Ekrem Karahodzic

"Da li je lekovita pogaca,velika pcelarska zabluda"

E.Karahodzic“Da li je lekovita pogaca,velika pcelarska zabluda“

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Ekrem Karahodzić-preminuo 2019 god. „Da li je lekovita pogača,velika pčelarska zabluda“ Pise Ekrem Karahodzic Da li je cijena pčelarskog neznanja ukalkulisana u  cijenu ljekovitih pčelinjih pogača? Naučni radnici iz oblasti pčelarstva i pčelari imaju jedinstven stav o primjeni pčelinjih pogača u pčelarstvu. Ovi prvi (naučni radnici) svojim naučnim radovima i analizama dokazali su sve negativne pojave primjene pčelinjih pogača na život pčelinjih jedinki i pčelinju zajednicu. Nesumnjivo su dokazali da pčelinje pogače u ishrani pčela utječu na dužinu života pčelinjih jedinki (kraće žive), na osnovu čega tvrde da je pčelinja pogača u ishrani pčela VELIKO ZLO. Ovi drugi (pčelari) ne osporavaju naučne spoznaje i oni tvrde, na osnovu pčelarske prakse, da su pčelarske pogače NUŽNO ZLO. Dakle, pčelari ne osporavaju naučno dokazane tvrdnje, ali većina ih u praksi ne uvažava. Pčelinje pogače su sastavni dio hrane njihovih ljubimaca. Neki pčelari svojim pčelinjim zajednicama daju pogače u svim njihovim životnim periodima (tokom cijele kalendarske godine). Drugi pčelari, koji su u „manjoj nuždi“, pčelinje pogače dodaju pčelama u njihovom najtežem životnom periodu – periodu prezimljavanja (period mirovanja) ili još u periodu priprema za zimu. Dakle, oni su deklarativno saglasni sa naučnim spoznajama i dobrom pčelarskom praksom. Međutim oni, iz njima poznatih razloga, to ne uvažavaju pa daju pogače pčelama kada su pčelama od veće štete nego koristi pa su tako njihove pčelinje zajednice konstantno u VELIKOM NUŽNOM ZLU. Pčelinje pogače se pčelinjim zajednicama u našim klimatskim uslovima daju krajem mjeseca februara na satonoše i samo tada pčelama mogu biti od veće koristi nego štete.  Na tržištu balkanskog prostora nalaze se i „ljekovite pčelinje pogače“. Proizvođači tih pogača tvrde kako liječe i preventivno djeluju na neke pčelinje bolesti, a naročito na dobro rasprostranjenu, prikrivenu i veoma zaraznu bolest NOZEMOZU. Cijena ovih pogača je veća od cijene običnih (stimulativnih) pogača. Uistinu, ova razlika u cijeni jeste cijena pčelarskog neznanja. Ogromno i nemjerljivo je neznanje svih “stručnjaka” koji preporučuju da se lijekovi za bilo koju zaraznu pčelinju bolest daju preventivno. Preventivno se ne liječe pčele. Oni koji to znaju, a mnogi znaju, imaju samo jedan cilj, a to je kako da ostvare profit na našoj pčelarskoj nevolji.  Oni ustvari da bi ostvarili ekonomsku dobit apsolutno i ne misle o našim pčelama i nama pčelarima. Šećerno-medna pogača nije pomoćna komponenta za bilo koji lijek ili ljekovitu supstancu koji djeluju na spore nozemoze u organizmu pčele. Svi poznati registrovani lijekovi za nozemozu, za veoma kratko vrijeme, razgrađuju svoja ljekovita svojstva u pčelinjim pogačama. Pored toga, bitno je naglasiti da lijekovi za nozemozu na bazi joda i njegovih izotopa, a koji se nalaze na našem tržištu te koji se dodaju u pčelinje pogače, ne mogu da djeluju na spore nozemoze u organizmu pčele. Oni mogu poslužiti kao sredstvo za tzv. živu dezinfekciju pčela, legla i pčelinjeg staništa. Važno je naglasiti da u pčelarskom svijetu van balkanskih prostora jod i lijekovi na bazi joda se ne koriste kao lijekovi, već isključivo kao sredstvo za nepotpunu živu dezinfekciju.  Odgovarajući lijekovi se ipak mogu špricom dozirati i u pčelinje pogače, ali isključivo onda kada je pogača već dodata pčelama te kada je pčele počnu konzumirati. Odgovarajući lijek se dozira u „napadnuti“ dio pčelinje pogače. Vrijeme je da pčelari pripreme pčelinje pogače. Najsigurnije je da ih sami prave po nekim od mnogobrojnih ispitanih recepata. Pčelama će biti “slađe”, a pčelarima draže i neće imati sumnju koliko je u njima škroba i drugih pčelama nepovoljnih elemenata. Fotografije:Ekrem Karahodzic Procitajte reportazu o ovom vrsnom pcelaru!Pritisni donji link⬇ Pcelarski “Don Kihot” sa Vlasica Ekrem Karahodzić Autor teksta Pelar iz BiH (Vlasic)-preminuo 2019 god. pcelari vise decenija,strucni predavac,autor mnogih tekstova,proizvodjac maticne mleci,meda,polena.Veliki pcelar i jos veci covek.  Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Pet godine od postojanja sajta (2016 god)- i preko 233.456  poseta sajtu,doslo je vreme za korak napred.Novi dizajn,koncept…Uveli smo i marketing (jedini nacin da i dalje postojimo) Dragan Radanovic-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

