Medpcelarskimagazin/Honey Beekeeping magazine, аутор са Medpcelarskimagazin

Knjiga Z.Petrovića PČELINJI KLUBE ŽIVA PEĆ

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više PREDSTAVLJAMO KNJIGU ! Knjiga Z.Petrovića „PČELINJE KLUBE ŽIVA PEĆ“ Knjiga Z.Petrovića PČELINJE KLUBE ŽIVA PEĆ Poštovane koleginice i kolege,Nedavno se navršilo punih pola veka od kako su davnih 70-ih godina prošlog veka prve košnice ušle u dvorište moje porodice. U početku je to bilo pravo hobi pčelarstvo, i pitanju je bilo svega nekoliko pčelinjih dru- štava. Bilo je i uspeha, ali je bilo i zimskih gubitaka, pa smo povremeno ostajali i bez pčelinjih zajednica. Iskustvo je skup, ali naj- bolji učitelj u životu. Kad ti jednom objasni, razumeš. Zato nije bilo razočarenja, već se išlo dalje.U početku nismo selili pčelinje zajednice, a onda smo, unazad dve dece nije, daleko ozbiljnije zaplovili u pčelarske vode. Do relativno skoro, moj otac je radio sa AZ košnicama, dok su moj izbor bile Langstrot-Rutove i Da- dan-Blatove košnice, odnosno nastavljače. PIŠE ZORAN PETROVIĆ Dakle, sledeći porodičnu pčelarsku tradiciju, sa sve više zanosa sam ulazio u praktično pčelarstvo i postepeno uvećavao pčelinjak. Odlučno sam krenuo napred i već 2012. godine oformio pčelinjak sa oko 200 pčelinjih zajednica.Rođen sam 9. septembra 1969. godine u Kraljevu, a živim i radim u Laj- kovcu. Diplomirao sam na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, a zatim i menadžment na Univerzitetu u Novom Sadu. Dugogodišnji sam član SPOS-a, kao i više pčelarskih udruženja, a tokom jednog perioda bio sam i predsednik Društva pčelara Lajkovac. VOLEO BIH DA UKRATKO PREDSTAVIM SVOJU KNJIGU „PČELINJI KLUBE ŽIVA PEĆ“! Na početku, kroz temu,,Upravljanje pčelinjim zajednicama i apiekonomi- ja“, u najkraćim crtama su predstavljeni pčelinjaci, gde su ujedno date smer- nice i konkretno opisani načini dobijanja odredenih pčelinjih proizvoda, s ob zirom da praktično pčelarstvo nudi mnogo više od proizvodnje meda. Cilj je, svakako, da i druge kolege koje do sada nisu bile podstaknute niti motivisane da svoju pčelarsku proizvodnju upotpune proizvodnjom i prodajom svih do- stupnih pčelinjih proizvoda, da to učine. Potom se predstavlja, a zatim sistematizovano i stilizovano po naslovima sagledava, gotovo do detalja, plod višegodišnjeg rada, istraživanja i mnogih gotovo misterioznih podataka koji su se tokom praćenja zimovanja pčelinjih zajednica na otvorenom nametnuli, a potom ušli u režim višegodišnjeg po- smatranja. Sva zapažanja i iskustva su prenošena na papir, u vidu vođenja dnevnika, i posle nekoliko godina i više desetina održanih predavanja u zemlji i inostranstvu najveći deo autentičnih tekstova je prezentovan upravo ovde, u ovoj knjizi, čime se pruža mogućnost čitaocu da na jednom mestu dođe do ko- risnih saznanja podataka, neretko i sa samih linija koje idu granicom izmedu pčelarske nauke i prakse. Nikako ne smemo zaboraviti da je naš najbolji saradnik i naš najveći pri- jatelj na pčelinjaku upravo naše znanje, te je ulaganje u edukaciju i sticanje novih znanja svakako najisplativija investicija, jer se koristi do kraja života.Praćenje dostignuća u oblasti pčelarstva, te sprovodenje u praksi nekih za- ključaka i saveta iskusnih pčelara i istraživača, osnov je savremenog i racio- nalnog pčelarenja. Prema tome, nikako ne smemo eliminisati znanje da bismo dobili prostor za verovanje. Pčelarske knjige su stub stručnog usavršavanja pčelara svih profila, a ide- alne su i za uočavanje i analizu svih nedostataka u našoj pčelarskoj praksi. Ja još nisam pročitao pčelarsku literaturu iz koje se nešto nije moglo naučiti, niti sreo pčelara od koga nisam čuo nešto korisno. Upoznavanjem sa rezultatima rada, kao i tehnikama pčelarenja različitih pčelara, možemo objektivnije da sagledamo svoje angažovanje i ostvarene rezultate. Knjiga pred vama je moj pokušaj da doprinesem proširenju vaših znanja i vidika. Predgovor knjige iz pera Dr med. Milana S. Matejića Ne morate da pročitate sve pčelarske knjige da biste postali pčelar. Ali, da biste postali dobar pčelar, ovu Zoranovu knjigu, jednostavno, morate pročitati. U mojoj porodici svi su pčelari. I svi budući članovi porodice će biti, ako Bog da. Veliki broj mojih prijatelja su pčelari. I autor ove knjige je moj prijatelj, na koga sam ponosan. Zbog njegove dobrote, mudrosti, pogleda na svet, zbog njegovog pogleda na pčelarsku nauku i praksu. Autor ove knjige je obrazovan pčelar. Ne samo zato što je završio fakultet, obrazovan je jer ima obraza. Autor ove knjige je i intelektualac. Još kao mlad stekao je prave pčelarske uzore, pa je u njemu odavno izrastao intelektualni pogled i na jedan drugi svet, onaj pčelinji. Odavno sam stekao utisak da on bistrije, dalje dublje vidi dešavanja u pčelinjoj zajednici, i da je, za razliku od mnogih, na vreme shvatio koliko ne zna. A koliko Zoran Petrović zapravo zna, shvatićete kad pročitate ovu izuzetno vrednu knjigu. Svojevremeno, dok sam uređivao časopis Pčelar, potom i Srpski pčelar, upoznao sam Zorana Petrovića iz Lajkovca. Odmah sam uvideo da je to čovek koji ume, citiraću Andrića,,,u dvije brazde da ore“. Za njega je tada pisana reč bila iskušenje kome na kraju, nije odoleo. Na nagovor mnogih kolega, pa i mene, rešio je da svoje majstorsko pčelarsko znanje polako pretače u pismeno kazivanje. Tada je, naravno, shvatio da pisana reč sa sobom nosi brojne rizike, teškoće, kojima je on završetkom ove knjige uspešno odoleo. Sumirajući sopstvene utiske nakon što sam pročitao i recenzirao ovu knji- gu, uvideo sam da se autor nebrojeno puta suočio sa problemom kako da objasni neka nova saznanja, da ne ponavlja nešto što je u drugoj pčelarskoj literaturi mnogo puta rečeno, da suviše ne naglašava naučne detalje koji nisu od interesa za prosečnog pčelara, da istovremeno utiče na starije i iskusnije pčelare, a da bude od koristi i onima koji su tek uplovili u svet pčelarstva. Ja mislim da se uspešno izborio sa svim pomenutim problemima. Otići ću malo dalje, pa ću reći da je knjiga pred vama pravi poduhvat, a da autor zavreduje istinska i trajna priznanja. Svestrano obrazovan zanesen u budućnost moder- nog pčelarstva, Zoran Petrović je uložio velike napore da ova knjiga doprinese unapređenju pčelarstva u Srbiji. Velikim naporima, kroz godine rada i ne gu- beći entuzijazam, Zoran je otključao svoje mogućnosti da nam pokaže koliko je prodreo u srž problema pčelinjeg klubeta u toku najosetljivijeg perioda za pčelinju zajednicu – u toku zime. Uprkos brojnim životnim problemima velikoj verovatnoći da

