H.Zlatic Moj nacin pcelarenja 1 deo
HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Hamid Zlatić Moj način pčelarenja- 1 deo Moj način pčelarenja POprema koju koristim u svom načinu pčelarenja. Moj način pčelarenja nije oslonjen čisto na pčelarnje sa Lr košnicom, u mom načinu pčelarenja ima opreme koja ne pripada Lr košnici ali je prilagođena ovom tipu košnice, to je dio opreme koja pripada drugim tipovima košnica nastavljača.Pčelar sam koji pčelari sa pvc folijama tokom cijele godine. Pise H.ZlaticPčelar sam koji pčelari sa punom drvenom poklopnom daskom debljine 20 mm tokom cijele godine. Pčelar sam koji pčelari sa matičnom i bez matične rešetke. Pčelar sam koji pčelari sa jednim ili više Lr tijela. Pčelar sam koji koristi Lr polu nastavak kao dodatak Lr košnici. Pčelar sam koji koristi Fararov nastavak u sklopu Lr košnice. Pčelar sam koji pčelari sa punom podnicom. Pčelar sam koji koristi zamreženu podnicu sa fijokom,tako zvanu(Anti varroznu). Pčelar sam koji koristi duboku podnicu.Pčelar sam koji koristi podnicu za sakupljanje cvjetnog praha. Pčelar sam koji koristi Sneglerovu dasku. Pčelar sam koji koristi 5 lit hranilicu za tečnu hranu,unutar zbijega. Pčelar sam koji koristi ram hranilicu za čvrstu i tečnu hranu. Pčelar sam koji koristi stirodur 20mm ispod poklopca. Pčelar sam koji koristi po potrebi zamreženi zbijeg. Uvod. Pčelarim sa Lr košnicama u koje su često unešeni elementi drugih tipova košnica. Mnogi će reći kako različita veličina okvira,dodatna oprema otežava i usporava pčelara u radu,te kako ta ista oprema treba dodatno mjesto za skladištenje i čuvanje opreme. Kritičare shvatam dobronamjerno i iskreno iz razloga što su pčelari prilagodili tehniku pčelarenja svojim potrebama. Pčelar će odlučiti spram svojih mogućnosti i potreba kao i znanja u oblasti pčelarstva sa kojim tipom košnica će pčelariti. Ista stvar je i sa tim dali će pčelar pčelariti stacionarno ili će se orjentisati na to da svoje pčele seli i približi ih pčelinjim pašama. Svaki odabir pčelar treba gledati kroz ekonomsku isplativost,utrošak radnih sati,svojim slobodnim vremenom koje ima na rasopolaganju u radu sa pčelama. Fizička sposobnost pčelara kao i pašne prilike često odrede tip košnice sa kojom će pčelar pčelariti. Udaljenost pčelara od pčelinjaka odredit će sa kojom dodatnom opremom će pčelar pčelariti. Ista je situacija i sa selećim načinom pčelarenja gdje po nekad svaki detalj kada je dodatna oprema u pitanju mora biti odmjeren i do maksimuma iskorišten.Ja sam pčelar koji sve sam radi oko svojih pčela bez ičije pomoći osim kada je centrifugiranje meda u pitanju.Pčelar sam čiji pčelinjak je udaljen od mjesta gdje radim i sa porodicom živim oko 700 kilometara. Pčelinjak posjećujem u intervalima u vremenu od dvije do tri sedmice a ponekad i svake sedmice zavisno od potrebe i slobodnog vremena koje mi je raspoloživo u radu sa pčelama. Iz tog razloga morao sam način pčelarenja kao i tehniku pčelarenja prilagditi svojim mogućnostima i slobodnom vremenu koje mi je na raspolaganju. Pčelarim sa oko 60-tak košnica stacionarno,svoje pčelarenje usmjerio sam na proizvodnju meda, prosječan prinos meda na mom pčelinjaku je oko 1000 kg na godišnjem nivou. Sam proizvodim matice za svoje potrebe,i pčelar sam koji konstantno pčelari sa istim brojem košnica što znači da ne povećavam niti drastično smanjujem broj zajednica na mom pčelinjaku. Da bi se pčelinjak održavao na ovaj moj način potrebno je preduzimati razne radnje,zahvate, kako bi se održao isti broj pčelinjih zajednica i kako bi se moglo planski raditi sa pčelama. Zato mi je potrebna razno, razna,dodatna oprema kako bi pčele održavao u radnom raspoloženju,kako bih pčele zadržale kondiciju i što bolje iskoristile pašu koja im je na rasoplaganju. Pčelar sam koji se odlučio držati pčele u paviljonima,paviljon mi omogućava rad sa pčelama kada vremenski uslovi ne dozvoljavaju rad na otvorenom,kada je vrijeme kišovito,pretoplo, tako da ja mogu detaljno planirati rad sa pčelama onda kad imam vremena za njih, bez prilagođavanja vremenskim uslovima,koji obično traže odgađanja pojedinih radnji na pčelinjaku,zbog ne mogućnosti otvaranja i rada sa pčelama. Paviljon mi omogućava i skladištenje viška opreme koji po potrebi koristim ujedno mi ja ta oprema uvijek pri ruci i u suhome.Loše stvari kod paviljonskog držanja pčela su glodari,miševi,i drugi koji traže sklonište u suhom kako bi zaštitili sebe i svoje leglo od ptica grabljivica i drugih neprijatelja koji ih vrebaju na svakom koraku. Izimljavanje pčelinjih zajednica. Nakon tretmana Oksalnom kiselinom ja pčele gotovo nikada ne otvaram do početka Marta. Moram napomenuti da mi pčele uvijek zimuju sa dovoljnim rezervama hrane. Ukoliko pčele nisu uzimljene sa dovoljnim zalihama a to je da društvo koje zimuje na dva nastavka ima krajem Septembra oko 20-tak kg hrane,takva zajednica bi trebala sa pčelama biti i brojčano jaka, ako je zajednica slabija onda je dovoljna količina zimskih zaliha hrane od 13 do 16 kg. Ako u košnici imamo mladu ovogodišnju maticu zalihe trebaju biti veće iz razloga što će takva matica postaknuta hormonalnim nagonom za opstankom zalijegati mnogo više legla pa će se tako i zimske zalihe mnogo brže trošiti. Kod mlade matice zimske zalihe nebi smjele krajem Septembra iznositi manje od 16 kg meda i jedan do dva okvira perge. Ukoliko pčelama nismo ostavili dovoljno zimskih zaliha onda je neophodno pčelama sredinom ili krajem Februara ako vrijeme dozvoli otvoriti pčele i dodati im jednu ili dvije pčelinje pogače u zavisnosti od jačine društva,ponavljam ja nisam za dodavanje pogača ali nisam ni protiv, ukoliko je život pčelinje zajednice u pitanju. Ukoliko vremenski uslovi dozvole da pčelar otvori pčele krajem Februara ili početkom Marta onda to treba raditi isključivo zbog kontrole zaliha hrane. Desi se da nekim zajednicama ostane okvir ili dva meda,ista može oslabiti sa brojčanošću pčela dok neka druga zajednica na pčelinjaku zbog bržeg razvoja potroši više hrane i ima veću masu pčele a bez dodavanja okvira ili dva okvira meda ista može stradati od gladi. Znači hrana onima koje imaju višak oduzima se,i dodaje se slabijima,hrana se dodaje do krajnjih ramova a može se i krajnji ram pomjeriti do zida a jedan pun sa medom postaviti na njegovo mjesto. Ovo se može uraditi i pri nižim teperaturama zraka kada je temperatura u plusu