Pcelarski "Don Kihot" sa Vlasica

Pcelarski „Don Kihot“ sa Vlasica

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više DRAGAN RADANOVIĆ Pčelarski „Don Kihot“ sa Vlašića Reportaža i razgovor sa Ekremom Karahodžićem,čovekom koji je život posvetio pčelama! Pcelarski vetrovi  i borba sa vetrenjacama! Remek delo,  roman „Don Kihot“ je najcitanija i najvise puta prevodjena i izdavana knjiga na svetu posle Biblije.U romanu cuveni Don Kihot plemenito i  istrajno  se  bori za svoje ideale   i viziju nekog boljeg i humanijeg drustva,jurisajuci hrabro na vetrenjace.Upoznali smo Ekrema Karahodzica,pcelara sa Vlasica koji nas neodoljivo podseca na legendarni lik glavnog junaka ovog svetskog knjizevnog klasika jer Ekrem boreci se sa svim pcelarskim nedacama koje mogu snaci jednog pcelara(krada kosnica,medvedi…) uporno jurisa na svoje vetrenjace i bori se za svoju viziju zivota a njemu je to Pcelarstvo i zivot sa pcelama!Uz to na svom pcelinjaku ima i cuvenu kosnicu vetrenjacu. Ekrem Karahodzic je rodjen 1953 u Tesnju.Pcelarstvom se bavi od 1979god a zanomadio se 1983god. 1997 je osnovao U.P.“Pcela“-Tesanj.Jedan je od osnivaca Saveza pcelara Ze-Do. Kantona.U Tesnju uzimljuje oko 200 kosnica koje seli tokom godine sirom Bosne i Hercegovine na nekoliko pasa.U prakticno Pcelarstvo uveo je vise desetina ljudi koji se sad samostalno uspesno bave pcelarstvom.Iako se dugo godina bavio proizvodnjom matica,zadnjih godina se posvetio proizvodnji maticne mleci,prevashodno zbog boljih finansijskih rezultat.Usavrsio je proizvodnju maticne mleci,inovirajuci kalup za proizvodnju maticnih osnova kojim se moze odliti u proseku 4000 maticnih osnova za jedan sat. Svake godine ,posle bagremove pa se,kosnice je selio dalje ali 1997god. dolazi na Babanovac na Vlasicu i tu   ostaje.Od tada svake godine svoj pcelinjak u letnjem prirodu stacionira na Vlasicu a  odatle  u zavisnosti od pasnih prilika,pcele seli po drugim planinama,zavrsavajuci sezonu sa vreskovom pasom na Hercegovackim kamenjarima kako on kaze“Na vresku seleci pcelari,popravljaju losu sezonu“. U svojoj pcelarskoj praksi doziveo sam sve i svasta.Bilo je poplava,mina,lopova(kradje pcela,vage,opreme)prevrtanja i izvrtanja,gusenja,medveda,vukova i zmija,inspekcija i drugih sitnih zivotinja-uz osmeh nam nabraja Ekrem.Bilo je i bolesti i  gladi pcela,neuspeha i uspeha.Moja ljubav prema pcelamaje velika,neizmerna,neopisiva.Vise ne znam dali se ja bavim njima ili one sa mnom ali znam da ne mogu bez njih,pa ako nisam pcelar onda sam njihov rob -tvrdi nas sagovornik  koji je zaista veliki zaljubljenik u pcelarsvo. Kad smo ga pitali o njegovoj cuvenoj kosnici-vetrenjaci,on nam je odgovorio“Imao sam potrebu da na mestu gde je sad kosnica-vetrenjaca,postavim senzorni reflektor kako bih ometao medveda sa kojim vec dugo ratujem .S obzirom da je ova moja lokacija u neposrednoj  blizini turistickog centra nije bilo prikladno da reflektor postavim na obican stub a posto sam pcelar napravio sam polosku vetrenjacu i naselio pcelama.Po tome se moj pcelinjak na Vlasicu i  prepoznaje i postao je prava mala turisticka atrakcija. O njegovom radu snimljene su mnogobrojne TV emisije,odrzao je vise strucnih predavanja sa tematikom pcelarstva i sa zadovoljstvom  mu ustupamo prostor na stranicama  vaseg  i naseg Medpcelarskimagazin-a da nesebicno podeli sa nama svoje visegodisnje skustvo.Zanimljiva su njegova zapazanja o bolestima,V aroi,parazitima,itd.Napisao je knjigu o pcelarstvu koja jos nije ugledala svetost dana.On ce svim pcelarima sa ovog govornog podrucja podariti svoje znanje,iskustva, jer ona uistinu zasluzuju da budu zapisana i sacuvana, tako da cemo nasim citaocima u narednim objavama-postovima donositi teme iz pera Ekrema Karahodzica.   DRAGAN RADANOVIĆ Autor teksta UREDNIK SAJTA Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Pet godine od postojanja sajta (2016 god)- i preko 233.456  poseta sajtu,doslo je vreme za korak napred.Novi dizajn,koncept…Uveli smo i marketing (jedini nacin da i dalje postojimo) Dragan Radanovic-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

Vrste Varoe"