MIROSLAV STOJANOVIĆ-„SATNE OSNOVE SAMO OD VOSKA!“

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više DRAGAN RADANOVIĆ MIROSLAV STOJANOVIĆ-„SATNE OSNOVE SAMO OD VOSKA!“ MIROSLAV STOJANOVIĆ-„SATNE OSNOVE SAMO OD VOSKA!“ Pčelar iz Vlasotinca Miroslav Stojanović i njegova firma za proizvodnju satnih osnova “ Satne osnove Stojanović“ su iskreni prijatelji ovog sajta i na obostrano zadovoljstvo smo napravili ovaj mali tekst u nameri da bolje prezentujemo rad i planove za budućnost ovog našeg pčelarskog prijtelja . Piše D .Radanović Na početku smo pitali našeg sagovornika kakva mu je bila ova pčelarska sezona: „Ovogodišnja pčelarska sezona iz mog ugla po prinosu bagremovog meda (jedina paša) bila je iznad proseka! Problema je bilo u otkupu meda jer u jednom trenutku otkup je stao, cena meda na tržištu nije adekvatna uloženom radu ,ne prati rast drugih cena. Po mom ubeđenju med je najbolje sačuvati za narednu sezonu i nadati se boljoj otkupnoj ceni, takođe problema je bilo i prilikom nabavke šećera za jesenju prihranu pčela,svako se za šećer snalazio kako je znao i umeo.“-kaže Miroslav pa nastavlja priču . Pčelarstvom smo počeli da se bavimo 2003 godine i pčelarimo sa DB košnicama,učestvovali smo na raznim manifestacijama i ocenjivanju kvaliteta meda sa kojih svedoče priznanja koja su nam dodeljena za kvalitet. Sa ponosom ističemo da smo dobili nagrade za kvalitet satnih osnova 2021 godine:“Šampion kvaliteta grupe Novosadski sajam“, „Velika zlatna medalja novosadski sajam“ i „Zlatna medalja za kvalitet osnova Tetovo Makedonija“. Ove 2022 godine smo dobili : „Velika zlatna medalja za kvalitet Novosadski sajam“, „Šampion u grupi proizvoda Novosadski sajam“ i „Zlatna medalja za kvalitet Tetovo Makedonija“. Osim za proizvodnju kvalitetnih satnih osnova dobijali smo priznanja i za med. Na Novosadskom sajmu poljoprivrede naš bagremov med berba 2017 dobitnik je srebrne medalje za kvalitet. Na međunarodnom takmičenju u Sloveniji, gde je učestvovalo 102 proizvođača iz pet zemalja, naš suncokretov med ocenjen je zlatnom medaljom za kvalitet. Supruga je učestvovala takođe na prestižnom međunarodnom takmičenju meda u Novom Sadu, koje je organizovao inovativni klaster ‘Panonska pčela’, te je na ovom takmičenju dobila dve zlatne medalje za kvalitet.“ Naša zemlja je bogom dana za pčelarstvo. Naš med je visokokotiran i cenjen u svetu. Trebalo bi to da iskoristimo. priča nam dalje Miroslav. Inače sredinom 2020. godine počeli smo sa izgradnjom najsavremenijeg pogona za izradu satnih osnova i sakupljanje i preradu voska. Dodeljen nam je RS broj RS470139. Objekat je odlukom komisije svrstan u KLASU 1 u skladu sa propisima Evropske Unije. Vrhunac našeg poslovanja i rezultat poštenog našeg rada je dobijanje izvoznog broja na teritoriji Evropske Unije. Sagradili smo pogon po evropskim merilima te pčelarima Srbije i Evropske Unije možemo da ponudimo proizvod po vodećim svetskim standardima. Svojim poštenim radom želimo da obezbedimo poverenje i osnovu za dugoročne odnose sa našim klijentima. Što se planova za budućnost tiče dobili smo odobrenje za izvoz na teritoriji EU i zemalja CEFTE porasli su nam apetiti i očekivanja u pregovorima smo sa budućim kooperantima koji bi nas zastupali širom EU- Pri proizvodnji satnih osnova uvek se držimo dva osnovna pravila- „Prvo pravilo je da osnove budu izrađene od najkvalitetnijeg materijala bez ikakvih dodatnih drugih primesa, bilo veštačkog ili prirodnog porekla ističući da satna osnova može biti izrađena samo od pčelinjeg voska.“Drugi zahtev koji se mora ispuniti je, pre izlivanja je sterilizacija koja je i po zakonu obavezna, a radi se zagrevanjem voska na temperaturi od 125 do 130 stepeni Celzijusa u trajanju od 40 minuta, koji se zatim hladi dok ne dostigne radnu temperaturu od 80 stepeni. Postoji toplo valjani i hladno valjani postupak izrade osnova. Osnovna razlika jeste u tome da se kod hladnog valjanja na već formiranu traku od voska utiskuju ćelije saća, a kod toplog valjanja vruć se sipa direktno na valjke i, pod pritiskom, izlivaju trake sa utisnutim ćelijama saća. Na pitanje šta misli o plastičnim satnim osnovana, Miroslav nam je iskreno odgovorio“Do sada ih nisam koristio i smatram ih lošim rešenjem kako po pčelarstvo tako i po prirodu i čitav biljni i životinjski svet,reke jezera i šume su pune plastičnog otpada moramo menjati svest o tome.“ Kolegama bih poručio za kraj ovog kratkog razgovora da u teškim vremenima po pčelarstvo ne odustaju od držanja pčela već da pčelinjim zajednicama pruze maksimalnu negu i pažnju ,a pčela će to znati da nam uzvrati punim burićima meda. Svaki iskusni pčelar poželjno je da u toku svog pčelarskog staža makar jednom neiskusnom pčelaru prenese svoja znanja kako bi pčelarstvo nastavilo da se razvija i napreduje. Naše satne osnove najjednostavnije kupiti putem naše internet stranicewww.satneosnovestojanovic.rs DRAGAN RADANOVIĆ Autor teksta Urednik sajta Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Sajt je počeo sa radom 2016 god i najčitaniji je pčelarski sajt u regionu. Marketing je način da i dalje postoji sajt i pomaže pčelarstvu . Dragan Radanović-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

SAMIR OMEROVIĆ- KAS 81 „ Čarobni pćelarski čaj „.

