, do 1.5. biti spremne, 100% pčelinjaka bi trebalo biti pripremljeno za bagrem, što dosada nikada nisam imao.Neke će trebati i odrojiti, pa očekujem i nukleuse dodatne. Zasada toliko, o rezultatima ovog testiranja i kako je sve prošlo, javim u sledecem tekstu za mjesec dana. Medno Fotografije Z.Horvat Dragi prijatelji, pčelarke i pčelari, sa zadovoljstvom Vam predstavljamo prvu knjigu, autora, doc. dr Gorana Mirjanića, pod nazivom „Ishrana pčela“. 😊🐝📖👌 Cijena knjige je 15 KM i možete je naručiti porukom u inbox ili kupiti direktno u našoj radnji u Gradišci. 📦👍 Knjiga je ispunjena praktičnim savjetima i tajnama uspješne ishrane pčela. Nauka, struka i iskustvo u službi očuvanja pčelinjih društava. 🔝 Cena za Srbiju je 990 din+postanski troskovi! Za naružbe iz Srbije, možete se obratiti našem distributeru: (posaljite poruku preko messenger-a na ovoj stranici)https://www.facebook.com/medpcelarskimagazin/Ili posaljite poruku preko sajtamedpcelarskimagazin.mvbyte.comili direktno na mail:medpcelarskimagazin@yahoo.com Vaša Košnica Gradiška! ☺️🐝 Zlatko Horvat Autor teksta Hobi-pčelar i uzgajivač ljekovitog bilja(Osijek/Hrvatska).Pčelarim stacionarno sa 50-tak košnica i selim na paše, u bližoj okolici Osijeka. Na 10-20% košnica uvijek eksperimentiram i pokušavam dokazati da nešto valja-ne valja,vezano za pčelarsku tehnologiju, djelovanje protiv varoe, nozemoze itd. Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Sajt je počeo sa radom 2016 god i najčitaniji je pčelarski

medpcelarskimagazin/honeybeekeeping magazine

Pcele mogu da broje!

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više DRAGAN RADANOVIĆ Pčele znaju da broje! Ne kaže se džabe „pametan kao pčela“ Pčele znaju da broje! Godine 2018, Howard je bio prvi naučnik koji je pokazao da pcele shvataju apstraktni matematički koncept nule.Nadovezujući se na istrazivanja od ranije da pčele mogu da razumeju koncept nule,australiski i francuski naucnici su pokušali da otkriju da li pčele mogu da izvode aritmetičke operacije kao što su sabiranje i oduzimanje.Rešavanje matematičkih problema zahteva sofisticirani nivo spoznaje, uključujući kompleksno mentalno upravljanje brojevima, dugoročnim pravilima i kratkoročnim radnim pamćenjem.Otkriće da čak i minijaturni mozak pčele može da shvati osnovne matematičke operacije ima implikacije za budući razvoj veštačke inteligencije, posebno u poboljšanju brzog učenja. Zahvaljujuci naucnicima sa Univerziteta RMIT u Melburnu(Australija)dokazalo da se pčele mogu naučiti da prepoznaju boje kao simboličke prikaze za zbrajanje i oduzimanje, te da mogu koristiti ove informacije za rješavanje aritmetičkih problema.“Morate biti u stanju da držite pravila oko dodavanja i oduzimanja u vašoj dugoročnoj memoriji, dok mentalno manipulišete skupom datih brojeva u vašoj kratkoročnoj memoriji“, rekao je profesor Dyer sa gorepomenutog univerziteta“Pored toga, naše pčele su koristile i svoja kratkotrajna sećanja za rešavanje aritmetičkih problema, jer su naučile prepoznati plus ili minus kao apstraktne koncepte. Ekipa naucnika  je obučila 14 pčela da obavi jednostavne aritmetičke operacije. Pcele su suocene sa matematičkim problemom i dva moguća rešenja od kojih je samo jedno ispravno.. Pčele su uspele da izaberu tačan odgovor u 70%, što je fascinantno! Detaljnije o eksperimentu saznajte pritiskom na link izvora http://advances.sciencemag.org/content/5/2/eaav0961 Pogledajte video👇 Pogledajte video o pcelama i konceptu nule👇 Dragi prijatelji, pčelarke i pčelari, sa zadovoljstvom Vam predstavljamo prvu knjigu, autora, doc. dr Gorana Mirjanića, pod nazivom „Ishrana pčela“. 😊🐝📖👌 Cijena knjige je 15 KM i možete je naručiti porukom u inbox ili kupiti direktno u našoj radnji u Gradišci. 📦👍 Knjiga je ispunjena praktičnim savjetima i tajnama uspješne ishrane pčela. Nauka, struka i iskustvo u službi očuvanja pčelinjih društava. 🔝 Cena za Srbiju je 990 din+postanski troskovi! Za naružbe iz Srbije, možete se obratiti našem distributeru: (posaljite poruku preko messenger-a na ovoj stranici)https://www.facebook.com/medpcelarskimagazin/Ili posaljite poruku preko ovog sajta(dugme kontakt)medpcelarskimagazin.mvbyte.comili direktno na mail:medpcelarskimagazin@yahoo.com Vaša Košnica Gradiška! Medpcelarskimagazin/Honey Beekeeping magazine DRAGAN RADANOVIĆ Autor teksta Urednik sajta Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Sajt je počeo sa radom 2016 god i najčitaniji je pčelarski sajt u regionu. Marketing je način da i dalje postoji sajt i pomaže pčelarstvu . Dragan Radanović-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