Ekrem Karahodzic“Vrste Varoe“

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Ekrem Karahodzic-preminuo 2019 god. Vrste Varoe Pise Ekrem Karahodzic Nakon otkrivanja Varo-e Jacobsoni prvih sedamdesetak godina nisu vršena njena značajnija naučna istraživanja. Prvi opis ovog pčelinjeg parazita nakon njegovog otkrića 1904. godine zabilježen je 1958. godine u Japanu.Sedamdesetih godina prošlog vijeka, kada je varoa već prouzrokovala velike štete zapadnoj medonosnoj pčeli – Apis melliferi, intenzivirana su njena naučna istraživanja. Istraživanja su vršena uglavnom na varoama koje parazitiraju na Apis melliferi gdje varoe inače ima više pa je lako bilo varou pronaći za razliku od varoa koje parazitiraju na istočnoj pčeli – Apis cerani. Zapaženo je da je varoa koja parazitira na Apis melliferi krupnija od varoe koja parazitira na Apis cerani.  Ova razlika obrazlagana je povoljnijim uslovima parazitiranja varoe na Apis melliferi koja je i krupnija od Apis cerane. Utvrđene su i velike različitosti godišnjeg prirasta varoa među zajednicama Apis mellifere i Apis cerane. Na Apis melliferi znatno je veći godišnji prirast varoa nego na Apis cerani, tako da varoa svake godine pčelinjim zajednicama Apis mellifere nanosi velike, ogromne štete, dok pčelinjim zajednicama Apis cerane nepričinjava znatnu štetu. Ove različitosti obrazlagane su genetskom neotpornošću naše pčele Apis mellifere koja nije razvila odbrambene mehanizme borbe sa neprirodno prispjelim parazitom.  Zatim, razlikom nivoa juvenilnog hormona na radiličnim i trutovskim larvama kod ove dvije vrste pčela (koji je na radiličnim larvama Apis cerana tako nizak da slabo stimulira ženku varoe da poleže jaja) a kojeg ženka varoe mora sa hranom unijeti u svoj organizam kako bi započela odlaganje plodnih jaja. S druge strane, odrasle pčelinje jedinke Apis cerane odstranjuju velik procenat varoa iz svog legla i sa svog tijela. Predpostavljano je da je Varoa Jakobsoni na svom novom domaćinu zatekla idealne uslove za svoj životni razvoj a naročito za razmnožavanje.Različit godišnji prirast varoe u pčelinjim zajednicama zapadne pčele Apis mellifere utvrđen je u različitim oblastima (arealima) njene rasprostranjenosti.Ove različitosti obrazlagane su genetskim razlikama medonosnih pčela Apis mellifere u pojedinim oblastima njene rasprostranjenosti.Na osnovu ranijih naučnih ispitivanja varoe u Evropi bila su poznata dva genetski različita tipa Varoe Jacobsoni i to: R tip (Ruski ili GER tip) i J tip (Japanski tip). Američki istraživači (Delfinado – Bakar i Houck) otkrili su različitosti u veličini tijela, broju i položaju dlačica kod varoa iz različitih oblasti njene rasprostranjenosti i na osnovu tih različitosti i njihovog porijekla odredili 3 tipa varoa i to: A tip – varoa sa Apis mellifere evropskog porijekla, B tip – varoa sa Apis Cerana i C tip – varoa sa afrikanizovanih sojeva Apis mellifera. Međutim, 1994. godine australijski naučnik Denis Anderson utvrđuje da varoa koja parazitira na istočnoj pčeli Apis cerani, opisana 1904. godine kao Varoa Jacobsoni, se ne može razmnožavati u leglu (zapadne) medonosne pčele Apis mellifere što daje sumnju da su predhodne predpostavke uopće tačne i predpostavlja mogućnosti postojanja više vrsta varoa.Višegodišnjim istraživanjima varoe koja je doktor Denis L. Anderson iz Canbere (Australija) vršio na varoama širom svijeta od 1989. do 1999. godine potvrdile su se velike genetske razlike kod varoa koje parazitiraju na pčelama u različitim oblastimaKako je dokazano da Varoa Malezija-Indonezija tip koja parazitira na istočnoj pčeli Apis cerani opisana 1904. godine, kao Varoa Jacobsoni, apsolutno ne može da se razmnožava na leglu zapadne pčele Apis mellifere nesumnjivo se može zaključiti da sva dosadašnja ispitivanja varoe vršena na Apis melliferi se ne odnose na varou vrste Varoa Jakopsoni (Oudemans 1904).  Uvažavajući nova naučno potvrđena saznanja da na Apis melliferi parazitiraju samo dva tipa varoa i da oba pripadaju jednoj vrsti varoa Varoi Destruktor – velika varoa (Anderson, Trumean 2000) ukazuju na činjenicu da su se sva dosadašnja ispitivanja varoe na Apis melliferi odnosila samo na ovu vrstu varoa. Pritiskom na link idi da reportazu o E.Karahodzicu Pcelarski “Don Kihot” sa Vlasica Pogledaj film⬇ YouTube-Animirani film o Varoi Pozivamo vas da posetite Facebook medpcelarskimagazin stranicu i da je lajkujete(na njoj su redovna obavestenja o novim tekstovima na sajtu) .Na njoj ima materijala(i bice jos vise) kojih nema na sajtu.Saljite i serujte na Facebook medpcelarskimagazin stranicu! Ekrem Karahodzić Autor teksta Pelar iz BiH (Vlasic) pcelari vise decenija,strucni predavac,autor mnogih tekstova,proizvodjac maticne mleci,meda,polena.Veliki pcelar i jos veci covek. Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Pet godine od postojanja sajta (2016 god)- i preko 233.456  poseta sajtu,doslo je vreme za korak napred.Novi dizajn,koncept…Uveli smo i marketing (jedini nacin da i dalje postojimo) Dragan Radanovic-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

