kosnica

goran mirjanić-Upotreba veštačke proteinske hrane

Kako pcele biraju jaje za maticnjak?!

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više DRAGAN RADANOVIĆ Kako pčele biraju jaja za matičnjake! U dobroj paši su najbolji matičnjaci,znali smo to svi odavno! Preveo i obradio D.Radanovic Kako pcele biraju jaje za maticnjak Socijalna struktura pčelinjih drustava  je takva da se reprodukcija i opstanak svode na jednu jedinku“maticu“. Jedina je članica u kosnici  sposobna da  polaze oplođena jaja koja se razvijaju u ženke (radnici i nove kraljice). Osim toga, ona  najduze zivi,s životnim vekom (1 do 8 godina) koji  daleko nadmasuje  ostale kaste u kosnici.Matica ide jednom na parenje u zivotu i tom prilikom će se pariti  sa vise muzjaka.Nakon nekoliko dana od sparivanja,matica pocinje da nosi jaja.Jedno pčelinje  drustvo zahteva  nove matice pri ( zamena mrtve, nestale kraljice, matice koje više ne polagaju jaja,zamena ostecene, stare ili obolele kraljice koje nisu produktivne i u pripremi za rojenje).Pcelinje drustvo koje je neuspešno u svojim pokušajima da stvori maticu u svakom kontekstu uzgoja kraljice, na kraju će propasti bez ljudske intervencije.  Ako je sadašnja kraljica umrla ili je prestala polagati jaja, mora se uzgajati matica za hitne slučajeve.Dakle, radilice  odabiru jaja od kojih ce uzgojiti matice.. Selekcija se obično označava izmenom te radilicke ćelije u vertikalnu celiju (maticnjak). Jednom odabrana, larva je osigurana s matičnom mleči. Hitan  uzgoj matica (prinudni maticnjaci)  kao što  i ime sugerise je od velike hitnosti jer drustvo ima ogranicen rok da zapocne proizvodnju  novih matica. Iz ranijih istrazivanja znamo da  pčele prepoznaju larve i razlikuju kaste i razvojne faze jaja.Ranija istrazivanja sugerisu  da je feromon glavni signal prepoznavanja larvi kod medonosnih pčela a radilice mogu razlikovati gladne larve  od dobro nahranjenih larvi putem detekcije feromona E-β-ocimena proizvedenog  od strane gladnih larvi. Ipak postoji znatan nedostatak u znanju o kriterijumu koje  pčela koriste u odabiru larvi  za uzgoj matica u nuždi.  Većina literature o ovoj temi usmjerena je na testove nepotizma i diskriminacije.Pretpostavili smo da je zato sto je ishrana larvi važna odrednica da li se larva razvija u kraljicu, prehrambeno stanje(koliko su hranjene) larvi može isto tako uticati na njihov izbor za uzgoj matice. Ovdje smo testirali pretpostavku da će dobro nahranjene larve biti preferirane i odabrane za uzgoj matice.Da bismo testirali tu hipotezu, sproveli smo niz eksperimenata koji manipulisu prehrambenim statusom jednodnevnih jaja  uskraćujući im hranu. Da bismo testirali ovu hipotezu, sproveli smo niz eksperimenata koji su manipulisali hranjivim statusom jednodnevnih larvi tako što smo im lišavali hranu u trajanju od četiri sata, a zatim dozvoljavali pcelama  da izaberu larve za uzgoj matica od nutricijski lišenih (nehranjenih larvi). Istovremeno smo istraživali ulogu genetske povezanosti pri izboru larve za uzgoj matice.  U svim eksperimentima, značajno veći broj ne-lišenih l(redovno hranjenih) larvi nego lišenih(nehranjenih) larvi izabrani su za uzgoj matice bez obzira na genetičku vezu. Naši rezultati pokazuju da medonosne pčele doživljavaju nutricijsko stanje larvi i koriste te informacije prilikom izbora larve za uzgoj matica u prirodnom procesu zamene kraljice u  hitnim slučajevima. Autori Ramesh R. Sagili,Bradley N. Metz,Carolyn R. Breece Link izvora gde mozete detaljno i opsirno  procitati ceo clanak! https://www.nature.com/articles/s41598-018-25976-7 http://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ DRAGAN RADANOVIĆ Autor teksta UREDNIK SAJTA Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Pet godine od postojanja sajta (2016 god)- i preko 233.456  poseta sajtu,doslo je vreme za korak napred.Novi dizajn,koncept…Uveli smo i marketing (jedini nacin da i dalje postojimo) Dragan Radanovic-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