S.Jevtic Poslednji pregled pred ulazak u zimu

S.Jevtic Poslednji pregled pred ulazak u zimu

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Slobodan Jevtić Poslednji pregled pred ulazak u zimu POSLEDNJI PREGLED PRED ULAZAK U ZIMU Tekst i fotografije:S.JevticPocetkom jeseni kada su iz celija izašle sve pcele koje ce u najvecem broju živeti do kraja marta i pocetkom aprila tekuce godine, pcelar treba preuzeti sve mere kojima će završiti sve postupke pred nastupajucu zimu.Lepog suncanog dana treba izvršiti poslednju proveru stanja društava i proveriti da li sva ispunjavaju uslove za prezimljavanje.Poslednjom proverom utvrduje se sledece:Imaju li sva društva matice,da li proizvodna desetoramna društva imaju do 2 kg a nukleusi do1 kg pcele.Da li proizvodne desetoramne zajednice imaju od 20 do 25 kg meda i da li šestoramna pomocna društva – nukleusi imaju od 10 do 12 kg meda.Da li sva društva imaju dovoljno perge  i  kakvog su zdravstvenog stanja.Pregled mora biti strucan i u knjige evidentiran.  Kada su svi uslovi ispunjeni ta društva ulaze spremna u zimski period.Ukoliko neko društvo nema dovoljno energetske hrane, dopuna se iskljucivo vrši dodavanjem ramova sa zatvorenim medom a ukoliko nema više od 3- 3,5kg perge dodati ram sa pergom i mednom kapom. Ako se u sredini košnice nađe ram sa devicanskim sacem ukloniti ga i na njegovo mesto staviti odgovarajuci ram.Mnogi pcelari u ovim danima u plodište uvode neki svoj red, vrše pomeranje ramova po nekom svom nahodenju i stavljaju ih tamo gde oni misle da je potrebno da ostanu u toku zime. Takvih proizvoljnosti treba se cuvati.Samo i iskljucivo pcelinja zajednica zna da sacini idealan raspored sa mednom kapom i buducim zimskim klubetom, ramova sa medom i pergom i ramova punih medom.  Primenom svog rasporeda pcelar postaje remetilacki faktor. Pčelinje klube napraviće pcele-tamo gde je ostalo poslednje leglo, tu ce sebi obezbediti sve što im je potrebno.. Kada matica prestane sa zaleganjem i iz legla izade sva pcela dobro je izvršiti jesenje tretiranje pcela protiv varoe. Na ovaj nacini u ovo vreme broj krpelja se svodi na najmanju meru. Tretiranje vršiti oksalnom kiselinom. Jesenje utopljavanje DA ili NE,to sami odlucite, ja licno nicim ne utopljavam ali kod mene poklopne daske nemaju mrežu vec samo jedan otvor za hranilicu. Taj otvor stavljam na prednji deo košnice zbog zimske ventilacije.  Topao vazduh je u stanju da drzi vecu kolicinu vlaznosti nego hladan, medjutim mora se uzeti u obzir da ce ta vodena para iz toplog vazduha razvodnjavati otklopljeni med iz saca jer je ovaj higroskopan.Razvodnjeni med je podloga za razvoj gljivica i posledicno promene pH koja vodi ka ekspanziji nozeme.Zato se ima manje nozeme u prolece kada je otvor u zbegu u ravni satonose.Sigurno je da time gubimo deo toplote ali sa tom toplotom odlazi i deo vode koji bitno remeti mikroklimu.Pošto stavljam preko ram sa medom, okrećem zbeg za 180stepeni, u zbeg dodajem foliju. Poletaljke poskidam sa kosnica(gde je to moguce).Želim vam uspešno prezimljavanje! Klikni sliku da uvelicas ⬇ Hvala Slobo za ovaj tekst!   Slobodan Jevtić Autor teksta Pcelar iz Kostolca(Srbija),pcelari preko tri decenije,strucni predavac Spos,autor mnogobrojnih tekstova koji su publikovani sirom regiona,prakticar i inovator,osnivac ogomne Fb grupe,covek koji je ceo svoj zivot posvetio pcelarstvu i pceli. Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Pet godine od postojanja sajta (2016 god)- i preko 233.456  poseta sajtu,doslo je vreme za korak napred.Novi dizajn,koncept…Uveli smo i marketing (jedini nacin da i dalje postojimo) Dragan Radanovic-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

