Farrar kosnica

Tehnika rada sa okruglim letima...

Saša Stojanović-Tehnika rada sa okruglim letima… 

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Saša Stojanović Tehnika rada sa okruglim letima…  Tehnika rada sa okruglim letima…  Šta su to okrugla leta? To su izbušene rupe na prednjoj strani nastavaka. Prečnik izbušenih leta na nastavcima je različit a kod mene je 2,5 cm. Rupe na FR nastavcima bušim na sredini i to na 7,5 cm od dna nastavka a na LR nastavcima na 10 cm. Na tako izbušene nastavke postavljam plastične regulatore leta. Sa njima se može skroz zatvoriti ili širom otvoriti okruglo leto, može se namestiti da kroz njih prolazi samo pčela radilica, čime se onemogučava izlazak trutova i matice a u košnicu se onemogućava ulazak stršljenova i osa.  Piše Saša Stojanović Kada se pčele jednom naviknu na njih njima se može regulisati intezitet izleta i uleta na jedno ili više leta. Njima se smanjuje gužva na osnovnom letu, pčelama je znatno kraći put do medišta a ako koristite matičnu rešetku kroz nju se pčele ne moraju provlačiti da bi došle do medišta.U nesnosim vrućinama njima se lakše reguliše ventilacija. Umesto da imate samo jedan klima uređaj na podnjači na osnovnom letu, vama obzirom na broj nastavaka sa kojima pčelarite svako otvoreno kružno leto na njemu predstavlja jedan klima uređaj. Regulatorima leta kako sam već rekao se reguliše intezitet ulaska i izlaska pcela, a u jesen je laksa odbrana od osa i strsljenova u slabijim zajednicama. Kako? Prosto, samo se zatvori leto gde nametnici ulaze a ostala kružna leta se otvaraju naizmenicno i po potrebi. Ose koje su navikle da ulaze na pojedinu rupu oklevaju, gube vreme i ne snalaze se najbolje dok pčele podstaknute feromonom matice ulaze u prvi otvor na koje naiđu formirajući bolju odbranu od napasnika.  Zapravo time smo im dali vremena da se bolje organizuju i odbrane od neprijatelja. Slično je i kod grabezi. Pčele pljačkašice koje su savladale odbranu na pojedinom otvoru naviknu se na njega, Čim primetimo grabež jednostavno zatvorimo otvor. Pljačkašice se gomilaju oko zatvorenog leta u nameri da ponovo uđu u košnicu. Obzirom da je tada leto zatvoreno napadnute pčele imaju vremena da organizuju odbranu na drugom letu, a pčelar ima dovoljno vremena da se organizuje i da drugim metodama suzbije pomenuti grabež. Za pojavu grabeži gotovo uvek je kriv pčelar! Kada se iznenadno pregradi plodište i stavi matična rešetka na plodište zarobljeni trutovi mogu nesmetano izlaziti kroz kružna leta. Ne treba vam uokvirena matična rešetka sa letom da bi trutovi izašli u polje. Kada se nastavak zarotira za 180 stepeni kružno leto vam može poslužiti za više namena primera radi između ostalog i za razrojavanje ili za odlaganje rojevnog nagona. Ne treba vam Snelegrova daska dovoljno je samo mreža od komarnika matična rešetka parče kartona ili najlon folija koja se postavi preko plodišnog ili pak medišnog nastavka i problem je praktično rešen. Sva će se izletnica iz podignutog nastavka vratiti u plodište a mlada će pčela ostati u nastavku što je jedan od načina razrojavanja pčela.  Dovoljno je zajednici dodati matičnjak, mladu maticu ili ostaviti novoformiranoj zajednici da povuće prisilni matičnjak. Kroz kružne otvore u proleće izlazi suvišna vlaga i C02 a kroz isti ulazi čisti kiseonik koji je potreban za razvoj mladog legla. Pošto kružni regulatori leta na sebi imaju rupičasti deo koji je zamrežen kroz njega ako je zatvoren prodire kiseonik a leglo je odmah tu nadomak otvora. U slučaju da ga otvorite u zavisnosti od inteziteta otvora leglo se pomera unazad. Kada se imaju okrugla leta (moja praksa) čak nema ni potrebe da se na podnjaci ima leto ukoliko je ona anti varozna podnjača. Probajte na par košnica, sigurno se nećete pokajati a košnica tj podnjača će vam u svako doba biti čista kao apoteka!!!  U medobranju na medišnom nastavku nije preporučljivo imati otvoreno leto pre svega zbog oticanja toplote u prolećnim danima a koje utiće na brže poklapanje i sazrevanje meda a primetio sam da isto ima i uticaja na količinu legla u plodištu. Takođe, po sili prilike odvaja se deo pčela za posao pčela stražarica koje se dodatno upošljavaju i odvajaju zbog čuvanja otvora. Zbog pomenutih razloga su kod mene pomenuta kružna leta na medišnim nastavcima uvek u toku glavnih paša u potpunosti zatvorena. Nepotrebna su i nisu svrsishodna iz pomenutih razloga a ako se zatvore pčele med brze poklapaju  i isti brže zri. Saša Stojanović Autor teksta Pčelarstvo je porodična tradicija porodice Stojanović (Petrovaradin). Prvi kontakt sa pčelama ostvario je vrlo rano još kao desetogodišnji dečak kada je svom dedi često pomagao na pčelinjaku. Od njega spoznaje pojedine tajne i sav taj čudesan i tajni svet pčelarstva. Zbog osnovnih i doktorskih studija a zatim i prirodom posla kojim se bavi nije se bavio aktivno pčelarstvom sve do 1995 godine. Saša je kako kaže pre svega hobi pčelar i pčelarstvo mu je dodatni izvor dohodka. Seleći je pčelar i stiže ma sve glavne paše. Pčelinjak drži na 3 lokacije. Na svom pčelinjaku kako sam kaže nije imao više od stotinu pčelinjih zajednica jer mu do sada veći broj ne dozvoljava stalni radni odnos. Većinom poseduje LR košnice, FR košnice a u poslednje vreme oformio je i nekoliko DB košnica. Oženjen je i otac je dvoje dece. Sa suprugom Minjom sve poslove obavlja na vreme i trudi se da na pčelinjaku bude sve u savršenom redu. Kad dobro zamedi u pomoć pristižu i deca.  Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Sajt je počeo sa radom 2016 god i najčitaniji je pčelarski sajt u regionu. Marketing je način da i dalje postoji sajt i pomaže pčelarstvu . Dragan Radanović-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