Medpcelarskimagazin

Dr.Verica Milojkovic -Apiterapija „Moja iskustva u lecenju psorijaze“

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Dr.Verica Milojković-preminula 2020 god Moja iskustva u lečenju psorijaze Pise Dr.Verica Milojkovic PSORIJAZA je hronična , recidivirajuća neinfektivna  bolest kože. Oboljevaju oba pola podjednako, može se javiti bilo kada u toku života, najčešće izmedju 15 i 30-te I 50-60-te god zivota -rani oblik bolesti  pre četrdesete godine -kasni oblik bolesti posle četrdesete godine UZROK Uzrok I mehanizam nastanka  bolesti su nepoznati ,smatra se da se nasleđuje predispozicija za bolest. Nova naučna saznanja o  imunopatogenezi, psorijazu objašnjavaju kao poremećaj imunog sistema a razlog za početak bolesti i dalje nije u potpunosti jasan. Faktori izazivači psorijaze: infektivni agensi (akutni ili hronični ),stres,lekovi (nesteroidni antireumatici, beta blokatori ) gojaznost, trudnoća. Rasprostranjenost  promena kod psorijaze varira  od  pojedinačnih  žarišta  do generalizovane  forme. Javljaju se promene u vidu crvenih pečata ,jasno ograničenih od okoline prekrivene srebrno belim naslagama. U zavisnosti od oblika i veličine postoji: Psoriasis punctata, guttata, nummularis, annularis, geographica. U odnosu na lokalizaciju promena: Psoriasis capitis , palmaris , plantaris. Promene kod psorijaze se mogu javiti na pregibima (aksilarno, ingvinalno, submammarno) gde dominira crvenilo. Zavisno od zahvaćene površine kože razlikuje se 1) blaga forma psorijaze- zahvaćeno do 5% površine kože2) umerene forme psorijaze do 10%  i3) teške forme psorijaze preko 10% površine.Kod psorijaze osnovni proces u koži je proces keratinizacije. Kada ćelije kože sazrevaju i od bazalnog sloja penju se ka površinskim slojevima epiderma, kada dolazi do njihovog nevidljivog uklanjanja-za oko 28 dana.Kod psorijaze ovaj proces je nekoliko puta brži, ćelije kože ne sazrevaju  normalno i kao posledica se javljaju zadebljanja, formiranje skvama(naslaga ). Bolest je recidivirajućeg karaktera (smenjuju se remisije i egzacerbacije ).Pogoršanja su sezonskog karaktera  krajem jeseni, tokom zime i tokom ranog proleća. U toku leta moguće su i spontane remisije.Psorijaza ima veliki uticaj na kvalitet života, bolest je vidljiva svima tako da obolele ometa da učestvuju u mnogim aktivnostima. Prognoza je kod većine dobra ali je potrebno trajno lečenje.  Cilj lečenja je uvesti obolelog u remisiju i održati to stanje što duže! Pratim moje pacijente obolele od psorijaze zadnjih 15 god, I mogu reći da se kod pacijenata koji poštuju  moj protocol lečenja, remisije se brže postižu I sve su duže. LEČENJE   psorijaze je  kompleksan proces. PSORIJAZA JE BOLEST CELOG ORGANIZMA I ZATO TREBA LEČITI CEO ORGANIZAM. Cilj lečenja uvesti bolesnika u remisiju, i održati to stanje što duže. OPŠTE  MERE 1)-otkloniti faktore kizika za razvij bolesti (stres,  infekcije, lekovi) 2)-detokikacija (čišćenje organizma) prirodnim