Basna o Hadzama,ptici i medu!

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više DRAGAN RADANOVIĆ Basna o Hadžama,ptici i medu! Na jugu egzoticne Tanzanije u bajkovitim predelima savana zive neke od poslednjih ljudskih zajednica lovaca-sakupljaca Priredio i napisao D.Radanovic Vecina antropologa tvrdi da je narod Hadza na ovim prostorima od praiskona.Od 1300 preostalih pripadnika ovog naroda koji polako izumire (sa svim svojim nasledjem,kulturom i obicajima) njih oko 300 jos uvek zivi zivotom svojih predaka kao lovci sakupljaci i hrani se onim sto nadju i ulove u prirodi(meso,krtole,plodovi divljeg voca i med).Narod Hadza zivi u nekoj vrsti „simbioze“ sa divljim pticama Honeyguide.Naime pripadnici Hadza i doticna ptica gaje i imaju istu „slatku“ sklonost-konzumiranje meda i saca divljih pcela. U potrazi za medom krstareci pitoreksnim predelima africkih savana oni koriste divlju pticu Honeyguidu koja na specificnu melodiju zvizduka koji se prenosi sa kolena na koleno  generacijama medju pripadnicima naroda Hadza,krece u potragu za pcelinjim gnezdima u dupljama africkog drveca. Brian Wood asistent bioloske antropologije sa univerziteta  Yale je izvesno vreme proveo sa Hadzama i vrsio biolosko-antropoloska istrazivanja.Na njegovo iznenadjenje,utvrdio je da u ovom slucaju odnos coveka i ove ptice nije klasicna simbioza vec neka vrsta manipulacije od strane Hadza. U nekim drugim krajevima Afrike ova ptica se na istovetan nacin koristi za nalazenje pcelinjih kolonija i na kraju i bogato nagradjuje sa velikim,socnim komadom saca sa medom(simbioza).Narod Hadza  za razliku od njih ptice ne nagradjuje(eventualno ono sto ispadne ispod debla tokom vadjenja saca iz duplje) vec visak saca spaljuje ili zakopava u zemlju.Kada je mladi naucnik upitao jednog Hadzu zasto to rade,ovaj je prostodusno odgovorio da ako se ptice prejedu,sutra nece ponovo traziti pcelinja drustva u supljinama savanskog drveca. Mozemo samo zamisliti praistorijskog coveka  koji je vec tad imao spoznaju o „partnersko-simbiotickom“ odnosu njega samog i okruzenja u kojem se nalazi.Nauciti pticu da ce biti nagradjena u slucaju koperativnosti a zatim je lukavo prevesti u „manipulativni“ odnos u kojem partnerski odnos prelazi u „iskoriscavacki“Da li ovaj primer dosta govori i o nama ljudima,evoluciji i smeru kojim covek i civilizacija idu. Postoji i video sa Hadzama koji na kraju filma prikazuje scenu kako Hadze bacaju poveci komad saca pticama ali Brian Wood tvrdi da je ta scena fingirana jer Hadze to nikada ne cine za razliku od drugih Africkih naroda(podsaharska oblast) koji obilato cascavaju ptice nakon uspesnog lova.U strucnim krugovim u jednom trenutku se cak oko ovoga digla i velika prasina.Dole mozete pogledati dva filma u kojima ucestvuju neki drugi africki narodi a scene potrage za medom su izvanredne. Honeyguide bird Richard Nikoley-Youtube Fotografije Brian Wood DRAGAN RADANOVIĆ Autor teksta UREDNIK SAJTA Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Pet godine od postojanja sajta (2016 god)- i preko 233.456  poseta sajtu,doslo je vreme za korak napred.Novi dizajn,koncept…Uveli smo i marketing (jedini nacin da i dalje postojimo) Dragan Radanovic-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