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više SAMIR OMEROVIĆ KAS – 81 Čarobni pčelarski čaj KAS – 81 Čarobni pčelarski čaj Ekstrakti ljekovitih biljaka kao preventiva i pomoćno sredstvo održivog razvoja i opstanka pčela Nažalost ,činjenica je da su danas pčele uslijed skrivenih globalnih pretnji divljim insektima – oprašivačima , destrukcije prirodnih staništa, posljedica globalnog zagrijavanja i uticaja na biljke cvjetnice značajno opterećene lošom ishranom koja ih iscrpljuje , umanjuje njihovu vitalnost i skraćuje životni vijek. Uzgoj pčela izvan prirodnih optimalnih staništa kao najkvalitetnijih izvora pčelinje hrane , prevelika upotreba šećera u ishrani , kontaminacija košnica korištenjem raznih hemijskih preparata je potpuno neprirodni temelj zdravog života pčela.PIŠE SAMIR OMEROVIĆU okviru modernog pčelarstva današnjice sve više je trend da se u ishrani pčela dodaju razni probiotički dodaci kao želja i nada pčelara da u moru loših posljedica preventivno kroz dobru i kvalitetnu ishranu održe vitalnost i dobro zdravlje svojih pčela . U tom pravcu jedan dio pčelara koristi raznorazne preparate i proizvode hemijskog porijekla . Međutim jedan dio ide putem korištenja ekstrakata raznih ljekovitih biljaka a koje imaju naučno dokazane izuzetne efekte u borbi protiv virusa , bakterija , gljivica, mikrosporidija, itd .Naravno mnogi ćemo reći ma koje šumskim pčelama u šumi šta davao , samo med i polen i sve ce biti u redu . Slažem se nije niko ali zato ih više u šumama i nema ili ima vrlo , vrlo malo. S druge strane prije samo nekoliko decenija nije ni bilo potrebno . Priroda je bila mnogo čistija , nije bilo te pošasti pesticida kao ni mnogih bolesti koje danas bukvalno haraju .. Ali i tada naši stari , dede , amidže , dajdže , ujaci i stričevi su koristili ljekovite biljke kao profilaktičku mjeru zaštite pcela .Kad bi ih pitali zašto to rade oni bi jednostavno rekli :“ NE ZNAM SINE ZAŠTO TO RADIM ALI ZNAM DA JE DOBRO “. Jedan od takvih izuzetnih preparata,na bazi ljekovitih biljaka , pčelarskoj javnosti poznat još od osamdesetih godina prošlog vijeka jesteKAS – 81 „ Čarobni pčelar ski čaj „. Izuzetan prirodni preparat namjenjen prvenstveno preventivnoj borbi protiv Nozemoze pčela, pomoćno sredstvo u borbi protiv Varoze pčela i profilaktičkom dejstvu na jačanju zdravlja i vitalnosti pčelinjih društava.• KAS-81 je biljni preparat koji u sebi sadrži sirovine iz prirode i koji ne ostavlja tragove u pčelinjim proizvodima a čini ga 90%, gorkog pelina lat. Artemisia absinthium iz perioda cvetanja (osušeni cvjetni vrhovi neposredno pred cvjetanje), 5% listova pelina iz vegetacije (osušenog) i plus 5%, osušenih pupoljaka bijelog bora lat. Pinus sylvestris…• Posjeduje dokazana antinozemozna dejstva, pomaže u borbi protiv varoze i stimulira razvoj pčelinjeg društva potvrđena u istraživanjima priznatih stručnjaka na polju pčelarstva ..• Svojim intenzivnim sastavom, opijajućem dejstvu utiče na povećanu aktivnost i let pčela što indirektno utiče na bolji razvoj pčelinjeg društva , higijenu košnice, …Za proljetno stimulativno prihranjivanje i pri ljetno-jesenjoj prihrani pčela i pripremi za zimu preporučuje se preventivno dodavanje u sirup ili pogače za ishranu u količinama: • KAS-81 vodena otopina 30-35 ml po litri sirupa , poželjno je da jedno pčelinje društvo dobije bar 3-5 litara ljekovitog sirupa..• KAS-81 alkoholna otopina 5-10 ml po litri sirupa , poželjno je da jedno pčelinje društvo dobije bar 3-5 litara ljekovitog sirupa.. Istraživanjima naučnika evidentno je produženo djelovanje na nozemozu ukoliko se pčelinja društva u pripremi pčelinjih društva za zimu ishranjuju sirupom sa dodatkom KAS – 81 jer isti ima produženo djelovanje akumuliranjem u pčelinjoj hrani koju će pčele upravo koristiti tokom prvog perioda zime . Uz ostale pozitivne faktore kvalitetna hrana , raspored i dovoljne količine hrane za zimu gradi izuzetno dobre uslove zimovanja pčela sa umanjenom opasnosti razvoja nozemoze tokom ranog proljetnog razvoja .Također kroz ishranu u kombinaciji za vrijeme tretiranja Varoe destructor sa drugim glavnim sredstvom (oksalna kiselina, timol, mravlja kiselina,..) ili sintetskim akaricidima pokazao je odlične rezultate u borbi protiv Varoze pčela… KAS – 81 se nikako ne smije shvatiti kao glavno sredstvo u borbi protiv Varoze pčela..Izaziva pojačanu aktivnost pčela i izlazak iz košnice, i zato ga obavezno davati u najkasnijim predvečernjim satima jer može izazvati grabež kod pčela. Navešćemo samo neke od mnogobrojnih istraživanja preuzete iz knjige čika Jove Kantara „Sa zdravim pčelama u XXI. vek“, kao što su rezultati istraživanja profesora dr Jože Rihara i Janeza Firma sa Biotehničkog fakulteta Univerziteta u Ljubljani. Naime, u svojim istraživanjima na zadatu diplomsku temu, Janez Firm sa Ljubljanskog univerziteta je utvrdio da je laboratorijskim nalazom prisutnost noseme bila negativna. Kada je mrtve pčele stavio pod mikroskop, spora nozeme nije bilo u društvima koja su hranjena šećernim sirupom sa dodatkom KAS-a, a imala su i upola manje mrtvih pčela po košnici u jednom mesecu (prosečno 48:85). Nozema je nestala, piše Firm, iako je ranije imao i 30% uginulih pčelinjih zajednica, mada je preventivno lečio, kako sam kaže sad fumagilinom, sad belim lukom, sad apinosemom, sad kombinovano, a učinka nikakvog nije bilo, kao i da ih nisam lečio. Posjeduje antiVarrozna i antinozemozna svojstva, a uspešno deluje i kao stimulans na brzi razvoj pčelinjeg rano-prolećnog i kasno-letnjeg legla na velikim površinama saća. I ako ne spada u red najefikasnijih akaricida, vrednost mu je u tome što ga možemo koristiti u svako doba kada pčele posećuju hranilicu, bez negativnih posledica po pčelinju zajednicu.V.I. Vinokurov istraživač na Državnom poljporivrednom univerzitetu u Voronježu (Rusija) odvar od pelina pravi po receptu gdje 50 grama suhog isitnjenog pelina (lišće i gornji dijelovi biljke sa cvjetovima) i jednog litra ključale vode. Odvar stavi u tamnu posudu i ostavi da odstoji dva dana. Tako dobijeni čaj u dozi od 100 ml doda na litar sirupa 1:1, pa svako pčelinje društvo prihrani sa 6 litara ljekovitog napitka.Inž. Ferid Velagić pčelar (220 pčelinjih zajednica) uzgajivač matica, iz Stare Solane kraj Tuzle, je rat s Varroom dobio bez hemije i nema problema sa bolestima u košnici i u pčelinjaku. Pre 30 godina, od 220 pčelinjih društava koliko je zajednica imao u pčelinjaku, Varroa mu je ostavila samo 12 slabića, i ako je koristio sva hemijska sredstva koja su „lečila” Varrozu. „Ja

Da li Varoa napada Australiju

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više preuzeta vest Da li Varoa napada Australiju Australija je posljednji naseljeni kontinent na Zemlji koji još uvek nema Varou ali parazit Varoa je otkriven u nadzornim košnicama u luci Newcastle javili su mediji u Astraliji ! U blizini glavnih luka australijskih primorskih gradova nalazi se grupa pomno nadgledanih košnica dizajniranih za otkrivanje parazita varoe koji ima potencijal da desetkuje pčelinje populacije.Unutar svake stražarske košnice nalazi se traka sa nekim od sredstava protiv varoe koje će ubiti varou. Košnica ima mrežastu podnjaču sa uloškom tako da će svaka grinja koja je ubijena pasti na ljepljivi papir ispod. NADLEŽNE DRŽAVNE SLUŽBE STALNO NADGLEDAJU TE KOŠNICE (Nacionalni program za nadzor štetočina u pčelama je sistem ranog upozorenja). Broj košnica u SAD-u opao je za oko 30 posto a populacije pčela se smanjila u Novom Zelandu-u za 70 posto kada je varoa svojevremeno stigla tamo. Ministar poljoprivrede NSW-a Dugald Saunders rekao je da je zona biološke sigurnosti sada postavljena oko luke Newcastle i da su kontaminirane košnice obezbedjene. Doneta je odluka da se lokalnim pčelarima u krugu od 50 kilometara od luke ne dozvoljava da premeštaju košnice i sele a to važi i za opremu. „Situacija je zaista zabrinjavajuća. Sada pozivamo pčelare širom države da pomognu u zaštiti pčelarstva“, rekao je gospodin Saunders.“Varoa je očigledno najozbiljnija štetočina za pčele u celom svetu.“Gospodin Saunders je takodje kazao da bi pojava Varoe u Australiji sigurno koštala poljoprivrednu industriju najmanje 70 miliona dolara godišnje a možda bi gubici finansijski bili i veći.TREĆINA HRANE zavisi od oprašivanja pčela, a neki plodovi poput badema, borovnica, avokada i jabuka potpuno zavise od oprašivanja. Austrailjsko veće za pčelarsku industriju saopštilo je da blisko sarađuje s Odsekom za primarnu industriju NSW-a.“Stvarno smo uvereni da je izolacija uspešna“ -rekao je vršilac dužnosti izvršnog direktora Danny Le Feuvre .Rekao je da NSW DPI ima osoblje koje ide od vrata do vrata i posećuje pčelare kako bi se uverili da su sve košnice evidentirane u području Newcastlea. „Također ćemo uspostaviti komunikaciju u lokalnom području za sve pčelare… koji imaju košnice u dvorištu ili koji znaju za postojanje rojeva u prirodi „, rekao je gospodin Le Feuvre.“Na taj način ćemo moći pronaći sve košnice i zaista prevladati ovu situaciju.“ Izvor: abc.news Varroa mite detection at Port of Newcastle threatens Australia’s bee industry DRAGAN RADANOVIĆ preveo i obradio tekst UREDNIK SAJTA Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Pet godine od postojanja sajta (2016 god)- i preko 233.456 poseta sajtu,doslo je vreme za korak napred.Novi dizajn,koncept…Uveli smo i marketing (jedini nacin da i dalje postojimo) Dragan Radanovic-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