proizvodima osobito je bitna u prvom mesecu lečenja. –MED 1-gr na kg/tt Propolis 20% alkoholni estrakt 1 kap na kg/tt, nakapati na kašičicu meda, da se polako otapa u ustima, zbog brže resorpcije. Polen se koristi u lečenju psorijaze jer sadrži vitamine I minerale koji su jako bitni za kvalitet kože.Enzimi polena značajni su za normalan rad jetre, sto je vrlo bitno jer kod obolelih od psorijase u velukom broju slučajeva postoji I metabolički sindrom.U ploenu se nalazi I vitamin P-rutin, značajan za revitalizaciju  oštećene kože . Maticni mlec1-2g,  eliksir mladosti i vitalnosti. Zahvaljujući svom bogatom sastavu i idealnim odnosima predstavlja dragoceni prirodni biostimulator organizma, koji daje čoveku više energije i životne radosti. 2) Ishrana-izbalansirana sa niskim sadržajem masti – bez svinjskog mesa , prerađevina od mesa, kafe, alkohola čokolade, začina(biber, cimet, majonez, kečp). – riba, zbog sadržaja omega 3-masne kiseline, – zeleno lisnato povrće koje sadrži  beta-karoten koji se u telu pretvara u vitamin A-, bitan za zravu kožu, -sveže voće i povrće . Postoje mnogi pojedinačni slučajevi kada je došlo do povlačenja promena po koži sa promenom ishrane. LOKALNO LEČENJE PROMENA NA KOŽI 1-održavati dobru higijenu 2-mast sa propolisom koja u svom sastavu sadrži salicilnu kiselinu propolis, vitamine. Salicilna kiselina ima keratolitički efekat. Propolis ima anestetični,analgetični, antiimflamatorni, antimikrobni efekat -Vitamini utiču na regeneraciju kože. 3-Izlaganje sunčevoj svetlosti mogu se postići dobri rezultati u lečenju  , ali ne uvek. Psorijaza se leči ambulantno teži slučajevi zahtevaju hospitalizaciju. Životna prognoza je kod većine dobra ali je potrebno trajno lečenje. ZAKLJUČAK Primenom Apiterapije kod lečenja Psorijaze dobijeni su brži i bolji rezultati odnosu na standardne metode lečenja oficijelne medicine.Ako se primene opšte mere detoksikacije i i lakalna obrada promena ohrabrujući rezultati se javljaju več posle 7 dana. AKO SE ISTRAJE U SVIM PRINCIPIMA TERAPIJE REMISIJE TRAJU DUGO! NARAVNO PČELINJI PROIZVODI I DIJETA KORISTE SE PERMANENTNO I  U  FAZI KADA OSOBA SEBE SMATRA ZDRAVOM. Linkovi:  www.apiterapija.rsBlog http://drvericamilojkovic-apiterapija.blogspot.com/FB https://www.facebook.com/ApiterapijaSrbijaDrVericaMilojkovic Zahvaljujemo se Dr.Verici Milojkovic za ovaj divan tekst! Dr.Verica Milojković-preminula 2020 god Autor teksta Specijalista opšte medicine / Licencirani apiterapeut Predsednik Srpskog Apiterapeutskog Društva Predsednik komisije za apiterapiju SPOS-a Predsednik komisije za edukaciju iz apiterapije “INTERNATIONAL  FEDERATION  of APITHERAPY” (IF Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Pet godine od postojanja sajta (2016 god)- i preko 233.456  poseta sajtu,doslo je vreme za korak napred.Novi dizajn,koncept…Uveli smo i marketing (jedini nacin da i dalje postojimo) Dragan Radanovic-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