E.Karahodzic "Pcelarski radovi u martu"

E.Karahodzic „Prepoznatljivi znakovi nozemoze izvan pcelinjeg stanista“

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Ekrem Karahodzić-preminuo 2019 god. „Prepoznatljivi znakovi nozemoze izvan pčelinjeg staništa“ Kako prepoznati znakove Nozemoze izvan kosnice U jutro, prije izletanja pčela, na letu oboljelih zajednica uočava se jedan broj mrtvih pčela (dvije, tri, pet, pa i znatno više) ovisno od zaraženosti pčelinje zajednice, oblika bolesti, godišnjeg doba i izlazaka pčela u predhodnom danu. Pise Ekrem Karahodzic Prve izletnice iz staništa iznose mrtve, ali i teško bolesne pčele. Većina bolesnih pčelinjih jedinki izleti iz staništa i umire daleko u prirodi, a jedan broj prizemlji svoj let, odmah po izletu, na par koraka od svog staništa. Jedan broj teško bolesnih jedinki i ne izleće, već izlazi iz svog staništa i ubrzanim hodom prelaze poletaljku i ne zadržavajući se na njoj padaju na zemlju. Ovako bolesne jedinke kada padnu na zemlju, mogu da nastavljaju da se po zemlji kreću žurnim hodom (ne u skokovima), a potom gmižu sve sporije udaljavajući se u pravcu istoka. Ovakvim ukupnim kretanjima za veoma kratko vrijeme većina jedinki (pcele pjesaci) udalji se od svog staništa gdje umiru. Mali broj, ovako teško bolesnih pčela iz svog staništa izlazi sporijim hodom zastajkujući neodlučno na kraju poletaljke.  Većina tako bolesnih pčela pada sa poletaljke na zemlju i tu, ispred staništa i umire, ali jedan broj umire na samoj poletaljci ili se u smrtnim grcevima zadrže na prednjoj strani poletaljke. Poslije dugotrajnih kiša na letu se nalazi veći broj mrtvih pčela a naravno i na podnici. Manji broj teško oboljelih radilica, a naročito starijih kućnih pčela, umire u svom staništu nakon čega ih druge pčele iznose van staništa u prirodu.Bolest kod pčelinjih jedinki u zadnjem stadiju razvoja znatno uznapreduje, ali bolesne radilice ljeti, uglavnom smognu snage da izlete iz svog staništa i umru u prirodi. U proljeće često se uočavaju bolesne ili umrle radilice na spoljnim stranama plodišta, obično prednjem. Ljeti pa i u vrijeme hladnijih dana ovakve pojave su rijetke.Na poletnoj daski i prednjoj vanjskoj strani staništa uočavaju se tragovi pčelinjeg izmeta kojeg pčele nisu dijerirale u svom letu već u mirovanju ili u hodu. Ljeti su ovakve pojave sasvim rijetke, naročito na prednjoj strani staništa, a u proljeće su česta pojava.  Ove pojave na poletnoj daskci treba razlikovati od tragova propolisa kojeg “pčele tuđice”, (obično u jesen) razgrađuju sa vanjske strane staništa. Različiti su uslovi življenja i aktivnosti pčelinje zajednice tokom jednog dana usljed čega su i uočavanja umiranja pčelinjih jedinki različita u različito doba dana. Najuočljivija umiranja pčelinjih jedinki su tokom jutra i prvih aktivnijih prijepodnevnih izletanja pčela, a naročito poslije dugotrajnih kiša. Sredinom i u drugoj polovini dana i kod teško oboljelih zajednica teže je uočiti umiranje pčelinjih jedinki. U popodnevnim satima bolesne pčele koje gmižu po zemlji uočavaju se od 20 do 30 metara ispred staništa gdje je i najveći areol njihovog umiranja.  