Radoslav Stupar-Smisao tj. svrha Termodaske

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više radoslav stupar Smisao tj. svrha Termodaske Premijera teksta Smisao tj. svrha Termodaske Sposobnost pčele da nakuplja masno tkivo tj. sposobnost društva da preko legla PRETAČE masno tkivo u med a onda med ponovo preko legla u masno tkivo, mu omogućava da reaguje na sve promjene u prirodi, koristeći istu tj. da se pretakanjem pomenutog masnog tkiva pripremi za zimu i da je preživi. Pčelareći obraćamo u prvoj liniji pažnju na društvo gledajuci u njemu jedan organizam, a njegujuci ga kroz pčelarsku sezonu, podržavamo njegov prirodni način života. Piše Radoslav Stupar E kad kažemo prirodni način života, ne možemo više mimo plodista tj. mimo funkcije istog u prirodnom staništu.. Iz gore pomenutih redova vidimo da društvo kako godina prolazi reaguje ne razmišljajući jer inteligencija pčele se najvećim delom izražava urodjenom reakcijom. Reagujući društvo opšti sa prirodom i ovisno o dobu godine, pretače hranu preko legla u masno tkivo i obrnuto. Direktno od uspeha ovog pretakanja ovisi i masnoća buduće pčele a od izražaja iste tj. količine masnog tkiva zavisi i njena snaga. Znači što je jedinka masnija to je vitalnija. Onda iz ovog proizilazi da je definicija jakog društva kratka i jasna: što veći broj što masnijih pčela. Prirodno stanište zbog svoje prostorne ograničenosti, omogućava društvu “proizvodnju” masnih pčela uz povoljnu mikro klimu, istovremeno dozvoljavajući pojave svih onih željenih osobina, koje u današnjem pčelarstvu ne dolaze do izražaja. Ne dolaze do izražaja zbog prevelikog plodišta koje pčelar permanentno povećava. Ove osobine se definišu kroz higijensko ponašanje društva koje se opet izražava kroz intenzivniju njegu legla, čišćenje ćelija, čišenje površina u i oko plodišta kao i medjusobno čiscenje. Pomenuto higijensko ponašanje društva dolazi do izražaja i u borbi društva protiv varoe, napadajući je u ćeliji ili na pčeli kao i otvaranjem i ponovnim zatvaranjem ćelija. Rezultat prirodnog staništa je zdrava i vitalna pčela, spremna za opštenje sa prirodom. U prirodnom staništu društvo pokrećući leglo počinje pretakanje zimskih zaliha hrane preko njege legla u mladu pčelu, što je prvi stepen pretakanja.Velike količine polena po unosu u stanište budu deponovane i kroz taj unos u prvom momentu matica bude blokirana. Ali opet zbog svoje prostorne ograničenosti u sledećem periodu, prirodno stanište omogućava matici postizanje dominacije u plodištu kroz pojačano zaleganje. Onda ova dominacija matice u ovisnosti od količine pojave nektara u prirodi, reguliše pomenutu količinu polena u plodištu trajno. Znači zbog nedostatka mesta u plodištu tj. u prirodnom staništu, uneseni polen više ne bude odložen trajno, već po potrebi unešen i trošen .Izlaskom više generacija pčela, postiže se “višak” pčela, a pošto ovaj “višak” pčela društvu vise nije potreban u plodištu, ovo stanje slobode onda podstiče kako nakupljanje masnog tkiva tako i pojavu higijenskog ponašanja društva. Nakupljanje masnog tkiva kod ovih “slobodnih” mladih pčela je drugi stepen pretakanja a rezultat su masne pčele. Znači, zbog prostorne ograničenosti plodišta u prirodnom staništu , pojavljuju se “slobodne” pčela, koje onda postaju masne proljetne pčele. Čitav ovaj proces pretakanja i proizvodnje masne pčele, opet zbog prostorne ograničenosti prirodnog staništa bude obavljen brzo tj. prije ili uoči neke obilnije paše u proljece.Drugim rečima, pojava masnih pčela je u ovom momentu moguća samo zato što niko ne proširuje plodište, gde bi pomenuto masno tkivo bilo potrošeno forsiranjem legla a ne akumulirano. Znači, opet zbog ograničenosti prostora prirodno stanište omogućava društvu brz proljetnji razvoj jer se ne radi o velikom broju jedinki koje društvo čine tj. koje moraju postati masne.Tim je ovo društvo nakon nakupljanja masnog tkiva tj. pojave odredjenog broja masnih pčela spremno za zadnju fazu a to je rojenje.Pojavom paše društvo zatrpava maticu tj. plodište nektarom i polenom, praveći pergu, da bi po rojenju mlada matica imala spremno plodiste za formiranje novog društva.Kroz proizvodnju masnih pčela u predhodnom periodu, prirodno stanište je omogućilo roju dobar start na novoj lokaciji jer je dobar dio tih masnih pčela u sastavu roja koji ako je kvalitetan izgleda ovako:“3 kg tezak roj sadrzi 1 kg pcela, 1 kg meda i 1 kg masnog tkiva.“ Cilj prirode je da društvo napuni staro stanište medom i pergom, odgoji masne pčele, ostavi mladom društvu dobro odgojeno leglo i matičnjake i izroji se. Cilj pčelara je da društvo prije pojave nektara u prirodi uzgoji što veći broj masnih pčela, da iste unesu velike količine nektara, odgoje kvalitetno leglo i da se ne izroje. Da bi pčelar pomenute ciljeve postigao, potrebna mu je zdrava i vitalna pčela tj. brojno društvo sastavljeno od masnih pčela kao i simulacija funkcije plodišta iz prirodnog staništa .E tu ne možemo mimo termo daske.Korištenjem termodaske smo u stanju od svake košnice u svako godišnje doba kreirati plodiste kod bilo koje rase pčela, uzimajući u obzir njene potrebe u datom trenutku. Plodište kreiramo po uzoru na prirodno stanište tj. njegovu zapreminu prilagodjavamo termodaskama snazi društva tj. matice . Onda nam odnos snage matice i količine polena u plodištu služe za uvid u stanje društva i upućuje nas na sledeće korake pri radu sa društvom. Matičnom rešetkom vršimo podelu prirodnog staništa odvajajući med od legla, tim postupkom a uz opet termodaske postižemo kompaktnost legla. Ova kompaktnost legla onda omogućava održavanje povoljne mikro klime u plodištu, čiji je rezultat dobro odgojeno leglo tj. dobro odgojena pčela. Da bi za razliku od društva u prirodi postigli veći broj masnih jedinki u proljeće, njegujemo društvo prihranjujući ga po završetku pčelarske godine. Termodaske društvo izoluju tj. štite ga kako od hladnoće tako i od toplote i time omogućavaju pomenutu povoljnu mikro klimu u plodištu i tokom ljeta. Ovom njegom i prihranom omogucavamo društvu, optimalne uslove pri razvoju. Onda ovaj optimum garantuje velik broj zimskih pčela a to je ujedno zadnji i treći stepen pretakanja. Znači, na ovom mestu govorimo o zimskim pčelama a ne o masnim. Zašto, kada govorim o masnim pčelama mislim na one pčele koje se tokom godine mogu pojaviti u društvu ovisno na koji način pčelar pčelari jer su eventualno prvo slobodne a mogu uslovno postati masne. Slobodne su do momenta dok društvu ne zatrebaju a to je najkasnije sledeća paša.