Slobodan Jeftić-Uvid u stanje pčela bez otvaranja kosnica

Premestanje kosnica

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Božidar Vesković Premeštanje košnica-Podsetimo se i odajmo počast starim majstorima pčelarske reči! Premestanje kosnica zajedno sa pcelama sa jednog na drugo mesto je posao koji zahteva strucnost  i ne moze se vrsiti bilo kad.Pise B.VeskovicMnogi mladi pcelari,ne znajuci osnovne principe kojih se treba pridrzavati pri pomeranju kosnica,upropascuju svoja drustva nepravilnim postupcima pri premestanju sa jednog na drugo mesto.Ako kosnice sa pcelama premestamo na bilo koje rastojanje u krugu u kome pcele izletnice svakodnevno posecuju medonosno bilje,nastace velika pometnja,jer ce se sve vracati na mesto gde je prethodno bila kosnica.Tako ce u premestenoj kosnici ostati samo mlade pcele koje jos nisu izletale.Zato pri premestanju kosnica treba znati:Premestanje kosnica je najbolje obaviti u zimskom periodu(u okviru istog pcelinjaka). Kad pcele nisu izletale 20-30 dana,onda se izabere jedan dan koji nije previse hladan,ali ipak toliko hladan da ne izlecu pcele(ako je suvise hladno sva pcela koja spadne iz kubeta ce se smrznuti-primedba medpcel.mag.).Na mestu gde se zeli postaviti kosnica prvo se uredi postolje,pa zatim dva radnika pazljivo podignu kosnicu sa starog mesta i lagano je bez potresa prenesu na novo mesto.Mora se paziti da se ne dogodi ni najmanji potres jer bi to moglo dovesti do stresanja pcela na podnjacu.Vazno je da leta premestenih kosnica bude isto okrenuta kao sto je bilo na prvobitnom mestu i da visina postolja bude ista. Zelimo li da u vreme izletanja pcela premestimo kosnice i to na krace odstojanje,onda to mozemo pomeranjem kosnica svaki drugi dan i to nesto manje od pola metra u pravcu novo-odredjenog mesta,sve dok kosnice ne stignu na odredjeno mesto. Ako zelimo da selimo pcelinja drustva na rastojanje najmanje 6 kilometara vazdusnom linijom,onda se to moze vrsiti bez ikakvih stetnih posledica. Ako zelimo da premestimo ceo pcelinjak na manje rastojanje od sest kilometara,onda je najbolje pcelinjak prvo preseliti na udaljenost od minimalno 6 kilometara vazdusnom linijom i tamo ga drzati oko 35 dana,pa tek posle toga ponovo ga preseliti na zeljeno mesto. Ako rastojanje na koje zelimo da premestimo pcelinjak nije vece od 50 metara,ako u tom krugu nema drugih kosnica i ako je teren slican onome na kome se nalaze kosnice,onda mozemo direktno na to mesto preneti ceo pcelinjak.Ovo premestanje vrsi se uvece,kada prestanu da izlecu pcele a kosnice se postavljaju u potpuno istom rasporedu u kojem su bile na starom mestu.Staro mesto se mora preurediti tako da izgleda da tamo nije bio pcelinjak.Narocito treba paziti da na starom mestu ne ostane nijedna kosnica,pa makar ona bila i prazna,jer bi se pcele zaletale u tu kosnicu. Prvog dana posle premestanja pcelinjaka,veliki broj pcela posle izletanja iz kosnica se vraca na staro mesto.Medjutim,kada vide da tamo nema nista ,one ce uletati i u kosnice postavljene na novom mestu a neke ce se i duze zadrzavati na mestu odakle su premestene.Ovakvo nenormalno stanje bice najizrazitije prvog dana,drugog dana stanje se uglavnom normalizuje.Ako posle cetvrtog dana pregledamo kosnice,onda cemo videti da su neke kosnice prepune pcelama,dok su druga drustva vrlo oslabljena.To je znak da se pcele izletnice nisu vratile u svoja drustva.Zato je tad potrebno izjednaciti drustva.Ovaj nacin premestanja kosnica se vrsi samo u nuzdi ali treba ga znati.Posebno ukazujemo na to da se pcelinja drustva uopste ne smeju pomerati na kraca rastojanja,narocito u vreme izrazito bespasnog perioda,jer bi se tad javila grabez i tuca pcela.  Medjutim u vreme glavne pase takva pomeranja takodje ne treba vrsiti,jer bi se za nekoliko dana,dok traje pometnja medju pcelama,izgubila glavna pasa i smanjili se prinosi meda.To prakticno znaci da se premestanje kosnica na kratka rastojanja moze vrsiti samo u periodu kada u prirodi ima u dovoljnim kolicinama podrazajne pase ili jos bolje da ima obilne pase.Seoba na veca rastojanja se moze vrsiti uvek,izuzev u vreme hladnih dana kad se pcelinja drustva nalaze u periodu prividnog mirovanja.Posebno ukazujemo da se pcelinjak tokom mirovanja,znaci u zimskom periodu ne pomera bez velike nuzde i potrebe jer tada im je potreban apsolutni mir. Preuzeto iz „Radovi na pcelinjaku po mesecima“ Bozidar Veskovic-dipl.inz.poljoprivrede Zadruga-Beograd 1978. Bozidar Vesković Autor teksta Preuzeto iz knjige! Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Pet godine od postojanja sajta (2016 god)- i preko 233.456  poseta sajtu,doslo je vreme za korak napred.Novi dizajn,koncept…Uveli smo i marketing (jedini nacin da i dalje postojimo) Dragan Radanovic-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