Pčelar u praksi to područje uglavnom ne posmatra. On posmatra zemljište neposredno ispred staništa. Međutim, u popodnevnim satima i kod jako obolelih zajednica, na tom dijelu zemljišta nema bolesnih (živih) pčela. Bolesne pčele za samo dva, tri minuta odgmižu pa se udalje više od 5 metara od svog staništa, što je razlog da pčelar neposredno ispred staništa i ne zapaža bolesne pčele, a nuzda i potreba da pcelinjak mora biti uredan kako bi se ovi znakovi lako uocili. dakle, trava ispred pecelinjaka mora biti konstantno pokosena.Veći broj mrtvih pčela ispred leta pčelar lahko uoči . Sama ta pojava ozbiljan je znak da se radi o bolesti. Međutim, obično ni ova pojava pčelara ne upućuje na bolesno stanje njegove zajednice.  Pčelar ako i druge znakove nije zapazio, o uzroku smrti ovih pčela zaključuje na predpostavkama.Njegove predpostavke su najčešće pesimistične pa podcjenjuju moguće opasne uzroke smrti. Obično pčelar posumnja da je smrt pčela nastupila usljed starosti, odnosno ubrzane smjene zimskih i ljetnih ili ljetnih i zimskih pčela.  Ponekad sumnja da je do smrti došlo usljed grabeži ili zalijetanja tuđih pčela pa da je to samo rezultat njegovih dobrih, jakih neustrašivih pčela stražarica, te da njegove vrijedne radilice angažovane na važnijim poslovima nisu ih dalje odnijele već samo ubile i izbacile iz svog staništa. Kada pčelar i zapazi pojedine pčele kako izlaze na leto i padaju sa poletaljke sklon je sumnji da su i to tuđice koje su neslavno završile u njegovoj zajednici. Kada ovakve pojave pčelar učestalije zapaža njegove sumnje postaju ozbiljnije, a najčešće su usmjerene na prisustvo varoe. Međutim, tada je kasno da bi pomogao bolesnoj zajednici, nozemoza je uznapredovala i njoj se vjerovatno već pridružila i neka virusna bolest. U ovom stadiju bolesti, obično se pojavi i grabež i zajednica se raspada a bolest se prenosi u druge zajednice. Fotografije sa pcelinjaka Ekrema Karahodzica —————————— Dragi prijatelji, pčelarke i pčelari, sa zadovoljstvom Vam predstavljamo prvu knjigu, autora, doc. dr Gorana Mirjanića, pod nazivom „Ishrana pčela“.  Cijena knjige je 15 KM i možete je naručiti porukom u inbox ili kupiti direktno u našoj radnji u Gradišci. 📦👍 Knjiga je ispunjena praktičnim savjetima i tajnama uspješne ishrane pčela. Nauka, struka i iskustvo u službi očuvanja pčelinjih društava. 🔝 Cena za Srbiju je 990 din+postanski troskovi! Za naružbe iz Srbije, možete se obratiti našem distributeru: (posaljite poruku preko messenger-a na ovoj stranici)https://www.facebook.com/medpcelarskimagazin/ Ili posaljite poruku preko ovog istog sajta(pritisni dugme kontakt)ili direktno na mail: medpcelarskimagazin@yahoo.com Vaša Košnica Gradiška! Ekrem Karahodzić Autor teksta Pcelar iz BiH,pcelari vise decenija,strucni predavac,autor mnogih tekstova,proizvodjac maticne mleci,meda,polena,itd. Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Pet godine od postojanja sajta (2016 god)- i preko 233.456  poseta sajtu,doslo je vreme za korak napred.Novi dizajn,koncept…Uveli smo i marketing (jedini nacin da i dalje postojimo) Dragan Radanovic-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016