Dražen Špančić- SATNE OSNOVE KAO NOVO PLODIŠTE

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Dražen špančić SATNE OSNOVE KAO NOVO PLODIŠTE SATNE OSNOVE KAO NOVO PLODIŠTE“ Davno sam napisao ovaj tekst i tehnologiju koju sam usvojio na svom pčelinjaku. Nekim mojim novim prijateljima dobro će doći da ga pročitaju….Pišući razne tekstove po forumima, neki prijatelji pčelari su se zainteresovali za način rada koji sam usvojio u svojoj praksi i želji da ga primjene na svom pčelinjaku. S obzirom da je teško svakom pojedinačno opisati tehnologiju rada satnim osnovama, odlučio sam napisati tekst i da ga podijelim sa svima vama, kao plod dobre suradnje i odnosa među prijateljima.PIŠE D.ŠPANČIĆTEKST JE PRVOBITNO OBJAVLJEN U ČASOPISU HRVATSKA PČELA 2017g Ubijeđen sam, složiti ćete se samnom kako je zdravo saće u plodištu pluća košnice, koja u svakom momentu moraju da dišu punim kapacitetom, bez dodatnog opterećenja, kako u zimskom periodu, tako i za vrijeme aktivne sezone naših ljubimica. Iako pišem sa kontinentalnog dijela Hrvatske, gdje se klima znatno razlikuje od ostatka dijelova na Balkanu, ipak moram napomenuti kako su nam paše svima manje-više podjednake, sa napomenom kako neke paše dođu ranije a neke kasnije. KOMPLETNA ZAMJENA SAĆA U PLODIŠTUPčelarim LR košnicom i pokušati ću vam predstaviti svoj način izmjene kompletnog saća u plodištu do završetka bagremove paše, na način da se buduće plodište sastoji od deset satnih osnova. Da bi pčelari bili uspješni u ovom postupku moraju imati satne osnove od čistog voska (bez primjesa parafina, loja i sl..) uzimljene snažne zajednice, velike zimske zalihe hrane i solidnu proljetnu pašu. Ako ispunjavate ova četiri uvjeta, onda imate šanse promijeniti kompletno saće u plodištu, bez gubitaka snage pčelinjih zajednica i smanjenih prinosa do kraja bagremove paše, a nekada i ranije. Kvalitetno uzimljene zajednice na početku listopada zimuju na minimalno 18kg hrane (najbolje meda), kroz zimu troše rijetko kada više od 6kg da bi na kraju veljače imale u zalihi odokativnih 12kg hrane. Pomenute zajednice ako su zdrave ne trebaju pomoć pčelara nego se samostalno razvijaju u super jake pčele spremne da iskoriste sve nadolazeće paše, naravno u skladu sa mogućnostima koje joj nude vremenski uvjeti. Nakon dodavanja oksalne kiseline ne uznemiravam zajednice sve do početka veljače kada vršim kratki brzi peglad kako bi utvrdio zdravlje pčela i količinu hrane dostupne pčelama u klupku. Uglavnom tako kvalitetno uzimljene pčele ne mogu da probiju mednu kapu ali iz sigurnosti izvršim pregled i dodajem po potrebi prve pogače, kako se ne bi dogodilo da nam zajednica ugine od gladi na centralnim okvirima i nemogucnosti da si prinese hranu sa bočnih okvira meda usljed hladnoće. Sljedeći brzi pregled radim krajem veljače kada dodajem svim zajednicama prve pogače ili kristalni med 1kg po zajednici. Postavljam utopljavajući materijal (foliju) i ne poduzimam više ništa sve do perioda sedam dana pred cvatnju divlje trešnje. Kako mi se plodište u tom periodu godine još uvijek nalazi u gornjem nastavku, postavljam matičnu rešetku sa pomoćnim letom izmedu dva nastavka i vraćam košnicu u prvobitan položaj (dolje prazno saće dok se gore I dalje nalazi plodište).Od početka marta pa do početka cvjetanja trešnje pčele pojedu jednu pogaču.Nije potrebno zajednice dodatno prihranjivati jer preostala zimnica sasvim je dovoljna da razvija snažne jedinke. Ako pomenutom društvu pridodamo i eventualne proljećne unose svhatiti ćemo kako naše pčele žive u obilju nektara, meda i cvjetnoga praha. Početak cvjetanja divlje trešnje jasan je pokazatelj kako je proljeće već uzelo maha, dnevne temperature nerijetko su i iznad 20c, pčele užurbano rade i unose razne boje cvjetnoga praha što je dokaz da se priroda opasno probudila i daje svoj maksimum. Veliki broj pčelara tada rotira svoje nastavke, prevješava leglo i slične mukotrpne poslove kako bi natjerali svoje pčele na brzi razvoj u svrhu ostvarivanja visokih prinosa na bagremu. Ja osobno ne mučim se toliko nego otvorim košnicu i na postojeće plodište postavim nastavak sa 10 satnih osnova, na novododani nastavak postavim novu pogaču, preko pogače postavim foliju i poklopim košnicu. Stavim prst u uho i ne uznemiravam pčele narednih dvadesetak dana. Uopće me ne brine situacija da li će biti hladnoće, kiše, snijega i ostalih vremenskih nepogoda. Koliko god u ovom vremenskom periodu padala kiša i bilo hladno za toliko će se i razvoj biljaka zaustaviti, bagrem će kasnije cvjetati i opet sve dođe na svoje. Pčele iz plodišta stvarale su temperaturu koja se zadržavala pod foliom gornjeg nastavka i grijala je pogaču. Pogača mami pčele koje rade tzv lanac i spajaju se sa plodištem. Kako konzumiraju pogaču tako mlade pčele grade satnu osnovu i preslaguju med iz starog plodišta u novo. Dakle, nisam otvarao košnice od početka cvjetanja trešnje pa sve do kraja cvijetanja jabuke. Pri završavanju cvjetanja jabuke otvaram svoje zajednice i u većini slučajeva pronalazim staro plodište zaleženo u potpunosti ali i izgradenih 5-8 satnih osnova u koje je prešla matica i zasnovala svoje novo leglo u novom nastavku. Ovisno o godini nekada pčele u potpunosti izgrade svih 10 satnih osnova a nekada 5 osnova, što ovisi o pašnim prilikama i općenito medonosnom proljeću. Važno za napomenuti kako mi se nikada nije dogodilo da mi pčele ne izgrade minimalno 5 satnih osnova bez obzira na proljetnu hladnocu, mrazove i sl. Otvorivši naše košnice na kraju cvjetanja jabuke vršimo sljedeće radove. Naše novo i staro plodište privremeno sklanjamo u stranu kako bi došli do donjeg nastavka. Donji nastavak također uklanjamo i na njegovo mjesto stavljamo naše novo plodiše djelomično izgradeno, preko novog plodišta stavljamo nazad matičnu rešetku, na matičnu rešetku vracamo staro plodište, da bi na staro plodište postavili prazan nastavak koji se do sada nalazio na podnici. Ovim načinom zapravo smo zamjenili prvi i treći nastavak dok je staro plodište ostalo na mjestu gdje je i prije bilo.Spuštanjem novog plodišta na podnicu u većini slučajeva spustili smo i maticu jer matica se u proljeće uglavnom nalazi na djevičanskom sacu. Kako bi bili sigurni gdje vam se nalazi matica dođite na vaš pčelinjak nakod tri dana i provjerite ima li u starom plodištu friških jaja. Ako jaja nema možemo biti sigurni da je matica dolje ali ako u starom plodištu

SAMIR OMEROVIĆ-ŽIVOT PČELA BRDSKOPLANINSKIH PODRUČJA BiH (FEBRUAR-APRIL)