Otklapanje saca vrelim vazduhom!

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više pogledajte video Otklapanje saća vrelim vazduhom! Pogledaj video! NARAVNO BIĆE RAZNIH KOMENTARA ALI OVO JE SAMO INFORMATIVNO!     Youtube kanal David Jastram Autor teksta video Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Pet godine od postojanja sajta (2016 god)- i preko 233.456  poseta sajtu,doslo je vreme za korak napred.Novi dizajn,koncept…Uveli smo i marketing (jedini nacin da i dalje postojimo) Dragan Radanovic-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

Med-Neprijatelj bakterija Pogledajte video o medu(ima prevod)

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više pogledajte video-ima prevod Med-Neprijatelj bakterija      POGLEDAJTE ODLIČAN VIDEO-IMA PREVOD !  UKLJUČITE GA NA PODEŠAVANJIMA I IZABERITE JEZIK YouTube SciShow kana           Youtube Autor teksta Youtube Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Pet godine od postojanja sajta (2016 god)- i preko 233.456  poseta sajtu,doslo je vreme za korak napred.Novi dizajn,koncept…Uveli smo i marketing (jedini nacin da i dalje postojimo) Dragan Radanovic-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

Skidanje medista

J.Balint Skidanje medista -kratki video

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Janoš Balint Skidanje medišta-Kako to rade profesionalci! Radimo sa velikim brojem košnica i nemamo toliko vremena da bi predhodnog dana postavili bežalice da bi narednog dana skidali iste,zato jednostavno u jednom danu skinemo medišta i poređamo ih okrenute na kant na krovove susednih košnica,izduvamo pčele,ređamo na posebne palete,tovarimo i istim principom skidamo ispred prostorija za vrcanje,paletarom se uvlače u prostoriju i pristupa se vrcanju.Kada je paša polovična kao i ove godine pa nisu sve ćelije napunjene sa medom,mnogo je praznog prostora u medištu samim tim je i mnogo više pčela se nalazi u medištu i kada se izduvaju dolazi do toga da je oblak pčela u pčelinjaku.Moram biti iskren i reći da su zajednice izuzetno dobro razvijene.Zvučaće neverovatno ali pčele su bile izuzetno mirne nisu ubadale iz razloga što je prisutna paša, paša bagremca. Pozdrav! Pogledajte zanimljiv video koji prikazuje skidanje medista na pcelinjaku Balinta(2017god).YouTube medpcelarskimagazin Skidanje medista-pasa 2017god.Pritisni sliku da je uvećaš! pcelarbalint@ptt.rs 064/1645756 ,Kozaračka 5 Zrenjanin Janoš Balint J.Balint Autor teksta Profesionalni pcelar iz Zrenjanina,pcelari sa svojom porodicom sa preko 800-to proizvodnih drustava u zaokruzenom sistemu proizvodnje pcelinjih proizvoda.Strucni predavac,autor tekstova i pre svega veliki covek kome mozete uvek da se obratite za podrsku i strucan savet Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Pet godine od postojanja sajta (2016 god)- i preko 233.456  poseta sajtu,doslo je vreme za korak napred.Novi dizajn,koncept…Uveli smo i marketing (jedini nacin da i dalje postojimo) Dragan Radanovic-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