z horvat

D.Radanovic „Kako razrojiti kosnicu na pasi a nemate kod sebe praznu kosnicu“

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više DRAGAN RADANOVIĆ „Kako razrojiti košnicu na paši a nemate kod sebe praznu košnicu“ Tokom pčelarenja čovek se nadje u svakakvim situacijama! Pise D.RadanovicNa terenu ,teorija i pcelarska praksa cesto nisu u saglasju i samo invetivnost i kreativno razmisljanje mogu neke problematicne situacije da rese.Cuvene 2014god. drustva su mi bila na planini Cer (bagremova pasa) a dvadesetak rojica je ostalo na  stacionaru da se razvijaju na glogu,zestici i posle na bagremcu.Udarile su poplave,dobar deo rojica se utopio a sva oprema mi je bila poplavljena.A na bagremu usled kisovitog vremena pcele masovno krenuse u rojevni nagon.Avaj!Nijednog nastavka,krova i podnjace viska na bagremu jer sve je bilo potopljeno na stacionaru(moja greska).Nasi stari su govorili“Um caruje a snaga klade valja“  i „Budale se uce na svojim greskama“ i jeste tako! Znaci lr kosnice sa tri nastavka,rojevi maticnjaci  i nedostatak rezervnih delova!!!!! Na selidbu sam poneo plasticne dzakove jer sam ih  stavio ispred kosnica (nekad ponesem i stare staze-tepihe da ne moram da kosim travu ispred njih ) a i oni uvek zatrebaju na terenu-djubre,gomila sitnica i opreme staju u njih. U treci nastavak (mediste) sam prebacio maticu sa dosta hrane,ram otvorenog i  dva rama zatvorenog legla sa pripadajucim pcelama,stresao mnogo pcele iz iste kosnice i sklonio u stranu i naravno ostavio sam deset ramova jer matica krece da zaleze vec u toku noci. Znaci dole su mi ostala dva nastavka na podnjaci i tu sam ostavio  dva najlepsa maticnjaka a ostale porusio. Na drugi nastavak sam vratio zbeg,preko zbega sam celom povrsinom zbega stavio rascepljene dzakove a na dzak onaj treci nastavak(sa maticom) s tim sto je pomocno leto tog nastavka sad bilo okrenuto za 180% od glavnog leta(znaci taj treci nastavak se okrene i pcele ulaze odpozadi).Preko tog nastavka sam stavio opet dzak (probusiti rupice  zbog ventilacije) pa poklopio krovom.Na plasticnom dzaku (foliji) koji se nalazi na prva dva nastavka (to je sad podnjaca trecem nastavku koji je postavljen obrnuto) ne treba probusiti rupe za ventilaciju jer onda ce feromon stare matice biti prisutan u donja dva nastavka. Dobar deo izletnica se vrati u donji deo kosnice a mlada pcela ostane gore da neguje otvoreno leglo i veoma  brzo se reorganizuju i uspostave normalan zivot pcelinjeg drustva.Pcele iz treceg nastavka veoma brzo krenu da opste sa okolinom preko pomocnog leta koje je 180% okrenuto od glavnog leta dole na podnjaci.Ovaj sistem ima brojne varijacije,adaptacije i nuzno je zlo,ali nekad okolnosti nas primore na ovakve poteze.Ako ne postoji pomocno leto,onda se uz pomoc dve grancice improvizuje leto.. .Ako imate krov viska onda najlon i nije potreban vec treci nastavak stavljate direktno na krov i naravno taj nastavak opet rotirate za 180%(da pcele ulaze otpozadi).Kad dodate kompletnu konfiguraciju kosnice vi taj treci nastavak nosite kao samostalnu jedinicu na sledecu pasu,itd.Nisam pokusao da pricam o razrojavanju i medobranju u ovoj situaciji  vec samo o momentu kad nuzda zakon menja!Umesto krova na terenu mozete staviti i poklopac od „smederevca“,najlon pa neke daske,lesonit a umesto dzaka i neku sper plocu,tablu ili vise kesa“tregerusa“ koje rascepite ali postavite tako da nema „lufta“(da pcele iz donjeg dela i obratno ne mogu da komuniciraju i zbog feromona).Zbeg preko kojeg je najlon ce obaviti svoju „nuzno nametnutu funkciju podnjace“.Foto D.Radanovic DRAGAN RADANOVIĆ Autor teksta UREDNIK SAJTA Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Pet godine od postojanja sajta (2016 god)- i preko 233.456  poseta sajtu,doslo je vreme za korak napred.Novi dizajn,koncept…Uveli smo i marketing (jedini nacin da i dalje postojimo) Dragan Radanovic-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