Moj nacin pcelarenja sa Fr kosnicom

Jurica Manestar Moja tehnika rada sa FR kosnicom

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Jurica Manestar Moj nacin rada sa FR kosnicom!-Premijera teksta! Moj nacin pcelarenja sa Fr kosnicom Farar košnica – budućnost pčelarstva?? Kompletna tehnika rada sa FR U doba kada više ne postoje klasična godišnja doba, kada zimi budu temperature na kopnuoko 15-20 C, kada neke zime napada i 2 metra snjega ili kada ljeta gore na 35-40 C,neminovno se postavlja pitanje kako se pčelari mogu prilagoditi svemu tome. Pomalo dolazi novo vrijeme u pčelarstvu koje se manifestira generacijskom promjenom pčelara, promjenomtehnika modernog pčelarenja, promjenom tretiranja pčela ali i neminovno promjenom tipakošnice. Piše Jurica Manestar Kada gledamo kroz povijest, tip košnice se kontinuirano mjenjao od kamenih, prekopanjeva, pa pletara, do današnjih “modernih košnica” koje uglavnom najčešće predstavljaju DB, LR te Farar košnice. DB košnica zbog svoje veličine i nepraktičnosti pomalo odlazi iz pčelarstva, pogotovo onog profesionalnog. Veći dio svijeta upotrebljava danas LR košnicu, u nekim svojim lokalniminačicama. LR košnica se pokazala kao dobar kompromis težine rada, te zbog svoje asimetričnosti(dužina nije jednaka širini) pruža mogućnost hobi i profesionalnim pčelarima da manipulacijomnastavcima I okvirima ubrzavaju razvoj pčele u odnosu na prirodni tok razvoja. Kako je nastala Farar košnica 30tih godina prošlog stoljeća, američki profesor entomologije C.L Farrar uvidio je glavnu manu klasične DB 12 košnice i prepolovio je DB12 nastavak na dva nastavka visine 17 cm. Novo nastala košnica je imala 12 malih okvira u jednom nastavku. U moderrno doba FR se smanjio na 10, pa čak i 8 okvira, zbog spoznaje da pčele ipak bolje djeluju po vertikali. Danas je FR u LR gabaritima. Najveća mana DB12 nastavka prema Farrar-u, bila je nemogućnost manipulacije plodištem košnice. Kod DB-a smo mogli u proljeće jedino čekati da se pčele same razviju. Nismo moglimanipulacijom nastavcima plodišta (DB samo jedan nastavak u plodištu) utjecati na brži razvojpčele. Isto tako problem rojenja kod DB košnice je bio teško rješiv, dok se kod FR jednostavnim prebacivanjem nastavka, plodište “destabiliziralo” za rojenje ili preveniralo rotacijama nastavaka u plodištu. FR plodište ima oko 95.000 ćelija i time je oko 35% veće odLR plodišta, šta odmah asocira na problem rojenja kod LR-a. Isto tako Farrar je osmislio sada moguće dvomatičarenje. Otkrio je da jedno dvomatično društvo daje prosječno 30-50% više meda nego dva posebna društva, sa istim brojem pčela. Naravno takva konfiguracija košnice bila je moguća samo sa plitkim nastavcima tipa FR.Danas FR košnica dobiva na popularnosti sve više. Razlozi leže u mnogim prednostima košnice niskog nastavka koja ima dvodjelno plodište. U današnje vrijeme klimatskih promjena, imati košnicu u više manjih dijelova predstavlja prednost, jednako kao i smanjenje rizika kod nesigurnih prirodnih paša. Sve više profesionalnih pčelara prelazi na FR košnice zbog njenih evidentnih prednosti. U Europi postoje danas profesionalni pčelari sa po 9000 FR košnica.Industrijske paše još uvijek više koriste LR košnice zbog velikog dnevnog prinosa, mada se FRpokazao još boljim zbog lakšeg kontroliranja rojenja i mogućnosti skupljanja sortnog meda.Odnos LR i FR je 6 FR nastavaka = 4 LR nastavka (35% razlike) Prednosti FR košniceEvo liste nekih prednosti FR košnice:– manja težina nastavka (sa medom oko 20kg)– rad sa nastavcima– ozbiljno smanjeno i kontrolirano rojenje !!!