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više SAMIR OMEROVIĆ ŽIVOT PČELA BRDSKOPLANINSKIH PODRUČJA BiH (FEBRUAR-APRIL) ŽIVOT PČELA BRDSKOPLANINSKIH PODRUČJA BiH (FEBRUAR-APRIL)“ Obzirom na česte upite mlađih kolega , šta i kako raditi tokom februara mjeseca a shodno svim mojim mnogobrojnim objavama , probaću da u ovom postu opišem svoja zapažanja i svoju pčelarsku praksu koja se prije svega odnosi na iskustva u brdskoplaninskim područjima iznad 800 mnv u kojima pčelarim . To je pojas šuma Bukve i jele sa ili bez smrče , padinski položaj okrenut jugu i jugoistoku iznad kojeg se uzdiže jedna od najvećih planina Vranica 2107 mnv . Kao temelj objašnjenja šta i kako a obzirom na praktični smisao objave vezaću se na objašnjenja razvoja pčela i uporednog cvjetanja medonosnog bilja kao glavnog pokretača sveukupnog života pčelinjih društava . A neću ni pominjati sta smo to trebali uraditi još u avgustu prošle godine pa sve do sad , uradili smo što smo uradili , sad trebamo raditi dalje, podržavati , sanirati posljedice , unapređivati itd … Piše Samir Omerović Za pčele kontinentalnih područja , brdsko-planinskih regiona BiH, februar mjesec ujedno predstavlja kraj prve polovine pčelinjeg zimskog perioda ( ne kalendarskog) , kada se iz dana u dan sve više i više počinje buditi instinkt obnove pčelinjeg društva. Pčele uglavnom obave prve velike pročisne izlete u drugoj polovini januara, a već se tokom februara pojavljuju i prve biljke šumske-proljetnice ( nerijetko su tu Erica carnea – crnjuša, Galanthus nivalis – visibaba, Leucojum vernum – drijemovac, Crocus neapolitanus – šafran, Corylus avellana – lijeska, Cornus mas – drijen, Viscum album – imela, Helleborus odorus – kukurijek, Primula vulgaris – jagorčevina, Eranthis hyemalis – ozimica, …) koje na osunčanim i kamenitijim položajima počinju stidljivo otvarati cvjetove i obezbjeđivati prve količine prijeko potrebnog polena i nektara za pčelinja društva. Karakteristično za sve rane proljetnice , rane medonosne biljne vrste jeste da su uglavnom zastupljene na nezaklonjenim položajima svijetlih i toplijih pojasa hrastovo grabovih i bukovih šuma kontinentalnog područja i naročito svih njihovih degradacionih oblika, uz rubove šuma, šumskim čistinama i slično gdje im okolna vegetacija visočijeg drveća pruža adekvatnu zaštitu od mrazeva. U takvim uslovima koristeći sunčevu inslocaiju i dobre uslove zemljišta ove biljke vrlo rano počinju sa cvjetanjem i obezbjeđuju pčelama prvu prijeko potrebnu pčelinju pašu. Idući iz dana u dan u februaru mjesecu dani su sve duži, sunce visočije a sve češći su naleti toplijih južnih strujanja zraka koji nadvladavaju hladne struje sjevera. Sunce je svakim danom visočije i pod oštrijim uglom obasjava naš pčelinjak pri čemu se i toplotni i svjetlosni efekti na pčelinjak značajno pojačajavaju. Kada su pčelinjaci još smješteni na toplijim osunčanim ekspozicijama bez zasjena prirodnog ili vještačkog porijekla, pčele značajno iskoriste podnevni dio dana u korištenju prve februarske-polenske paše.Pozicija pčelinjaka u odnosu na osunčanost u zimskom periodu je od vitalnog značaja za razvoj pčelinjih društava i iskorišćenje rane februarske polenske paše. Naime februar mjesec je vrlo kolebljiv po temperaturama pa čak i kad imamo toplija južna strujanja zraka ili lijep i sunčan dan koji stvara povoljnu temperaturu za cvjetanje prvih biljaka proljetnica vrlo je bitno gdje se pčelinjak nalazi. Ukoliko je pčelinjak smješten na toplijim ekspozicijama (prisojne strane ekspozicija S, SE, E i SW) i ako su leta košnica okrenuta jugu, u i oko pčelinjaka vladaće povoljni temperaturni efekti koji će dozvoliti pčelama izlazak i korištenje pčelinje paše. Suprotno uslovi temperature na pčelinjacima hladnijih ekspozicija biće lošiji do te mjere da će pčele ili vrlo malo izlaziti i koristiti ranu polensku pašu ili neće nikako izlaziti. Ovo je vrlo bitna činjenica koja se prilikom osnivanja pčelinjaka mora obavezno uzeti u obzir. Ukoliko se pčelinjak nalazi ne samo na hladnijim ekspozicijama slabije osunčanosti već i na toplijim ekspozicijama ali u zasjeni bilo kakvog prirodnog ili vještačkog objekta značajno će manje biti u uslovima povoljne temperature i osunčanosti da iskoristi pčelinju polensku pašu. Temperatura zraka na osunčanim pčelinjacima može i po nekoliko Cº biti visočija od temperature zasjenjenih pčelinjaka. Tih nekoliko stepeni u i onako minimalnim temeparaturama koje vladaju u februaru mjesecu i obezbjeđuju cvjetanje prvih proljetnica značajno utiče na vrijeme provedeno u korištenju polenske paše od strane pčela . Taj vremenski raspon u toku dana korištenja rane polenske paše je vrlo bitan za sveukupni razvoj pčelinjih društava. Pčelinja društva na pčelinjku koji je na toplijim ekspozicijama, nezasjenjen, značajan dio dana iskoriste na skupljanju polena i nektara sa prvih biljaka proljetnica. ( Pri tome morate imati u vidu činjenicu da rana polenska pčelinja paša uglavnom u najvećem dijelu pčelama obezbjeđuje polen i vrlo skromne količine nektara ). To je tako i to ne možete izmjeniti , izuzev slučaja kada se pčelinjaci nalaze u području gdje imamo veliku zastupljenost Erica carnea – zimocvijeta i uz povoljne uslove mogu sakupiti i lijepe količine nektara . Ova biljka je blagodat za pčelinja društva u neposrednoj blizini gdje je već ima tokom ranog proljetnog aspekta i pruža velike mogućnosti dobrog razvoja pčelinjih društava . Erica carnea – crnjuša je zimzeleni grm do 50-tak cm visine uspravnih ili puzavih stabljika i lakhko lomljivih grana. Ima vrlo dobro razvijen korijenov sistem i odlično veže zemljište. Jednodoma je entomofilna i izrazito kalcifilna vrsta. Razmnožava se dobro sjemenom ali i vegetivnim putem. Jedna je od najranijih vrsta po cvjetanju naših krajeva, nerijetko u nešto toplijim periodima nekih zima počinje sa cvjetanjem već krajem januara mjeseca. Najviše je rsprostranjena u bazifilnim šumama crnog i bijelog bora, bora krivulja i često u crnograbovim šumama unutar pojasa hrastovih šuma. Izrazita je kalcifilna vrsta ali se sem na krečnjaku i dolomitu javlja i na serpentinu, gdje prekriva velike površine. Što se tiče visinskog dijapazona rasprostranjenja ide i do 2000 m.n.v. Prema našim autorima (Šimić.,Momirovski.,Ćerimagić., i Sitarić.,) u povoljnim uslovima toplote i vlažnosti zemljišta može da izluči značajnu količinu nektara ( skala 1 do 4) u grupi 3 i polena 1 grupa (skali od 1 do 3).Obzirom da počinje vrlo rano da cvjeta već početkom februara mjeseca i da je široko rasprostranjena u brdsko-planinskim područjima BiH

Spermoteka matice Apis melífera

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više DRAGAN RADANOVIĆ Spermoteka matice Apis melífera Seksualni život matice 8 deo Spermoteka matice Apis melífera Seksualni život matice 8 deo Spermoteka matice Apis melífera je organ zadužen za reprodukciju. Proces reprodukcije počinje oplodnjom, kako bi matice primile spermu različitih trutova , zbog njihovog poliandričnog ponašanja (parenje sa više mužjaka). Završava se kada se vrati u košnicu koju više neće nikada napustiti osim u slučaju rojenja (neki autori tvrde da matica više puta izlazi iz košnice na parenje). Polno zrela MATICA postaje 21. dan, a na oplodnju s trutovima izleće 22.-24. dana. Oplodnja sezbiva u vazduhu na visini od 10 do 30 metara. Spermu trutova matica sprema u spermoteku i iznje matica oplođuje jajašca prilikom nošenja. Reprodukcija zahteva direktnu interakciju između sperme i jajašca, te između molekula koji čine mušku semenu tekućinu i žlezdanih i epitelnih stanica u ženskim reproduktivnim organima. Reroduktivni trakt matice medonosne pčele ( Apis mellifera ) podeljen je na gornji i donji deo. Gornji deo sadrži jajnike i jajovode, dok donji deo sadrži organ za skladištenje sperme (spermatheca), pomoćne žlezde i genitalije. Upravljanje spermom (čuvanje, održavanje i oslobađanje iz skladištenja) i oplodnja se dešavaju u donjem reproduktivnom traktu matice . Uprkos važnoj ulozi koju skladištenje sperme igra u reprodukciji, molekularni mehanizmi pomoću kojih se spermatozoidi održavaju u održivom stanju unutar ženskih spermateka ostaju nepoznati. Matica mora pohraniti dovoljno sperme da oplodi jajašca koje proizvodi u jajnicima. Osim toga, mora STALNO održavati visoku stopu proizvodnje jaja, jer MORA položiti i do 1.500-2.000 jaja dnevno u sezoni snažne opskrbe hranom. Zdrava i kondiciono spremna, matica je sposobna da skladišti i održava spermatozoide trutova u životu i dobrom stanju u njenoj spermoteci skoro do kraja života. Spermoteka Apis mellifera Spermoteka je organ za skladištenje sperme, uobičajen u reproduktivnom sistemu mnogih insekata i drugih beskičmenjaka. Isto tako, kod Apis melífera samo su matice opremljene ovim organom, budući da su funkcionalne. S druge strane, kod pčela radilica je vestigijalan, odnosno imaju ga u nefunkcionalnom, rudimentalnom obliku, iako se može razvijati prema potrebi. Nalazi se u abdomenu, u obliku je kugle, spojen je sa jajovodom. Ima više od jednog milimetra u prečniku, a zid se sastoji od sloja epitelnih ćelija okruženih gustom mrežom finih traheja podržanih površinom zida na kojoj se nalaze žlezde. Posebni fiziološki uslovi omogućavaju da se spermatozoid sačuva godinama u stanju mirovanja, sa vrlo niskim metabolizmom, održavajući svoju sposobnost oplodnje. Spermatozoidi trutova dobijaju potreban kiseonik i hranljive materije u spermoteci tako da su uvek spremi za aktiviranje i migraciju sperme. Spermoteka se satoji od velikog broja različitih proteina i drugih elemenata odgovornih za održavanje vitalnosti sperme, koji djeluju na različite načine. Kao antioksidativni enzimi, uključeni u energetski metabolizam, supstance sposobne da smanje brzinu metabolizma ili zaštite spermu od potencijalnih hemijskih ili infektivnih oštećenja. Kako matica stari, ona će početi da polaže manje oplođenih jaja, proizvodeći više trutova i manje pčela radilica .Zbog degeneracije ćelija zida spermoteke koja može negativno uticati na spermatozoide, tada pčelinje društvo odlučuje da je došlo vreme za zamenu stare matice. Ekološki stresori, kao što su široko korišteni pesticidi, snažno utiču na reproduktivni potencijal kao i na genetsku raznolikost . Izloženost ovim hemikalijama može dovesti do zdravstvenih problema u pčelinjem društvu čak i na subletalnim nivoima Na primjer, izlaganje fipronilu od 0,1 μg/L narušava plodnost trutova i ima štetne posledice po reproduktivni potencijal matica ( Kairo et al., 2016. ). Temperatura takođe može biti ekološki stresor koji utiče na reproduktivni potencijal. Na primer, tokom otpreme matica pčelarima, kada su matice izložene ekstremnim temperaturama (<8°C i >40°C), smrtnost sperme pohranjene u spermateci je 50% ili više ( Pettis et al., 2016 ).e i na kraju da zaključimo, od stanja spermoteke zavisi da li je veliki dnevni učinak matice unesenju jaja znači zapravo veliki broj pčela radilica, koje će doneti veliku količinu meda. Uticaj amitraza na sparivanje matica DRAGAN RADANOVIĆ Autor teksta Urednik sajta Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I KONTAKTIRAJ NAS Sajt je počeo sa radom 2016 god i najčitaniji je pčelarski sajt u regionu. Marketing je način da i dalje postoji sajt i pomaže pčelarstvu . Dragan Radanović-urednik sajta PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Najčitaniji pčelarski sajt Ljubav prema pčelama 1 % Facebook-f Izrada sajta mediatorc design Copyright medpcelarskimagazin ©️ 2016