Novi tip ekoloske kosnice!

Novi tip ekoloske kosnice!

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više DRAGAN RADANOVIĆ Novi tip ekološke košnice Modni trend ili korisna inovacija!Vreme ce pokazati! Izvor http://www.yankodesign.com/2017/04/07/a-buzzworthy-beehive/Dizajner Will Jordan je konstruisao novi tip ekoloske kosnice koja me neodoljivo podseca na staru,dobru vrskaru!Priredio D.RadanovicOsim funkcionalne vrednosti ona ima neosporno i estetsku vrednost(veoma je lepa za oko) sto je veoma bitno.Kosnica imitira prirodno staniste pcelinje zajednice(postavlja se na 2metra iznad povrsine tla) tako da stiti pcele od napasnika a pcele ulaze odozdo( sa dna kosnice) pa sama gravitacija ima ulogu ceslja na letu.Materijal od kojih je napravljena kosnica sledi ekoloske standarde i sastoji se od drveta,plute i materijala napravljenog od gljiva(???).Izmedju dva sloja materijala nalazi se vazduh koji je odlican toplotni i zvucni izolator tako da su smanjene temperaturne oscilacije i buka koja dolazi iz okruzenja. DRAGAN RADANOVIĆ Autor teksta UREDNIK SAJTA Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Pet godine od postojanja sajta (2016 god)- i preko 233.456  poseta sajtu,doslo je vreme za korak napred.Novi dizajn,koncept…Uveli smo i marketing (jedini nacin da i dalje postojimo) Dragan Radanovic-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

Dragan Radanovic"Januarski radovi na pcelinjaku"