– lakše, bolje i suše zazimljavanje. Nema smrtnog prostora jer je u sredini klupka– bolji toplotni režim u zimi i u proljeće kod manipulacija podišta- 3 nastavka– osjetno brži proljetni razvoj zbog mogućnosti manipulacije plodištem– manji okviri pa nema razbijanja u vrcalici, mogućnost samoizvlačenja saća bez SO – univerzalnost nastavka za potrebe oplodnjaka ili nukleusa– lakše proširivanje košnice za cijeli nastavak SO (6,6 LR okvira)– NEMA POTREBE TRAŽENJA MATICE- dovoljno je zadimiti nastavak da matica pređe– lagana izmjena matice ili formiranja novog društva– brže poklapanje meda– pogodniji okviri za med u saću– nije nužno ožičavati okvire zbog male visine– mali medni vjenci pa med ide u medište,umjesto u plodište– svaka manipulacija je PUNO MANJI stres zajednici– više nastavaka = više mogućnosti i kombinacija– ekstremno brzo širenje pčelinjaka– veća mogućnost skupljanja sortnog meda.– svi nastavci su jednaki pa nema potrebe za polunastavcima u medištu i različitim okvirima. Evo jedne moje jednostavne tehnike rada sa FR košnicom. Kako FR košnica pruža nebrojnoraznih kombinacija zavisno od onoga šta nam treba, teško je odrediti se za jednu tehniku. Uželji da napravim tehniku koja bi trebala zadovoljiti potrebe svakog prosječnog pčelara, smislio sam hibridnu i jednostavnu tkz MSM (matica-satna osnova-med) tehniku rada sa FR. Ovom tehnikom možemo dobiti u sezoni barem 10 izvučenih novih SO, novu maticu ili novo društvo, te veću količinu meda,,,a ujedno riješiti rojenje i uzimljavanje. Priznat ćete da je slično teško ilinikako izvedivo na LR ili DB košnici radeći samo sa nastavcima. Ova tehnika upotrebljiva jehobi i profi pčelarima. Pokušat ću tehniku objasniti kroz njene faze koristeći se univerzalnimterminskim planom paša… Objašnjenje po fazama..1. fazaZimi držimo zajednice na 3 nastavka zbog riješavanja problema vlage u košnici. Volumenkošnice je veći pa nema toliko vlage u košnici. Klupko je OBAVEZNO pozicionirano u 3. i 2. nastavku, a ponegdje dira 1. nastavak. Slabija društva znaju prezimiti samo u 3. nastavku pase to korigira u ranoproljećnom izjednačavanju tj spajanju društava. 2. fazaObavezno izjednačavanje društava nastavcima radi pozicioniranja klupka u 2. i 3. nastavku.Nastavak 1. postaje novo medište i ujedno se odmah stavlja matična rešetka bez leta na nastavak 3, koji je sad na poziciji 2. Kreće i prva horizontalna rotacija ne bi li im se med stavio iznad leta te time isprovociralo seljenje meda po košnici, te samim time veća aktivnost matice.Nakon toga ne treba ništa dirati dok pčele ne napune plodište pčelama, medom i peludom. Po želji se može prihranjivati radi ubrzanja razvoja. Na kraju tog perioda moguće su i vertikalne rotacije ako ima puno pčela u košnici, nebi li se zbunilo pčelu glede rojenja. 3. fazaU prvim većim pašama kada imamo u dva nastavka plodišta puna pčela (9 do 14 okvira ZL),odvajamo gornji nastavak plodišta sa svim fazama legla, ali bez matice. Dobro zadimeći taj nastavak otjerali smo maticu u donji nastavak plodišta. Taj nastavak stavljamo na vrh kosnice a u sredini ostaju potrebita medišta. Time