Sulejman Alijagić-SMJENA GENERACIJA – LJETNE I ZIMSKE PČELE

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više sulejman alijagić SMJENA GENERACIJA – LJETNE I ZIMSKE PČELE SMJENA GENERACIJA – LJETNE I ZIMSKE PČELE Ovim tekstom se oko određenih radnji ograđujem jer je pisan za brdsko planinski teren a na mom pčelinjaku je nadmorska visina oko 450 m/n/v, ali se isto dešava u drugim krajevima samo možda malo kasnije ili ranije ili duže i kraće traje zimovanje pčelinjih društava. PIŠE SULEMAN ALIJAGIĆPoznata je činjenica skoro svim pčelarima da krajem ljeta i početkom jeseni dolazi do smjene generacija ljetnih i zimskih pčela. No, da li baš svi pčelari vode računa o nekim možda sitnim ali važnim detaljima, koji mogu značiti lakše prezimljavanje ili gubitak pčelinje zajednice tokom zime. Kod pčela koje ulaze u zimu dešavaju se određeni fiziološki procesi koji im olakšavaju lakše zimovanje ali i da njihov životni vijek traje duže i koje su sposobne da u proljeće odhrane prvu generaciju pčela, što je jako važno za pčelinju zajednicu. Pčele u jesen sakupljaju hranu koja im služi kao zimnica i zaštita (nektar, polen, propolis) ali isto tako pčele sakupljaju određene rezerve u svom tijelu. Te rezerve su u vidu bjelančevinasto-masnog tkiva koje se sastoji od masnih stanica i nakupina bjelančevina, naziva se VITELOGENIN. O ovoj temi ima poseban tekst koji mi je ustupila prof. dr. Jevrosima Stevanović sa Veterinarskog fakulteta Univerzitet u Beogradu. Ovo masno-bjelančevinasto tkivo je jako važno za lakše prezimljavanje i pčelar može olakšati svojim pčelama ako na vrijeme odradi određene radnje. Također valja napomenuti da i kod ljetnih pčela postoje ove naslage bjelančevinastog tkiva ali u manjem obimu u vidu bjelančevinastih nakupina i masnih kapljica. Upravo ovo bjelančevinasto-masno tkivo VITELOGENIN omogućava pčelama da u nekim krajevima sa većom nadmorskom visinom žive i 5-6 mjeseci, a u nekim tokom cijele zime skoro da i ne prekidaju sa leglom. Pčelari koji imaju postavljene pčelinjake na mjestima gdje nema dovoljno polena, trebaju voditi računa da pomognu pčelinjim zajednicama da im na neki način dodaju polen od kojeg zavisi razvoj masnih bjelančevinastih rezervi u ždrijelnim žlijezdama i masnog tkiva, ili u jesen da sele pčele na mjesta gdje ima biljaka polenarnica. Posebno je važno da pčelinje zajednice uđu u zimu sa dovoljnim količinama perge i da se na vrijeme izvrši smjena generacija pčela, da pčelinja zajednica bude zdrava i sa dovoljnom količinom kvalitetne i pravilno raspoređene hrane. Pčelari trebaju nastojati da im pčelinje zajednice uđu u zimu sa optimalnim brojem pčela. U literaturi stoji da oko 10.000 zimskih pčela može svojim vlastitim bjelančevinama odhraniti oko 1000-1500 larvi. Također je poznata činjenica posebno u brdsko planinskim područjima (osim primorja i Dalmacije) da su pčele koje su izležene krajem avgusta mjeseca pa do polovine septembra najvitalnije i najlakše podnose zimovanje i koje su najsposobnije da u proljeće uzgoje leglo i obnove pčelinju zajednicu (Institut u Harkovu). Kada znamo ovu činjenicu da su pčele koje se izlegu krajem avgusta, čija su jaja položena krajem jula ili polovinom avgusta mjeseca, jednostavno ovo saznanje pretvorimo u djelo DOBRE PČELARSKE PRAKSE. To se misli na forsiranje matice da u periodu jula i početkom avgusta polaže što veći broj jaja. Kako forsirati maticu? U mjestima gdje je ovo bespašni period treba pčele prihranjivati. Neki pčelari na žalost izvrcaju sav med i nastoje dodavanjem ogromnih količina sirupa da nadomjeste tu količinu. Svakako da pčele mogu prezimjeti na šećernom sirupu, lakše nego na medljikovcu, ali se javlja onaj problem s početka ovog teksta a to je masno bjelančevinasto tkivo VITELOGENIN kojeg i ako ima to je jako malo i u proljeće još ako su vremenske prilike promjenjive kao zadnjih godina javlja se veliki problem oko odgoja nove generacije pčela i većina takvih zajednica na žalost ili umire u proljeće ili cjelu godinu ne može ni za svoje potrebe da sakupi dovoljnu količinu hrane. Još jedna opasnost koja se u posljednje vrijeme javlja kod nekih pčelara jeste prihranjivanje zajednica sa visokofruktoznim kukuruznim sirupom posebno ako kupuju gotovo pripremljeno u kojem se nalaze tvari koje su nepoželjne za pčele i takva zajednica nema dobro razvijene pčele.Dakle, treba voditi računa o jesenskoj prihrani pčelinjih zajednica. Svakako treba oni pčelari koji daju sirup da to odrade na vrijeme. Ovdje se misli da se „iskoriste“ one ljetne pčele koje će ionako umrijeti većina njih do zime. Treba da one prerade taj sirup ili neku drugu hranu kako bi ove pčele koje se izlegu krajem avgusta i početkom septembra koje će zimovati, bile što manje izrađene pretvaranjem sirupa u med. Najbolje je da pčelinja zajednica zimuje na prirodnim pčelinjim medovima koji nisu problem tokom zime. Izbjegavati zimovanje na medovima od medljike. Uz sve gore pomenuto istovremeno moramo voditi računa o varoi koja je baš u ovo vrijeme u usponu svog razvoja i koja uz direktnu štetu na pčelama nanosi mnogo veću štetu kao prenosilac virusa. Varoa je također jako važan faktor za zimovanje pčelinjih zajednica. Nije toliko bitno kojim preparatom će ko tretirati, koliko je važno da se tretiranje odradi na vrijeme.Poznato je da većina pčelara to radi godinama istim hemijskim sredstvima i mi na taj način vršimo „selekciju varoe“. Neki će pitati kako? Varoa već postaje rezistentna ili imuna na neka sredstva i pčelari povećavajući dozu sredstava utiču na to da se i varoa prilagođava povećanoj dozi i na taj način opstaju one nejotpornije jedinke koje dalje rađaju mlade varoe otporne na to sredstvo i tu dozu. Trebalo bi da se mijenjaju sredstva i preparati i zasigurno se može pčelariti sa varoom bez neprovjerenih i neregistrovanih preparata. Problem se javlja i od strane raznih poljoprivrednika koji rade razna prihranjivanja i tretiranja svojih ratarskih i voćarskih kultura pa nam pčele umiru tokom sezone ili čak unesu med i polen sa tih kultura i to je dodatni problem za nas pčelare.Po meni varoa je problem prostora i njena štetnost bi se mogla svesti na minimum ako bi svi pčelari jednog prostora, bili članovi lokalnog udruženja ili ako nisu članovi, svaki tretman na tom prostoru odradili u što kraćem vremenu. Bilo bi naravno dobro da to sve ide planski