Dragan Radanovic“Januarski radovi na pcelinjaku“

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više DRAGAN RADANOVIĆ Januarski radovi na pčelinjaku! U decembru je bila zimska kratkodnevnica(obicno pada oko 22decembra i to je dan kada je noc najduza a dan najkraci u godini).Od sledeceg dana,noc je sve kraca a dan se duza i to se vec sredinom januara i znatno primecuje.Pcelinje drustvo kao i sve u prirodi se oslanja,prati,oseca i deluje u skladu sa ovim univerzalnim kosmickim kalendarom.Takozvani „poceci,krajevi“ pcelarske kalendarske godine su samo ljudska zelja i neuspeli pokusaji nas pcelara da definisemo i uoblicimo u pcelarsku praksu i teoriju prirodne procese i tokove zivota jednog pcelinjeg drustva. PIŠE DRAGAN RADANOVIĆAvgust je pocetak nove pcelarske godine samo za pcelara a ne i za pcelu(pcelar ponovo prihranjuje,tretita i ide ponovo vec ustaljenom dugogodisnjom praksom“ utabanom stazom“ -ovaj termin je upotrebio Milan Matic u jednom starom tekstu i svaka mu cast!).Za pcelu „novogodisnji praznici“ pocinju posle zimske kratkodnevnice i tako je milionima godina i tako ce i ostati ma koliko se mi nazalost trudili da to promenimo. Pcele genetski,instiktivno sto joj je zapisano u DNK-a oseca i primecuje duzinu dana,elektromagnetska zracenja,jonisanost i elektricitet vazduha,vlaznost vazduha i atmosferski pritisak,promenu magnetnog polja,frenkvenciju svetla,odredjene boje,itd.Jos 1970 god.  na Prinston Univezitetu(SAD)  zoolog Kirshvink je utvrdio prisustvo magnetita u abdomenu(stomaku) pcela a kod jedne vrste Brazilskih solitarnih pcela je defitivno utvrdjena mogucnost magnetorecepcije(Magnetorecepcija  omogucava zivim stvorenjima  da detektuju magnetno polje i promene istog.Magnetorecepcija je otkrivena i kod  bakterija,insekata,mekusaca,vecine kicmenjaka).Da se vratimo na temu,pcelinje drustvo pocinje svoj novi zivotni ciklus znaci posle kratkodnevnice (u zavisnosti od jacine drustva,kolicine hrane,vremenskih prilika,starosti matice,tj stanja u drustvu ,moguca su odstupanja ali generalno to je to). Perga nije nista drugo do „Novogodisnji poklon“ koji vredne pcele skupljaju i prave u jesen da bi s njom pocastile svoju zajednicu u vreme kad neizostavno treba krenuti s novim reproduktivnim ciklusom.Ako se u prirodi pojavi usled povoljnih vremenskih prilika svez polen jos bolje(visibaba,kukurek,itd)  ako ne onda drustvo koristi pergu. Postoje godine kad leglo krene kasnije ili malo ranije ali pcele imaju svoj prirodni kalendar.Trebalo je ovo da bude mali podsetnik za januar al pero samo pise  ali hajde kratko da se podsetimo radova u Januaru koji su u skladu sa gore napisanim… Povremeno treba prekontrolisati drustva ali treba naci meru jer svako suvisno uznemiravanje skodi kosnici. U slucaju nedostatka hrane treba intervenisati dodavanjem pogaca,kristalisanog meda u zenskoj carapi ili dodavanjem ramova sa medom u samu kosnicu.Takodje ramovi sa kvalitetnim medom mogu uz pomoc „prstena“ da se stave na same satonose a u nedostatku „prstena“ mozete iseci sace sa medom iz ramova i direktno staviti na satonose. U slucaju da je izolacioni materijal vlazan treba ga zameniti(novine,itd) Sneg ostaviti jer je dobar kao toplotni izolator a u slucaju ledene kise moramo skinuti led sa leta. Ako su otvori na cesljevima zakrceni mrtvim pcela treba ukloniti mrtve pcele. Po mom skromnom misljenu januar nije vreme za pogace sa polenom(vidim u zadnje vreme to mnogi pocetnici rade) a ja inace sam protivnik polenskih pogaca a sad cu navesti i zasto: 1.Redak je period  u prirodi kad nema svezeg polena a da je tad potreban pcelama(zimi one koriste pergu) a u rano prolece i pri nizim temperaturama one unose svez polen pa i zimi kad se ukaze prilika usled povoljnih  atmosferskih prilika.Perga je perga a ona ima visu biolosko-hranjivu vrednost od polena.Ako bas nema polena dodajte ram sa pergom ali o tome mislite jos u jesen. 2.Dodavanjem polenskih pogaca u januaru moze se naglo pokrenuti suvise legla sto je stetno. 3.Polen u pogacama je obicno iz tudjih kosnica(bolesti,itd) a to je mac sa dve ostrice… 4.Obicno se polen skuplja na suncokretu,uljanoj repici i u njemu moze da bude tragova hemijskih preparata kojima se tretiraju te biljne kulture a to vam nije pametno,pogotovo zimi. 5.To su monoflorni poleni(od jedne biljne kulture) a nijedan polen ne sadrzi sve esencijalne aminokiseline dok u pergi ima polena od vise cvetnica i dodavanjem samo jednog polena nista ne postizete(osim ako bas nema u kosnici perge ili svezeg polena) 6.Cesto je u pogacama soja umesto polena (GMO soja?) Ovo su moji licni stavovi ali iskreni i dobronamerni… D.Radanovic  DRAGAN RADANOVIĆ Autor teksta UREDNIK SAJTA Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Pet godine od postojanja sajta (2016 god)- i preko 233.456  poseta sajtu,doslo je vreme za korak napred.Novi dizajn,koncept…Uveli smo i marketing (jedini nacin da i dalje postojimo) Dragan Radanovic-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016