Izlaganje antibioticima narusava mikrobiolosku ravnotezu u crevima i povecava smrtnost pcela!

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više DRAGAN RADANOVIĆ Izlaganje antibioticima narušava mikrobiološku ravnotežu u crevima i povećava smrtnost pčela! Autori:Kasie RAIMANN, Zak Schäfer, Nancy A MoranPreveo i priredio D.Radanovic Upotreba antibiotika  kod pcela narusava tananu biolosku mikrocrevnu ravnotezu kao i kod ljudi…o ostacima antibiotika u medu ne zelim ni da pricam…ovde kod nas u Srbiji i celom regionu i sirom sveta cesto se nalazi takav med(po meni je to genocidno pcelarenje) i takvi „pcelari“ i ne zasluzuju naziv „pcelari“ Microbioti( mikrorganizmi i njihov kolektivni genetski materijal prisutan u organizmu ili na njemu) ili prostije receno (  crevna flora koja zivi u simbiozi sa domacinom ili bakterije i ostali mikroorganizmi koje i mi imamo u stomaku,kozi i koja je prisutna i kod ljudi  igraju ključnu ulogu u zdravlju životinja,ljudi… a promene u crevnoj   strukturi zajednice mikroorganizama mogu imati štetni uticaj na domaćina. Studije sa kičmenjacima  i ljudskim subjektima ukazuju na to da tretmani antibioticima mogu uveliki poremetiti prirodnu zajednicu, čime se olakšava širenje patogena. U stvari, uporne infekcije terapije antibioticima su glavni medicinski problem.  U  pcelarstvu antibiotici se često koriste za sprečavanje bakterijskih infekcija larvi pčela, ali uticaj  antibiotika na disbiosis (mikrobni debalans) na zdravlje pčela i podložnosti bolesti nije u potpunosti razjašnjeno. Rezultati pokazuju da antibiotska terapija može imati trajne posledice na veličinu i sastav crevne(flore) microbiome.  Izloženost antibioticima je rezultirala smanjenjem preživljavanja u košnici i laboratorijskim eksperimentima u kojima su pčele izložene bakterijskim  patogenima. Zajedno, ovi rezultati sugerisu da je disbiosis posledica upotrebe antibiotika i  da negativno utice na zdravlje pčela, delom  zbog povećane podložnosti  sveprisutnim patogenima.Ne samo da rezultati ukazuju na značaj crevne microbiome na  zdravlje, vec također pružaju uvid u to kako antibiotska terapija utice  na mikrobiološke zajednice i zdravlje domaćina.   Postoji sve više dokaza o značaju crevnih mikroba u zdravlju životinja. Za razliku od većine drugih insekata, pčele imaju vrlo konzervativnu  stomacnu mikrobnu zajednicu, koja je stečena kroz socijalne  kontakte,a rezultati su sugerisali  da ovi mikrobi igraju važnu ulogu u  zdravlju pcela. Antibiotici, koji ozbiljno mogu poremetiti crevnu   zajednicu mikroba , najčešće se koriste u pčelarstvu u nekoliko zemalja. Međutim, nije  bilo poznato kako antibiotska terapija utiče na stomacnu mikroba zajednicu pčela. Otkrili smo da izloženost antibioticima značajno menja  kod pčela strukturu zajednice mikroorganizama  i dovodi do smanjenja preživljavanja  pčela u košnici, verovatno usled povećane osetljivosti na infekcije oportunističkih patogena.Model organizmi pružaju mogućnosti za učenje host-microbiome interakcije sa stepenom eksperimentalne kontrole, koji se ne mogu postići u studijama na ljudima, te  se modeli mogu se koristiti za razumevanje sveobuhvatne povezanosti microbiome i bolesti.  