Laboratorijski test brzo otkriva Tropilaelaps grinje

HONEYBEEKEEPINGMAGAZINE Medpčelarskimagazin/početna Kontakt Košnice Ivanić MEDPCELARSKIMAGAZIN.MVBYTE.COM PRIJATELJI SAJTA Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Pritisni i saznaj više Preveo i obradio D.Radanović Laboratorijski test brzo otkriva Tropilaelaps grinje Laboratorijski test brzo otkriva Tropilaelaps grinje Pčele na gotovo svim kontinentima suočavaju se s pretnjama od parazita. U Severnoj Americi i Evropi, grinja Varroa destructor dobro je proučena kao problem za evropsku pčelu ( Apis mellifera ). U poslednjih nekoliko decenija,druga vrsta grinja, one iz roda Tropilaelaps , mučile su pčele u tropskoj i suptropskoj Aziji i iselile su se iz svog domaćeg područja. Četiri poznate vrste Tropilaelaps – clareae, koenigerum, mercedesae i thaii – opisane su već 1961. godine, kao paraziti pčela Apis dorsata i Apis Laboriosa , uglavnom na Filipinima, Tajlandu, Vijetnamu, Kini, kao i u Indiji, Šri Lanki, Afganistanu i Pakistanu. Grinja je takođe napala evropske pčele gde se njihova staništa preklapaju, hraneći se pčelama u razvoju i ubijajući ih. Smatraju se velikom ekonomskom pretnjom za pčelarsku industriju, a evropske i američke vlasti također se pripremaju za eventualnu invazivnu prijetnju od ovih štetočina. Grinje Tropilaelaps su poreklom iz Azije i prirodno parazitiziraju leglo divovskih medonosnih pčela Azije, poput Apis dorsata . Dve vrste grinja Tropilaelaps ( Tropilaelaps clareae i T. mercedesae ) takođe mogu parazitirati na evropskim medonosnim pčelama ( Apis mellifera ). Grinje Tropilaelaps su parazitske grinje koje se hrane hemolimfom (krvlju) trutova i larvi pčela radilica, a razmnožavaju se i na pčelinjem leglu. Najezda grinja Tropilaelaps uzrokuje ozbiljna oštećenja u pčelinjim društvima poput deformiranih lutki i odraslih (zakržljalost, oštećena krila/noge/stomak), sindrom parazitskih grinja (PMS) i propadanje zajednica. Pčele se takođe možu rojiti ili pobeći, dalje šireći grinje na nova mjesta. Grinje Tropilaelaps mogu takođe širiti viruse koji dodatno utiču na zdravlje kolonije i osjetljivost na bolesti. Životni ciklus grinja Tropilaelaps na mnogo je načina sličan je Varroi . Međutim, grinje Tropilaelaps imaju mnogo kraći životni ciklus i zbog toga imaju mnogo veću reproduktivnu stopu od Varroa. Ggrinje Tropilaelaps mogu živeti samo oko 3 dana na odrasloj pčeli radilci. Ženka grinje Tropilaelaps ući će u ćelije legla radnika i trutova koje su u procesu zatvaranja i polažu 1–4 jaja. Razvoj od jaja do odrasle jedinke traje otprilike jednu sedmicu, a odrasle grinje (obično oko 2-3) pojavit će se iz ćelije legla zajedno s mladom odraslom pčelom. Od četiri vrste grinja, dvije – T. clareae i T. mercedesae inficiraju košnice Apis mellifera . Druga dva su samo viđena kako napadaju A. dorsata i A. Laboriosa . Stoga je potreban precizan način za identifikaciju grinja koje su posebno odgovorne za invaziju košnica A. mellifera . Trenutne metode identifikacije sastoje se od grubih tehnika poput metode „udarca“, koja može otkriti prisutnost grinja (ali ne i vrsta), ili morfološkog pregleda, koji je precizniji za identifikaciju vrsta, ali je naporan i zahteva stručnost u ispitivanju grinja. Preciznija identifikacija važna je jer se pokazalo da samo dve vrste štete A. mellifera , dok su azijske medonosne pčele razvile relativno efikasnu obranu za smanjenje ozbiljnih zaraza sa Tropilaelapsa , a ts odbrana je faktor koji nedostaje evropskim pčelama. Grinje iz roda Tropilaelaps) mogle bi krenuti stopama varoa grinja kao značajna pretnja pčelama ako bi proširile svoj raspon. Novi test koji koristi analizu „krivulja taline“ uzoraka DNK može razaznati četiri poznate vrste Tropilaelaps i mogao bi biti važan alat u nadzoru ovih štetočina u pčelarstvu. Kako bi pronašli ovu brzu i preciznu metodu identifikacije, naučnici iz jedinice za patologiju medonosnih pčela pri ANSES -u, Francuskoj agenciji za hranu, okolinu i zdravlje i sigurnost na radu, okrenuli su se lančanoj reakciji polimeraze (PCR), pouzdanoj metodi za preciznu identifikaciju organizama na osnovu njihove DNK sekvence. Istraživači su koristili analizu topljenja visoke rezolucije (HRM) na DNK pojačanoj PCR-om kako bi pronašli jedinstveni molekularni potpis za svaku vrstu grinja. Istraživači su otkrili da bi PCR/HRM test mogao brzo i lako identifikovati svaku od četiri vrste grinja, uvodeći novu metodu za njihovu identifikaciju. Njihovi rezultati – prvi koji su pokazali PCR/HRM test za genom pčelinje grinje – objavljeni su u januaru u Journal of Economic Entomology . PCR testiranje u stvarnom vremenu proizvodi „krivulju taline“, grafikon koji meri temperaturu na kojoj se dve niti dvolančane DNK denaturiraju ili „rastope“ tokom testa. Vrlo često su ove „krivulje taline“ specifične za vrstu i mogu razlikovati male varijacije između blisko povezanih organizama, poput Tropilaelapsa . Grinje iz roda Tropilaelaps mogle bi krenuti stopama varoa grinja kao značajna pretnja pčelama ako bi proširile svoj raspon. Novi test koji koristi analizu „krivulja taline“ uzoraka DNK može razaznati četiri poznate vrste Tropilaelaps i mogao bi biti važan alat u nadzoru štetočina grinja u pčelarstvu. Na uzorcima DNK pojačanim lančanom reakcijom polimeraze može se koristiti tehnika poznata kao analiza topljenja visoke rezolucije. Analizom se mjeri temperatura na kojoj se dva lanca dvolančane DNK denaturiraju ili „rastapaju“ tokom testa. Ovdje prikazani grafikoni prikazuju krivulje taline za četiri tropilaelapsavrste analizirane u novoj studiji istraživača iz ANSES -a, Francuske agencije za hranu, okoliš i zdravlje i sigurnost na radu. (Slika je prvobitno objavljena u Del Cont et al 2021, Journal of Economic Entomology ) Istraživači su se usredotočili na regije gena koji kodira enzim uobičajen kod životinja, podjedinicu citokrom c oksidaze I (COI), koja se često koristi za amplifikaciju DNA u PCR testovima i klasifikaciji životinjskih vrsta. Njihovo istraživanje pokazalo je da se za četiri vrste grinja mogu odrediti četiri različite krivulje taline. Takođe se pokazalo da je metoda osetljiva u malim uzorcima i specifična za četiri grinje. Specifični test nije dao rezultate kada se koristi protiv drugih vrsta grinja, uključujući Varroa destructor . „Brzo otkrivanje i identifikacija grinje Tropilaelaps može doprinijeti poboljšanom nadzoru i praćenju u zemljama bez ovog parazita, poput Evrope“, pišu autori u svom izvještaju. „Kao i grinja Varroa destructor , Tropilaelaps bi također mogla postati velika pretnja pčelarstvu i našoj A. mellifera u Evropi i naneti još veću štetu.“ “Studija distribucije ovog parazita pokazuje da je T. mercedesae rasprostranjena i da bi u narednim godinama mogla postati važna štetočina. Međutim, unatoč manjoj rasprostranjenosti tri druge vrste, važnost njihovog nadzora nad A. mellifera ostaje od suštinskog značaja ”, dodaju istraživači, napominjući da je T. koenigerum pronadjen u košnici A. mellifera na Tajlandu. „Potencijalna adaptacija zajedno s klimatskim promenama i uvozom objašnjava zašto se grinje Tropilaelaps smatraju važnom pretnjom u nastajanju u zemljama koje su trenutno bez ovih parazita.“https://entomologytoday.org/2021/02/25/lab-test-rapidly-identifies-potential-mite-pest-honey-bees-tropilaelaps/ entomologytoday.org Autor teksta Preveo D.Radanović Mi smo najčitaniji pčelarski sajt u regionu -Brojač pregleda Reklamirajte svoje proizvode na sajtu PRITISNI I