Crevne zajednice kod društvenih nsekata, kao što su pčele (Apis mellifera), posebno su korisni kao modeli istrazivanja , jer oni dele zajedničke osobine  s crevnim zajednicama sisara. Kao i kod sisara , pčele dobijaju svoje  crevne mikrobe kroz društvene kontakte (za razliku od mnogih beskicmenjaka  koji sticu crevne bakterije iz okolnih izvora). Slično kao i ljudi, mikrobiota pčela sastoji se od domaćinskih specijalizovanih bakterijskih vrsta koje žive samo u crevima domaćina i koji pokazuju znatan  nivo raznolikosti unutar pojedinih domaćina . Međutim, za razliku od ljudi i drugih sisara, pčele imaju relativno jednostavne crevno mikrobne zajednice , dominira samo osam bakterijskih vrsta, koje čine 95% -99% bakterija u crevima.  Stoga je pčela  pogodan sistem  za proučavanje funkcije i evolucije domaćih mikrobnih zajednica. Osim toga, pčele su važni kao globalno poljoprivredni oprašivači.Od 2006. godine, u svetu je  povecana smrtnost  pcela. Neki rezultati sugerisu da  crevna microbiome doprinosi pčelinjem zdravlju.Dakle, dysbiosis (mikrobna neravnoteža) može uticati  na zdravlje pcela i osjetljivost na bolesti. Još jedna paralela između microbiomes od pčela i ljudi je duga istorija izlaganja antibiotioticuma  a to je moćan izvor poremećaja crevnih zajednica.Lecenje  antibioticima pcela se naširoko  koristi u 50 drzava u  Sjedinjenim Američkim Državama kako bi se sprecile bakterijske bolesti pčelinjih larvi (Paenibacillus).Dva antibiotika koje najčešće koriste pčelari su tetraciklin (ili sličan spoj oksitetraciklin), a od 2006. godine, tilozin.  Tetraciklini se također koriste za lecenje bakterijskih infekcija u ljudi i često su uključeni u stočnu hranu ,što je rezultiralo sticanjem otpornosti na tetraciklin kod mnogih bakterija, uključujući i neke patogene . Isto tako, primena tetraciklina u SAD-u u  pčelarstvu je rezultirala  negativnim pojavama u microbiomes američkih pčela u odnosu na bumbare ili pčele u zemljama koje ne koriste antibiotike  u pčelarstvu.Rasprostranjena otpornost na antibiotik je prijavljen u P. larvi – bakterijski patogen koji uzrokuje američku trulez.. Naši rezultati pokazuju da lecenje tetraciklinima  teško menja veličinu i sastav  crevne flore kod pcela.Štaviše, negativni efekti su uoceni i posle samo sedam dana izlaganja tetraciklinima. Naši rezultati pokazuju da tetraciklini mogu smanjiti preživljenja pčela i ukazuju na to da i povećavaju osetljivost na oportunističke patogeneIzvor(mozete se opsirno i detaljno informisati)http://journals.plos.org/plosbiology/article?id=10.1371/journal.pbio.2001861Creative Commons Imenovanje License DRAGAN RADANOVIĆ Autor teksta UREDNIK SAJTA Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Pet godine od postojanja sajta (2016 god)- i preko 233.456  poseta sajtu,doslo je vreme za korak napred.Novi dizajn,koncept…Uveli smo i marketing (jedini nacin da i dalje postojimo) Dragan Radanovic-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016